You are on page 1of 4

Alkoholiarska porodica

Alkoholizam je bolest zavisnosti, koja se esto javlja u porodici kao posledica


"preteranog pijenja" jednog od suprunika. Nije retka pojava da sreemo porodice gde
oba suprunika piju. Za takvu porodicu moemo rei da je bolesna porodica. U novije
vreme poveava se broj ena alkoholiara i to je svakako zabrinjavajua injenica.
Alkoholiarski brak podrazumeva odnos partnera alkoholiara i nealkoholiara, a
u alkoholiarsku porodicu ukljuena su deca koja ive u istom domainstvu.
lanove alkoholiarske porodice delimo na "suve alkoholiare" - oni koji ne piju
i "mokre alkoholiare" - oni koji piju.

Porodini problemi u principu poinju i pre ispoljene zavisnosti i ogledaju se
u transgeneracijskom prenoenju nefunkcionalnih obrazaca ponaanja sa roditelja
na decu i izmeu njih samih, a kasnije i na relacijama sa decom, prema rodbini,
prijateljima, okolini, radnoj sredini. Tu su i robovanja obiajima i zabludama koji se
u izmenjenim uslovima ivota i rada neveto pokuavaju prilagoditi istim ili kruto
sprovoditi.
Porodica alkoholiara se svrstava u red disfunkcionalnih porodica, gde se uoavaju
veliki poremeaji.
Zbog dugogodinjih manipulacija i izbegavanja odgovornosti, alkoholiar
uspostavlja poremeene komunikacione obrasce u koje se ukljuuju i ostali lanovi
porodice. Alkoholiar obino lae ili govori poluistinu, govori o nebitnim stvarima,
izmilja i tumai stvari u svoju korist, optuuje druge, preutkuje odgovore na pitanja
i kada sagovornik insistira na odgovoru, on izazivanjem svae ipak izbegne
odgovor. Odsustvo adekvatne komunikacije izmeu suprunika se ogleda u
neozbiljnim, nejasnim, povrnim, dvosmislenim, jalovim, neformalnim
dijalozima, koji su svedeni na minimum i u kojima ne sluaju jedan
drugog. Zajednike teme praktino i ne postoje. esto jedno drugoga prekidaju ili
upadaju u re, vrsto zastupaju stavove bez elje za kompromisom, a u situacijama
koje zahtevaju ozbiljan i konstruktivan dijalog oni se posvaaju.

Zbog toga razgovor ne dovodi do konkretnog dogovora pri emu se reavanje
problema odlae. Problemi se zbog toga poinju nagomilavati, a energija suprunika
se troi na prethodno opisan nain i oni postaju sve slabiji, umorniji. Zavisno od
strukture same linosti skloni su da razliito reaguju na sve to. Mukarac iz porodice
koja je ve imala zavisnika sklon je da "pobegne" traei spas u konzumiranju
alkoholnih pia, a supruga da beskonano tolerie takvo ponaanje traei utehu u
poslu, bavljenju decom ili bespotedno obavljajui krug poslova koji se smatraju
mukim u braku. Ne retko i sama pone da pije.
Posebno treba spomenuti gubitak pravih emocionalnih odnosa. Ne moe se
podjednako voleti alkohol i porodica, nije ljubav prema alkoholu podjednaka u
odnosu na ljubav prema deci. Emocionalni odnosi su vrlo nestabilni i osciliraju od
ljubavi do mrnje, praeni agresivnou. Dugogodinje pijenje dovodi do gubitka
poverenja, potovanja i bliskosti.Zanemarivanje porodice jo uvek je laki stepen
ravog ponaanja alkoholiara. Zlostavljanje lanova porodice jedan je od teih
vidova u ponaanju alkoholiara prema svojim najbliima. Teko napita osoba moe
biti pravi tiranin, bezduno i neoveno raspoloen prema svojoj porodici. Nekada
paljiv i pristojan mu i otac, postaje grub, nasilan, prost, itd. Ponekad sve ovo moe
ii do grubih fizikih napada na enu, decu ili roditelje. A takvi teki postupci su
svakodnevni ili povremeno, veoma dramatini. ta vrede suze, kajanje, obeanja koja
daje eni i deci posle takvih scena u kui, kada e posle prve aice sve to da se
ponovi, moda u teem obliku.

Alkohol kod mukaraca dovodi do slabljenja potencije i kompletne seksualne
funkcije. To u seksualnim odnosima dovodi do maltretiranja partnera, te zbog toga
partner odbija seksualne odnose. esto su seksualni odnosi manipulativno sredstvo
meu branim partnerima za postizanje odreenih vanseksualnih ciljeva i kontrole
moi. Jedna od veoma ozbiljnih, a estih posledica je rastua ljubomora u odnosu na
suprugu koja ponekad poprima karakteristike alkoholne paranoje. Seksualnost u
brakovima alkoholiara je u najveoj meri ugroena i to moe da ide do prestanka bilo
kakvih seksualnih odnosa. Bolesna ljubomora polako ali sigurno razjeda brak
alkoholiara. Alkoholiar zbog slabljenja seksualne moi neopravdano optuuje svoju
enu za neverstvo i na bolestan nain prati svaki njen pokret i ponaanje. Iz dana u
dan brana situacija se pogorava, te je ena posle viegodinjih maltretiranja
primorana da izlaz potrai u razvodu braka.
Razvod braka je jedan od najeih posledica alkoholizma.
Promenjene su porodine uloge, ena preuzima porodine obaveze, tj. obaveze
mua. Alkoholiar je osloboen svih obaveza, bez uloge u porodici. Majka postaje
glava porodice, optereujui i decu ulogama kojima nisu dorasli: odlazak na
roditeljski sastanak kod mlaeg brata, dogovor oko znaajnijih kupovina u kui,
manje popravke, nabavke, itd., koje inae, u normalnim prilikama ne bi imala.
Ne mogu se zanemariti ni tete koje alkoholiar nanosi odgoju dece, kod kojih
uglavnom dolazi do niza psihikih poremeaja. Deca alkoholiara ne dobijaju
sigurnost i ljubav. Oni su najee predmet roditeljske manipulacije oni ine "sve
zbog dece", a svoje konflikte prebacuju na njih to u praksi ide do zlostavljanja i
zanemarivanja.

Deca koja su odrasla u alkoholiarskoj porodici, ak i kada sama ne piju, imaju
psiholokih problema. Ova deca imaju znatnije probleme sa uspehom u koli, ali je
moda znaajniji problem poremeaja u njihovom ponaanju i vladanju koji moe
dovesti do delikvencije, kriminaliteta.
Nema zajednikog porodinog budeta i zajednikih planova za troenje novca.
Porodica zapada u novane probleme i u egzistencijalni strah. ivi od danas do sutra.
esto, da bi se porodica kako-tako finansijski obezbedila, ena mora da se zaposli.
Gubljenje ranijeg ugleda i zaposlenja dovodi do izrazite moralne i socijalne
degradacije obolelog. Sa alkoholiarem propada i njegova porodica. Najvie su
pogoeni ena i deca, koja pate zbog estih svaa, grubosti i tua. Alkoholiar ne
moe da shvati da su sve te konfliktne situacije u kui i van nje posledica njegovog
alkoholizma, da mu je u stvari alkohol razorio porodicu i njegovu linost. Nigde ne
nailazi na razumevanje, niko ga ne smatra bolesnikom, a to je najgore, ni sam ne zna
da je bolestan. On alkoholom "reava" sve svoje probleme i dalje. Alkohol je za njega
uitak, sredstvo kojim se kupuje hrabrost i samopouzdanje, kompenzuje kompleks
inferiornosti, surogat pokuaja razreenja konfliktnih situacija.

Iz alkoholiarskih porodica dolazi blizu 80% svih alkoholiara.

Zdrava porodica je elija zdravog drutva, a ukoliko ona to nije, onda je drutveni
problem. Posledice alkoholizma u okviru porodice su esti razvodi braka, vaspitna
zaputenost dece i uopte, raspad porodice. Meutim, najvanije je to to najvie
stradaju deca. Ta deca su budui odrasli ljudi. Ne moraju svi da postanu
alkoholiari. Dovoljno je to e postati ljudi ometeni u razvoju, neizgraenih
karaktera, bez usvojenih i shvaenih moralnih naela. Sutra, kada sami budu
imali porodice, nee uspeti da odgoje svoju decu kao zdrave lanove
drutva. U tome se ogledaju dalekosene posledice alkoholizma.

You might also like