Professional Documents
Culture Documents
Zlatni Dinar I Srebreni Dirhem Islam I Budućnost Novca
Zlatni Dinar I Srebreni Dirhem Islam I Budućnost Novca
IMRAN N. HOSEIN
PREDGOVOR
Presretan sam to je ova broura napisana ovdje u Kuala Lumpuru, Malezija, gradu koji
je godinama bio tako prijatan i gostoljubiv prema meni tokom, te je zavrena u
blagoslovljenom mjesecu ramazanu 1428 H. dok sam jo uvijek zauzet cjelogodinjim
obilaskom odravanja islamskih predavanja i kada sam daleko od uitaka moga doma u
karipskom otoku Trinidadu.
Pisac koji pie knjigu na putovanju, kao to su inili mnogi istaknuti islamski uenjaci u
naoj velianstvenoj prolosti, ima za problem nedostatak pristupa djelima u svojoj
biblioteci, te esto mora da citira po sjeanju. Usljed toga mogu se pojaviti male greke iz
propusta pamenja. Traim oprosta za takve propuste.
Veliina ove broure namjerno je zadrana malom radi ohrabrivanja ljudi na njeno
itanje. Jezik koji je koriten prilino je jednostavan i bez upotrebe tehniko-ekonomskog
iskaza poput fiat novac. Dakle, prosjean italac ne bi trebao imati problema u pogledu
jezinog iskaza.
Veoma je izgledno da e se nedugo po izdavanju ove broure u svijetu novca desiti
grozni dogaaji koji e potvrditi analizu koja je izvedena u ovoj brouri. Na osnovu toga,
itatelji ne bi trebali odlagati prihvatanje iznesenih injenica i, ako se uvjere u njihovu
valjanost, trebaju potraiti i usvojiti odgovarajui odgovor na izazove koji su pred njima.
Takoer, ne bi se trebalo odlagati prevoenje ove broure na to je mogue vie jezika i
njeno dostavljanje to veem broju zajednica muslimana. Iz tog razloga ne postoje prava
izdavaa na ovu brouru. Oni, suprotno od navedenog, koji odbace osnovne injenice ove
broure, nei e se u neprilici kada se u svijetu novca dese ovi navedeni grozni dogaaji.
Moram navesti koliko sam ponosan i sretan nad naporima koje je nainila obina i
ponizna malezijska bankarka, Nik Mahani Muhamed koja je bila ukljuena u poetne
napore osnivanja islamskog bankarstva u Maleziji. Njene su oi bile usmjerene prema
prijevarnoj prirodi takozvanog islamskog bankarstva kada je prije nekoliko godina dola
na moje predavanje na temu Kraljevski malezijski kovani novac. Ona se okranula,
promijenila smjer i nastavila s hrabrou, staloenou i strastvenom predanou
zagovarati razloge za Zlatnim dinarom i istinski beskamatnoj ekonomiji. . Oboje, ona i
moj dragi student, irazuddin Adam ah, bili su ukljueni u organizaciju meunarodne
konferencije o ekonomiji zasnovanoj na zlatnom dinaru (International Conference on the
Gold Dinar Economy) koja je odrana u Kuala Lumpuru, Malezija, jula 2007. godine na
kojoj su kao prilog dostavljene poetne osnove ove broure.
injenica koja pokazuje nastupajui kolaps US dolara ogleda se u injenici rasta cijena
zlata trenutno je blizu rekorda od 850 USD po unci koji datira jo iz januara 1980.
godine. Svijet moe oekivati rast cijene zlata do 3000 USD ili vie po unci. Isto e se
desiti sa cijenom nafte. Moda e psiholoki ok kolapsa US dolara prouzrokovati
bezglavo bjeanje pomou kojeg e elektronski novac bez napora zamijeniti papirni
novac kao novi bezgotovinski monetarni sistem svijeta.
Ovom brourom pokuavamo upoznati itaoca sa prirodom novca na nain na koji se
navodi u Kur`anu i sunnetu Allahova Poslanika, s.a.v.s. Mi pokazujemo da je takav novac
(koji mi zovemo sunnet novac Sunnah money) uvijek posjedovao unutarnju
vrijednost. Pod time podrazumijevamo da je vrijednost novca, ma ta ta vrijednost moe
biti, kao i bez obzira na izmjene u toj vrijednosti koje se mogu prirodno pojaviti, bila
pohranjena unutar novca, te je stoga bila poteena proizvoljnih vanjskih smicalica
(manipulacije) i umanjenja njene vrijednosti (devaluacije).
Nadalje pokazujemo da monetarni sistem kojeg je nainio europski jevrejsko-kranski
savez bio posebno nainjen da odstrani novac sa unutarnjom vrijednou iz svjetskog
monetarnog sistema, te da isti zamijeni novcem koji ne posjeduje unutarnju vrijednost.
Takve neotkupive papirne valute mogue je kasnije devaluirati (umanjiti im vrijednost).
Kada im je umanjena vrijednost, ne samo da je to imalo za posljedicu nepravednu
legalizaciju krae imetka onih koji su koristili devaluirane valute (valute sa umanjenom
vrijednou), ve pored toga za takve drave je potajalo sve skuplje i skuplje otplaivati
zajmove koji su uzeti uz kamatu. Kao posljedica toga, takve drave bile bi uhvaene u
klopku sa dugovima koje nikada ne mogu otplatiti i na taj nain ostavljene su na milost i
nemilost onih koji su im davali sumnjivo velike zajmove s ciljem ostvarenja potpune
kontrole nad njima.1
Kako je umanjivana vrijednost novca, cijena imetka, rada, roba i usluga na teritorijama
devaliranih valuta postajali su sve jeftiniji i jeftiniji za one koji su kreirali takav
monetarni sistem. Kao posljedica toga, jedan dio svijeta mogao je ivjeti veoma udobno,
dok se ostatak svijeta sa svojim trajno devaluiranim novcem (novcem kojem je
neprekidno umanjivana vrijednost), znojio i radio u novom ropstvu da bi na taj nain
odravao bandite trajno bogatima i sa trajnim kartama prve klase na brodu ivota. Kako
se u ciljanim zemljama poveavala neimatina, shodno tome u njima se na isti nain
poveavala korupcija. Oni koji su imali intelektualno poimanje stoke tada bi glasno
vikali: zato islamske zemlje imaju kao ogroman problem korupciju, dok je Zapad (koji
je opljakao njihov imetak i koji ivi od njihovog znoja) tako neuprljan korupcijom.
Nakon toga, kada je Meunarodni Monetarni Fond (IMF) nametnuo privatizaciju u onim
zemljama iji je novac izgubio svoju vrijednost, tada su banditi mogli kupiti naftna i
gasna polja, elektroenergetska preduzea, telekomunikaciona preduzea, itd. Ua takvim
zemljama za bud zato, tj. za cijenu koja je daleko ispod njihove prave vrijednosti. Ostaje
zagonetka da je predsjednik Venecuele Hugo avez mogao razumjeti iskoristujuu ulogu
1
Vidi John Perkins, Ispovijest ekonomskog strijelca; John Pekrins, Confessions of an Economic Hitman
POGLAVLJE II
NOVAC U KUR`ANU I SUNNETU
Mnogi sekularizirani muslimani savremenog doba vatreno vjeruju da vjera ne treba imati
nita zajednikog sa ekonomskim i politikim ivotom. Takvi muslimani nee biti u
stanju objasniti niti ak razumjeti sljedei dogaaj iz ivota Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:
Ebu Sa`id el-Hudri, r.a., prenosi da je Bilal, r.a., donio Poslaniku, s.a.v.s., neto Barni
hurmi, te kada ga je ovaj upitao odakle mu te hurme, Bilal, r.a., je odgovorio: Imao
sam neto hurmi loijeg kvaliteta te sam zamijenio dva saa tih hurmi za jedan saa ovih
hurmi (hurmi boljeg kvaliteta). Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: Ah! Ovo je
sutina kamate, sutina kamate! Ne inite to, ve kada eli kupiti, prodaj hurme u
odvojenom trgovanju, a nakon toga kupi za ono to dobije.
(Buhari, Muslim)
Iz navedenog vidimo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio nejednaku razmjenu
hurmi za hurme. On, s.a.v.s., istakao je da takva razmjena predstavlja samu sr
kamate. Meutim, postoji dokaz da je nejednaka razmjena kamila za kamile
dozvoljena:
Vidi Jerusalem u Kur`anu (Jerusalem in the Qur`an) i drugo poglavlje djela Sura el-Kehf i moderno
doba (Surah al-Kahf and the Modern Age)
Jahja prenosi od Malika, a ovaj od Nafi`a da je Abdulah ibn Omer, r.a., kupio (tj.
zamijenio) kamilu jahalicu za etiri kamile i on je jamio da e ih u cijelosti predati
kupcu na er-Rabaza.
(Muvetta, imam Malik)
Prirodno se postavlja pitanje: zato postoji zabrana za nejednaku razmjenu hurmi, dok ne
postoji zabrana za nejednakom razmjenom kamila?
Odgovor na to pitanje nalazi se u veoma vanom hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
koji se odnosi na kamatu, a koji objanjava pojam novca u islamu:
Ebu Sa`id el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Zlato za zlato,
sredro za srebro, penica za penicu, jeam za jeam, hurme za hurme i so za so. (Kada se
radi o razmjeni ) slino za slino, plaanje se vri na mjestu, a potom neko daje vie ili
zatrai vie, takav je trgovao s kamatom, a onaj koji daje i onaj koji prima podjednako su
krivi za to.
(Sahih, Muslim)
Navedeni hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jasno ustanovljava tri stvari:
Prvo, ustanovljava da novac u islamu kao takav mora biti dragocjeni metal poput zlata
i srebra ili ostale robe iroke potronje poput penice, jema, hurmi i soli od kojih su sve
robe iroke potronje koje imaju obinu primjenu kao hrana, ali koje istovremeno imaju
osobinu skladitenja. Stoga, kada je postojala nestaica zlatnih i srebrenih kovanica na
pijaci u Medini, roba iroke potronje poput hurmi, koje su dostupne na pijaci u obilju, a
koje imaju osobinu skladitenja, koristile su se kao novac. Kao posljedicu navedenog,
sada moemo odgovoriti na gore postavljeno pitanje.
Nejednaka razmjena kamila za kamile dozvoljena je zato jer se ivotinje nikada nisu
koristile kao novac. Nejednaka razmjena hurmi za hurme morala je biti zabranjena, stoga
jer su se hurme koristile kao novac, te bi dozvola takve razmjene otvorila vrata
zajmodavcu da posuuje novac s kamatom.3
Kada bi se isti taj princip upotrebe robe iroke potronje poput hurmi kao novca
primijenio u indonezijskom ostrvu Java, naprimjer, tada bi se u sluaju nedostatka zlatnih
3
Kur`an pravi jasnu razliku izmeu posla i posuivanja novca. U svakoj poslovnoj razmjeni mora
postojati element rizika od kojeg ovisi da li e ta razmjena poluiti dobit ili e pretrpiti gubitak. Allah
Najuzvieniji moe na taj nain uzeti od jednih i dati drugima. Na taj nain On Najuzvieniji osigurava
da imetak krui kroz ekonomiju. Bogati u tom sluaju ne mogu ostati trajno bogati, a siromani ne mogu
biti zarobljeni u trajnom siromatvu.
Kada se novac pozajmljuje s kamatom, nasuprot navedenog, zajmodavac osigurava sebe do krajnje mogue
mjere od bilo kakvog gubitka. Kao poslejdica toga, novac ne krui u ekonomiji zasnovanoj na posuivanju
novca s kamatom. Bogati ostaju trajno bogati, a siromani ostaju trajno siromani i ranjivi za iskoritavanje.
Bijedno siromane muslimanke iz indonezijskih sela, naprimjer, moraju raditi kao slukinje za vladajuu
rasu ne-muslimana u Singapuru usprkos injenici da su njihovi poslodavci neprijatelji islama. Osim toga,
pored injenice da one moraju spremati i servirati svinjetinu, one takoer moraju raditi 24 sata dnevno bez
ijednog slobodnog dana i moraju sve to initi za robovske nadnice.
i srebrenih kovanica na pijaci ria koristila kao novac. Na ostrvu Kuba, s druge strane,
eer bi se mogao koristiti kao novac, itd.
Neki islamski uenjaci smatraju da je ovjeanstvo slobodno koristiti bilo ta, ak i zrno
pijeska, kao novac. U skladu s time, nema prepreke za upotrebu papirnog novca, kao to
nema nikakve prepreke pripisivanju bilo koje vrijednosti takvom papirnom novcu (papiru
uope). Na odgovor na takav stav jeste da zrna pijeska ili koljke koje se mogu nai na
obali mora u islamu ne mogu predstavljati novac koji je u skladu sa hadisom Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., zato jer to niti su plemeniti metali niti predstavljaju robu iroke
potronje koja se svakodnevno troi kao hrana.
Drugo, kada su se zlato, srebro, penica, jeam, hurme i so (ria, eer, itd.) koristili kao
novac, vrijednost novca bila je unutar novca, a ne izvan njega. Stoga, hadis je
ustanovio da novac u islamu posjeduje svoju unutarnju vrijednost.
Tree, novac je uvijek smjeten unutar Allahovog stvaranja u robu koju je stvorio Allah
Najuzvieniji sa vrijednou koju mu je dodijelio Allah Najuzvieniji Lino. On o Sebi
kae da je On El-Rezzak, Stvaralac imetka.
Sada moemo opisati novac koji se navodi u sunnetu kao sljedee:
plemeniti metali ili ostale robe iroke potronje kao to je ve ranije opisano;
novac sa unutarnjom vrijednou;
novac koji je smjeten unutar Allahovog stvaranja sa vrijednou
pripisanom takvom novcu koju je pripisao Allah Najuzvieniji Lino, a Koji
jeste Stvaralac sveg imetka.
Neki islamski uenjaci pouruju nas upozoriti da se sunnet sastoji od dva dijela. Prvi dio
koji nam je doao od blagoslovljenog Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a koji je zasnovan na
Boanskoj uputi. A drugi dio jeste onaj koji je zasnovan na njegovom linom miljenju.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., lino je savjetovao ashabe, r.a., u pogledu ovog drugog da su
oni bolje obavijeteni o njihovim ovosvjetovnim stvarima. Implikacije takvog savjeta
jesu da nije nuno slijediti takav sunet.
Uenjaci raspravljaju da novac spada u tu drugu kategoriju. Kao posljedica toga, oni
raspravljaju, potpuno je dozvoljeno muslimanima prihvatiti trenutni sistem
nezamjenjivog papirnog novca kod kojeg jevrejsko-kranski vladajui savez
jednostavno treba odtampati papir kao novac, pripisati mu neku izmiljenu vrijednost, te
na taj nain oni postaju stvaraoci onoliko imetka koliko oni ele. Tada oni mogu koristiti
svoje valute za kupovinu bilo ega to ele u bilo kojem dijelu svijeta. Meutim, kada ih
muslimani slijede u ovom bogohulnom postupku stvaranja imetka iz niega, torba
napunjena indonezijskim rupijima ili pakistanskim rupijima ne moe kupiti ak niti olju
kafe na Menhetnu.
Takvi islamski uenjaci nikada nisu proglasili trenutni monetarni sistem nezamjenjivog
papirnog novca da je haram, a izgleda da zaista oni to nikada nee uiniti. Oni, naravno,
O vjerrnici, mnogi sveenici i monasi doista na nedozvoljen nain tua imanja jedu i od
Allahova puta odvraaju. Onima koji zlato i srebro gomilaju4 i ne troe ga na Allahovom
putu navijesti bolnu patnju.
(Kur`an, 9:34)
ARAPSKI TEKST
A da nee svi ljudi postati nevjernici, Mi bismo krovove kua onih koji ne vjeruju u
Milostivog od srebra uinili, a i stepenice uz koje se penju, i vrata kua njihovih i divane
na kojima se odmaraju, i ukrase od zlata bismo im dali, jer sve je to samo uivanje u
ivotu na ovom svijetu, a onaj svijet u Gospodara tvoga bie za one koji budu Njegova
nareenja izvravali, a Njegovih zabrana se klonili.
(Kur`an, 43:33-35)
ARAPSKI TEKST
Ako hoete da jednu enu pustite, a drugom se oenite, i jednoj od njih ste dali mnogo
blaga5, ne oduzimajte nita od toga. Zar da joj to nasilno oduzmete, inei oigledan
grijeh?
(Kur`an, 4:20)
Kur`an nastavlja objavljivati izvanredne vijesti da e zlato i srebro odrati svoj poloaj
kao stvari od velike vrijednosti i na buduem svijetu isto tako. Drugim rijeima, zlato i
srebro posjeduju duhovnu realnost kao vrijedne stvari, pored njihove vrijednosti na
ovom materijalnom svijetu:
ARAPSKI TEKST
Na njima e biti odijela od tanke zelene svile, i od teke svile, nakieni narukvicama od
srebra, i dae im Gospodar njihov da piju isto pie.6
(Kur`an, 76:21)
ARAPSKI TEKST
Oni e biti slueni iz posuda i aa od zlata, u njemu e biti sve to due zaele i ime se
oi naslauju, i u njemu ete vjeno boraviti.
(Kur`an, 43:71)
ARAPSKI TEKST
Zato mu nisu stavljene narukvice od zlata ili zato zajedno s njim nisu doli meleki?7
4
(Kur`an, 43:53)
ARAPSKI TEKST
Edenske perivoje u koje e ui, u kojima e se zlatnim narukvicama, biserom
ukraenim, kititi, a haljine e im, u njima, od svile biti.
(Kur`an, 35:33)
ARAPSKI TEKST
A one koji budu vjerovali i dobra djela inili Allah e sigurno uvesti u dennetske
bae, kroz koje e rijeke tei, u njima e se narukvicama od zlata i biserom kititi, a
odjea e im svilena biti.
(Kur`an, 22:23)
ARAPSKI TEKST
(One koji budu vjerovali i dobra djela inili) ekaju sigurno edenski vrtovi, kroz koje e
rijeke tei, u njima e se narukvicama od zlata kititi i u zelena odijela od dibe i kadife
oblaiti, na divanima e u njima naslonjeni biti. Divne li nagrade i krasna li boravita!
(Kur`an, 18:31)
ARAPSKI TEKST
Ili dok ne bude imao kuu od zlata ili dok se na nebo ne uspne; a neemo vjerovati ni
da si se uspeo sve dok nam ne donese Knjigu da je itamo. Reci: `Hvaljen neka je
Gospodar moj! zar ja nisam samo ovjek, poslanik?`8
(Kur`an, 17:93)
Uistinu, zlatnom dinaru propisano je da ima veoma znaajnu ulogu na samo Sudnjem
danu. U jednom veoma dugom hadisu Allahovog Polsnika, s.a.v.s., teina dobrote u srcu,
kada se ova usporedi sa dinarom, predstavljat e mjeru na osnovu koje e ljudi biti vaeni
iz dehenemske vatre. Ovdje emo navesti samo izvod iz tog dugog hadisa Allahovog
Poslanika, s.a.v.s.:
Ebu Sa`id el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada nastupi
Dan ponovnog proivljenja, muezin (onaj koji uzvikujui poziva) e povikati: `Neka
svaki narod slijedi ono to je oboavao ...`
Nakon toga, takvi e biti zabranjeni dehenemskoj vatri, i takvi e izvesti veliki broj ljudi
koje dehenemska vatra obuhvatila do sredine trupa ili do koljena. Potom, ovi e rei: `O
na Gospodaru, niko od onih za koje si nam Ti izdao naredbu nije ostao u njemu
(dehenemu).` Nakon toga, On e rei: `Vratite se i izvedite (iz dehenemske vatre) one u
ijim srcima naete dobra koliko je teina jednog dinara.` Potom, ovi e izvesti veliki
8
U ovom se ajetu potvruje da su nevjernici smatrali zlato kao neto dragocjeno i od velike vrijednosti.
Autor.
10
broj ljudi. Potom, ovi e rei: `O na Gospodaru! Nismo ostavili nikoga za koje si nam
izdao naredbu.` Potom, On e rei: `Vratite se i izvedite one u ijim srcima naete dobra
koliko je pola dinara.` Nakon toga, oni e izvesti veliki broj ljudi, pa e rei: `O na
Gospodaru! Nijedan nije ostao od onih za koje Si nam naredio da ga ne ostavljamo.`
Potom, On e rei: `Vratite se i izvedite van one u ijim srcima naete trun dobra.` Nakon
toga, ovi e izvesti van veliki broj ljudi, nakon ega e rei: `O na Gospodaru, sada
nismo ostavili nikoga u njemu (dehenemu) ko ima ikakvog dobra u sebi ...`
(Sahih, Muslim)
Navedeni kur`anski ajeti, kao i navedeni hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pokazuju da
je Allah Najuzvieniji stvorio zlato i srebro sa ogromnom vrijednou pohranjenom u
njima, te da e ta vrijednost preivjeti ovaj prolazni svijet i isto tako bit e zadrana i na
buduem svijetu. Navedeni kur`anski ajeti, takoer, pokazuju da je Allah Najuzvieniji, u
Njegovoj mudrosti, stvorio zlato i srebro da se koriste, izmeu ostalog, kao novac. Svaki
onaj koji je toliko slijep da opovrgava tu jasnu injenicu treba se pripremiti za
samoodbranu tog stava na samom Sudnjem danu.
Novac koji posjeduje unutarnju vrijednost danas je u potpunosti nestao iz monetarnog
sistema koji se koristi irom svijeta. Cijeli islamski svijet takoer je kriv za odbacivanje
novca koji je vrsto ukorijenjen u samom Kur`anu i koji je od vrijednosti ak i na
buduem svijetu. Muslimani su ve do sada platili stravinu cijenu odbacivanja tog
svetog novca i umjesto njega prihvatili su krajnje prevarna sredstva razmjene u obliku
sekularnog novca.
Na cilj pisanja ove broure jeste objanjavanje, ukratko naravno, kako i zato je nestao
sunet novac (razloga i naina pojave nestanka novca zasnovanog na sunetu). Mi molimo
one koji proitaju, shvate i sloe se sa injenicama koje su predoene u ovom djelu,
postupe u skladu sa sljedeom naredbom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:
Ebu Sa`id el-Hudri, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori:
Svaki od vas kada vidi neto loe, neka ga otkloni rukom, a ako nije u stanju to uiniti,
tada neka ga otkloni jezikom, a ako ni to ne moe uiniti, tada neka ga osudi srcem, a to
je najslabiji stepen vjerovanja.
(Sahih, Muslim)
POGLAVLJE III
VELIKI NAUM (SKRIVENI PLAN)
Postoji veliki skriveni plan koji povezuje meunarodnu politiku, meunarodnu
monetarnu ekonomiju i vjeru sa dananjim lanim monetarnim sistemom. Objasnimo taj
plan.
11
Svako jevrejsko dijete zna i vjeruje u boansko obeanje koje je dato narodu izrarela u
kojem je Allah Najuzvieniji obeao da e historija zavriti s jednim ovjekom, koji e
biti poslanik i Mesija, a koji e vladati cijelim svijetom sa Davudovog, a.s., prijestolja iz
Svetog Jerusalema sa vjenom vladavinom. Jevreji stoga zakljuuju da e historija
okonati sa Pax Judaica (Judeo svjetskim poretkom), sa Jerusalimom jo jednom (u
historiji) kao sreditem svijeta kao to je to bilo u vrijeme Sulejmana, a.s. Jevreji vjeruju
da e Pax Judaica ozakoniti jevrejsku tvrdnju na istini, dok e dokinuti sve ostale takve
tvrdnje.
Izrazito je neobino da kako muslimani, tako i krani dijele sa jevrejima vjerovanje da
e historijski proces kulminirati sa Mesijom koji e pravedno vladati svijetom iz Svetog
Jerusalema. Ipak, za razliku od jevreja, muslimani i krani, oboji, vjeruju da je Isa, a.s.,
sin djevice Merjem, boanski obeani Mesija. Oni oboji vjeruju da je on (Isa, a.s.)
uzdignut na nebesa u vrijeme pokuaja njegovog raspea, te da e se on vratiti da vlada
svijetom iz Jerusalema upravo onako kako je boanski predskazano.
Kur`an objanjava fenomen Isaovog, a.s., povratka otkrivajui da on nije razapet, ve da
je Allah Najuzvieniji uinio da se prisutnima to priini:
ARAPSKI TEKST
I zbog rijei njihovih: `Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahova
poslanika` ... A nisu ga ni ubili ni raspeli, ve im se priinilo. Oni koji su se o njemu u
miljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu nita pouzdano znali,
samo su nagaali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve ga je Allah uzdigao Sebi. A Allah je
Silan i Mudar.
(Kur`an, 4:157-158)
Krani su odbacili ovu kur`ansku tvrdnju i ostaju u svom vjerovanju da je Isa, a.s.,
razapet.
Jevreji, nasuprot navedenog, odbijaju Isaa, a.s., kao Mesiju i ekaju drugog Mesiju koji
e osloboditi Svetu zemlju za jevreje, vratiti ih u Obeanu Zemlju za koju e tvrditi da je
njihova, ponovo e ustanoviti Svetu dravu Izrael u Svetoj Zemlji (tj. Sveti Izrael kojeg
su osnovali poslanici Davud i Sulejman, a.s.), i nakon toga e uiniti da Izrael postane
vladajua drava na svijetu. Taj Mesija tada e vladati svijetom iz Svetog Jersalema sa
Pax Judaica i vratit e natrag jevrejsko zlatno doba.
Postoji nepobitan dokaz koji se nastavlja tajnovito razvijati u svijetu a koji izgleda
ozakonjuje jevrejsku tvrdnju za istinom. Ipak, osloboenje Svete Zemlje desilo se
1917. godine. Tada je cijeli svijet svjedoio posljedinom povratku jevreja u Svetu
Zemlju koji su tvrdili da je ona njihova nakon to su boanskom odredbom iz nje
protjerani prije nekih 2.000 godina. Ustanovljenje sadanje (samozvane) Drave Izrael
nakon toga uslijedio je 1948. godine, a to je za posljedicu imalo rast Izraela do poloaja
super-sile u svijetu to je postalo oigledno. Pored toga, jevrejsko-kranski savez koji je
izrodio savremenu zapadnu civilizaciju uinio je stabilan napredak ka ustanovljenju
12
svjetske vlade. Trenutno izgleda da je samo pitanje vremena kada e Izrael zamijeniti
SAD kao vladajua drava na svijetu, a vladar Izraela ini svoj nastup kao voa svjetske
vlade sa sjeditem u Jerusalemu gdje e on nainiti znaajnu tvrdnju da je on Mesija!
Allahov Poslanik Muhammed, s.a.v.s., obavijestio je ovjeanstvo da je Allah
Najuzvieniji, Koji ima predznanje svih dogaaja, odgvorio na jevrejsko odbacivanje
pravog Mesije tako to je stvorio lanog Mesiju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., objelodanio je
da e Allah Najuzvieniji osloboditi to zlo bie u na svijet u dimenziji vremena koja je
razliita od nae9, a sa misijom oponaanja pravog Mesije. Zbog toga e Dedal, lani
Mesija, morati pokuati ustanoviti svjetsku vladu preko koje e on vladati svijetom iz
Jerusalema.
Postoji podatak iz ivota blagoslovljenog Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji ukazuje da je
lani Mesija puten na ovaj svijet poslije hidre Allahovog Poslanika, s.a.v.s., iz Meke u
Medinu, a nakon to su ga jevreji Medine odbacili kao pravog Poslanika, a Kur`an kao
objavljenu rije Allaha Najuzvienijeg. Djelo Jerusalem u Kur`anu autora ovih redova
objanjava tu temu do u detalje.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., takoer je objelodanio da e jedno od najzastraujuih oruja
koje e taj lani Mesija koristiti u postizanju svog cilja vladanja svijetom iz Jerusalema
biti svoenje ovjeanstva na takvo stanje unutarnje duhovne sljepoe da ljudi nee biti u
stanju pojmiti njegove bezbonike planove i na taj nain bit e obmanuti. 10 Allahov
Poslanik, s.a.v.s., objelodanio je da e vrhovna strategija kojom e lani Mesija nastojati
nametnuti njegovu sveope vladavinu nad ovjeanstvom biti oruje Ribaa ili kamate.
Kamatom e on porobiti one koji mu se opiru, dok e njome obdariti imetkom one koji ga
prihvataju i podravaju. Tako nastala bogata elita ovjeanstva tada e se koristiti kao
klijenti i zastupnici izrabljivanja i porobljavanja siromanih masa i vladat e njima u ime
lanog Mesije.
POGLAVLJE IV
VELIKI PLAN I JEVREJSKO-KRANSKI SAVEZ
Kur`an izriito zabranjuje muslimanima ulazak u prijateljske odnose ili savez sa takvim
jevrejima i kranima koji se meusobno izmiruju i uspostavljaju jevrejsko-kransko
prijateljstvo i savez. Kur`an to ini u veoma vanom ajetu sure el-Maide:
ARAPSKI TEKST
Vidi Poglavlje II djela Sura el-Kehf i Moderno doba pod nazivom Kur`an i vrijeme, autor Imran N.
Hosein. Autor.
10
Vidi djelo Sura el-Kehf i moderno doba poglavlje Musa i Hidr, autor Imran N. Hosein. Autor.
13
14
za te zlatne kovanice i poluge, Banka Federalnih Rezervi, koja je opet privatna banka,
ponudila je papirni novac (tj. US dolare) sa pridodatom im numerikom vrijednou od
20 USD za svaku uncu zlata.
Veina je amerikanaca pohrlila razmijeniti njihovo zlato za papirnu valutu, dok su oni
koji su bili svjesni tog pljakanja (peljeenja) koji e se desiti kupovali su zlato sa svojom
papirnom valutom, a potom su to zlato prebacivali izvan SAD-a u vicarske banke.
Znaajan je podatak da je Vlada Velike Britanije, takoer demonetizirala zlatne kovanice
u istoj godini kada je to uinila Vlada SAD-a. Oni su to uinili tako to su jednostavno na
smicaliki nain suspendirali zamjenjivost papirne sterling funte u zlato.
Kao posljedica tih uredbi, zlato u SAD-a zamijenjeno je za papirnu valutu, a Vlada SADa je nakon toga u januaru 1934. godine samovoljno devaluirala vrijednost US papirnog
dolara za 41% i na taj nain dokinula je zakon o zabrani zlata kojeg je prethodno
donijela. Amerikanci su pohrlili natrag u banku da zamijene svoju papirnu valutu za zlato
po novoj vrijednosti promjene od 35 USD po unci zlata. U tom procesu, oni su bili
opljakani za 41% njihovog imetka. italac sada moe lahko prepoznati ozakonjenu
pljaku koja se deava u sluaju devaluacije papirne valute.
Kur`an je izriito zabranio, dakle oznaio kao haram, takvu pljaku imetka ljudi. To je
uinjeno, naprimjer, u sljedeim kur`anskim ajetima sura el-Nisa i Hud:
ARAPSKI TEKST
O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen nain imanja ne prisvajajte, - ali, dozvoljeno
vam je trgovanje uz obostrani pristanak ...
(Kur`an: 4:29)
ARAPSKI TEKST
O narode moj! Pravo mjerite i na litru i na kantaru i ne zakidajte ljudima stvari njihove 11
i ne inite zlo po zemlji pravei nered.
(Kur`an, 11:85)
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nazvao je takve transakcije koje su zasnovane na obmani, a
koje za posljedicu imaju profit ili dobit koja takvom pravedno ne pripada (tj. djela
peljeenja) da su kamata (ar. Riba)12.
11
15
Banka Federalnih Rezervi SAD-a (US Federal Reserve Bank) pojavila se u navedenom
dogaaju kao zaetnik ogledne utrke za isprobavanje domaeg novog monetarnog
sistema preko kojeg se moe postii sveobuhvatno i nepravedno prebacivanje imetka
irom svijeta koji nee ni u ta moi posumnjati. To bi se prebacivanje obavilo preko
jednostavnog elementa stvaranja novca iz bezvrijednog papira, a nakon toga nametanjem
papirne valute svom ovjeanstvu. Oni koji upravljaju monetarnim sistemom potom bi
ciljali odreene valute i prisiljavali ih da neprekidno budu devaluirane 13. Time to takve
papirne valute gube na svojoj vrijednosti, mase ljudi koji ne sumnjaju u validnost iste trpi
opi gubitak imetka, dok njihov gubitak istovremeno znai dobit za druge.
Manje od dvije godine ranije, u septembru 1931. godine, britanska je funta devaluirana za
30%, a ta se devaluacija postepeno poveavala do 40% u 1934. godini. Taj je primjer
slijedila Francuska sa devalvacijom francuskog franka za 30%, dok je italijanska lira
devalvirana za 41%, a vicarski franak devalviran je za 30%. Kao posljedica toga, ista ta
devalvacija papirnih valuta desila se u veini auropskih zemalja. Samo je Grka otila
preko okvira ostatka Europe devalvirajui svoju valutu za nevjerovatnih 59%.
Riba).
(Sahih, Buhari)
Razmjene zasnovane za obmani poput skrivanja trine cijene (cijene na pijaci), mogu omoguiti prodavcu
ili kupcu da proda ili kupi robu po cijeni veoj ili manjoj od trine cijene, te na taj nain ostvari dobit ili
profit vei od onoga koji mu pravedno pripada (koji bi mu pripao da je pravedno obavio navedenu
razmjenu). Na osnovu toga moemo zakljuiti da bilo koja razmjena koja je zasnovana na obmani i koja se
ostvari uz pomo sredstva obmane profit ili dobit koja je vea od dobiti koja takvom pravedno pripada,
takva razmjena smatra se kamatom (ar. Riba). Savremeni monetarni sistem koji je zasnovan na
nezamjenjivom papirnim valutama koje neprekidno gube na svojoj vrijednosti sainjava upravo takvu
obmanu koja donosi profit ili dobit koja kreatorima tog monetarnog sistema pravedno ne pripada. Dakle,
kao takav mora se potvrditi kao kamata (ar. Riba).
13
Ciljanim papirnim valutama neprekidno bi umanjivali vrijednost inflacijom i devalvacijom. Prevodilac.
16
Ono to je izgledalo kao oprosjai svog komiju 14 politike 1930-ih godina koritenje
devalvacija valute sa ciljem poveavanja konkurentnosti izvoznih dobara jedne zemlje
radi umanjivanja ravnotee deficita plaanja imalo je za posljedicu strmoglavi pad
nacionalnih prihoda, umanjivanje tranje, opu nezaposlenost i opi pad svjetske
razmjene to je postalo poznato kao Velika Depresija. Ipak, sva ta deavanja utrla su put
nametanju meunarodnog monetarnog sistema od kojeg se toboe trailo da donese red i
sprijei haos u svijetu novca i trgovine (razmjene). Drugim rijeima, Velika Depresija
vjetaki je osmiljena da bi ozakonila nametanje meunarodnog monetarnog sistema
koji e donijeti red u haotini svijet novca.
Ta neobina i izrazito sumnjiva saradnja meu europskim zemljama u gotovo
istovremenoj i krajnje nepotenoj devaluaciji njihovih valuta trebala je osvijestiti
muslimane na smrtonosne opasnosti koje namee europski jevrejsko-kranski monetarni
sistem papirnih valuta.
Jevrejsko-kranski savez nastavio je sa ustanovljenjem papirno valutnog
meunarodnog monetarnog sistema u Bretton Woods-u15. Oni su iskoristili povezanost
14
Beggar thy neighbour ili beggar my neighbour jeste izraz koji se koristi u ekonomiji, a koji opisuje
politiku kojom se trae koristi za jednu zemlju na utrb drugih. Takve politike pokuale su izlijeiti
probleme u jednoj zemlji tako to su nastojale pogorati probleme u ostalim zemljama.
Izraz je prvobitno uveden za oznaavanje politika koje su pokuale lijeiti domau depresiju i
nezaposlenost tako to su usmjeravale tekue zahtjeve sa uvoznih dobara na domae proizvode, bilo preko
tarifa i kvota na uvoz ili preko konkurentne devaluacije valute. Ta politika moe se pripisati merkantilizmu
i kao posljedicu ima stvaranje prepreka pan-nacionalnim jedinstvenim tritima.
Beggar thy neighbour strategije ove vrste ne primjenjuju se samo na drave: pretjerana ispaa prua drugi
primjer gdje ostvarenje nauma interesa pojedinca ili skupine vodi do problema. Ovo deavanje nazvano je
tragedijom obinih premda se takvi sluajevi javljaju jo u djelima Platona i Aristotela.
Izraz se nalazi u irokoj ekonomskoj upotrebi i koristi se u izdanjima poput asopisa The Economist i
televizije BBC News. Izraz izvorno vue naziv iz igre karti pod nazivom Beggar my neighbour.
Beggar thy neighbour jeste protekcionistika politika koja obuhvata devalviranje jedne valute i pravljenje
tarifnih prepreka ostalim zemljama. Cilj takve politike jeste poveavanje zahtjeva za izvoznim dobrima te
zemlje (tako to e se devalvirati valuta i time se uiniti dobra te zemlje jeftinijim u ostalim zemljama) uz
istovremeno smanjivanje potreba za uvoznim dobrima u tu istu zemlju (tako to e se uvozna dobra u tu
zemlju uiniti skupljim uvodei tarifne prepreke). Oblik te politike, posebno tarifne prepreke, sprovedene
su u djelo na poetku Velike Depresije bez gotovo ikakvog uspjeha. Beggar thy neighbour politika u
SAD-u potakla je ostale zemlje da slijede isti primjer, a to je za poslejdicu imalo ope umanjenje
meunarodne trgovine. To je jo vie pogoralo Depresiju. Prevodilac.
15
Izraz Bretton Woods-ki system obino se koristi za oznaavanje meunarodnog monetarnog sistema koji
je vladao od konca Drugog svjetskog rata do ranih 1970-ih godina. Uzimajuu naziv od mjesta odravanja
sastanka 1944. godine gdje je osnovan Meunarodni monetarni fond (IMF) I Svjetska banka, Bretton
Wood-ski system historijski predstavlja prvi primjer potpuno ureenih monetarnih odnosa s namjerom
upravljanja valutnim odnosima izmeu nezavisnih drava. Naelno, taj je system imao namjeru da objedini
zakonske propise sa multilateralnim donoenjem odluka preko meunarodne organiracije MMF-a kojem je
dodijeljena ograniena supernacionalna vlast. U praksi, prvobitna zamisao, podjednako kao i njegov kasniji
rast i na koncu njegova ostavtina, u potpunosti su bili ovisni o interesima i politikama njegove najmonije
lanice - SAD-a.
17
18
na vrijednost valute ili valuta ostalih lanica, ili (iii) ostale sporazume razmjene po izboru
lanice.
U aprilu 2002. godine, kongresmen SAD-a Ron Paul poslao je sljedee pismo kako
Odjelu Dravne riznice SAD-a, tako i Banci Federalnih Rezervi SAD-a (koja je, gle
sluajnosti, banka u privatnom vlasnitvu) u kojem ih pita zato Meunarodni monetarni
fond zabranjuje svojim lanicama valute sa zlatnom podlogom:
Potovana Gospodo,
Piem Vam povodom lana 4, stava 2b Pristupnog Sporazuma Meunarodnog
monetarnog fonda. Kao to vjerovatno znate, ovaj jezik zabranjuje zemljama lanicama
Meunarodnog monetarnog fonda vezivanje njihovih valuta za zlato. Na taj nain,
Meunarodni monetarni fond zabranjuje zemljama koje pate od promjenjivih monetarnih
politika da usvoje jedno od najdjelotvornijih sredstava stabiliziranja svojih valuta. Takva
politika moe odgoditi oporavak jedne zemlje iz ekonomske krize i usporiti ekonomski
rast, na taj nain produavajui ekonomsku i politiku nestabilnost.
Izrazito bih cijenio objanjenje od Vas oboje, Dravne riznice i Federalnih rezervi,
razloga zato SAD nastavljaju potivati takvu pogrenu politiku. Molim Vas,
kontaktirajte gosp. Norman Singleton-a, rukovodioca mog pravnog odjela, ako budete
trebali bilo koje dodatne informacije u vezi sa ovim zahtjevom. Hvala Vam na Vaoj
saradnji u vezi sa ovim zahtjevom.
Ron Paul
Predstavniki Dom SAD-a
Znaajno je da niti je Banka Federalnih Rezervi, niti je Odjel Dravne Riznice SAD-a do
sada odgovorio na ovaj zahtjev za objanjenjem. Razlog njihovog ne-odgovaranje jeste
taj da ne postoji nijedno objanjenje osim injenice da je monetarni sistem koji je
ustanovljen preko Meunarodnog monetarnog fonda ureen tako da opeljei
ovjeanstvo i kao posljedicu toga nametne finansijsko ropstvo svim ljudima koji
predstavljaju ciljanu skupinu za jevrejsko-kranski savez koji trenutno vlada svijetom.
Meunarodni monetarni fond iskoriten je za uspostavljanje novog meunarodnog
monetarnog sistema sa novom i neobinom monetarnom terminologijom, a muslimani su
se na taj nain suoili sa izrazima s kojima se nikada ranije nisu susreli. Nastao je novi
svijet razliitosti izmeu lokalne (papirne) valute koja je koritena kao sredstvo
razmjene u zemlji koja je izdala tu papirnu valutu i meunarodne razmjene papirne
valute koja je bila sredstvo razmjene izvan te zemlje. U skladu s navedenim, ako su
muslimani Malezije eljeli prodati robe muslimanima u susjednoj im Indoneziji,
indonezijski muslimani morali su nai stranu valutu za razmjenu kojom bi platili svoju
kupovinu. Meutim, takva meunarodna razmjena bila je, za sve praktine primjene,
ograniena na europske papirne valute ili na US dolar. Na taj nain nainjena je zamka za
19
20
POGLAVLJE V
NA ODGOVOR
Kad god muslimani postanu svjesni injenice da su odbacili sunnet Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., dok slijede jevrejsko-kranski savez u guterovu rupu, njihov osnovni odgovor
mora biti okretanje i pokuaj ponovnog uspostavljanja tog izgubljenog sunneta. Meutim,
kada je taj sunnet takoer vrsto utemeljen u Kur`anu, kao to je to zlatni dinar i srebreni
dirhem, muslimani tada, takoer, moraju traiti Allahov oprost za taj in izdaje i moraju
pohitati u zasluzi Njegovog oprosta tako to e pokrenuti borbu za ponovnim
uspostavljanjem onoga to su odbacili. Kako muslimani trebaju voditi tu borbu? ta
trebaju initi?
Prvi stepen
Zlatne i srebrene kovanice omoguavaju muslimanima ispunjavanje vjerskih dunosti
poput plaanja zekata, mehra (miraza kod sklapanja braka), finansiranja hada, itd. Pored
toga, takve kovanice djelovale bi kao pohrana vrijednosti i obezbjeivala bi bogatima
sredstvo osiguravanja njihovih imetaka od gubitaka koji su prisutni kod devaluacije
papirnog novca. Lijevanje zlatnih kovanica i stavljanje istih na prodaju daje malo
olakanja siromanim ubogim masama ljudi koji imaju potekoa pri kupnji i potom
pohrani ak i jednog zlatnog dinara. Ipak, lijevanje zlatnog dinara i srebrenog dirhema, a
potom njihovo izlaganje prodaji (za papirni novac) zasigurno je od vrijednosti u
unapreenju procesa javnog obrazovanja.
Onda kada zlatne i srebrene kovanice uu na trite sa funkcijom medijuma razmjene i
kao mjera vrijednosti, taj sunet novac bit e u potpunosti ponovo uspostavljen. Takav
novac odmah bi iznio na vidjelo lanu prirodu papirnog novca. Naelo je takvo da dobar
novac otkriva lo novac. Moemo oekivati da se jevrejsko-kranski savez koji trenutno
vlada svijetom, podjednako kao i njihovim klijentima u islamskom svijetu, kao i
bankarski svijet openito, bude opirao svim naporima koje budemo inili u priznavanju
zlata i srebra kao zakonitih naina plaanja.
Kao posljedica navedenog, osnovni islamski odgovor na ovu monetarnu potekou mora
se usmjeriti na zakonske propise koji reguliraju naine plaana, a koji trenutno zabranjuju
upotrebu zlatnih i srebrenih kovanica kao zakonitih naina plaanja. Mase ljudi moraju se
podii da pitaju zato je upotreba dinara kao novca zabranjena? Nijedna vlada na svijetu
ne moe dati odgovor na to pitanje, jer ak ni Meunarodni monetarni fond ne moe dati
odgovor na to postavljeno pitanje.
Napor koji se mora uiniti kao odgovor na takve oito nemoralne i okrutne zakone mora
se vriti u obliku borbe koja je u skladu sa stratekim sunetom (tj. sunetom Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., na nain kako se on borio protiv nasilja). Takav nas sunet poduava da
21
19
U djelu Jerusalem u Kur`anu istog ovog autora, nalazi se cijelo jedno poglavlje u kojem se objanjava
tema Jeduda i Meduda u islamu.
22