Alkoholizam je bolest zavisnosti, koja se esto javlja u porodici kao posledica
"preteranog pijenja" jednog od suprunika. Nije retka pojava da sreemo porodice gde oba suprunika piju. Za takvu porodicu moemo rei da je bolesna porodica. U novije vreme poveava se broj ena alkoholiara i to je svakako zabrinjavajua injenica. Alkoholiarski brak podrazumeva odnos partnera alkoholiara i nealkoholiara, a u alkoholiarsku porodicu ukljuena su deca koja ive u istom domainstvu. lanove alkoholiarske porodice delimo na "suve alkoholiare" - oni koji ne piju i "mokre alkoholiare" - oni koji piju.
Porodini problemi u principu poinju i pre ispoljene zavisnosti i ogledaju se u transgeneracijskom prenoenju nefunkcionalnih obrazaca ponaanja sa roditelja na decu i izmeu njih samih, a kasnije i na relacijama sa decom, prema rodbini, prijateljima, okolini, radnoj sredini. Tu su i robovanja obiajima i zabludama koji se u izmenjenim uslovima ivota i rada neveto pokuavaju prilagoditi istim ili kruto sprovoditi. Porodica alkoholiara se svrstava u red disfunkcionalnih porodica, gde se uoavaju veliki poremeaji. Zbog dugogodinjih manipulacija i izbegavanja odgovornosti, alkoholiar uspostavlja poremeene komunikacione obrasce u koje se ukljuuju i ostali lanovi porodice. Alkoholiar obino lae ili govori poluistinu, govori o nebitnim stvarima, izmilja i tumai stvari u svoju korist, optuuje druge, preutkuje odgovore na pitanja i kada sagovornik insistira na odgovoru, on izazivanjem svae ipak izbegne odgovor. Odsustvo adekvatne komunikacije izmeu suprunika se ogleda u neozbiljnim, nejasnim, povrnim, dvosmislenim, jalovim, neformalnim dijalozima, koji su svedeni na minimum i u kojima ne sluaju jedan drugog. Zajednike teme praktino i ne postoje. esto jedno drugoga prekidaju ili upadaju u re, vrsto zastupaju stavove bez elje za kompromisom, a u situacijama koje zahtevaju ozbiljan i konstruktivan dijalog oni se posvaaju.
Zbog toga razgovor ne dovodi do konkretnog dogovora pri emu se reavanje problema odlae. Problemi se zbog toga poinju nagomilavati, a energija suprunika se troi na prethodno opisan nain i oni postaju sve slabiji, umorniji. Zavisno od strukture same linosti skloni su da razliito reaguju na sve to. Mukarac iz porodice koja je ve imala zavisnika sklon je da "pobegne" traei spas u konzumiranju alkoholnih pia, a supruga da beskonano tolerie takvo ponaanje traei utehu u poslu, bavljenju decom ili bespotedno obavljajui krug poslova koji se smatraju mukim u braku. Ne retko i sama pone da pije. Posebno treba spomenuti gubitak pravih emocionalnih odnosa. Ne moe se podjednako voleti alkohol i porodica, nije ljubav prema alkoholu podjednaka u odnosu na ljubav prema deci. Emocionalni odnosi su vrlo nestabilni i osciliraju od ljubavi do mrnje, praeni agresivnou. Dugogodinje pijenje dovodi do gubitka poverenja, potovanja i bliskosti.Zanemarivanje porodice jo uvek je laki stepen ravog ponaanja alkoholiara. Zlostavljanje lanova porodice jedan je od teih vidova u ponaanju alkoholiara prema svojim najbliima. Teko napita osoba moe biti pravi tiranin, bezduno i neoveno raspoloen prema svojoj porodici. Nekada paljiv i pristojan mu i otac, postaje grub, nasilan, prost, itd. Ponekad sve ovo moe ii do grubih fizikih napada na enu, decu ili roditelje. A takvi teki postupci su svakodnevni ili povremeno, veoma dramatini. ta vrede suze, kajanje, obeanja koja daje eni i deci posle takvih scena u kui, kada e posle prve aice sve to da se ponovi, moda u teem obliku.
Alkohol kod mukaraca dovodi do slabljenja potencije i kompletne seksualne funkcije. To u seksualnim odnosima dovodi do maltretiranja partnera, te zbog toga partner odbija seksualne odnose. esto su seksualni odnosi manipulativno sredstvo meu branim partnerima za postizanje odreenih vanseksualnih ciljeva i kontrole moi. Jedna od veoma ozbiljnih, a estih posledica je rastua ljubomora u odnosu na suprugu koja ponekad poprima karakteristike alkoholne paranoje. Seksualnost u brakovima alkoholiara je u najveoj meri ugroena i to moe da ide do prestanka bilo kakvih seksualnih odnosa. Bolesna ljubomora polako ali sigurno razjeda brak alkoholiara. Alkoholiar zbog slabljenja seksualne moi neopravdano optuuje svoju enu za neverstvo i na bolestan nain prati svaki njen pokret i ponaanje. Iz dana u dan brana situacija se pogorava, te je ena posle viegodinjih maltretiranja primorana da izlaz potrai u razvodu braka. Razvod braka je jedan od najeih posledica alkoholizma. Promenjene su porodine uloge, ena preuzima porodine obaveze, tj. obaveze mua. Alkoholiar je osloboen svih obaveza, bez uloge u porodici. Majka postaje glava porodice, optereujui i decu ulogama kojima nisu dorasli: odlazak na roditeljski sastanak kod mlaeg brata, dogovor oko znaajnijih kupovina u kui, manje popravke, nabavke, itd., koje inae, u normalnim prilikama ne bi imala. Ne mogu se zanemariti ni tete koje alkoholiar nanosi odgoju dece, kod kojih uglavnom dolazi do niza psihikih poremeaja. Deca alkoholiara ne dobijaju sigurnost i ljubav. Oni su najee predmet roditeljske manipulacije oni ine "sve zbog dece", a svoje konflikte prebacuju na njih to u praksi ide do zlostavljanja i zanemarivanja.
Deca koja su odrasla u alkoholiarskoj porodici, ak i kada sama ne piju, imaju psiholokih problema. Ova deca imaju znatnije probleme sa uspehom u koli, ali je moda znaajniji problem poremeaja u njihovom ponaanju i vladanju koji moe dovesti do delikvencije, kriminaliteta. Nema zajednikog porodinog budeta i zajednikih planova za troenje novca. Porodica zapada u novane probleme i u egzistencijalni strah. ivi od danas do sutra. esto, da bi se porodica kako-tako finansijski obezbedila, ena mora da se zaposli. Gubljenje ranijeg ugleda i zaposlenja dovodi do izrazite moralne i socijalne degradacije obolelog. Sa alkoholiarem propada i njegova porodica. Najvie su pogoeni ena i deca, koja pate zbog estih svaa, grubosti i tua. Alkoholiar ne moe da shvati da su sve te konfliktne situacije u kui i van nje posledica njegovog alkoholizma, da mu je u stvari alkohol razorio porodicu i njegovu linost. Nigde ne nailazi na razumevanje, niko ga ne smatra bolesnikom, a to je najgore, ni sam ne zna da je bolestan. On alkoholom "reava" sve svoje probleme i dalje. Alkohol je za njega uitak, sredstvo kojim se kupuje hrabrost i samopouzdanje, kompenzuje kompleks inferiornosti, surogat pokuaja razreenja konfliktnih situacija.
Iz alkoholiarskih porodica dolazi blizu 80% svih alkoholiara.
Zdrava porodica je elija zdravog drutva, a ukoliko ona to nije, onda je drutveni problem. Posledice alkoholizma u okviru porodice su esti razvodi braka, vaspitna zaputenost dece i uopte, raspad porodice. Meutim, najvanije je to to najvie stradaju deca. Ta deca su budui odrasli ljudi. Ne moraju svi da postanu alkoholiari. Dovoljno je to e postati ljudi ometeni u razvoju, neizgraenih karaktera, bez usvojenih i shvaenih moralnih naela. Sutra, kada sami budu imali porodice, nee uspeti da odgoje svoju decu kao zdrave lanove drutva. U tome se ogledaju dalekosene posledice alkoholizma.