Slovo-glas odnosi u panjolskome jeziku

Tablica navedena ispod pokazuje odnose slovo-glas potivajui sva sadanja

gramatika pravila panjolskoga jezika.
Slovo Ime slova IPA Pojanjenje izgovora
A a a a obino, hrvatsko a
B b
be, be
larga, be
alta
b obino, hrvatsko b

izmeu samoglasnika, usne se ne bi trebale dodirivati prilikom

izgovora neto izme!u b i obinog, hrvatskog v"
# c ce s/
ispred samoglasnika e i i, kao obino, hrvatsko s, ili kao th,
npr. u engleskom thin
k bilo gdje ostalo$ kao obino, hrvatsko k
#h ch che t
kao obino, hrvatsko , dok u Argentini esto se mo%e uti i
glas gotovo kao !
& d de d
obino, hrvatsko d, samo to kod izgovora jezik ne bi trebao
dodirivati gornje zube, nego samo gornju eljust
' e e e obino, hrvatsko e
( ) e)e f obino, hrvatsko )
* g ge x ispred samoglasnika e i i, kao panjolsko j vidi ispod".
g
bilo gdje ostalo, kao obino, hrvatsko g, no izme!u
samoglasnika kod kojih je drugi samoglasnik a, o ili u" jezik
ne bi trebao dodirivati donju eljust
+ h hache
slovo h nikada se ne izgovara, osim ako se kombinira s c vidi
iznad".
, i i i obino, hrvatsko i
- j jota x/h obino, hrvatsko h
. k ka k obino, hrvatsko k
/ l ele l obino, hrvatsko l, samo malo krai izgovor, npr. u klip
/l ll
doble ele,
elle
/j obino, hrvatsko lj
0 m eme m obino, hrvatsko m
1 n ene n
kao obino, hrvatsko n, no nekad mo%e biti i nazalno nosno"$
npr. un paso jedan korak" izgovara se um paso. ,spred y ili l
izgovara se kao 2 vidi ispod".
3 2 e2e obino, hrvatsko nj
4 o o o obino, hrvatsko o
5 p pe p obino, hrvatsko p
6 7 cu k
izgovara se kao kv kao u ekvivalent", no ako iza q slijedi u.
ali ispred e ili i, izgovara se s gotovo neujnim u.
8 r ere, erre r
postoje dva izgovora9 mekani, kod kojega se r izgovara kao
obino, hrvatsko r, te tvrdi, koje se izgovara s oitim
naglaskom na dvostrukom r
: s ese s obino, hrvatsko s, osim u panjolskoj pokrajini Andaluziji
gdje se gotovo i ne uje izgovor glasa s, no mijenja se izgovor
prijanjeg glasa.
T t te t
obino, hrvatsko t, samo to bi jezik trebao dodirivati gornju
eljust, a ne gornje zube
; u u w
ispred jo jednog samoglasnika i pogotovo nakon c",
izgovara se kao obino, hrvatsko u.
u kombinaciji gue i gui, ne izgovara se osim ako ima dijerezu
ge, gi", tada se izgovara kao obino, hrvatsko u.
u krae nego obino, hrvatsko u
< v
uve, ve, ve
corta, ve
baja
b, identino kao panjolsko b vidi iznad"
= >
uve doble,
doble ve,
doble u
b,
, w
> se koristi samo kod rijei stranoga porijekla ?panjolci vie
koriste u"$ izgovor varira od rijei do rijei9 watt se izgovara
kao vet, ali kiwi se izgovara kao kiui, s gotovo neujnim u.
@ A e7uis ks kao ks u ekstra
obino, hrvatsko
5rimijetite da x slu%i umjesto sh, koji je nakon toga prerastao
u glas koji se sada pie s j. 1eke rijei su zadr%ale stari zapis,
no moderan izgovor. 1ajbolji primjer za to je 0exico
izgovoren kao da pie 0ejico, dakle, izgovara se mehiko".
B C i griega, Ce i
Tehniki, preporuljivije je pisanje i D samoglasnik na
poetku ili samoglasnik D i na kraju rijei, iako je to pomalo
neuobiajeno poto je C vrlo esto upotrijebljeno slovo u
pisanju panjolskoga jezika.
E z zeta, ceda , s ;vijek se izgovara kao mekano s. 5ogledajte pod c za detalje.
Jedno slovo, jedan glas
,zgovaranje panjolskoga jezika zasnovanoga na pisanoj rijei vrlo malo se razlikuje
od izgovaranja hrvatskoga. :vako slovo predstavlja jedan glas u panjolskom. ;z
neke iznimke kao w i x", svaki glas ujedno predstavlja i zvuk. Brojni glasovi su vrlo
slini ili isti s onim hrvatskim.
.ao to tablica jasno pokazuje, izgovor nekih glasova npr. b" ovisi o polo%aju slova u
rijei. 4vo je sasvim predvidljivo pa ne ote%ava izgovor rijei i ne kri pravilo jedno
slovo, jedan glas. 1a engleskom jeziku vrlo je potanko objanjen izgovor panjolskih
rijei ovdje, no lekcije ovdje pribli%it e se kvalitetom toj stranici, koja je ujedno na
engleskom jeziku.
azlike u izgovorima pojedini! regija
,sto kao u +rvatskoj i vjerojatno bilo kojoj drugoj dr%avi na svijetu, ljudi iz razliitih
mjesta, sela, gradova, regija..., izgovaraju rijei na nain svojstven upravo toj
zajednici. Tako je i kod panjolskoga jezika9 u samoj ?panjolskoj, slovo z izgovara se
kao s, dok se ll izgovara kao y. ; Boliviji i 5eruu, pak, z se sasvim izgubilo, no ll je
ostalo. ; Argentini i ;rugvaju, "! i ll izgovaraju se tradicionalno tvrdo. 1a .ubi i
5uerto 8icu, nadalje, brkaju se r i l, dok se u gotovo svim govornim podrujima
panjolskoga j izgovara kao tiho ! kao u rijei hormon". ; Fileu je uobiajeno i
povremeno dodavanje nekih samoglasnika, tako da se rije mujer %ena" izgovara kao
da pie mujier. ; ?panjolskoj, z i s izgovaraju se kao engleski di)tong #!. Ea primjer
e poslu%iti rije cinco pet", koja se bilo gdje izgovara kao sinko, no u veini
pokrajina ?panjolske izgovara se thinko.
;sprkos ovim minornim razlikama, dvoje ili vie prialaca panjolskoga iz dvije ili
vie razliitih dr%ava uvijek razumiju jedan drugoga kada se pria standardni
panjolski jezik svojstven za tu dr%avu, no kada se pone govoriti u slengu, mo%e doi
do povremenih zabuna.
$aglaavanje rije%i
; panjolskom jeziku postoje dva oblika izgovaranja sloga9 naglaeni i nenaglaeni.
5rimjera radi, u hrvatskoj rijei smrtnik, smrt se izgovara naglaenije od nastavka nik.
Ako se naglase oba sloga, dobije se neto to zvui kao Gsmrt nik.
;z jednu kategoriju koja odstupa pravila prilozi koji zavravaju na -men#e", sve
panjolske rijei imaju naglaen jedan slog. Ako je u rijei zadan naglasak H", slog
iznad ijeg samoglasnika je sam naglasak, izgovara se naglaeno, dok se ostali
izgovaraju nenaglaeno. Ako nigdje nema zadanoga izgovaranja, izgovaranje rijei
vrlo je predvidljivo. 1o, ako promaite naglasak, vai sugovornici mogli bi imati
problema u razumijevanju. 1pr.9 rije esta, koja je naglaena na prvom slogu e", u
hrvatskom jeziku oznaava pokaznu zamjenicu ova, dok rije est, koja ima zadani
naglasak na zadnjem slogu s#&", u hrvatskom jeziku oznaava tree lice pomonoga
glagola biti je". Tako!er, ingls znai engleski, no ingles znai bedra.
5rilozi koji zavravaju na mente naglaeni su na dva mjesta9 na mjestu gdje naglasak
pada na korijen pridjeva, te na nastavak men i mente. 1aprimjer9 est!pido I
est!pidamente glup I glupo". :va ostala slova trebala bi se izgovarati kao to
tablica iznad oznaava.
Pravila izgovaranja sami! naglasaka
:amo su dva ili jedno" pravilo izgovaranja samih naglasaka. 1aglaeni slog napisan
je masnim slovima.
J. Ako rije u sebi nema oznaku da je naglaena na nekom slogu ili zavrava na
samoglasniku, ili pak na slova n ili s, predzadnji slog naglaen je.
5rimjeri9

o cara "a-ra" lice"

o mano ma-no" ruka"
o amarillo a-ma-ri-llo" %uto"
o hablan !a-blan" oni" govore"
o martes mar-tes" utorak"
K. Ako rije u sebi nema oznaku da je naglaena ili zavrava na bilo koji drugi
suglasnik osim n ili s, zadnji slog naglaen je.
5rimjeri9

o "arol )a-rol" ulina svijea"

o azul a-zul" plavo"
o espa#ol es-pa-'ol" ?panjolac, panjolski"
o salvador sal-va-dor" spasitelj".
(ijereza ) * +
; slo%enim glasovima kao gue i gui, u se ne izgovara$ ono slu%i iskljuivo u svrhu
dodatnoga naglaavanja glasa g, naprimjer kao u rijei get gue I LgeM$ gui I LgiM".
1o, ako u ima oznaku za dijerezu N", u se izgovara kao hrvatsko u ge I LgueM$ gi
I LguiM". ,pak, dijereza je poprilino rijetka u panjolskom jeziku.
5rimjeri9
pingino O pingvin
agis drugo lice mno%ine u prezentu glagola aguar zaliti"$ kod ovoga
glagola dijereza se uva kod svih glagolskih vremena glagola aguar.