Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet
Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Gramatika Marijana Lanosovića

Student: Marija Palaić
Studijska grupa: Hrvatski jezik i književnost i Filozofija
Kolegij: Povijest jezikoslovlja u Slavoniji
Mentorica: prof. dr. sc. Loretana Farkaš
Datum: 30.11.2022.
 Sadržaj

• Uvod
• Marijan Lanosović
• Gramatika
• Struktura gramatike
• Posveta
• Predgovor
• Grafija
• Fonetika i fonologija
• Morfologija
• Sintaksa
• Leksik
• Imena i razgovori
• Zaključak
Uvod

• 18. stoljeće
• profesor-franjevac
• prosvjetitelj
• pojednostavljivanje hrvatskog slovopisa
• slavonski pravopis
Marijan Lanosović

• Orubica, 12. lipnja 1742. g. - Slavonski Brod, 25. studenog 1812. g.

• književnik, gramatičar, filozof, teolog, kroničar, pisac pravnih i
teoloških skripti, franjevac, svećenik
• srednja škola u Budimu, franjevački red u Baču
• studij filozofije u Budimu, studij teologije u Osijeku
• stalni profesor u Osijeku
• Upućenje u pravopisanje, Evanđelistar ilirički
• Uvod u latinsko riči slaganje, Novi pristup slavonskomu jeziku (Neue
Einleitung zur slavonischen Sprache)
Gramatika

• Neue Einleitung zur slavonischen Sprache

• Osijek, 1778.
• tri izdanja – 1778., 1789. (neprerađeno) i Budim (Ofen), 1795. (Anleitung zur
slawonischen Sprachlehre)
• 272 stranice
• jezični priručnik na njemačkom jeziku
• stranci (Nijemci) uče "ilirički iliti slavonski"
• Slavonici uče njemački
• bolja komunikacija
 Struktura gramatike

• dva biblijska citata

• Posveta
• Predgovor (Vorbericht)
• Grafija
• Fonetika i fonologija
• Morfologija
• Sintaksa
• Leksik
• Imena i razgovori
uvodni citati iz Biblije

• navodi iz Velike Salomonove zbirke izreka

Posveta

• carici Mariji Tereziji (ljubiteljica znanosti)

• na njemačkom i hrvatskom
• zamolba za prihvaćanje djela
• Završetak: "Priponizni sluga, o. fra Marijan Lanosović, iz Orubice u Gradiskoj
krajini, bogoslovice štioc u Osiku."
Grafija

• jednostavan sustav
• jednoznačni grafemi
• 1 fonem - 1 grafem, samo ne u j (j, i, Ø) i đ (gj, dj)
• specifičnosti: cs-č, ch-ć, gj dj-đ, cx-g', sh-š, x-ž, er-r
• konsonantske geminacije: dugga, falliti, hittiti
• 34 znaka
Predgovor (Vorbericht)

• na njemačkom
• Lanosović se ispričava zbog mogućih pogrešaka u gramatici te moli da ga se
obavijesti o njima
• opće i jezično dobro
• pisana za učene ljude
• autorska skromnost- bojazan od kritike?
Fonetika i fonologija

• morfonološki s rijetkim fonetskim crtama "srce", "slatki" (Lanosović, 1778)

• posavski govor (ekavski refleks ě)
• ikavica s puno ijekavizama i nešto ekavizama (Tafra, 1985)
• pogrešno uključivanje ijekavice (najlijepša, lijepšega, tjelu, bjeli, bjeda...)
• nesustavno reflektiranje ě (bježati-bižati, lin-lijen, vrime-vrijeme-vreme)
• sekundarni ě (gližanj, jelin)
Fonetika i fonologija

• nesustavne pojave u vokalizmu i konsonantizmu:

a) alternacija vokala – a/o (zaisto), a/e (vrebac, vrebca), o/e (greb, ali i grob), u/o
(tomačiti), e/i (džigirica), i/Ø (dvojca, trojca, obadvojca), e/o (prijateljom, ali i
krojačem)

b) alternacija konsonanata – j/lj (slavulj), i/j (nejmam), Ø/r (brez), ž/r (morem, ali
i možem), f/p (jeptinije)
 Fonetika i fonologija

• c) alternacija l/o d) depalatalizacija

posao ali i: apostol nj/n toran, stoljnak
go oral lj/l zatilak, bileg
Pavao debel
anđeo vol
teoci
pivaoca
imao
Fonetika i fonologija

• e) jotovanje
tj – pitje
stj – krstjanin, počastjeni, vijernostju
vj – poglavje, uzglavje
pj – kopje
ali i: grablje, dublji
- stari infinitiv iti i grupe jd (dojde, pojdemo) i jt (dojti, najti, dojte)
Fonetika i fonologija

f) disimilacija
- ispadanjem konsonanata: t/Ø - nekorisna, d/Ø - srcem, srce, l/Ø blagosov
- gubljenjem distinktivnog obilježja: mn/ml - mloštvo, mlogostruki, zn/zl -zlamen

g) konsonant h
- nedosljedna upotreba
- uz primjere: kradoh, bijah, držah, počeh, siromaha, duh, Vlah, muha, nalaze se i: ja bi, lače, itac, rast, spaija
- rjeđi su primjeri zamjene: h/v - kuvarica, hv/f - zafaliti
Morfologija

• sedam padeža u jednini i osam u množini

• ablativ u jd., lokativ u mn. (dativ u jd. s istim prijedlogom)
• Della Bella, Kašić
imenička deklinacija:
- velika podudarnost sa današnjim književnim jezikom (Tafra, 1985)
- gramatički morfemi:
D i L mn. – stari, I mn. stari+novi
dubleti u I mn. i I jd. (prijateljom/prijateljem)
Morfologija

• imenička deklinacija:
a e i
G mn. -a (noga, ruka -u) G mn. -a I jd. -ju, -i
I jd. -om/-em
 Morfologija

• pridjevsko-zamjenička deklinacija
- sedam padeža u jednini i osam u množini
- dubletni oblici u:
L jd. - u ovoga/u ovomu, u jednomu, u istoga/u istomu, u istoj, u mojega/u mojemu, u moje/u mojoj
D mn. - im, em, L mn. - ih, eh, I mn. - ima, imi
- 1. izdanje 3. izdanje (korak nazad)
G. mn. - mojih mojih, mojeh
L mn. - u mojih u mojih, mojeh
I mn. - s mojima, mojimi s mojima, mojimi, mojema, mojmi

- primjeri za upotrebu neodređenih pridjeva: Petar nije dobar. (predikatna) Lijeni Ivan nije došao. (atributna)
- sekundarno j u komparativu pridjeva iza r, č, š, ž npr. višji, dražji, jačji, širji
Morfologija

• deklinacija ličnih zamjenica

• 1. izdanje (stariji gr. morfemi) 3. izdanje (stari+novi)
D mn. - nami; vami nam, nama, nami; vam; njim, njima
L mn. - u vas; u njih u nas, u nami; u vas, vami
I mn. - s vami s nami, s nama; s vami, s vama
Morfologija

• Deklinacijske paradigme u Lanosovićevoj gramatici najbolje ilustriraju

prijelazno razdoblje u jezičnom razvoju: uz starije oblike jedno vrijeme dolaze
i novi. (Tafra, 1985)
• uvođenje L u jd., ali ostaje ablativ
• nejednak broj padeža (po uzoru na ostale)
Glagoli

• četiri glagolska načina:

• indikativ (anzeigende Art), imperativ (gebiethende Art), konjunktiv i optativ
(verbindende Art), infinitiv (unbestimmte Art)
Indikativ

• prezent (die gegenwartige Zeit) - gl. moći - dubletni oblici: možem/morem,

možeš/moreš, može/more
• imperfekt (die jungst vergangene Zeit) - ima-homo, ima-hote
svršeni glagoli - svršijah, umijah
jotirana osnova – moljah, ljubljah
završno h u nastavku - imah, imahu
• aorist (die I. vergangene Zeit) - završno h – dignuh (ali i digo)
Indikativ

• perfekt (die II. vergangene Zeit) - složeno glagolsko vrijeme: glag. prid. radni
+ prezent glag. biti
• pluskvamperfekt (die langstvergangene Zeit) – imperfekt glag. biti + glag. prid.
rad. - bijah slušao
• futur 1. (die kunftige Zeit) - naglašeni/nenaglašeni prezent glag. htjeti, a
infinitiv može biti sa ili bez završnog i – imati hoću, imati ću, imat ću
- ugl. nenaglašeni prez. + puni/bez završnoga i infinitiv - slušati ću i
slušat ću
Imperativ

• isti oblici za 2. i 3. l. jd. (Kašić, Della Bella)

• 3. l. mn. - s neka + 3. l. mn. Prezenta
• 3. l mn. = 2. i 3. l. jd. - imaj (ti), -imaj (on), -imaj (oni)
• gl. htjeti – hotij (ti), - hotij (on)…
infinitiv: hotiti, htiti i hotjeti
• gl. moći - mozi (ti), mozi (on)…
• samo jedno vrijeme - Reljković
Konjunktiv i optativ

• spojeni u jedan način (u 3. izdanju odvaja)

• glagolska vremena kao i u indikativu, + kondicional I., kondicional II. i futur II.
• kondicional I. (die I. halbvergangene Zeit) - isti kao danas, zapisuje ga u konjunktivu
• kondicional II. (die I. langstvergangene Zeit) - gl. način suvremenih gramatika
• futur II. - dvovidni prezent gl. biti + infinitiv gl.
- dvovidni prezent gl. biti + gl. prid. rad. (današnji oblik)
- svršeni prezent gl. biti + infinitiv gl. (Della Bella – elegantno) - (kada) budem
štiti ili (kada) budem štio
Sintaksa

• na kraju gramatike - kraća sintaksa

• citiranje Gundulića, Palmotića...
• popis autora - Della Bella
• sintaksa padeža
• upute o pravilnoj upotrebi zamjenica i rekciji glagola
Leksik (Slavonisches Worterbuch)

• skromno leksikografsko djelo (pri kraju gramatike)

• nastavak duge tradicije
• mogući poticaj: Belostenčev Gazofilacij - prva potvrda leksičkih slavonizama
(Tafra, 1985) - npr. poslenik, kupa, kupica, pintar, poculica, robota (samo
Belostenec)
• izravni utjecaj - Della Bella – odihaj, pećnik, pernica (postelja), sudar (bačvar),
pisnica (vijećnica), sirćet (ocat) , vrtao (vrt), postupaj (stepenica)
• mogući utjecaj – Mikalja – varavac, skalin, midlo
Leksik

• jezični savjetnik: puno istoznačnica i bliskoznačnica

• tuđice - fremd
Der Barbier, brijalac, brijaoca; barbir, a, fremd.
Der Binder, ovi sudar, a; pintar, a, fremd.

• tuđice koje se često čuju (fremd, doch sehr gebrauchlich)

Die Kunst, ovi nauk, a; zanat, a, fremd, doch sehr gebrauchlich.
Die Scheuer, ova žitnica, e; hambar, a, fremd, doch gebrauchlich.
Leksik

• dvojezičnost
• natuknička strana njemačka (obrnuto od Reljkovića i Tadijanovića)
• abecedni slijed - lakše učenje (Slavoncima i Nijemcima)
• gramatičke odrednice uz riječi:
- imenice – G. jd. i rod
- pridjevi – oznaka sva tri roda
• uz svako slovo najprije nabraja sve riječi koje njime počinju: imenice, pridjeve,
glagole, ostale vrste riječi
 Leksik (Imenice)

odrednice - član + vrsta sklonidbe

der Aal, ova jegulja, e.
der Abend, ovi večer, a.
die Achnlichkeit, ova podobnost, i; slika, e.

- imenice koje imaju samo množinu (nur in der mehrerer Zahl)

die Lende, ova leđa, a; ove krsti, i.

- imenice s nepostojanim a
der Adler, ovi orao, orla.
Leksik (pridjevi)

• oznaka sa sva tri roda:

Allein, sam, a, o.
Allmachtig, svemogući, a, o.
- pridjevi s nepostojanim a:
Anstandig, pristojan, jna, jno; prikladan, dna, dno; dičan, čna, čno.
Leksik (glagoli)

• infinitiv, prezent i perfekt – latinski rječnici

• npr. Abblasen, otpuhati, otpuham, otpuho sam
Abmessen, odmiriti, rim, rio sam
nagovarati, am, rao sam
Leksik (ostale vrste riječi)

• nepromjenjive vrste riječi: prilozi, veznici, prijedlozi

 Leksik

• leksički parovi:
a) fonetski b) morfološki (tvorbeni i fleksijski afiksi)
go, gol štavje, štavika
ispovid, ispovjed žilovatni, žilavi
kesa, kjesa pećnik, pekar
Dunav, Dunaj glasonosac, glasonoša
posići, posjeći gospoja, gospodarica
greb, grob moždan, mozak
bižanje, bježanje
Leksik

• mnoštvo leksičkih sinonimnih nizova:

kruh, leb varavac, himbenik kreč, klak
posao, robota postelja, pernica kupa, bukara, buklija
para, odihaj, haja sudar, pintar ponjava, lincun
ubog, siromaški vićnica, pisnica, otajna postupaj, skalin, basamak
težak, seljanin, poljar ocet, kvasina, sirćet bječva, čarapa
kupica, čaša stig (stjeg), zastava, barjak sapun, midlo
kruhar, pećnik, pekar vrtao, bašča
brijalac, barbir kapa, poculica
Leksik

• pored štokavskih (slavonskih), nalaze se kajkavske (kupa, kupica, ocet,

poculica, tancovanje itd.) i čakavske riječi (kvasina, vrtao, lincun, skalin itd.)
Imena (toponimija)

• toponimi
• domaće i tuđe
• ekonimi - Beč - Bečvanin, Budim, Osik, Drezda, Požun, Bononija, Milan, Napulja, Atena,
Kopanica, Lipovac, Molovin, Novska, Rastušje, Grac, Borovo...
• imena zemalja i pokrajina – Hrvatska, Slavonija, Nimačka, Turska, Ilirija, Habsburg, Bar,
Česka, Jerosolim, Lorena, Toskana...
• hidronimi – Dunav, Sava, Drava, Glogovica, Mura, Odra, Tisa, Vrbas, Jordan, Nil...
• oronimi - Požeško polje, Brodska krajina, Gradiška krajina, Motavica, Vidovac, Sokolovac,
Haršan, Erducka planina...
Anleitung der vornehmsten Namen der Personen, Festage, wie auch
geistlichen und weitlichen Wurden, die Deutschen von der
Slavonischen Sprache abweichen

• tvorba osobnih imena

• abecedni popis
• Andreas – Andria
Anna – Anna, Annica
• duhovne i svjetovne časti njegova vremena
• der Ffarrer, ovi župnik, parok
Obrasci razgovora (Slavonisches Gesprachbuch)

• jezično čistunstvo - purist

• u razgovorni jezik upliće mnoge sinonime:
Ne puštajte, gospodo, vino izvitriti (izlapiti).
Nije skupo (drago).
Vi nećete, na moje poštenje, za manju cinu dobiti. (natuknica: Jeptinije ist
gebrauchlich, aber fremd.)
 Obrasci razgovora (Slavonisches Gesprachbuch)

• dopušta uporabu iz različitih hrvatskih sustava (Kolendić, 1998):

Ukažite mi jednu sobu, jedan stan, oder ložnicu.
U otok, oder u adu.
Jurve je na stolu, oder na terpezi.
U nedilju običajno imamo ili kokoš, ili pilića, golubova, golubića, ili koje druge živadi, ili tisto (oder
pašteta) s pečenkom od zviretine oder divjačetine.
Nije drugačije oder inačije.
Još nam jedno manjka, oder fali.
- prosvjetna uloga - učenje jezika
- dopušta dvostruki, trostruki odraz jata:
Ali ne po ovu cinu (cjenu).
Sidite ovdi na gornje misto (mjesto).
 Obrasci razgovora (Slavonisches Gesprachbuch)

• primjer pristojnog pozdrava u 18. stoljeću:

- Dobro jutro, gospodine!, Gospodaru!, Gospojo!, Gospodarice!, Gospodična!

- Sluga ponizni, gospodine!
- Kako se nahodite?
- Vele oder vrlo dobro, gospodine!
- A Vi, gospodine, kako se nahodite?
- Vrlo dobro, fala Bogu.
- Radujem se da Vas u dobromu zdravju vidim.
- Ja sam Vam vrlo obvezan.
Zaključak

• bliže standardnom jeziku – crte novoštokavštine zapadnog tipa

• bogata leksička sinonimija – prožimanje dijalekata
• slijedi gramatičarsku i leksikografsku tradiciju (Della Bella, Reljković)
• utjecaj germanizacije (Habsburgovci) - piše gramatiku hrvatskog jezika na
njemačkom da bi ga učili stranci
• obogatio jezikoslovni rad
Literatura

• Fališevac, Dunja, Nemec, Krešimir, Novaković, Darko. Leksikon hrvatskih pisaca.

Zagreb: Školska knjiga, 2000.
• Kolenić, Ljijana. Pogled u strukturu hrvatske gramatike (od Kašićeve do Tkalčićeve).
Osijek: Pedagoški fakultet, 2003.
• Kolenić, Ljiljana. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18.
stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998.
• Lanosović, Marijan. Neue Einleitung zur slavonischen Sprache. Osijek, 1778.
• Tafra, Branka. Lanosovićeva ‘Slavonska’ gramatika. // Zbornik radova o Marijanu
Lanosoviću. Osijek: JAZU, 1985.