Finalni Nacrt Puo SBKKSB 12082014

PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ZA
PODRUJE SREDNJOBOSANSKOG
KANTONA/KANTONA SREDINJA
BOSNAZAPERIOD
2015.2025.GODINA
IZVJETAJ OSTANJU UPRAVLJANJA

OTPADOM
(NACRT)
BosnaiHercegovina
FederacijaBosneiHercegovine
Srednjobosanskikanton/KantonSredinjaBosna
PlanupravljanjaotpadomzapodrujeSrednjobosanskogkantona/KantonaSredinjaBosna
zaperiod2015.2025.godinaNacrt
i
KONTROLNILIST
Naruilac: FondzazatituokoliaFederacijeBiH
Partner na
projektu:
Ministarstvo prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i
stambenihposlovaSBK/KSB
Projekt/Naziv
dokumenta:
Plan upravljanja otpadom za podruje Srednjobosanskog
kantona/KantonaSredinjaBosnazaperiod2015.2025.godina
Statusdokumenta: Nacrt
Raunovodstvena
ifraprojekta:
D1157
Voditeljprojekta: Internakontrola: Direktor:

Imeiprezime
Mr Dragana
Selmanagi,
dipl.in.gra.
Doc.drSandaMidi
Kurtagi,
dipl.in.gra.
Prof. dr Tarik Kupusovi,
dipl.in.gra.
DATUM POTPIS POTPIS POTPIS

11.08.2014.

ii
OPIPODACIOOBRAIVAU

Nosilac izrade
dokumenta:
InstitutzahidrotehnikuG.F.uSarajevu,d.d.
StjepanaTomia1
71000Sarajevo
tel:+38733212466/7
fax:+38733207949
Email:heis@heis.com.ba
Web:http://www.heis.com.ba
Obraivai: Doc.drSandaMidiKurtagi,dipl.in.gra.
MrDraganaSelmanagi,dipl.in.gra.
Doc.drIremSilajdi,dipl.okol.in.
VildanaGokovi,dipl.biol.
AleksandraTomiato,dipl.oec.
SelmaOsmanagiKlico,apsolventpravnogfakulteta
LamijaMerdan,dipl.in.gra.
SemraFejzibegovi,dipl.in.ma.
AnelHrnji,dipl.ecciBAeng.jez.iknji.
MajaKurtagi,MAeng.jez.iknji.
Napomena:Dokumentsuradilistrunjacirazliitihjezikihizraaja.
iii
SADRAJ
1 UVOD 10
2 OSNOVNIPODACIOKANTONUIPROIZVOAIMAOTPADA 11
2.1 OSNOVNEINFORMACIJE 11
2.2 ODNOSRURALNOGIURBANOGDIJELAKANTONA 12
2.3 BROJSTANOVNIKAIDOMAINSTAVAPOOPINAMA 13
2.4 PROIZVOAIOTPADAIZPRIVREDE 14
2.5 PROIZVOAIOTPADAJAVNEINSTITUCIJE 26
3 PRAVNIOKVIRZAUPRAVLJANJEOTPADOM 30
3.1 ZAKONSKAREGULATIVA 30
3.2 STRATEKOPLANSKIDOKUMENTI 57
3.2.1 UVOD 57
3.2.2 FEDERALNASTRATEGIJAUPRAVLJANJAOTPADOM 58
3.2.3 FEDERALNIPLANUPRAVLJANJAOTPADOM 60
3.2.4 KANTONALNISTRATEKOPLANSKIDOKUMENTI 64
3.2.5 OPINSKISTRATEKOPLANSKIDOKUMENTI 64
3.2.6 PROSTORNOPLANSKADOKUMENTACIJA 68
3.3 ANALIZAIZAKLJUCI 69
4 ADMINISTRATIVNIOKVIRUPRAVLJANJAOTPADOM 73
4.1 INSTITUCIONALNAORGANIZACIJAINADLENOSTI 73
4.1.1 DRAVNINIVO 73
4.1.2 FEDERACIJABIH 73
4.1.3 SREDNJOBOSANSKIKANTON/KANTONSREDINJABOSNA 74
4.1.4 OPINEUSREDNJOBOSANSKOMKANTONU/KANTONUSREDINJABOSNA 78
4.2 UGOVORIISARADNJAUOBLASTIUPRAVLJANJAOTPADOM 79
4.2.1 MEUOPINSKISPORAZUMIISARADNJA 79
4.2.2 UGOVORIIZMEUOPINAIJAVNIHPREDUZEA 79
5 POSTOJEAINFRASTRUKTURAZAPRIKUPLJANJEIODVOZOTPADA 82
5.1 OPREMLJENOSTZAPRUANJEUSLUGEPRIKUPLJANJAIODVOZAOTPADA 82
5.2 NAINIDINAMIKAPRIKUPLJANJAIODVOZAOTPADA 84
5.3 SAKUPLJANJEOPASNOGOTPADA 85
5.4 SAKUPLJANJESPECIJALNOGOTPADA 86
5.4.1 OTPADIVOTINJSKOGPORIJEKLA 86
5.4.2 MEDICINSKIOTPAD 87
5.4.3 FARMACEUTSKIOTPAD 89
5.4.4 GRAEVINSKIOTPAD 90
5.4.5 OTPADNAVOZILA 92
iv
5.4.6 OTPADNEGUME 92
5.4.7 OTPADNAULJAIMASTI 93
5.4.8 ELEKTRONSKIIELEKTRINIOTPAD 94
5.4.9 OTPADIZPOLJOPRIVREDEIUMARSTVA 95
5.4.10 OTPADIZRUDARSTVAIEKSTRAKTIVNEINDUSTRIJE 96
5.4.11 KABASTIOTPAD 97
5.4.12 MULJIZSEPTIKIHJAMAIUREAJAZAPREIAVANJE 99
5.4.13 AMBALAAIAMBALANIOTPAD 100
5.5 PROIZVOAIOTPADAKOJISAMIZBRINJAVAJUOTPAD 100
5.6 DRUGIOPERATERI 101
6 POSTOJEAINFRASTRUKTURAZAUPRAVLJANJEOTPADOM 108
6.1 ZELENIOTOCI 108
6.2 CENTRIZARECIKLAU 108
6.3 CENTRIZAKABASTIOTPAD 108
6.4 OBJEKTIZAODLAGANJE 109
6.4.1 REGIONALNEDEPONIJE 109
6.4.2 LOKALNEDEPONIJE 110
6.5 DRUGIOBJEKTI 112
7 NELEGALNAODLAGALITA 114
7.1 DIVLJEDEPONIJEPOOPINAMAUSBK/KSB 114
8 PROSTORNEMOGUNOSTIZASMJETAJINFRASTRUKTURE 116
8.1 OGRANIENJAVEZANAZASMJETAJINFRASTRUKTURE 117
9 PROCJENEKOLIINAOTPADA 119
9.1 UKUPNOPROIZVEDENIIPRIKUPLJENIOTPAD 119
9.2 PRIKUPLJENIOTPADZARECIKLAU 120
9.3 SPECIJALNIOTPAD 122
9.3.1 OTPADIVOTINJSKOGPORIJEKLA 122
9.3.2 MEDICINSKIOTPAD 122
9.3.3 FARMACEUTSKIOTPAD 123
9.3.4 GRAEVINSKIOTPAD 123
9.3.5 OTPADNAVOZILAIREZERVNIDIJELOVI 123
9.3.6 OTPADNEGUME 123
9.3.7 OTPADNAULJAIMASTI 124
9.3.8 ELEKTRONSKIIELEKTRINIOTPAD 124
9.3.9 OTPADIZPOLJOPRIVREDEIUMARSTVA 124
9.3.10 OTPADIZINDUSTRIJA 124
9.3.11 KABASTIOTPAD 125
v
9.3.12 MULJIZOTPADNIHVODA 125

9.3.13 AMBALANIOTPAD 126
9.4 OTPADODVEZENNAODLAGALITE 126
10 FINANSIRANJESISTEMAUPRAVLJANJAOTPADOM 128
10.1 UVOD 128
10.2 EKONOMSKIINSTRUMENTIUPRAVLJANJAOTPADOM 130
10.2.1 POSTOJEIEKONOMSKIINSTRUMENTIZAUPRAVLJANJEOTPADOM 131
10.2.2 BUDUIEKONOMSKIINSTRUMENTIZAUPRAVLJANJEOTPADOM 138
10.3 ANALIZAFINANSIJSKIHSREDSTAVAFONDOVAZAZATITUOKOLIA 142
10.3.1 FEDERALNIFONDZAZATITUOKOLIA 142
10.3.2 SREDSTVANANIVOUSBK/KSB 143
11 INFORMISANJEJAVNOSTIIJAVNASVIJEST 147
11.1 INFORMISANJEGRAANAOUPRAVLJANJUOTPADOM 147
11.2 PROGRAMIPODIZANJASVIJESTI 148
12 REZULTATIANKETIRANJASTANOVNITVAIORGANIZACIJA 152
13 SPECIFIKACIJAPROBLEMA 158
13.1 INSTITUCIONALNIITEHNIKIPROBLEMI 158
13.2 PRAVNIPROBLEMI 159
13.3 INFRASTRUKTURNIPROBLEMI 160
13.4 FINANSIJSKIPROBLEMI 162
13.5 JAVNASVIJEST 162
14 LITERATURA 163
PRILOGI.ANKETIRANJESTANOVNITVA 167
PRILOGII.ANKETIRANJEINSTITUCIJA 174
vi
POPISTABELA
Tabela1.OdnosurbanogiruralnogdijelapodrujapoopinamauSBK/KSB.....................................12
Tabela2.BrojpopisanihstanovnikaidomainstavapoopinamauSBK/KSB(2013).........................13
Tabela3.Proizvoaiotpadaizprivrede..............................................................................................14
Tabela 4. Pregled industrija sa podruja SBK/KSB koje imaju vaeu okolinsku dozvolu izdatu od
straneFMOIT.........................................................................................................................................21
strane Ministarstva prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova
SBK/KSB.................................................................................................................................................23
Tabela6.Proizvoaiotpadajavneustanove....................................................................................26
Tabela7.PropisiodznaajazaupravljanjeotpadomnanivouBiH......................................................30
Tabela8.PropisiodznaajazaupravljanjeotpadomnanivouFBiH....................................................32
Tabela9.PropisiodznaajazaupravljanjeotpadomuSBK/KSB.........................................................46
Tabela10.Propisiodznaajazaupravljanjeotpadomu12opinauSBK/KSB....................................53
Tabela11.Pregledoperativnihciljeva,mjeraiindikatoraizFederalnestrategijeupravljanjaotpadom
kojisumjerodavnizakantone...............................................................................................................59
Tabela12.ObavezekantonauskladusaFederalnimplanomupravljanjaotpadom...........................61
Tabela13.Opinskiplanoviupravljanjaotpadomsaciljevima.............................................................64
Tabela 14. Popis javnih preduzea koji na osnovu ugovora sa opinom uestvuju u upravljanju
otpadomnapodrujuSBK/KSB.............................................................................................................80
Tabela15.VrsteibrojposudazasakupljanjeotpadanapodrujuSBK/KSB........................................82
Tabela16.SpecifikacijavoznogparkapoopinamaSBK/KSB..............................................................83
Tabela17.Dinamikaodvozaotpadaipokrivenostuslugama...............................................................85
Tabela18.NainzbrinjavanjaivotinjskogotpadauopinamaSBK/KSB.............................................86
Tabela19.Nainsakupljanja/zbrinjavanjamedicinskogotpadauopinamaSBK/KSB........................88
Tabela20.NainzbrinjavanjafarmaceutskogotpadauopinamaSBK/KSB........................................90
Tabela21.Nainsakupljanja/zbrinjavanjagraevinskogotpadauopinamaSBK/KSB.......................90
Tabela22.NainzbrinjavanjaotpadnihvozilauopinamaSBK/KSB....................................................92
Tabela23.Nainsakupljanja/zbrinjavanjaotpadnihgumauopinamaSBK/KSB................................93
Tabela24.Nainsakupljanja/zbrinjavanjaotpadnihuljaimastiuopinamaSBK/KSB........................94
Tabela25.Nainsakupljanja/zbrinjavanjaotpadaizrudarstva............................................................96
Tabela26.UreenostodlaganjakabastogotpadapoopinamauSBK/KSB........................................97
Tabela27.Nainsakupljanja/zbrinjavanjamuljaizseptikihjamaiureajauopinamaSBK/KSB.....99
Tabela28.OvlatenioperaterisistemauFBiH...................................................................................101
Tabela29.PopisoperaterazaupravljanjeotpadomnapodrujuSBK/KSB........................................102
Tabela30.GlavniparametrizaprojektiranjeRSD...............................................................................109
Tabela 31. Pregled lokalnih opinskih deponija i trenutno uraene investicionotehnike i okolinske
dokumentacijezanjihovusanaciju....................................................................................................111
Tabela32.PregledraspoloiveinfrastrukturezaupravljanjeotpadomnapodrujuSBK/KSB..........113
Tabela33.PregleddivljihdeponijapoopinamanapodrujuSBK/KSB.............................................114
Tabela34.GodinjakoliinaproizvedenogiprikupljenogotpadanapodrujuSBK/KSB...................119
Tabela 35. Koliina odvojeno prikupljenog otpada na podruju SBK/KSB od strane komunalnih
preduzea............................................................................................................................................121
Tabela36.Koliinepreraenoginfektivnogmedicinskogotpadanastaloguzdravstvenimustanovama
napodrujuSBK/KSB...........................................................................................................................123
Tabela37.Pregledkoliinaproizvedenogiodloenogotpadaiz10industrijauSBK/KSB.................124
Tabela38.Ukupnekoliineproizvedenogiodloenogotpadau10industrijauSBK/KSB.................125
Tabela39.Tarifeinaplatakomunalnihpreduzeau12opinauSBK/KSB........................................131
Tabela40.Subvencije/grantovijavnimpreduzeimajavnimkomunalnimpreduzeima...................134
vii
Tabela41.Planuspostaveekonomskihinstrumenata........................................................................138
Tabela42.CiljeviPromjenapolitikecijenazakorisnikunaknadu.....................................................139
Tabela 43. Ciljevi Ekolokih naknada za razvoj lokalne zajednice u okruenju pogona za zbrinjavanje
otpada.................................................................................................................................................139
Tabela44.CiljeviNaknadezaopasniotpad........................................................................................140
Tabela45.CiljeviNaknadezaotpadizindustrije................................................................................140
Tabela46.CiljeviSubvencijazarazvojinfrastrukturezaintegralnisistemupravljanjaotpadom......141
Tabela47.PrihodiFzZOFBiH...............................................................................................................142
Tabela48.PrihodiFzZOFBiHsapodrujaSBK/KSB.............................................................................143
Tabela49.Informisanjegraanaopruenimuslugamau12opinauSBK/KSB................................147
Tabela50.Programipodizanjasvijestigraanaoupravljanjuotpadomu12opinauSBK/KSB.......149
viii
POPISSLIKA
Slika1.PoloajSBK/KSBuprostoruBiH................................................................................................11
Slika2.OpineuSBK/KSB......................................................................................................................11
Slika 3. Shematski prikaz unutranjeg ustrojstva Ministarstva prostornog ureenja, graenja, zatite
okolia,povratkaistambenihposlovaiOdjeljenjazazatituokolia...................................................75
Slika4.Shemakantonalneadministracije.............................................................................................77
Slika5.GodinjaproizvodnjaotpadaizraenaukgpostanovnikuuopinamaSBK/KSB..................120
Slika 6. Procentualna zastupljenost odvojeno prikupljenog otpada od strane KJP u 2013.god. u
SBK/KSB...............................................................................................................................................122
Slika7.SistemupravljanjaambalanimotpadomuFBiH(http://www.ekopak.ba)...........................135
Slika8.NajeiproblemvezanizaodlaganjeotpadauSBK/KSBpomiljenjustanovnitva.............152
Slika9.KomentariiprijedlozigraanazapoboljanjeupravljanjaotpadomnapodrujuSBK/KSB..153
Slika10.Najeiproblemvezanizaodlaganjeotpadauzdravstvenimustanovama........................154
Slika11.Najznaajniproblemipostrojenjaprilikomzbrinjavanjaotpada..........................................155
Slika 12. Prijedlozi za rjeavanje problema industrijskih postrojenja vezanih za upravljanje otpadom
.............................................................................................................................................................155
Slika13.NajznaajniproblemiuNVOsektoruiuSBK/KSBpremamiljenjuNVO.............................156
Slika14.PrijedloziNVOzarjeavanjeproblema.................................................................................157
Slika15.Koritenjeuslugeprikupljanjeiodvozaotpada....................................................................167
Slika16.Zadovoljstvouslugomprikupljanjaiodvozaotpada.............................................................167
Slika17.Odvojenoprikupljanjeotpadaudomainstvima..................................................................167
Slika18.SpremnosturbanogstanovnitvaSBK/KSBdaodvojenoprikupljaotpad............................167
Slika 19. Najei problem vezani za odlaganje otpada u SBK/KSBpo miljenju urbanog stanovnitva
.............................................................................................................................................................168
Slika20.KomentariiprijedlozizapoboljanjeupravljanjaotpadomnapodrujuSBK/KSB..............168
Slika21.Koritenjeuslugeprikupljanjeiodvozaotpada....................................................................169
Slika22.Zainteresiranostzauspostavljanjeuslugaprikupljanjaiodvozaotpada..............................169
Slika23.Spremnostzaplaanjeusluge...............................................................................................169
Slika24.Zadovoljstvograanaruralnihpodrujapruenomuslugom...............................................169
Slika25.Nainodlaganjaotpadaupodrujimabezprueneusluge..................................................170
Slika26.Kompostiranjeotpadaururalnimpodrujima.....................................................................170
Slika27.Ponovnaupotrebaambalaeudomainstvimaruralnihpodruja.......................................170
Slika28.SpremnostruralnogstanovnitvaSBK/KSBdaodvojenoprikupljaotpad............................170
Slika29.Najeiproblem vezanizaodlaganjeotpadauSBK/KSBpomiljenjururalnogstanovnitva
.............................................................................................................................................................170
Slika30.KomentariiprijedlozizapoboljanjeupravljanjaotpadomnapodrujuSBK/KSB..............171
Slika31.Odvajanjeotpadaukoli/fakultetu......................................................................................171
Slika32.Recikliranjepapiraizuionicaiureda...................................................................................171
Slika33.Kompostiranjeotpada...........................................................................................................172
Slika34.Potrebazaveiminformiranjemoprednostimaodvajanjaotpada.....................................172
Slika35.Organizacijaakcijaispremnostueauakcijamavezanimzaotpadizatituokolia........172
Slika36.Izuavanjeproblematikezatiteokoliaunastavi................................................................172
Slika 37. Najei problem vezani za odlaganje otpada u koli/fakultetu i kantonu openito prema
miljenjumladih..................................................................................................................................172
Slika 38. Prijedlozi mladih za rjeavanje problema vezanih za upravljanje otpadom na podruju
KSB/SBK...............................................................................................................................................173
Slika39.Odvajanjeotpadaozdravstvenimustanovama....................................................................174
Slika40.Sklopljeniugovorisaovlatenimoperaterimazazbrinjavanjemed.otpada.......................174
Slika41.Najeiproblemvezanizaodlaganjeotpadauzdravstvenimustanovama........................174
Slika42.IzraeniPlanoviupravljanjaotpadom..................................................................................175
ix
Slika43.Referentnaosobazaupravljanjeotpadomunutarpostrojenja...........................................175
Slika44.Odvojenoprikupljanjeotpadaunutarpostrojenja...............................................................175
Slika45.Sklopljeniugovorisaovlatenimustanovamazazbrinjavanjespecijalnogotpada..............175
Slika46.Najznaajniproblemipostrojenjaprilikomzbrinjavanjaotpada..........................................176
Slika47.Prijedlozizarjeavanjeproblemavezanihzaupravljanjeotpadomuindustrijama.............176
Slika48.Posudezaodvojenoprikupljanjeotpadaukolama............................................................177
Slika49.Primjenadobrihkancelarijskihpraksiukolama..................................................................177
Slika50.Realizacijaakcijaiprojekatavezanihzaotpad.....................................................................177
Slika51.Najznaajnijiproblemivezanozaodlaganjesvihvrstaotpada.............................................177
Slika52.Odvojenoprikupljanjeotpada..............................................................................................177
Slika53.Primjenadobrihkancelarijskihpraksi...................................................................................177
10
1 UVOD
Zakonoupravljanjuotpadom(SlubenenovineFBiH,br.33/03,72/09)predstavljapravniokvirza
uspostavu sistema upravljanja svim kategorijama i vrstama otpada. Jedan od segmenata
funkcionalnog sistem jeste i planiranje koje je Zakonom o upravljanju otpadom stavljeno u
nadlenostentitetskih(lan8),kantonalnih(lan9)iopinskihvlasti(lan10).
Nacionalnii entitetski planoviupravljanjaotpadom suuglavnomstratekogkaraktera,sautvrenim

ciljevima, dok kantonalni plan, pored ovih elemenata je jo i akcijski orijenran. On predstavlja
operavniplansaopisimapostojeegsistemazaupravljanjeotpadomnanivouKantona,odnosnou
12 opina (npr. sistema skupljanja otpada, postrojenja za obradu, i dr.), te mjerama koje tee
unaprjeenju postojeeg sistema kako bi se dosegli strateki ciljevi iz dokumenata vieg reda
(Federalne strategije zatite okolia, Federalnog plana upravljanja otpadom) i usklaenost sa
domaomiEUlegislativomizoveoblasti.
Upravljanje otpadom na podruju Srednjobosanskog kantona/Kantona Sredinja Bosna (SBK/KSB)

regulisano je Zakonom o upravljanju otpadom (Slubene novine Srednjobosanskog kantona", br.
04/05) i Zakonom o komunalnim djelatnostima (Slubene novine Srednjobosanskog kantona", br.
13/13). Obavljanje komunalnih djelatnosti individualne komunalne potronje (Prikupljanje i odvoz
komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih objekata i poslovnih prostora na deponiju; Odlaganje
komunalnogotpada)izajednikekomunalnepotronje(Zbrinjavanjekomunalnogotpadanastalogu
okviru djelatnosti zajednike komunalne potronje) stavljeno je u nadlenost opina, a koje trebaju
obezbijeditiobavljanjeovihdjelatnosti.
Izrada Plana upravljanja otpadom za podruje SBK/KSB za period 20152025. godina je zapoela
potpisivanjem Ugovora izmeu Fonda za zatitu okolia Federacije BiH, finansijera projekta, i
Instituta za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu, odabranog aplikanta po javnom
konkursuza2013.godinu.Realizacijiprojektasepristupiloujanuaru2014.godine,upartnerstvusa
Ministarstvom prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova
SBK/KSB.
Plan je uraen na temelju terenskog obilaska, postojee raspoloive dokumentacije, informacija
dobivenih od Ministarstva prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih
poslovaSBK/KSB,opinskihslubinadlenihzaupravljanjeotpadomu12opinaizSBK/KSB,javnih
komunalnih preduzea iz opina a koji su vani sudionici u upravljanju otpadom, operatora sistema
zaupravljanjeambalanimielektronikimielektrinimotpadom,konsultantskimkuamakojerade
projekteizoblastiupravljanjaotpadom,teFondazazatituokoliaiFederalnogministarstvaokolia
iturizma.
Kantonalni Zakon o upravljanju otpadom (lan 5) propisuje da e Kanton donijeti plan upravljanja
otpadom na svojemu podruju kao dio kantonalnoga plana za zatitu okolia, na razdoblje od 5
godina. Ovaj plan se donosi za planski period od 10 godina iz razloga usaglaavanja aktivnosti i
perioda planiranja sa Kantonalnim planom zatite okolia (KEAP) koji je takoer u fazi pripreme za
SBK/KSB.
PlanpredstavljastratekiiobavezujuidokumentzaupravljanjeotpadomnapodrujuSBK/KSB.
11
2 OSNOVNIPODACIOKANTONUIPROIZVOAIMAOTPADA
2.1 Osnovneinformacije
SBK/KSBobuhvatageografskojezgroBosneiHercegovineiuneposrednomjekontaktusaevropskim
transportnim koridorom Vc. Dijagonalnotranzitna pozicija obiljeena je pravcima sjeverozapad
jugoistok (BihaTravnikSarajevoGorade) i sjeveroistokjugozapad (TuzlaZenicaTravnikBugojno
MostarPloe,odnosnoNeum,teodBugojnazapravacLivnoSplit).
Ovaj Kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistone dijelove makro regiona Bosanska
Krajina, a istonom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom podrujima sarajevsko
zenikemakroekonomskeregije.
Povrina SBK/KSB je 3.189 km
2
. Konstituiraju ga podruja sljedeih 12 opina: Bugojno, Busovaa,
Dobretii,DonjiVakuf,Fojnica,GornjiVakufUskoplje,Jajce,Kiseljak,Kreevo,NoviTravnik,Travnik,i
Vitez.
Slika1.PoloajSBK/KSBuprostoruBiH Slika2.OpineuSBK/KSB
SamorfolokogstanovitapodrujeSBK/KSBjeizrazitobrdskoplaninsko.Ravniarskopodruje(300
500m.n.v.)obuhvatasamooko5%teritorije,abrdskoplaninsko(5001000m.n.v.)obuhvata55,3%
teritorije. Znaajne planinske formacije su: Vlai (Paljenik 1922 m), Komar (Kamenjak 1510 m),
Kruica(1650m),Vranica(2110m),Radua(1510m),Volujak(1210m),Radovan(1446m),Galica
(1627m)iBitovnja(1700m).
Morfoloku strukturu podruja SBK/KSB sainjavaju jasno identificirane dvije osnovne cjeline:
dolinskokotlinskidijeloviLave,VrbasaiFojniceiplaninskikojiseprepliuiuklapajujedniudruge.
Hipsometrijskigledano,dominantnoueeimajunadmorskevisineod5001000m,topokazujeda
jepodrujeSBK/KSBnaveimnadmorskimvisinamaod500m.
Najvee rijeke su Vrbas i Lava. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lave istiu ovo
podruje na znaajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjeverjugoistokzapad) i nivoima (Federacija
BiH,Balkan,idaljeZapadnaEuropa,MalaAzijaiBliskiIstok).
Klimatskekarakteristikesuplaninskokontinentalnaklimasamikrolokalitetnimvarijetetimavezanim
zarijenedolineinadmorskuvisinu.
SBK/KSB nalazi se u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca. Na podruju Kantona razvijena je
preraivaka industrija (metalna, drvnopreraivaka, tekstilna, sekundarne sirovine, kona obua i
12
grafika).TrgovinaipoljoprivrednaproizvodnjasudominantnenapodrujuKantona.Privredniresursi
kojisenalazenaovompodrujuveomasuznaajnikakozaKantontakoizaBiH.
OdukupnepovrineSBK/KSB57%pokrivenojeumamaa34%poljoprivrednimpovrinama.
2.2 OdnosruralnogiurbanogdijelaKantona
Istorijske okolnosti, morfoloke odlike, prirodne i stvorene podobnosti pojedinih dijelova Kantona i
brojnidrugifaktoriuticalisunavelikerazlikeunaseljenostipojedinihpodruja.
Koncentracija stanovnitva u dolinama vodotoka i uz magistralne i regionalne saobraajnice dovela
jedoformiranjaprostornofunkcionalnihgrupacijakaotosu:
Vrbaskaformacija
Lavanskaformacija
Fojnikaformacija.
StrukturanaseljapoveliininapodrujuKantonapopojedinimpodrujimaopinajeveomarazliita.
Kodsvihopinaipakjenajveeueenaseljaveliinedo500stanovnikakojihnanivouKantonaima
ukupno493,odnosno75,3%odukupnogbrojanaselja(654).
Ako se kao kriterij usvoji da grad predstavljaju naselja vea od 2000 stanovnika, onda na podruju
Kantonaimaukupno12naseljagradskogkaraktera.UstrukturiopinskihcentaraKreevoiDobretii
se izdvajaju kao centri koji imaju manje od 2000 stanovnika, s tim da Dobretii i nemaju obiljeja
naseljagradskogkaraktera.
Prema podacima iz Prostornog plana SBK/KSB do 2025. godine

1
, nivo urbanizovanosti od 31,5%
2
pokazujedaseradioniskomstepenuurbanizovanostikojiznatnozaostajezaprosjekomBiH(49,5%)
a naroito zemljama Zapada (preko 80%). Dosta nizak nivo urbanizovanosti moe se pripisati i
nedostatku urbanih centara (naselja veih od 2000 stanovnika) van opinskih centara, odnosno
nedovoljnojpolicentrinostiuokvirupodrujaopina,atimeiKantona.
Raspoloivi pokazatelji o koncentraciji stanovnitva u pojedinim podrujima Kantona su veoma
indikativni jer govore o prostornom rasporedu stanovnitva, a podaci o veliini opinskih centara
pokazuju odnos urbanog i ruralnog stanovnitva, odnosno nedovoljnu urbanizovanost i dosta
neravnomjernonaseljavanjepodrujaKantona.
Odnosi urbanog i ruralnog dijela podruja, pojedinano po opinama u SBK/KSB, prikazan je u
nastavku.
Tabela1.OdnosurbanogiruralnogdijelapodrujapoopinamauSBK/KSB
3
Red.broj Opina Urbanapodruja(%) Ruralnapodruja(%)

1 Bugojno 4,67 95,33
2 Busovaa 4,03 95,97
3 Dobretii 4,75 95,25
4 DonjiVakuf 2,24 97,76
5 Fojnica 2,02 97,98
6 GornjiVakufUskoplje 1,51 98,49
7 Jajce 6,32 93,68
8 Kiseljak 5,13 94,87
1
Prostorni plan Kantona Sredinja Bosna / Srednjobosanskog kantona 2005. 2025., Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno
planiranjeSarajevo,SveuiliteuZagrebu,Arhitektonskifakultet,Sarajevo/Zagreb2005.godina
2
Kriterijpokojemsekaourbanizovanostanovnitvouzimajustanovnicinaseljaveihod2000stanovnika
3
Izvorpodataka:KarteupotrebnevrijednostizemljitaKantona,Zavodzaagropedologiju,Sarajevo,2005godine.;ProstorniplanKantona
Sredinja Bosna; Prostorni planovi opina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljita
prikazanoukoloniUrbanapodrujapodrazumijevaurbane(izgraene)ipovrineizvansferebiljneproizvodnje.
13
Red.broj Opina Urbanapodruja(%) Ruralnapodruja(%)

9 Kreevo 2,13 97,87
10 NoviTravnik 3,11 96,89
11 Travnik 4,92 95,08
12 Vitez 5,98 94,02
Ukupno 3,82 96,18
Sa prostornoplanskog aspekta, od ukupne povrne SBK/KSB 3,83 % otpada na urbana podruja a

96,18%otpadanaruralnapodruja.
Ovaj podatak upuuje na zakljuak o potrebi uspostave jednog potpuno specifinog koncepta
sistema prikupljanja otpadom koji e se zasigurno reflektirati i na pokrivenost uslugama i potrebnu
infrastrukturu.
2.3 Brojstanovnikaidomainstavapoopinama
Prema Preliminarnim rezultatima po opinama i naseljenim mjestima u FBiH (Popis stanovnitva,
domainstava/kuanstava i stanova u BiH u 2013. godini, Federalni zavod za statistiku, Statistiki
bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013.) ukupan broj popisanih stanovnika u SBK/KSB iznosi
273.149, a popisanih domainstava je 78.938. Broj popisanih stanovnika po opinama u SBK/KSB
prikazanjeunarednojtabeli.
Tabela2.BrojpopisanihstanovnikaidomainstavapoopinamauSBK/KSB(2013)
Red.broj Opina Brojpopisanihosoba
4
Broj popisanih
domainstava/kuanstava
5
1 Bugojno 34.559 9.546

2 Busovaa 18.488 5.657
3 Dobretii 2.041 555
4 DonjiVakuf 14.739 4.221
5 Fojnica 13.047 3.945
6 GornjiVakufUskoplje 22.304 5.754
7 Jajce 30.758 8.388
8 Kiseljak 21.919 6.789
9 Kreevo 5.638 1.881
10 NoviTravnik 25.107 7.295
11 Travnik 57.543 16.641
12 Vitez 27.006 8.266
UKUPNO 273.149 78.938
NajveakoncentracijastanovnikajenapodrujuOpineTravnik(57.243stanovnika,atojeoko21%
od ukupnog broja stanovnika u Kantonu), dok je najmanja na podruju Opine Dobretii (2.041
stanovnik,atoje0,75%odukupnogbrojastanovnikauKantonu).
ProsjenagustoanaseljenostiuSBK/KSBjeoko85,65stanovnika/km
2
.
UsvojenastopaporastastanovnitvanapodrujuSBK/KSB,akojasekoristitizaanalizeiprocjeneu
planiranom vremenskom periodu 2015.2025. godina u ovom dokumentu, preuzeta je iz
preliminarnihrezultatapopisaiz2013.godineiiznosi0,2%
6
.
4
Popis stanovnitva, domainstava/kuanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po opinama i naseljenim mjestima u
FBiH,BIH,FBiH,Federalnizavod
zastatistiku,Statistikibiltenbr.195,Sarajevo,decembar2013.
5
Popis stanovnitva, domainstava/kuanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po opinama i naseljenim mjestima u
FBiH,BIH,FBiH,Federalnizavodzastatistiku,Statistikibiltenbr.195,Sarajevo,decembar2013.
6
PreliminarnirezultatiPopis2013,www.statistika.ba
14
2.4 Proizvoaiotpadaizprivrede
Na teritoriji SBK/KSB nalazi se znaajan broj privrednih subjekata koji proizvode komunalni i ostale
vrsteotpada(npr.otpadizvrtovaiparkova),tespecijalnekategorijeotpadakaotosumedicinskii
farmaceutski otpad iz privatnih i javnih zdravstvenih ustanova, klaoniki otpad iz mesnica,
graevinskiotpad,otpadizautomehaniarskihradnji,otpadoddrvetaizpogonazapreradudrveta,
otpadodiskopavanjarudeizrudnika,otpadizprehrambeneindustrijeitd.
TrenutnonepostojijedinstvenikatastarregistrovanihprivrednihsubjekatazapodrujeSBK/KSB.Za
potrebe sagledavanja trenutnog stanja i kljunih problema izvreno je anketiranje proizvoaa
otpada iz privrede, a koji su identifikovani od strane konsultanta i nadlenog kantonalnog
Ministarstva.
Analiza anketa je pokazala da je na podruju SBK/KSB meu proizvoaima otpada iz privrede
registriran i znaajan broj industrijskih pogona i postrojenja (ekstraktivna, drvna, mineralna,
hemijska,prehrambenaindustrijaisl.).
UTabela3datjepopisvrstaprivrednihsubjekata(podjelatnostima)prisutnihuSBK/KSBkakobise
ostvario uvid u kategorije otpada koje proizvode ovi subjekti. U skladu sa Zakonom o upravljanju
otpadom (Slubene novine FBiH, br. 33/03, 72/09) i Pravilnikom o uvjetima za prijenos obaveza
upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada
(Slubene novine FBiH, br. 09/05) privredni subjekti duni su razdvajati i odvojeno skladititi na
mjestu nastanka otpad, te sklopiti odgovarajue ugovore ili sporazume sa ovlatenim operaterom
kojiepreuzetidaljubriguoistom.
Tabela3.Proizvoaiotpadaizprivrede
R.br. Proizvoaotpada Kategorije otpada(ifra,naziv)
1. Industrijskipogoniipostrojenja 0101otpadodiskopavanjaruda
01 04 otpad od fizike i hemijske prerade neeljezonosnih
ruda
0201otpadizpoljoprivrede,vrtlarstva,proizvodnjevodenih
kultura,umarstva,lovairibarstva
02 02 otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe i drugih
namirnicaivotinjskogporijekla
03 01 otpad od prerade drveta i proizvodnje ploa i
namjetaja
0401otpadizkoarskeikrznarskeindustrije
04 02 otpad iz tekstilne industrije 13 01 10* nehlorirana
hidraulinauljanabazimineralnihulja
0803otpadodproizvodnje,formulacije,prodajeiprimjene
tiskarskihboja
10 01 Otpadi od termoelektrana i drugih postrojenja za
sagorijevanje
10 12 otpad od proizvodnje keramike robe, cigle, ploica i
graevinskogmaterijala
12 01 otpad od oblikovanja i fizike i mehanike obrade
metalaiplastike
1301otpadnahidraulinaulja
13 02* otpadna ulja za motore, pogonske ureaje i
podmazivanje
1305sadrajizodvajaaulje/voda
1308*zauljeniotpadkojinijespecificirannadruginain
15 01 ambalaa (ukljuujui odvojeno skupljani komunalni
ambalaniotpad)
15 02 apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i
zatitnaodjea
160103staregume
15

160107*filterizaulje
160115antifriztenostikojenisunavedenepod160114
16 05 06* Laboratorijske hemikalije koje se sastoje od ili
sadreopasnematerijeukljuujuimjeavinelaboratorijskih
hemikalija
1606*baterijeiakumulatori
17 03 mjeavine bitumena, (ugljeni) katran i proizvodi koji
sadrekatran
19 08 10* Mjeavine masti i ulja iz odvajaa ulja/vode koje
nisunavedenepod190809
19 08 14 Muljevi iz ostalih obrada industrijskih otpadnih
vodakojinisunavedenipod190813
1909otpadodpripremevodezapieilivodezaindustrijsku
upotrebu
2001odvojenoskupljenisastojci(osim1501)
2003ostalikomunalniotpad
2. Trniiposlovnicentri 08 03 17* otpadni tamparski toner koji sadri opasne
materije
15 01 Ambalaa (ukljuujui odvojeno skupljani komunalni
ambalaniotpad)
20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21*
fluorescentnecijeviiostaliotpadkojisadriivu)
20 01 35* Odbaena elektrina i elektronska oprema koja
nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadri opasne
komponente
200136Odbaenaelektrinaielektronskaopremakojanije
navedenapod200121i200123
20 03 ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad
iz kuhinja i kantina, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali
otpadkojisadriivu,200301mijeanikomunalniotpad,20
03 07 krupni otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije
specificirannadruginain)
3. Banke 08 03 17* otpadni tamparski toner koji sadri opasne
materije
ambalaniotpad)
komponente
4. Kafiiirestorani 08 03 17* otpadni tamparski toner koji sadri opasne
materije
ambalaniotpad)
16

5. Benzinskestanice/crpke 15 01 Ambalaa (ukljuujui odvojeno skupljani komunalni
ambalaniotpad)
15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i
zatitnaodjea
1606Baterijeiakumulatori
1607Otpadodienjaspremnikazaprijevoziskladitenje
19 08 Otpad iz ureaja za obradu otpadnih voda koji nije
specificirannadruginain
2003Ostalikomunalniotpad(200121*fluorescentnecijevi
i ostali otpad koji sadri ivu , 20 03 01 mijeani komunalni
otpad,200307krupniotpad,200399komunalniotpadkoji
nijespecificirannadruginain)
6. Mesniceipreradamesa 0201Otpadizpoljoprivrede,vrtlarstva,proizvodnjevodenih
02 02 Otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe i drugih
namirnicaivotinjskogporijekla
ambalaniotpad)
2003Ostalikomunalniotpad(2003 01mijeanikomunalni
otpad,200307krupniotpad,200399komunalniotpadkoji
nijespecificirannadruginain)
7. Pekare 0111 metalna ambalaa(koja sadri opasne vrste porozne
matrice)
20 03 ostali komunalni otpad (20 03 01 mijeani komunalni
otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na
druginain)
15 01 ambalaa (15 01 02 ambalaa od plastike, 15 01 01
ambalaaodpapiraikartona,150107staklenaambalaa)
8. Autopraonice, automehaniarske i
vulkanizerskeradnje
12 01 Otpad od oblikovanja i fizike i mehanike obrade
metalaiplastike
1301Otpadnahidraulinaulja
13 02 Otpadna ulja za motore, pogonske ureaje i
podmazivanje
1305Sadrajizodvajaaulje/voda
1307Otpadodtekuihgoriva
ambalaniotpad)
zatitnaodjea
16 01 Stara vozila iz razliitih naina prevoza (ukljuujui
necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila i
odravanjavozila(osim13,14,1606i1608)
1606Baterijeiakumulatori
1608Istroenikatalizatori
2001Odvojenoskupljenisastojci(osim1501)
(20 01 10 odjea, 20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni
pod 20 01 25, 20 01 30 sredstva za pranje koja nisu
navedena pod 20 01 29, baterije i akumulatori obuhvaeni
pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i
akumulatori koji sadre ove baterije, 20 01 34 baterije i
akumulatorikojinisunavedenipod200133)
17

komponente
9. tamparije 0803Otpadodproizvodnje,formulacije,prodajeiprimjene
tiskarskihboja
ambalaniotpad)
ambalaniotpad)
20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 01
papir i karton, 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad
koji sadri ivu , 20 01 27* boje, tinta, ljepila i smole koje
sadre opasne materije, 20 01 28 boje, tinta, ljepila i smole
kojenisunavedenepod200127)
komponente
10. Hoteli,moteli 01 36 Odbaena elektrina i elektronska oprema koja nije
navedena pod 20 01 21 i 20 01 23)02 01 otpad iz
poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura,
umarstva,lovairibarstva
08 03 17* otpadni tamparski toner koji sadri opasne
materije
ambalaniotpad)
20 03 Ostali komunalni otpad (20 01 08 biorazgradivi otpad
otpadkojisadriivu,200301mijeanikomunalniotpad)
11. Servisi elektronske i elektronike
opremeiureaja
ambalaniotpad)
1602Otpadizelektrineielektronskeopreme
20 01 Odvojeno sakupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21*
fluorescentnecijeviiostaliotpadkojisadriivu,200123*
odbaena oprema koja sadri fluorohlorougljovodonike, 20
01 36 Odbaena elektrina i elektronska oprema koja nije
navedenapod200121i200123)
20 03 Ostali komunalni otpad, 2003 01 mijeani komunalni
otpad
12. Hemijskeistionice 15 01 Ambalaa (ukljuujui odvojeno skupljani komunalni
ambalaniotpad)
zatitnaodjea
18

tekstil,200113*rastvarai,200121*fluorescentnecijevii
ostali otpad koji sadri ivu, 20 01 27* boje, tinta, ljepila i
smole koje sadre opasne materije, 20 01 28 boje, tinta,
ljepila i smole koje nisu navedene pod 20 01 27, 20 01 29*
sredstva za pranje koja sadre opasne materije, 20 01 30
sredstvazapranjekojanisunavedenapod200129)
13. Frizerskisaloni 20 03 ostali komunalni otpad (20 03 01 mijeani komunalni
otpad, 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na
druginain)
15 01 ambalaa (15 01 02 ambalaa od plastike, 15 01 01
ambalaa od papira i kartona, 15 01 07 staklena ambalaa,
15 01 11 metalna ambalaa koja sadri opasne vrste
poroznematrice)
14. Fotografskeradnje 0901Otpadizfotografskeindustrije(090101*090199)
ambalaniotpad)
20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 17*
fotografskehemikalije)
komponente
15. Supermarketiitrgovine 08 03 17* otpadni tamparski toner koji sadri opasne
materije
ambalaniotpad)
papir,200102staklo,200121*flourescentnecijeviiostali
otpadkojisadriivu,200139plastika,200135*odbaena
elektrinaielektronskaoprema
20 03 ostali komunalni otpad (20 03 01 mijeani komunalni
otpad,200302otpadspijaca,200307krupniotpad,2003
99komunalniotpadkojinijespecificirannadruginain)
16. Sportskitereni 0201Otpadizpoljoprivrede,vrtlarstva,proizvodnjevodenih
ambalaniotpad)
2002Otpadizvrtovaiparkova(ukljuujuiotpadsagroblja)
17. Privatnezdravstveneordinacije 08 03 17* otpadni tamparski toner koji sadri opasne
materije
ambalaniotpad)
18 01 Otpad od njege novoroenadi, dijagnosticiranja,
lijeenjailiprevencijebolestikodljudi
komponente
19

18. Apoteke 0705Otpadodproizvodnje,formulacije,primjeneiprodaje
farmaceutika
materije
ambalaniotpad)
20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) (20 01 21*
fluoroscentnecijevi i ostali otpadkoji sadri ivu, 20 0131*
citotoksiciicitostatici)
komponente
19. Poljoprivredneapoteke 06 10 Otpad od PFDU azotnih hemikalija, azotnih hemijskih
procesaiproizvodnjegnojiva
0613Otpadodostalihprocesaanorganskehemijekojinisu
specificiraninadruginain
0704Otpadodproizvodnje,formulacije,prodajeiprimjene
proizvodazazatitubiljaka(osim020108i020109,agensa
zazatitudrveta(osim0302)idrugihbiocida
ambalaniotpad)
komponente
Trenutno ne postoji precizna evidencija privrednih subjekataproizvoaa otpada, kao ni podaci o

koliinamaproizvedenihspecifinihvrstaotpadaodovihsubjekatanapodrujuSBK/KSB.
20
Procjenjuje se da sa aspekta produkcije posebnih kategorija otpada, najznaajniji proizvoai na

podruju SBK/KSB su: trni i poslovni centri, supermarketi i trgovine, mesnice, klaonice i prerada
mesa, hoteli, moteli, restorani, benzinske stanice/crpke, automehaniarske i vulkanizerske radnje,
apoteke,teservisielektronskeielektronikeopremeiureaja.
Federalno ministarstvo okolia i turizma (FMOIT) je sukladno l. 28 Zakona o zatiti okolia (Sl.
novine Federacije BiH br. 33/03, 38/09) i l. 2. Pravilnika o registrima postrojenja i zagaivanjima
(Sl. novine Federacije BiH br. 82/07), nadleno za uspostavu, razvoj i odravanje elektronskog
RegistraopostrojenjimaizagaivanjimauFederacijiBiH(BHPRTR).
Elektronska mrea kojom bi se nadleno federalno ministarstvo povezalo sa ministarstvom
nadlenim za okoli na kantonalnom nivou, po ovom Pravilniku se trebalo uspostaviti najkasnije do
2012godine.
Svi industrijski pogoni i postrojenja (operatori) koji su obveznici ishodovanja okolinske dozvole na
federalnom ili kantonalnom (ili i opinskom nivou za opine na podruju SBK/KSB koje izdaju
okolinskedozvole)imajuobavezuizvjetavanjaosvojimemisijamaizagaenju(ukljuujuiikoliine
opasnog i neopasnog otpada) nadleno tijelo koje im je izdalo dozvolu, a po osnovu Pravilnika o
registrimapostrojenjaizagaivanjima(Sl.novineFederacijeBiH,br.82/07;l.2).
FMOIT treba da vodi baze podataka o: isputanju zagaivanja (ukljuujui i otpad), dozvolama
(ukljuujui i dozvole za upravljanje otpadom), aktivnostima okolinske inspekcije i supstancama
tetnimzazdravljeljudi,tedagodinjeobjavljujeovepodatke.
Uskladusal.8pogoniipostrojenjakojasuishodovaladozvolunakantonalnomnivoudunisuda
izvjetavaju nadleno kantonalno ministarstvo o svojim emisijama, (ukljuujui i koliine opasnog i
neopasnogotpada)najkasnijedo30.06.tekuegodinezaprethodnugodinuizvjetavanja.
U skladu sa l. 10 poslije izvrene obrade podataka propisane l. 8., kantonalno ministarstvo e
proslijediti nadlenom federalnom ministarstvu podatke u propisanom elektronskom obliku,
najkasnijedo30.09.tekuegodinezaprethodnugodinuizvjetavanja.
Nadleno kantonalno ministarstvo je dobilo software i hardware za uspostavu Registra iz FMOIT.

Odgovarajua obuka zaposlenika iz Ministarstva koji bi radio na uspostavi ovog registra na nivou
SBK/KSBjeizostala,takodaRegistarjonijezaivio.
Postojea praksa popunjavanja ovog registra je da operatori koji imaju okolinsku dozvolu izdatu na
bilo kojem nivou (federalnom/kantonalnom) nakon prve prijave i dobivanja korisnikog imena i
lozinke od strane administratora u FMOIT, sami unose podatke u ovu bazu, na osnovu dostupnih
uputstavazapopunjavanjeovebazeielektronskihpodataka.
Nadleno kantonalno ministarstvo nema povratnu informaciju iz FMOIT koji operatori sa podruja
SBK/KSBredovnoizvjetavajuzaovajRegistarnagodinjemnivou.
Neki operatori (npr. Holdina benzinske crpke na podruju SBK/KSB) kada unesu podatke u ovaj
registarnagodinjemnivou,isprintajuizvjetajeipoaljuihuKantonalnoministarstvookolia.
Nadleno kantonalno ministarstvo vodi samo evidenciju o operatorima kojima je izdata okolinska
dozvola, kao i o operatorima za upravljanje otpadom, te istu prosljeuje u FMOIT na godinjem
nivou.
MoesezakljuitidatrenutnonadlenoministarstvouSBKnemauspostavljenelektronskiRegistaro
postrojenjima i zagaivanjima, nije uspostavljena elektronska mrea sa FMOIT, pa stoga i ne vodi
evidencijunanainkakojetopropisanouspomenutompravilniku.
21
Unarednojtabelidatjepopisindustrijskihpostrojenja(premavrstiindustrije)sapodrujaSBK/KSBa
kojaimajutrenutnovaeuokolinskudozvoluizdatuodstranenadlenogFMOIT,kaoipregledonih
kojeizvjetavajuzaBHPRTRovoministarstvo
7
.
straneFMOIT
R.br. Nazivpostrojenja Vrsta
industrije
Vrstaaktivnosti Datum
izdavanja
okolinske
dozvole
Izvjetaji
postrojenja za
BH PRTR
godina
izvjetavanja
1. B.S.Id.o.o.Jajce Metalna Proizvodnja sirovog
eljeza, elika i
ferolegura prema
ECSC
27.02.2012 2011,2012,2013
2. Rudnici boksita d.d.
Jajce
Rudarstvo Eksploatacija boksita
na lokalitetu Crvene
stijene
03.08.2012 2013
Eksploatacija boksita
nalokalitetuPoljane
06.08.2012
3. RMU "Abid Loli"
d.o.o.Travnik
Rudarstvo Eksploatacija mrkog
uglja
20.12.2013.
4. Tamexd.o.oBusovaa Drvna Proizvodnja
namjetaja od
lijepljenihploa
24.09.2010.
5. Rudnici Gipsa d.d.
DonjiVakuf
Mineralna Asfaltna baza
ELEZOVAC, Donji
Vakuf,60t/h
22.07.2013
6. Rudnici Gipsa d.d.
DonjiVakuf
Rudarstvo Eksploatacija sirovog
gipsa na povrinskom
kopu "BREI"
Kulen Vakuf ,
kapacitet30.000m
3
/g
01.11.2011.
7. Rudnicigipsad.d.Donji
Vakuf
Ekstraktivna Eksploatacija i
prerada gipsa, PK
kamenolom BISTRICA
kod Gornjeg Vakufa
45,7ha
05.10.2011.
8. Komotind.o.o.Jajce Ekstraktivna Kamenolom
Podmilaje sa
prateimobjektima
07.06.2013.
9. Mesna industrija Bajra
d.o.o.Travnik
Prehrambena Klaonica sa prateim
objektom
20.05.2013.
10. Mesna industrija Bajra
d.o.o.Travnik
Prehrambena Sezonska proizvodnja
Al limenki od
ivinskog i junee
goveegmesa
12.04.2011.
11. W&P MILOS Kamen
Betond.o.o.Kiseljak
Ekstraktivna Ekstraktivna
industrija
23.04.2013.
12. Milos Group R&R
Company d.o.o.
Kiseljak
Ekstraktivna Povrinski kop
dolomita Pljeevac
uKiseljaku
19.11.2009.
13. J.P. Rudnik uglja
Graanica d.o.o. Gornji
Rudarstvo Eksploatacija uglja
lignita na PK
31.01.2013.
7
http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/84/statistikaood
22

industrije
izdavanja
okolinske
dozvole
Izvjetaji
postrojenja za
BH PRTR
godina
izvjetavanja
VakufUskoplje Dimnjae
14. Milievi d.o.o.
Kreevo
Ekstraktivna Povrinski kop za
eksploataciju
mineralne sirovine
kamena krenjaka na
lokalitetu "Luenica",
opinaKreevo
26.12.2012.
15. Milievi d.o.o.
Kreevo
prerada
mramoriziranih
vapnenaca7,18ha
14.05.2012.
16. Jajce Alloy Wheels
d.o.o.Jajce
Metalna Lakiranje kotaa u
tvornici za lijevanje
aluminijumskih
kotaa i strojna
obrada
15.05.2012.
17. Trimgradd.o.o.Jajce Metalna Proizvodnja
ferosilicija, silicijum
metala i silicijum
magnezijuma
05.12.2012.
18. Kamenjak Cop d.o.o.
Travnik
Ekstraktivna Kamenolom
krenjaka Kamenjak,
Han Bila, Travnik,
veliine ek. Polja 4,8
ha
26.03.2012.
19. Kalvarija cop d.o.o.
Vitez
Ekstraktivna Industrija
graevinskog
materijala, povrinski
kop dolomita
"PJESKARA"VITEZ
18.03.2010.
20. Kalvarija cop d.o.o.
Vitez
Mineralna Betonska baza
80m
3
/h
23.03.2012.
21. Vitalesd.o.o.Travnik Drvna Proizvodnja goriva iz
biomase kapac.
32.000 t peleta
(38.400m
3
drveta)
04.03.2012.
22. Samoborkavatrostalna
d.o.o.Busovaa
Ekstraktivna Eksploatacija
krenjakoronjake
bree
12.03.2012.
23. EuPal d.o.o. Kiseljak
industrijski kompleks
BrestovskoKiseljak
Drvna Proizvodnja drvene
ambalae (palete) i
prerada drveta),
18.000m
3
18.10.2011.
24. Baritd.d.Kreevo Mineralna Proizvodnja i prerada
mineralnih sirovina
(malter)
01.12.2010.
25. NT Forging d.o.o. Novi
Travnik
Metalna Proizvodnja otkivaka
kovanjem
29.09.2010.
26. Kamenolom Jaki

d.o.o.Vitez
Ekstraktivna Eksploatacija
dolomita na
21.09.2010
23

industrije
izdavanja
okolinske
dozvole
Izvjetaji
postrojenja za
BH PRTR
godina
izvjetavanja
eksploatacionom
poljuDonjiMounj
27. Komar, tvornica gipsa
d.d.DonjiVakuf
preradagipsa
20.08.2010. 2012
Prema raspoloivim podacima, 27 industrijskih postrojenja sa podruja SBK/KSB ima vaeu

okolinsku dozvolu izdatu od FMOIT, od kojih samo 3 industrije izvjetavaju za BH PRTR
8
. Podaci o
koliinama opasnog i neopasnog otpada iz ove tri industrije, za zadnju godinu koju su izvijestili,
prezentiraju se u poglavlju 9 ovog Plana. U prethodnu tabelu nisu ukljuene male hidroelektrane
kojeimajuvaeuokolinskudozvolujersenesmatrajuznaajnimproizvoaemotpada.
Unarednojtabelidatjepopisindustrijskihpostrojenja(premavrstiindustrije)sapodrujaSBK/KSBa
kojaimajutrenutnovaeuokolinskudozvoluizdatuodstranenadlenogkantonalnogministarstva.
strane Ministarstva prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova
SBK/KSB
industrije
izdavanja
okolinske
dozvole
Izvjetaji
postrojenja za
BH PRTR
godina
izvjetavanja
1. Pelet plus d.o.o.
Busovaa
Drvna Pilana 16.12.2013.
2. Poljorad d.o.o. Turbe

Travnik
Prehrambena 20.09.2010. 2012,2013
3. Palavra d.o.o. Nova
Bila
Drvna 15.11.2011. 2011,2012
4. Porinica d.o.o.
Bugojno
Drvna Pilana 07.01.2013. 2011

5. Plivad.o.o.Jajce Mineralna Pogon za preradu
kamenaikamenolom
07.06.2011. 2011,2012
6. J.W.C. Boswood d.o.o.
Kiseljak
7. SarajKomerc d.o.o.
GornjiVakuf
Metalna Tvornicaopruga 13.04.2011. 2011,2012
8. Tom d.d. Gornji Vakuf
Uskoplje
Metalna Izrada i montaa
elinekonstrukcije
28.03.2012. 2011,2012
9. U.M. Beton d.o.o.
Bugojno
Graevinska Betonara 28.03.2013.

10. Transport beton d.o.o.
Kiseljak
Graevinska Betonara 04.04.2013.
11. VesnaSd.o.o.Bugojno Drvna Proizvodni pogon
pilane
24.09.2012.
12. BegaPromet d.o.o. Drvna Proizvodni pogon 16.11.2012.
8
http://prtr.fmoit.gov.ba/login.aspx?ReturnUrl=%2f
24

industrije
izdavanja
okolinske
dozvole
Izvjetaji
postrojenja za
BH PRTR
godina
izvjetavanja
Jajce pilane
13. Grandd.o.o.Busovaa Drvna Primarna i
sekundarnaprerada
31.05.2010.
14. Limprodukt d.o.o.
Kreevo
Metalna Proizvodnjalimova 12.06.2012.
15. Zelena Dolina d.o.o.
GornjiVakufUskoplje
Prehrambena Pogon za proizvodnju
sirupa
02.11.2011.
16. Tim Smaji d.o.o.
Travnik
Prehrambena Klaonica i prerada
mesa
11.05.2010.
17. EPSLATRO d.o.o.
Kreevo
Hemijska Proizvodnjastiropora 28.10.2010.
18. PrimaInter d.o.o.
TurbeTravnik
Prehrambena Preradamesa 31.05.2010.
19. Lukid.o.o.Kreevo Drvna 19.08.2011.
20. Komotind.o.o.Jajce Graevinska Betonara
Betonskiprefab.
23.10.2009.
24.11.2009.
21. RR company"d.o.o.
Kiseljak
Graevinska Betonara 09.09.2009
22. Pelet plus d.o.o.
Busovaa
Premaraspoloivimpodacima,21industrijskopostrojenjesapodrujaSBK/KSBimavaeuokolinsku
dozvoluizdatuodMinistarstvaprostornogureenja,graenja,zatiteokolita,povratkaistambenih
poslova SBK/KSB, od kojih samo 6 industrija izvjetava za BH PRTR
9
. S obzirom da u nadlenom
kantonalnom ministarstvu jo uvijek nije uspostavljen Registar postrojenja i zagaivanja na
kantonalnomnivou,industrijeizvjetavajudirektnoubazupodatakakojasenalaziuFMOIT.Podacio
koliinama opasnog i neopasnog otpada iz ovih est industrija, za zadnju godinu koju su izvijestili,
prezentiraju se u poglavlju 9 ovog Plana. U prethodnu tabelu nisu ukljuene male hidroelektrane
kojeimajuvaeuokolinskudozvolujersenesmatrajuznaajnimproizvoaemotpada.
Na osnovu dostupnih podataka iz FMOIT moe se zakljuiti da, prema vrsti industrije, na podruju
SBK/KSB najvie je izdato okolinskih dozvola na federalnom nivou za sljedee vrste industrije:
ekstraktivnu,rudarsku,metalnu,mineralnu,prehrambenu,tekstilnuidrvnuindustriju.
Na osnovu podataka iz Ministarstva prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i
stambenih poslova SBK/KSB moe se zakljuiti da, prema vrsti industrije, na podruju SBK/KSB
najviejeizdatookolinskihdozvolananivoukantonazasljedeevrsteindustrije:drvnu,graevinsku,
prehrambenu,metalnu,mineralnuihemijskuindustriju.
Sa aspekta produkcije posebnih kategorija otpada od prethodno navedenih vrsta industrija

najznaajniji proizvoai su rudarska, metalna, prehrambena i drvna. Specifine kategorije otpada
kojesejavljajuunajveimkoliinamauovimindustrijamatrenutnosezbrinjavajunanainekakoje
opisanounastavku.Podacizanajveeindustrijeposektorimaprikupljenisuizzahtjevazaokolinske
dozvoleiPlanovaupravljanjaotpadomakojesuindustrijedunepripremitiupostupkuishodovanja
okolinskedozvole.
9
25
U procesu pripreme leita za povrinsku eksploataciju boksita u rudniku Jajce nastaje

otpadni materijal pri odstranjivanju otkrivke. Otkrivka sa aktivnog kopa se transportira i
odlaeuotkopaniprostorranijeaktiviranogleitasaciljemzatrpavanjanastalihudubljenja
od ranijih rudarskih radova. Prema podacima iz Registra postrojenja i zagaivanja ukupna
koliina neopasnog otpada za Rudnike boksita Jajce u 2013. godini iznosila je 30.000 tona
godinje.UrudnikumrkogugljaAbidLoliBilagodinjakoliinajalovinekojaseprikupiiznosi
4.200 tona
10
, a konano zbrinjavanje vri rudnik samostalno na svojim lokalitetima. U
rudnikusirovoggipsaDonjiVakuf(povrinskikopBrei)jalovina,odnosnoiskopanazemlja
i drugi otpadni materijal se deponuje u otkopani prostor ranije aktiviranog leita sa ciljem
zatrpavanjanastalihudubljenjaodranijihrudarskihradova.Podaciokoliinamajalovinenisu
dostupni
11
. Podaci o jalovini za rudnik uglja Graanica d.o.o. Gornji VakufUskoplje nisu
dostupni.
Metalna industrija B.S.I. d.o.o. Jajce produkuje najvee koliine otpadnog starog eljeza
(neopasniotpad)ukoliiniod55.800kg/godinjeakojiukonanicizbrineputemovlatene
firme za zbrinjavanje ove vrste otpada (CIBOS Ilija)
12
. U pogonu za proizvodnju ferosilicija
Trimgradd.o.o.JajceOdsvihvrstaotpadaupredmetnompogonudominantnonastajevelika
koliina fine SiO
2
praine (amorfnog SiO
2
, komercijalnog naziva mikrosilika), koja se izdvaja
putem vreastih filtera. Koliina mikrosilike za maksimalnu proizvodnju ovog pogona na
godinjem nivou iznosi oko 9.500 t/g mikrosilike, koja se priprema (peletira) radi lake i
okolinski prihvatljivije manipulacije i transporta, a koja se isporuuje kupcima kao vrijedna
sekundarna sirovina. Mikrosilika je vrlo cijenjena sekundarna sirovina koja se koristi u
proizvodnji cementa, vodonepropusnih betona, specijalnih materijala za sanacije oteenih
graevinskih objekata, vatrostalnih materijala, i dr. U procesu topljenja kvarcnih sirovina u
elektropei ovog pogona nastaje relativno mala koliina troske (ljake), a koja za
maksimalnu godinju proizvodnju ferolegura iznosi oko 4.600 t/god
13
. U pogonu kovanice
NT Forging d.o.o. Novi Travnik najvie nastaje metalnog otpada (strugotina, pena, cunder,
elinapraina,bakarnikabloviidr.)itooko352t/gakojiseukonanicipredajepreduzeu
za otkup sekundarnih sirovina EKOSIROVINA d.o.o. Visoko, sa kojim industrija ima
potpisan ugovor
14
. Metalna industrija Tom d.d. Gornji VakufUskoplje izvijestila je federalni
Registar samo za produkovani opasni otpad u 2012. godini u iznosu od 0,7 t/g, dok je
metalna industrija SarajKomerc d.o.o. Gornji Vakuf izvijestila za produkovani opasni i
neopasniotpadu2012.godiniuiznosuod5.602t/gzaneopasnii25t/gzaopasniotpad.
15
U prehrambenoj industriji Bajra, d.o.o. Dolac n/L Travnik (klaonica i prerada mesa) najvie
nastaje otpada organskog porijekla tj. klaoniki otpad i neupotrebljivi ostaci od prerade
mesa. Isti se sakupljaju u namjenske posude sa poklopcem i odvoze se na komunalnu
deponiju prema ugovoru sa komunalnim preduzeem iz Travnika. Podaci o koliinama
otpada organskog porijekla nisu dostupni. Ova industrija je u toku izrade projekta za
spalionicu ove vrste otpada
16.
U prehrambenoj industriji Poljorad, d.o.o. Travnik najvie
nastajeotpadaorganskogporijeklatj.mlijenitalogikomadisira;glavicekupusakojesene
mogu iskoristiti za upotrebu, listovi kupusa, korijen kupusa i sl.; te biorazgradivi otpad iz
10
Federalniplanupravljanjaotpadom20122017
11
http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/378/;Planaktivnostizaeksploatacijusirovoggipsa,napovrinskomkopuBreiKulenVakufza
postojeepogoneipostrojenja
12
www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc;PlanaktivnostiB.S.I.d.o.o.Jajce
13
http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/728/javnaraspravaldquotrimgradrdquodoojajceproizvodnjaferosilicijasilicijummetala;Plan
upravljanjaotpadomupogonuzaproizvodnjuferosilicijafirmeTRIMGRADd.o.o.Jajce
14
http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/309/;Planaktivnostisamjeramairokovimazapostupnosmanjivanjeemisija,odnosnozagaenja
izausaglaavanjesanajboljomraspoloivomtehnikomzapogonkovanice''NTFORGING''d.o.oNoviTravnik
15
16
http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/537/javniuvidmesnaindustrijabajradoodolacnalascaronvitravnikpreradaiklaonica;
ZahtjevizaizdavanjeokolinedozvolezakompleksklaoniceiprerademesaBajra,d.o.oDolacn/LTravnik
26
kuhinja i restorana. Podaci o koliinama otpada organskog porijekla nisu dostupni.

17
Prema
podacimaizfederalnogRegistrapostrojenjaizagaivanjaukupnakoliinaneopasnogotpada
u2013godinizaovuindustrijujeiznosila3t/g.
DrvnaindustrijaPalavrad.o.o.NovaBilaizvijestilejesamozaprodukovanineopasniotpadu
2012. godini u iznosu od 10 t/g , dok je Porinica d.o.o. Bugojno izvijestila samo za
produkovanineopasniotpadu2011.godiniuiznosuod850t/g.
18
UdrvnojindustrijiTamex
d.o.o. Busovaa najvie nastaje otpada od drveta (6.000 t/g). Ovaj otpad se koristi za
proizvodnju briketa (4.800 t/g) i u kotlovnicama za proizvodnju procesne toplotne energije,
tezazagrijavanjaprostora(1.200t/g).
19
Slinasituacijasaprodukcijomotpadajeiuindustriji
Vitalesd.o.o.Travnik,alipodaciokoliinamanisudostupni.
S obzirom da sve industrije sa podruja SBK/KSB koje posjeduju vaee okolinske dozvole ne
izvjetavaju za potrebe BHPRTR, to ukazuje na zakljuak da ne postoji aurna evidencija niti analiza
podataka o njihovim produkovanim i zbrinutim koliinama otpada. Iz ovog razloga nije mogue ni
izraunatiuobiajeneindikatorezaindustrijskiotpadnapodrujuSBK/KSBza2012/2013.godinu.
Naini trenutne prakse zbrinjavanja specifinih kategorija otpada koje se produkuju u navedenim
privrednimsubjektimauSBK/KSB,dobivenisuizopinaikomunalnihpreduzea,aprezentiranisuu
poglavlju5.4.Naistinainsudobiveneitrenutnekoliineprikupljenihspecifinihkategorijaotpada
akojesuprezentiraneupoglavlju9.
2.5 Proizvoaiotpadajavneinstitucije
Na teritoriji SBK/KSB prisutan je i znaajan broj javnih ustanova koje se smatraju znaajnim
proizvoaima otpada. Za potrebe sagledavanja stanja i kljunih problema izvreno je i anketiranje
ovih ustanova putem upitnika. U Tabela 6 dat je popis javnih ustanova prisutnih na podruju
SBK/KSBkaoikategorijeotpadakojenastajuutimustanovama.
Tabela6.Proizvoaiotpadajavneustanove
1. Javna administracija (Vlada SBK/KSB
i kantonalna ministarstva , uprave,
opine,sudovi)
materije
ambalaniotpad)
komponente
2. Zavodi (za javno zdravstvo, za
statsitiku, za zdravstveno osiguranje
isl.)
materije
17
PlanzaupravljanjeotpadomzapostojeepogoneipostrojenjaPPPDPoljoradd.o.o.Turbe,OpinaTravnik
18
19
www.fmoit.gov.ba/download/Plan%20aktivnosti%20TAMEX.pdf;Zahtjevzaizdavanjeokolinskedozvole
27

ambalaniotpad)
komponente
3. Institucije kulture (muzeji, kina,
galerije,biblioteke)
materije
komponente
4. Obrazovneustanove(fakulteti,kole,
vrtii)
materije
ambalaniotpad)
komponente
5. Zdravstvene ustanove (bolnice,
domovi zdravlja, podrune
ambulante)
materije
ambalaniotpad)
zatitnaodjea
komponente
28

6. Veterinarskeustanove 15 01 Ambalaa (ukljuujui odvojeno skupljani komunalni
ambalaniotpad)
zatitnaodjea
18 02 Otpad od istraivanja, dijagnosticiranja, lijeenja ili
prevencijebolestiuivotinja
komponente
7. Apoteke 0705Otpadodproizvodnje,formulacije,primjeneiprodaje
farmaceutika
materije
ambalaniotpad)
zatitnaodjea
komponente
8. Groblja 2002Otpadizvrtovaiparkova(ukljuujuiotpadsagroblja)
Ne postoji precizna evidencija javnih institucijaproizvoaa otpada, kao ni podaci o koliinama

proizvedenihspecifinihvrstaotpadaodovihinstitucijanapodrujuSBK/KSB.
Procjenjujeseda,saaspektaprodukcijeposebnihkategorijaotpada,odprethodnonavedenihjavnih
ustanova najznaajniji proizvoai su zdravstvene i veterinarske ustanove, apoteke, obrazovne
ustanoveijavnaadministracija.
29
Naini trenutnog zbrinjavanja specifinih kategorija otpada koje se produkuju u navedenim javnim
institucijama sa podruja 12 opina u SBK/KSB, dobiveni su iz opina i komunalnih preduzea za
upravljanje otpadom,, te anketiranjem provedenim meu javnim institucijama a prezentirani su u
poglavlju5.4.Naistinainsudobiveneitrenutnekoliineprikupljenihspecifinihkategorijaotpada
akojesuprezentiraneupoglavlju9.
30
3 PRAVNIOKVIRZAUPRAVLJANJEOTPADOM
3.1 Zakonskaregulativa
Zakon o upravljanju otpadom FBiH (Sl. novine FBiH br. 33/03 i 72/09) predstavlja pravni okvir za
uspostavusistemaupravljanjasvimvrstamaotpada.Zakonomseposebnoureuju:
pojmovi,definicije,kategorije,vrsteilisteotpada,tepostupciupravljanjaotpadom,
naelaupravljanjaotpadom,
planiranjeupravljanjaotpadom,
podjelanadlenostiizmeuFederacijeiKantonauupravljanjuotpadom,
izdavanjedozvolazaaktivnostitretmanaiodlaganjaotpada,
odgovornostuupravljanjuotpadom,
prekograniniprometotpada.
Upravljanjeotpadomsezasnivanapetosnovnihnaeladefinisanihlanom5.Zakonaoupravljanju
otpadomito:
Prevencijaizbjegavanjenastajanjaotpadailismanjivanjekoliineitetnostinastalog
otpadadabisesmanjiorizikpozdravljeljudiiokoliidabiseizbjeglaokolinskadegradacija.
Mjereopreznostispreavanjeopasnostiilitetapookolikojuprouzrokujeotpad,
preduzimanjemjera,akiakonijenaraspolaganjupotpunanaunapodloga;
Odgovornostproizvoaaotpadaproizvoajeodgovoranzaodabirnajprihvatljivijeg
okolinskogrjeenjapremakarakteristikamaproizvodaitehnologijiproizvodnje,ukljuujui
ivotniciklusproizvodaikoritenjenajadekvatnijeraspoloivetehnologije;
Principzagaivaplaaproizvoailivlasnikotpadasnosisvetrokoveprevencije,
tretmanaodlaganjaotpada,ukljuujuibrigunakonupotrebeimonitoring.Onjeifinansijski
odgovoranzapreventivneisanacionemjerezbogtetapookolikojejeprouzrokovaoilie
ihnajvjerovatnijeprouzrokovati;
Blizinatretmaniliodlaganjeotpadatrebasevritiunajbliemadekvatnompostrojenjuili
lokaciji,uzimajuiuobzirokolinskuiekonomskuprofitabilnost;
Regionalnostrazvojtretmanaotpadaiizgradnjaobjekatazanjegovoodlaganjetrebase
vritinanaindapokrivapotreberegionaiomoguavasamoodrivostizgraenihobjekata.
OsimfederalnogZakonaoupravljanjuotpadomnasnazijeinizpravilnikaidrugihsektorskihzakona
na nivou BiH i Federacije BiH koji se dotiu problematike upravljanja otpadom posebno u oblasti
zdravstvaiapotekarskedjelatnosti,teradioaktivnogotpada.
Prema Zakonu o upravljanju otpadom nadlenost upravljanja otpadom je podijeljena izmeu

Federacije BiH i kantona, dok kantonalni propisi dalje ureuju prenoenje ovlasti na opine i
komunalnapreduzea.
PregledizahtjevikojiseodnosenaupravljanjeotpadomnanivouBiHsudatiuTabela7unastavku.
Tabela7.PropisiodznaajazaupravljanjeotpadomnanivouBiH
Zakon/Pravilnik Broj Sl.
glasnikaBiH
Nadlenosti/Obaveze
Pravilnik o uslovima
koje moraju
ispunjavati pravna i
fizika lica za promet
fitofarmaceutskim
sredstvima
51/11 Pravilnikom se propisuju uslovi u pogledu prostorija, opreme i
kadrova, koje moraju ispunjavati pravna i fizika lica, koja
obavljajuprometfitofarmaceutskimsredstvimaFFS.PrometFFS
na malo (poljoprivredna apoteka), moraju imati odgovarajui
skladini prostor za uvanje FFS, prostor za privremeno
skladitenje otpada FFS, prodajni prostor i radni prostor za
odgovorno lice. Prostor za privremeno skladitenje otpada FFS
31
Zakon/Pravilnik Broj Sl.

glasnikaBiH
Nadlenosti/Obaveze
moesenalazitiiusklopuskladinogprostoranamijenjenogza
uvanje FFS. Odgovorno lice se brine za skupljanje otpada FFS i
otpadne ambalae u skladu s propisima koji ureuju opasni
otpad.
Zakonoradijacijskoji
nuklearnoj sigurnosti
uBosniiHercegovini
88/07 l. 17: Propise za upravljanje radioaktivnim otpadom donosi
direktor Dravne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu
sigurnostuskladusmeunarodnimstandardima.
Trenutno je prema Odluci o uslovima koje moraju ispunjavati
pravna lica za obavljanje djelatnosti tehnikih servisa (Slubeni
glasnik BiH, broj 13/11), a koju je donijelo Vijea ministara BiH,
na snazi Pravilnik o nainu sakupljanja, evidentiranja,
obraivanja, uvanja, konanog smjetaja i isputanja
radioaktivnih otpadnih materija u ovjekovu sredinu (Slubeni
listSFRJ,broj40/86),svedodonoenjanovogpropisa.
Pravilnik o uslovima
za promet i
koritenje izvora
jonizirajuegzraenja
66/10 Ovaj pravilnik propisuje uslove za promet i koritenje izvora
jonizirajueg zraenja (l. 1) i uslove prestanka koritenja
radioaktivnogizvorainuklearnogmaterijala(l.17),kaoi
uklanjanja vrstog i tenog otpada iz podruja rada na odjelima
nuklearnemedicine(l.59).
Pravilnik o
medicinskim
sredstvima
04/10 l.87:Medicinskasredstvakojavienisuuuporabizbrinjavajuse
o troku vlasnika odnosno pravne ili fizike osobe kod koje je
medicinskosredstvozateeno.
Pravilnik o
zbrinjavanju
farmaceutskog
otpada
23/11 l.3:Definirafarmaceutskiotpad
l. 6: Definira obavezu proizvoaa farmaceutskog otpada da
pripremiPlanupravljanjaotpadom
l. 7: Proizvoa otpada je duan prikupljati otpad selektivno u
skladusadogovorenimbuduimtretmanom.
l.9:Propisujeobavezurazvrstavanjaotpadapovrstama
l. 12: Propisuje obavezu sklapanja ugovora radi prenosa
obaveza upravljanja otpadom na operatera sistema i sadraj tog
ugovora
l. 13: Transport opasnog otpada mora biti praen
odgovarajuomdokumentacijom.
Zakon o osnovama
bezbjednosti
saobraaja na
putevimauBiH
48/10, 75/06,
44/07,6/06
Propisano je da je na javnim putevima zabranjeno podizati
objekte, ureaje ili postrojenja, saditi sadnice ili postavljati
predmete kojima se umanjuje preglednost puteva, kao i
preglednostnaraskrsnici,ilivritibilokakveradnjekojebimogle
ugroavatiiliometatisaobraajnajavnomputuilioteivatijavni
putiobjektenanjemu.
Odluka o ratifikaciji
Konvencijeokontroli
prekograninog
prometa opasnog
otpada i njegovom
odlaganju
31/00 Ratifikacijom Konvencije i objavom ove Odluke BiH je preuzela
sveobavezeipravakojasenameuovomKonvencijom,atiuse
prekograninogprometaopasnogotpadainjegovogodlaganja.
Pregled i zahtjevi koji se odnose na upravljanje otpadom u propisima koji su izdati na nivou
FederacijeBiHsudatiuTabela8unastavku.
32
Tabela8.PropisiodznaajazaupravljanjeotpadomnanivouFBiH
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
Propisaneobaveze Realizacijaobavezakojese
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
Zakono
upravljanju
otpadom
33/03 i
72/09
l. 6: Propisuje da je federalni plan
upravljanja otpadom provedbeni
dokument Strategije upravljanja
otpadomFederacijeBiH
l.9:Saradnjasakantonomkodizrade
Kantonalnog plana upravljanja
otpadom
l.10:propisujedaeseKantonalnim
propisomutvrditzadaciopinauizradi
opinskih planova upravljanja
otpadomisadrajtihplanova:
programe o sakupljanju
opasnog otpada iz
domainstava;
programe za koritenje
komponenti iz komunalnog
otpada;
programe za smanjenje
procenta biorazgradivog
otpada i ambalanog otpada
ukomunalnomotpadu;
programe za podizanje javne
svijesti u upravljanju
otpadom;
lociranje postrojenja za
upravljanjeotpadom;
l. 1213: Obaveza dobivanja dozvole
za obavljanje aktivnosti tretmana
otpadainjegovogodlaganja
l. 1920: Obaveza da operator
postrojenja za koje je potrebna
okolinska dozvola izradi Plan
upravljanja otpadom i imenuje
odgovornu osobu za poslove
upravljanjaotpadom
l.22:Dajemogunostdaproizvoai
prodavaprenesuobavezeupravljanja
otpadom na operatera sistema za
prikupljanje otpada putem ugovora ili
sporazuma
l.23: Definira uspostavu sistema
prikupljanja otpada od strane
operaterazaupravljanjeotpadom
l. 24: Definira odgovornost
proizvoaa i vlasnika otpada da
ponovno koriste i recikliraju otpad te
ga skladite na okolinski prihvatljiv
nain.
l. 2528: Definira vrenje upravljanja
komunalnim otpadom, donoenje
odgovarajuih propisa i njihovog
Kanton je donio Zakon o
upravljanju otpadom a kojim
je utvrdio zadatke i obaveze
kantonaiopinauupravljanju
otpadom.
Kanton je trenutno u I fazi
pripreme PUO, a do kraja
2014. godine se oekuje
finalizacija ovog dokumenta.
Saradnja sa FMOiT se treba
ostvariti nakon finalizacije
nacrta dokumenta kroz
proceskonsultacija.
Kanton je donio Zakon o
upravljanju otpadom kojim je
utvrdio zadatke opina u
izradi opinskih planova
upravljanja otpadom i sadraj
tihplanova.
Za sve opinske deponije
uraeni su Planovi
prilagoavanja,tesupodnijeti
nadlenom organu na
odobrenje. Nadleni organ
donosi Rjeenje o
odobravanju Plana
prilagoavanja i odluku o
zatvaranju ili propisuje pod
kojimuvjetimadeponijamoe
raditi.
33
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
sadraja
l. 30: Definira obavezu selektivnog
prikupljanja otpada od strane
proizvoaailivlasnikaotpada
l. 36: Definira obavezu odvojenog
sakupljanja opasnog otpada
proizvedenog u domainstvima,
institucijama i slubama i predavanje
ovlatenomoperateru.
l. 37: Definira obavezu registriranje
svake deponije u katastru nekretnina i
katastruzagaivaa
l. 55 propisuje da je za postojea
postrojenja i aktivnosti predvien
prijelazni period prilagoavanja od tri
godine.Utomrokuoperatorjeuroku
od 6 mjeseci duan izraditi Plan
prilagoavanja i podnijeti ga
nadlenom organu na odobrenje
nakon ega nadleni organ donosi
odluku o zatvaranju pogona/ili
propisuje pod kojim uvjetima
postrojenje moe raditi. U sluaju da
nadleni organ odlui zatvoriti
postrojenje,aneradiseodeponijirok
za zatvaranje je 3 godine, a ako je u
pitanju zatvaranje deponije rok je 4
godine.
Pravilniko
kategorijama
otpadasa
listama
09/05 Ovim pravilnikom propisuju se
kategorije otpada sa listama prema
osobinamaotpadaidjelatnostiizkojih
potjeeotpad.
Pravilniko
izdavanju
dozvoleza
aktivnostimale
privredeu
upravljanju
otpadom
09/05 Ovimpravilnikomureujesepostupak
izdavanja dozvole za aktivnosti male
privrede u upravljanju otpadom,
utvruju aktivnosti male privrede za
koje nije potrebno pribavljanje
dozvole i uvjeti uz ije ispunjenje nije
potrebnopribavljanjedozvole.
Kanton izdaje dozvole za
obavljanje aktivnosti male
privrede u upravljanju
otpadom, utvruju aktivnosti
male privrede za koje nije
potrebno pribavljanje dozvole
i uvjeti uz ije ispunjenje nije
potrebno pribavljanje
dozvole.
34
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
Pravilniko
upravljanju
ambalaomi
ambalanim
otpadom
88/11;
28/13
l. 12: Proizvoai, uvoznici, punioci,
pakeri distributeri i krajnji snabdjevai
morajuorganiziratiposebnomjestoza
preuzimanje, skupljanje, sortiranje i
privremeno uvanje ambalanog
otpada koji je preuzet ili je nastao u
njihovojdjelatnostiakokoliinautoku
kalendarske godine takvog
ambalanogotpadapremauje:80tza
papir i/ili 300 t za staklo i/ili 100 t za
metalei/ili30tzaplastiku
l. 14: Proizvoai, uvoznici, punioci,
pakeri distributeri i krajnji snabdjevai
putemugovoraprenosesvojeobaveze
na operatera sistema koji je duan da
obezbjedi preuzimanje otpada,
njegovo ponovno iskoritenje i
odlaganje.
Pravilniko
upravljanju
otpadomod
elektroninihi
elektronskih
proizvoda
87/12 Pravilnikom se ureuje nain i
postupakprijaveistavljanjaelektrinih
i elektronskih proizvoda na trite,
osnivanja sistema preuzimanja,
sakupljanja i obrade otpada od
elektrinih i elektronskih proizvoda i
rad tog sistema. Pravilnik propisuje
obavezu za krajnjeg korisnika da
otpadnu opremu ne smije prepustiti
operatoru sistema kao mijeani
komunalniotpad.
l.4:Operatorsistemaobezbjeuje,o
svom troku da javnost i krajnji
korisnik opreme u domainstvu budu
obavijeteni o svrsi i ciljevima
sakupljanja otpadne opreme,
pravilnom postupanju sa njom,
mogunounjenebesplatnepredajei
prednostima njene ponovne upotrebe
ireciklae.
Operator sistema mora krajnjeg
korisnika opreme u domainstvu
obavijestiti o nainu prikupljanja i
mjestima prikupljanja elektronskog i
elektrinogotpada.
l.5:Krajnjikorisnikduanjeotpadnu
opremu iz domainstva prepustiti ili
predati distributeru, komunalnom
preduzeu, kao izdvojeno sakupljenu
frakciju komunalnog otpada u
reciklanom dvoritu ili u dvoritu
sakupljaa, ovlatenom od strane
operaterasistema.
Otpadna oprema koja nije otpadna
oprema iz domainstva se predaje
35
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
distributeru opreme ili u dvorite
sakupljaa, ovlatenog od strane
operaterasistema.
l. 6: Operator sistema obavezan je
otpadnu opremu iz domainstva
besplatno preuzeti od krajnjeg
korisnikailidrugihsubjekataukolikoje
onielepredati.
Operatersistemailisakupljaotpadnu
opremu preuzima besplatno pod
uvjetima koji su propisani ovim
lanom.
Komunalno preduzee mora da preda
otpadnu opremu iz domainstva
sakupljau ili sakupljaima ovlatenim
od strane operatera sistema bez
postavljanja zahtjeva za plaanje
trokova koje je imao zbog
preuzimanja kod krajnjih korisnika ili
privremenog skladitenja, dok stav 10
ovog lana definira trokove
upravljanja otpadnom opremom koje
operator sistema mora da nadoknadi
komunalnompreduzeu.
l 7: Distributeri, komunalno
preduzee i sakupljai, moraju
odvojeno skladititi otpadnu opremu i
osigurati da se ona ne mijea, ne
deformieilizagadi.
Ovim pravilnikom su dalje definirani
ciljevi sakupljanja otpada, privremeno
skladitenje otpadne opreme, prijava
stavljanjaopremenatriteinaknade,
nain izdavanja dozvole operatoru
sistemaidr.
Zakono
prikupljanju
proizvodnjii
prometu
sekundarnih
sirovinai
otpadnih
materijala
35/98 l.8: Pravne osobe koje obavljaju
komunalnu djelatnost prikupljanja
otpadaka u gradovima i naseljima
dune su da iz tih otpadaka izdvajaju
sekundarnesirovine,daihrazvrstavaju
po vrstama i na osnovu ugovora
isporuuju preduzeima koja se bave
preradom i proizvodnjom sekundarnih
sirovina.
Uredbuo
selektivnom
prikupljanju,
markiranjui
oznaavanju
otpada
38/06 Uredba se primjenjuje na proizvoae
otpadainainprikupljanja,parkiranjai
oznaavanja otpada sa posebnim
akcentom na postupanje sa opasnim
otpadom. Pravilnik se ne odnosi na
kuni otpad ni otpad proizveden u
zdravstvenimustanovama.
36
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
Pravilniko
uvjetimaza
prijenosobaveza
upravljanja
otpadomsa
proizvoaana
operatera
sistemaza
prikupljanje
otpada
09/05 Pravilnikom se propisuju uvjeti pod
kojima proizvoa i prodava mogu
prenijeti svoje obaveze upravljanja
sporazuma.
Pravilniko
sadrajuplana
prilagoavanja
upravljanja
otpadomza
postojea
postrojenjaza
tretmani
odlaganje
otpadai
aktivnostima
kojepreduzima
nadleniorgan
09/05 l. 2: propisuje sadraj Plana
prilagoavanja za opinske deponije,
terokzaizraduPlanaukolikodeponija
nijeuskladusaminimumomuvjetaza
deponijekojisuspecificiranuuprilogu
pravilnika.
l. 4. propisuje da je operator
postojeeg postrojenja za tretman ili
odlaganje otpada duan imenovati
odgovorno lice za pripremu i dostavu
Plana prilagoavanja, te provoenje
Plana.
l. 911: propisuju donoenje rjeenja
o zatvaranju deponija od strane
nadlenog organa, rokove za
zatvaranje, sadraj rjeenja, te
naknadne postupke nakon zatvaranja
deponije.
Za sve opinske deponije
(ukupno 11) uraeni su
Planovi prilagoavanja, te su
podnijeti nadlenom organu
naodobrenje.Nadleniorgan
je donio Rjeenje o
odobravanju Plana
prilagoavanja za 11
opinskih deponija. Za
deponijeuopinamaTravnik,
Novi Travnik, Vitez i
Busovaa nadleno tijelo je
izdalo rjeenje za njihovo
zatvaranjeitransformaciju.
20
Uredbakoja
reguliraobavezu
izvjetavanja
operatorai
proizvoaa
otpadao
provoenju
programa
nadzora,
monitoringai
voenja
evidencijeprema
uvjetimaiz
dozvole
31/06 Svioperaterikojiposjedujudozvoluza
upravljanje otpadom duni su
izvjetavati nadleno kantonalno
ministarstvo za okoli o ispunjavanju
uvjeta iz dozvole. Na osnovu redovnih
izvjetaja od strane operatera prema
ovoj Uredbi, nadleno kantonalno
ministarstvo vodi evidencijske baze
podataka.
Ukantonalnoministarstvose
ne dostavljaju godinji
izvjetaji o ispunjenju uvjeta
iz dozvole za upravljanje
otpadom ili okolinske
dozvoleizdateproizvoaima
otpada i operatorima
postrojenja ili pogona za
tretman otpada za
upravljanjeotpadom.
Kantonalno ministarstvo ima
samo listu operatora kojima
su izdate dozvole za
upravljanje otpadom, ali se
ne vode evidencijske baze
podataka.
20
PrezentacijaAktivnostiFMOiTuprovoenjustratekihdokumenataizakonskihpropisaurealizacijikonceptaRegionalnihcentaraza
upravljanjeotpadomuBiH,MladenRude,pomonikministrice,JosipDolui,savjetnikministriceFederalnoministarstvookoliai
turizma,Tesli,30.10.2013.godine
37
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
Pravilniko
pogonimai
postrojenjimaza
kojejeobavezna
procjenauticaja
naokolii
pogonimai
postrojenjima
kojimogubiti
izgraenii
puteniurad
samoakoimaju
okolinsku
dozvolu
19/04 Ovaj pravilnik daje popis pogona i
postrojenja koji imaju obavezu izrade
studije uticaja na okoli i dobivanja
okolinske dozvole na federalnom
nivou.
Napomena:Istipogoniipostrojenjasu
duni pripremiti Plan upravljanja
otpadom koji ini sastavni dio
aplikacije za okolinu dozvolu i ije
odredbe se prepisuju kao obaveza u
okolinudozvolu.
Kanton je donio Pravilnik o
pogonima i postrojenjima koji
mogubitiizgraeniiputeniu
rad samo ako imaju okolinu
dozvolu. Ovim pravilnikom se
utvruju pogoni i postrojenja
za koje kantonalno
ministarstvo i opinske slube
obavezno provode postupke
izdavanja okoline dozvole,
urbanistike suglasnosti,
odobrenja za graenje i
odobrenja za upotrebu.
Pravilnikom su obuhvaene i
planirane aktivnosti u
prostoru koje ne spadaju u
pogone i postrojenja, a ije
provoenje moe dovesti do
znatnijeg negativnog uticaja
naokoli.
Pravilnikao
registrima
postrojenjai
zagaivanjima
82/07 l. 2. propisuje da je FMOIT nadleno
za uspostavu, razvoj i odravanje
elektronskog Registra o postrojenjima
i zagaivanjima u Federaciji BiH (BH
PRTR). Elektronska mrea kojom e se
nadleno federalno ministarstvo
povezati sa ministarstvom nadlenim
za okoli na kantonalnom nivou, bie
uspostavljeno najkasnije do 2012
godine.
Svi industrijski pogoni i postrojenja
(operatori) koji su obveznici
ishodovanja okolinske dozvole na
federalnom ili kantonalnom (ili i
opinskom nivou za opine na
podruju SBK/KSB koje izdaju
okolinske dozvole) imaju obavezu
izvjetavanja o svojim emisijama i
zagaenju (ukljuujui i koliine
opasnog i neopasnog otpada)
nadleno tijelo koje im je izdalo
dozvolu.
l. 4,5,6 i 7 propisuju da FMOIT treba
da vodi baze podataka o: isputanju
zagaivanja (ukljuujui i otpad),
dozvolama (ukljuujui i dozvole za
upravljanje otpadom), aktivnostima
okolinske inspekcije i supstancama
tetnimzazdravljeljudi,tedagodinje
objavljujeovepodatke.
l.8propisujeda,pogoniipostrojenja
Kantonalno ministarstvo
nema uspostavljen
elektronski Registar o
postrojenjima i
zagaivanjima, nije
uspostavljena elektronska
mrea sa FMOIT, pa stoga i
ne vodi evidenciju na nain
kako je to propisano u ovom
pravilniku.
38
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
koja su ishodovala dozvolu na
kantonalnom nivou, su duni da
izvjetavaju nadleno kantonalno
ministarstvo o svojim emisijama,
(ukljuujui i koliine opasnog i
neopasnog otpada) najkasnije do
30.06. tekue godine za prethodnu
godinuizvjetavanja.
l. 10 propisuje da poslije izvrene
obrade podataka propisane l. 8.,
kantonalno ministarstvo e proslijediti
nadlenom federalnom ministarstvu
podatke u propisanom elektronskom
obliku, najkasnije do 30.09. tekue
godine za prethodnu godinu
izvjetavanja.
l. 11 propisuje da Kantonalno
ministarstvo treba da nadlenom
federalnomministarstvudostavlja:
podatke o poslovnim
subjektima i podatke o
okolinskim i graevinskim
dozvolama za sva druga
postrojenja za koja je
postupakizdavanjaokolinskih
dozvolaunadlenostijedinica
lokalnesamouprave,i
podatke o poslovnim
subjektima i podatke o
graevinskim dozvolama za
sva druga postrojenja koja
imaju ili mogu imati tetan
uticaj na okoli izuzev
postrojenjakategorijeA,
najkasnije do 28.02. tekue godine za
prethodnugodinuizvjetavanja.
Nakonuspostavljanjaelektronske
mreekojaepovezivatiRegistarsa
nadlenimkantonalnimministarstvom
ilokalnomjedinicomsamoupraveisti
esemjesenoauriratisanovim
podacima.Kantonalnoministarstvoe
unositipodatkedostavljeneod
jedinicelokalnesamoupraveubazu
podatakanajkasnijedo31.04.tekue
godinezaprethodnugodinu
izvjetavanja.
Pravilniko
upravljanju
medicinskim
otpadom
77/08 l. 5: Upravljanje medicinskim
otpadom vri se na osnovu Plana
upravljanja medicinskim otpadom.
Zdravstvena ustanova duna je
donijeti Plan upravljanja medicinskim
uestvuje u odobravanju
Planova upravljanja otpadom
od zdravstvenih ustanova sa
podrujaSBK/KSB.
39
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
otpadom u roku od dvije godine od
dana stupanja na snagu ovog
Pravilnika. Plan upravljanja
medicinskim otpadom mora biti
usklaen sa Planom upravljanja
otpadom kantona. Plan upravljanja
medicinskim otpadom odobrava
kantonalnoministarstvookolia.
l. 6: Zdravstvena ustanova duna je

imenovati referenta za upravljanje
otpadom u ustanovi, a njegovo ime
dostavlja se ministru zdravstva
kantona na ijem se teritoriju
zdravstvenaustanovanalazi.
l. 7: Propisuje da je referent za
upravljanje otpadom izrauje i
prilagoava Plan upravljanja
medicinskim otpadom u ustanovi, vri
nadzor na primjenom, obuava
radnike, brine se o odlaganju otpada,
vodi evidenciju i pokree inicijative za
smanjenjeotpada.
l. 8: Propisuje da je zdravstvene
ustanove koja zapoljava vie od 50
radnika je duan uspostaviti odbor za
upravljanjeotpadom.
l. 10: Veoma infektivni otpad treba
tretirati toplotnom ili hemijskom
sterilizacijom prije nego to se isti
pomijea sa ostalim infektivnim
otpadom. Medicinski otpad potrebno
je drati u kutijama ili ambalai na
kojoj su jasno navedene karakteristike
i obiljeja kategorija i koje pruaju
odgovarajuu zatitu za osobe iz
medicinskih ustanova koje stupaju u
kontakt prilikom rukovanja
navedenomambalaom.
l. 11: Propisuje sadraj Plana
upravljanjamedicinskimotpadom
l.13:Propisujedaseinfektivniotpad
odlae u crvenu burad, a ostali
medicinskiotpadizl.10uutuburad.
Crvena burad sa infektivnim i
eventualnobiolokimotpadommoraju
biti u minusnom reimu. Na buradima
treba jasno istaknuti znak opasnosti i
natpisINFEKTIVNIOTPAD.
l. 16: Rukovodilac zdravstvene
ustanove duan je da obezbijedi da se
lijekovi nabavljaju putem ugovora
kojim se dozvoljava povrat lijekova sa
Kantonalnoministarstvojedo
sada odobrilo 15 Planova
upravljanja otpadom od
razliitih zdravstvenih
ustanova sa podruja
Kantona.
U kantonalnom ministarstvu
zdravstva postoji lista
imenovanih referenata za
upravljanje otpadom u
zdravstvenim ustanovama sa
podrujaSBK/KSB.
Infektivni medicinski otpad iz
zdravstvenih ustanova sa
podrujaSBK/KSBzbrinjavase
na komplet aparatu Sintion
koji je instaliran u prostorima
Zavoda za javno zdravstvo
SBK/KSB.
Nakon usvajanja
Kantonalnog plana
strane nadlenih tijela, sve
zdravstvene ustanove sa
podruja SBK/KSB trebaju
uskladiti svoje planove
upravljanja medicinskim
otpadomsaistim.
40
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
isteklim rokom upotrebe proizvoau
ilidostavljau.
Uredbao
selektivnom
prikupljanju,
pakiranjui
oznaavanju
otpada
38/06 l. 2: propisuje na koji se otpad ova
Uredbaneodnosi.
l. 3: propisuje nain prikupljanja i
skladitenja otpada prije transporta,
povratakomponentiiliodlaganja.
l. 4: propisuje da je proizvoa
otpada duan da identifikuje sve vrste
otpada koje se proizvode u
odreenom postrojenju koristei kao
referentnu listu otpada iz Pravilnika o
kategorijama otpada sa listama
(''Slubene novine Federacije BiH'',
broj 9/05). Proizvoa je posebno
duandaidentifikujeopasniotpadkoji
proizvodi.Akooperaterskladitiotpad
zakojimunijepoznatsadraj,duanje
da poduzme mjere koje ukljuuju
detaljno ispitivanje i sprovoenje
hemijske analize u cilju utvrivanja
karakteristika otpada. Do utvrivanja
karakteristika otpad se tretira kao
opasniotpad.
l. 5: propisuje postupanje sa
otpadominainskladitenjaotpada.
l. 6: propisuje naine razdvajanja i
mijeanjaotpada.
l.7,8i9:propisujunainepakovanja,
oznaavanjaitransportaotpada.
l.1013:propisujuobavezezaopasni
otpad. Proizvoa ili vlasnik otpada
koji transportuje opasni otpad do
operatera unutar FBiH mora osigurati
da otpad bude praen ispunjenim
formularom tj. transportnom
dokumentacijom (dat u prilogu
Uredbe, a moe se nabaviti u
nadlenom kantonalnom ministarstvu
za zatitu okolia. Za potrebe
transportaotpadapoiljalac,prevoznik
i primalac otpada imaju definisane
obaveze. (a) ispuni dio E u etiri
primjerka, (b) zadri jedan primjerak,
(c) vrati jedan primjerak prevozniku,
koji zadrava ovaj primjerak, (d)
dostavi jedan primjerak kantonalnom
ministarstvu nadlenom za okoli sa
ijegsepodrujaaljepoiljkaotpadai
(e) dostavi jedan primjerak
kantonalnom ministarstvu nadlenom
zaokolinapodrujuprijemapoiljke.
U Kantonalnom ministarstvu
okolia nema evidencije o
transportnoj dokumentaciji
onih koji transportuju opasni
otpad do operatora za
podrujeSBK/KSB.
Takoer, za podruje
Kantona nema evidencije od
generatora rabljenih ulja koji
moraju nadlenom organu
koji je izdao njihovu
okolinsku dozvolu ili dozvolu
zaupravljanjeotpadomdo1.
marta svake godine dostaviti
izvjetaj sa podacima o
koliinama i vrstama (ili
kategorijama) rabljenih ulja
koja su prikupili u toku
prethodnegodine.
41
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
Ukolikoprimalacotpadaodbijeprimiti
poiljku otpada duan je: 1) upisati na
dio E u svim primjercima transportne
dokumentacije da poiljka nije
prihvaena,2)zadratijedanprimjerak
transportne dokumentacije, 3) vratiti
jedan primjerak transportne
dokumentacijeprevozniku,4)dostaviti
jedan primjerak transportne
dokumentacije kantonalnom
ministarstvu nadlenom za okoli sa
ijeg se podruja alje poiljka, i 5)
dostaviti jedan primjerak kantonalno
ministarstvu nadlenom za okoli na
podruju prijema poiljke. Poiljalac je
duan, u roku od tri dana od dana
vraanja ili premjetanja poiljke
drugom primaocu dostaviti pismeni
izvjetaj kantonalnom ministarstvu
nadlenom za okoli sa ijeg se
podrujaaljepoiljkaotpada.
l. 1426 propisuju definicije, naine
postupanja, kao i sve obaveze za
rabljena ulja a koje imaju proizvoai,
vlasnici, prikupljai, prevoznici
rabljenih ulja, kao i preduzea ili
pojedinci koji provode operacije
konanogzbrinjavanjarabljenihulja.
Generatori rabljenih ulja moraju
nadlenom organu koji je izdao
njihovu okolinsku dozvolu ili dozvolu
za upravljanje otpadom do 1. marta
svake godine dostaviti izvjetaj sa
podacima o koliinama i vrstama (ili
kategorijama) rabljenih ulja koja su
prikupiliutokuprethodnegodine.
Pravilniko
ivotinjskom
otpaduidrugim
neopasnim
materijalima
prirodnog
porijeklakojise
mogukoristitiu
poljoprivredne
svrhe
08/08 l. 3: ivotinjske fekalije otpadne
ivotinjske materije i sadraj
predeludaca i crijeva goveda i drugi
neopasni materijali biolokog i
prirodnog porijekla koji nisu
kontaminirani opasnim i tetnim
materijama, mogu se koristiti u
poljoprivrednesvrhekaoubrivo.
Zabranjeno je otvoreno odlaganje na
poljoprivrednozemljiteveihkomada
mesa i drugog ivotinjskog otpada,
koje e vidno naruavati prirodno
okruenjeteprivlaitileinare
l. 4: Definira visoko rizini otpad i
nalaedasesavproizvedeniivotinjski
otpadmoranekodljivoukloniti.
l. 58: Definira da se mulj iz
42
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
postrojenja za tretman komunalnih
otpadnih voda, iz septikih jama ili
slinih instalacija moe koristiti u
poljoprivredi na kontrolisani nain i
propisuje uvjete pod kojima je to
omogueno.
l. 9: Nalae da se biorazgradivi otpad
moe koristiti u poljoprivredi tek
nakonkompostiranja.
l. 10: Hemikalije koje se koriste u
poljoprivredi,asadreopasnematerije
se smatraju opasnim otpadom, prema
Pravilniku o kategorijama otpada sa
listama (Slubene novine Federacije
BiH broj 9/05) i zbrinjavaju se na
nain propisan lanom 36. Zakona o
upravljanjuotpadom.
Zakono
apotekarskoj
djelatnosti
40/10 l. 12: Propisuju da apoteke moraju
ima uspostavljen sistem upravljanja
farmaceutskim otpadom u skladu sa
vaeim standardima, kao i posebnim
propisimakojireguliuovuoblast.
l. 25: Propisuje obavezu
blagovremenog zbrinjavanja
neispravnih lijekova koji se smatraju
farmaceutskim otpadom, kao i
medicinskih sredstva koja vie nisu za
upotrebu ili su neispravna na nain i
pod uslovima predvienim dravnim
Zakonom,kaoipropisimadonijetimna
osnovutogzakona.
Pravilnikobliim
uvjetimaglede
prostora,
opremeikadra,
kriterijimaza
osnivanjei
obavljanje
ljekarnike
djelatnostiu
svim
organizacionim
oblicima,kaoi
nainui
postupku
njihove
verifikacije
44/12 l.9:Uljekarniseosiguravaodlaganje
i zbrinjavanje farmaceutskog i drugog
otpada, te uspostavlja sustav
upravljanja farmaceutskim otpadom
suglasno Pravilniku o zbrinjavanju
farmaceutskog otpada ("Slubeni
glasnikBiH",broj23/11).
l. 4143: U postupku utvrivanja
ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i
kadra za rad ljekarne potrebno je
dostaviti, izmeu ostalog, dokaze o
uspostavljenom sustavu upravljanja
farmaceutskim otpadom sukladno
vaeim standardima, to
podrazumijeva posjedovanje plana
upravljanja farmaceutskim otpadom,
opreme i ambalae za zbrinjavanje
farmaceutskog otpada ukoliko se isti
transportira do druge osobe, kao i, u
pravilu,ugovorsafizikomilipravnom
osobom koje obavlja funkciju
43
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
operatera sistema, a saglasno
Pravilniku o zbrinjavanju
farmaceutskogotpada.
Zakono
zdravstvenoj
zatiti
46/10 Prelazne i zavrne odredbe Zakona o
zdravstvenojzatitiFBiHpredviajuda
e Federalni zavod za javno zdravstvo
obavljati poslove i zadatke upravljanja
radioaktivnim otpadom do konanog
regulisanja obavljanja ovih poslova od
straneDravneregulatorneagencijaza
radijacijskuinuklearnuuBiH.
Zakonozatiti
okolia
33/03,
38/09
l. 22 propisuje da je FMOIT duno je
uspostaviti sistem informiranja o
okoliu i omoguiti monitoring stanja
okolia, djelatnosti mjerenja,
prikupljanja,obrade i evidentiranja
podataka o koritenju i optereenju
okolia. Isti lan propisuje da je
kantonalno ministarstvo duno
dostaviti podatke neophodne za rad
sistemainformiranjaookoliu.
l. 25 propisuje da su Federalni
ministarikantonalniministrizazatitu
okolia duni u suradnji s ministrom
nadlenim za nauku koordinirati
potporu i procjenu naunih
istraivanjaupodrujuokolia.
l. 26 propisuje da je irenje i
unaprjeivanje spoznaja o okoliu
obvezaFBiH,kantonailokalnihvlasti.
Nadleniministarduanjesaraivatis
drugim ministrima s ciljem
osiguravanja strune izobrazbe o
okoliu.
l.27:Kantonalneiopinskeslubeza
upravu su duni pruiti podrku
obrazovnim institucijama, vjerskim
zajednicama,naunim
institucijama,strunimorganizacijamai
udruenjima kako bi mogli
djelotvornije provoditi svoje
obrazovneitreningaktivnostiuoblasti
okolia.
l. 28 propisuje da Kantonalno
ministarstvo priprema godinje
izvjetaje o izdatim okolinskim
dozvolama za pogone i postrojenja (i
uzpodatkepropisaneustavci2.ovoga
lana)dostavljagaFMOiT.
l. 49 propisuje da Skuptina kantona
moe donijeti propis kojime e
reguliratidonoenjeopinskihplanova
KantonjedonioZakono
zatitiokoliaakojimje
utvrdiozadatkeiobaveze
kantonaiopinauzatiti
okolia.
44
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
zatiteokoliainjihovsadraj.
Zakonocestama 12/10 i
16/10
Propisanajezabranapoduzimanjabilo
kakvihradovailiradnjinajavnojcestii
cestovnom pojasu ako bi ti radovi ili
radnje mogli otetiti javnu cestu,
poveati trokove odravanja,
odnosnougroavatiiliometatipromet
nanjoj.
Zakono
principima
lokalne
samoupraveu
FBiH
49/06 Ovimzakonom,osimdefinicijelokalne
samouprave, samoupravnog
djelokruga, organa jedinica lokalne
samouprave,meusobnihpropisanisu
i odnosi vijea i naelnika/ca jedinica
lokalne samouprave, mjesna
samouprava, finansiranje i imovina,
javnost rada, neposredno
uestvovanje graana u odluivanju,
upravni nadzor, saradnja jedinica
lokalne samouprave i viih organa
vlasti, odnos i saradnja federalnih i
kantonalnih vlasti i jedinica lokalne
samouprave, nadzor nad primjenom
zakona,kaoidrugapitanja.
l. 2: Lokalna samouprava
podrazumijeva pravo i osposobljenost
jedinica lokalne samouprave da, u
granicama zakona, reguliraju i
upravljaju odreenim javnim
poslovima na osnovu vlastite
odgovornosti i u interesu lokalnog
stanovnitva.
l. 4: Opina je jedinica lokalne
samouprave koja je na osnovu
ispunjavanja propisanih kriterija
uspostavljenazakonom.
l. 8: U vlastite nadlenosti jedinice
lokalnesamoupraveposebnospadaju:
utvrivanje i provoenje
politike ureenja prostora i
zatiteovjekoveokoline;
donoenje prostornih,
urbanistikih i provedbenih
planova, ukljuujui
zoniranje;
upravljanje, finansiranje i
unapreenje djelatnosti i
objekata lokalne komunalne
infrastrukture;
45
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
FBiH
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
prikupljanje i odlaganje
vrstogotpada;
odravanjejavneistoe.
Zakono
inspekcijama
69/05 l. 5: Inspekcijski nadzor, vre
federalne inspekcije organizirane u
Federalnoj upravi za inspekcijske
poslove i kantonalne inspekcije
organizirane u kantonalnim upravama
za inspekcijske poslove, osim za
inspekcije za koje je na drugi nain
organizirano obavljanje inspekcijskih
poslova.
Inspekcijski nadzor organizuje se i vri
uFederacijipremaovomZakonu,osim
za inspekcije koje nisu dio uprave za
inspekcije i za koje je na drugi nain
organizirano vrenje inspekcijskog
nadzora.
Poslovi inspekcijskog nadzora iz
kantonalne uprave mogu se prenijeti
na opinu i grad u kojima postoje
uvjeti i potreba za organiziranjem
inspekcijskognadzora.
l. 34: propisuje da Urbanistiko
ekoloka inspekcija vri inspekcijski
nadzor nad provoenjem zakona i
propisa koji se odnose meu ostalim i
na: zatitu okolia i prirodnih resursa;
zatitu okolia, spomenika kulturno
historijskog i prirodnog naslijea; te
zatituokolia.
Nije formirana uprava za
inspekcijske poslove u
SBK/KSB.
Inspekcijski nadzor u SBK/KSB
obavljaju kantonalno
ministarstvoiopinskasluba,
svako u okviru svoje
mjerodavnosti, preko
inspektorazatiteokolia.
Nadzor nad provedbom
odredbi zakona o okoliu i
upravljanjuotpadomipropisa
donesenih na temelju ovih
zakona obavlja kantonalno
ministarstvookolia.
postoji jedan inspektor za
zatituokolia.
Analizirajui sve obaveze Kantona iz vaeih Federalnih propisa, identifikovane su obaveze koje se
trenutnoneprovodeinaznaenesuuprethodnojtabeli(boldfont).
Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na

selektivnoprikupljanjeirazdvajanjeotpadapremavrstiiosobinama,aliupraksisistemselektivnog
prikupljanjairazdvajanjaotpadajonijezaiviozbognedostatkaprovedbenihpropisakojisetrebaju
donijeti za: opremu koja sadri polihlorirane bifenilePCB i polihlorirane terfenilePCT, otpadne
gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadni azbest, titan dioksid, graevinski
otpad, te sav otpad animalnog porijekla a koji nije utvren Pravilnikom o ivotinjskom otpadu i
drugimneopasnimmaterijalimaprirodnogporijeklakojisemogukoristitiupoljoprivrednesvrhe(Sl.
novineFBiH,br.08/08).
Trenutno, u praksi su u odreenom stadiju zaivjeli sistemi selektivnog prikupljanja i razdvajanja

ambalanogielektronskogielektronikogotpada.
46
U SBK/KSB donesen je Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine SBK, br. 4/05). Ovim zakonom
ureujuseprava,obavezeiodgovornostipravnihifizikihosobakojiproizvodeotpadipostupajus
otpadom na podruju Kantona. Odredbe ovoga Zakona odnose se na djelatnosti prikupljanja,
transporta,tretmanaiodlaganjaotpada.
Zakon o komunalnim djelatnostima u SBK/KSB (Sl. novine SBK, br. 13/13) propisuje da opine
obezbjeuju obavljanje komunalnih djelatnosti odreenih ovim zakonom. Obavljanje pojedinih
komunalnih djelatnosti iz ovog Zakona moe se obezbijediti na nivou kantona ukoliko je
ekonominije i efikasnije, a mogue je i da dvije ili vie opina zajedniki obavljaju komunalne
djelatnosti.
Poredovadvazakonanakantonalnomnivou,nasnazijejonekolikosektorskihzakona,pravilnikai
odlukakojisedotiuproblematikeupravljanjaotpadom.
PregledizahtjevikojiseodnosenaupravljanjeotpadomupropisimakojisuizdatinanivouSBK/KSB
sudatiuTabela9unastavku.
Tabela9.PropisiodznaajazaupravljanjeotpadomuSBK/KSB
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
SBK/KSB
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
Zakon o
upravljanju
otpadom
04/05 l. 3: daje definicije za vrste otpada,
kao i ostale pojmove koji se koriste u
zakonu.
l. 5: Propisuje da e Kanton donijeti
plan upravljanja otpadom na svojemu
podrujukaodiokantonalnogaplanaza
zatituokolianarazdobljeod5godina.
Opinskim propisom uredit e se uvjeti
za planiranje upravljanja otpadom u
opinama prema uvjetima iz ovoga
zakona.
l. 8: Propisuje da Nadzor nad
poslovima upravljanja otpadom i
postrojenjima za tretman otpada koji
obuhvaaju podruje dviju ili vie
opinaobavljakantonalnoministarstvo.
Osim prethodno navedenih poslova,
nadzor nad poslovima upravljanja svim
vrstama otpada te odreivanje lokacija i
zemljita u poslovima upravljanja
otpadom i postrojenjima za tretman
otpada obavlja opinska sluba uprave
mjerodavnazaposloveokolia.
l. 9: Propisuje obavezu pribavljanja
dozvole za obavljanje djelatnosti
tretmanaotpadaiodlaganjaotpada.
l. 14: Definira obavezu da operater
postrojenjazakojejepotrebnaokolina
dozvolaizradiPlanupravljanjaotpadom
i imenuje odgovornu osobu za poslove
upravljanjaotpadom.
l. 17: Daje mogunost da proizvoa i
prodava prenesu obaveze upravljanja
Kanton je nadlean za
upravljanje svim vrstama
otpada, odreivanje lokacija u
poslovima upravljanja
otpadom i postrojenjima.
Opinskim odlukama se u svih
12 opina utvruju uvjeti za
planiranje upravljanja
otpadom prema uvjetima iz
ovogazakona.
okolia kroz dozvolu za
upravljanje otpadom propisuje
operatorima uslove za
obavljanje poslova
prikupljanja, tretmana i
skladitenje otpada. U dozvoli
se i jasno navodi obaveza
operatora da Kantonalnom
ministarstvu okolia dostavlja
godinje izvjetaje o
ispunjavanju uvjeta iz dozvole
najkasnije do 31. marta
naredne godine za prethodnu
godinu, te da je operator
duan voditi mjesenu
evidenciju svih pravnih i
fizikih lica od kojih vri otkup
otpadaikojimaprodajeotpad,
i istu dostavi Ministarstvu na
uvid, najmanje jednom
godinje sa prethodno
spomenutimizvjetajem.
Sakupljanje i tretiranje
komunalnog otpada vri se u
47
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
SBK/KSB
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
sporazuma.
l. 18: Definira uspostavu sistema
prikupljanjaotpadaodstraneoperatera
zaupravljanjeotpadom.
l. 19: Definira odgovornost
proizvoaa i vlasnika otpada da
ponovnokoristeireciklirajuotpadtega
skladitenaokolinoprihvatljivnain.
komunalnim otpadom, donoenje
sadraja.
tehnolokim otpadom, donoenje
sadraja.
ambalanim otpadom donoenje
sadraja.
l. 27: Definira obavezu odvojenog
sakupljanjaopasnogotpada,donoenje
sadraja.
posebnimotpadom.
l. 30: Definira obavezu da proizvoa
ili vlasnik otpada prikuplja otpad
selektivno, sukladno potrebi buduega
tretmana.
l. 36: Propisuje obavezu da svako
odlagalite mora biti registrirano u
katastru nekretnina i registru
odlagalita kao dio registra
oneiivaa.
l. 37: Definira obavezu da su
proizvoai otpada i operateri
postrojenja za upravljanje otpadom
duni provoditi program nadzora i
monitoriranjatevoditievidencije.
l. 38: Nadzor nad primjenom ovoga
zakona i propisa donesenih na temelju
njegaobavljakantonalnoministarstvo.
Inspekcijski nadzor sukladno
odredbama ovoga zakona i propisa
donesenih na temelju ovoga zakona
obavljaju inspektori zatite okolia, na
kantonalnom nivou kantonalni
inspektor, na opinskom nivou
opinski inspektor ovisno o tome ko je
izdaodozvolu.
skladu sa posebnim propisima
o komunalnom otpadu, a na
podruju SBK/KSB ove
aktivnosti su u nadlenosti
opina. 10 opina ima
donesene odluke o
komunalnom redu i
djelatnostima, dok su 2 opine
ufazidonoenjaistih.
Kanton nije definirao vrenje
upravljanja tehnolokim
otpadom, te nije donio
odgovarajui propis sa
sadrajem.
Kanton nije definirao obavezu
sakupljanja opasnog otpada,
te nije donio odgovarajui
propissasadrajem.
Kanton nije definirao vrenje
upravljanja posebnim
otpadom.
U Kantonu ne postoji katastar
zagaivaa ili katastar
nekretnina u koji se registruju
deponije.
Operateri za upravljanje
otpadom ne dostavljaju
godinje izvjetaje o
nadlenom Kantonalnom
ministarstvuokolia.Stoga,ne
postoji evidencija o
od strane operatera, kao ni
mjesena evidencija svih
pravnih i fizikih lica od kojih
operater vri otkup otpada i
kojima prodaje otpad u
nadlenomMinistarstvu.
zatitu okolia i upravljanje
otpadom.
U opinama ne postoje
inspektorisamozaupravljanje
otpadom. Komunalni
inspektori obino meu
ostalim imaju i nadlenost za
nadzor nad upravljanjem
otpadom.
48
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
SBK/KSB
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
albanarjeenjeopinskogainspektora
zatite okolia podnosi se
kantonalnomeministarstvu.
alba na rjeenje kantonalnoga
inspektora zatite okolia podnosi se
kantonalnomeministru.
Zakon o zatiti
okolia
04/05 l. 6: Propisuje da se pri koritenju
okolia mora na najmanju moguu
mjeru svesti stvaranje otpada
primjenom reciklae nastaloga otpada
odnosno ponovnim koritenjem
prirodnihiumjetnihmaterijala.
l. 21: Propisuje da Kantonalno
ministarstvo vodi Registar pogona,
postrojenja i oneiavanja okolia to
ukljuuje i bitne podatke koji se tiu
emisija, opasnih supstancija prisutnih u
pogonu i postrojenju te proizvodnje
otpadaikoritenjaresursaienergije
l.2628:Propisujedasistemokolinog
planiranja na razini Kantona obuhvaa
donoenje kantonalnog i opinskih
planova zatite okolia koji tretiraju i
otpad.
l. 33: Propisuje temeljne obaveze
operatera pogona i postrojenja meu
kojima se navodi da se izbjegava
proizvodnja otpada; ako se stvara
otpad, koliina se treba svesti na
najmanju moguu mjeru ili da se
obavlja reciklaa ili, ako to nije tehniki
ili ekonomski izvodivo, otpad da se
odlae a da se pri tom izbjegava ili
smanjuje bilokakav negativan uticajna
okoli.
l. 55: Nadzor nad provedbom odredbi
ovoga zakona i propisa donesenih na
temelju ovoga zakona obavlja
kantonalno ministarstvo. Inspekcijski
nadzor obavljaju kantonalno
ministarstvoi opinskasluba,svatkou
okviru svoje mjerodavnosti, preko
inspektorazatiteokolia.
Inspektori zatite okolia nadziru, po
slubenoj dunosti ili na zahtjev
zainteresirane osobe, postupa li
operater prema zahtjevima iz okoline
dozvole odnosno urbanistike
saglasnosti, zakonu ili provedbenom
propisu.
Mjerodavno tijelo donosi godinji /
Kantonalno ministarstvo je
dobilo samo software za
Registar iz FMOIT.
Odgovarajui hardware, te
obuka zaposlenika iz
Ministarstva koji bi radio na
uspostavi ovog registra na
nivou SBK/KSB su izostali.
nemauspostavljenelektronski
Registar o postrojenjima i
zagaivanjima, nije
uspostavljena elektronska
mrea sa FMOIT. Postojea
praksa popunjavanja ovog
registra je da operatori koji
imaju okolinsku dozvolu izdatu
na kantonalnom nivou nakon
prve prijave i dobivanja
korisnikog imena i lozinke od
strane administratora u
FMOIT, sami unose podatke u
ovubazu,naosnovudostupnih
uputstva za popunjavanje ove
baze i elektronskih podataka.
Kantonalno ministarstvo nema
povratnu informaciju iz FMOIT
koji operatori sa podruja
SBK/KSB redovno izvjetavaju
za ovaj Registar na godinjem
nivou.Kantonalnoministarstvo
vodi samo evidenciju o
operatorima kojima je izdata
okolinska dozvola, kao i o
operatorima za upravljanje
otpadom, te istu prosljeuje u
FMOITnagodinjemnivou.
Kanton je trenutno u I fazi
pripreme KEAPa. Od 12
opina u KSB/SBK njih 7 je
izradilo LEAPe, dok 5 opina
nije jo uvijek izradilo ovaj
dokument. U izraenim LEAP
nije koritena metodologija
DPSIR (na bazi indikatora) za
49
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
SBK/KSB
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
polugodinji program inspekcije kojim
se uspostavlja sistemski okvir za
inspekcije i monitoriranje, odreuje
prioritete za odreene vrste pogona,
postrojenja i podruja prema
postojeim problemima u oblasti
zatiteokolia.
l. 58: Kantonalni fond za zatitu
okolia osnovat e se zakonom, radi
unapreivanja razvitka ekonomske
strukture povoljne za okoli,
sprjeavanjatetezaokoli,otklanjanja
nastale tete u okoliu, ouvanja
zatienih prirodnih podruja,
motiviranja i unapreivanja najbolje
raspoloive tehnologije i alternativa te
unapreivanjaekolokesvijestijavnosti
iistraivanjaokolia.
ocjenu trenutnog stanja

okolia, odnosno upravljanja
otpadom. Od 12 opina u
KSB/SBK 7 opina je izradilo
PUO, i svi dokumenti su
uraeni na indikatorskom
principu tj. koritenjem DPSIR
metodologije.
zatituokolia.
U opinama ne postoje
inspektori samo za zatitu
okolia. Komunalni inspektori
obino meu ostalim imaju i
nadlenost za nadzor zatite
okolia.
U SBK/KSB jo uvijek nije
formiran Fond za zatitu
okolia.
Zakon o zatiti
prirode
04/05 l. 60: Propisuje da se svaki zahvat u
prostoru provodi u skladu s
dokumentima prostornog ureenja,
posebnim propisima i urbanistikom
saglasnosti (graevinom se u smislu
ovog zakona izmeu ostalog
podrazumijevajuideponijeotpada).
Zakon o fondu
zatite okolia
SBK/KSB
14/11 l.16:propisujedaseprihodiFondaza
finansiranje zatite okolia, osiguravaju
seiz:
naknadaoneiivaaokolias
podruja Kantona, za koje
okolinu dozvolu ili
urbanistiku suglasnost izdaju
ministarstvo i mjerodavne
opinskeslube,
naknadakorisnikaokoliai
iz posebne naknade za okoli
koja se plaa pri svakoj
registracijimotornogvozila.
PrihodiFondaosiguravajuseiiz:
sredstava Fonda za zatitu
okolia Federacije Bosne i
Hercegovine,
sredstava ostvarenih na
temelju programa, projekata i
slinih aktivnosti u podruju
zatiteokolia,
sredstava iz zajmova i
pozajmica drugih pravnih
osobaifinancijskihinstitucija,
donacijskih sredstava i drugih
U SBK/KSB jo uvijek nije
formiran Fond za zatitu
okolia, i ako je donesen ovaj
zakon.
50
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
SBK/KSB
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
oblikapotpore,
poslovanja Fonda (naknada za
obavljene usluge, otplate
glavnica,kamataidr.),
sredstavaproraunakantonai
drugih izvora sredstava
odreenihposebnimzakonom,
drugim propisima ili
ugovorom.
Obveznici plaanja naknada po gore
navedenim osnovama su, u skladu sa
osnovnim naelom zagaiva plaa
oneiivai, odnosno korisnici okolia,
fizike i pravne osobe detaljno
definisanelanom17.istogZakona.
l. 24: detaljno odreuje koritenje
sredstava Kantonalnog Fonda za
finansiranje zatite okolia, a takoer
predvia i koritenje sredstava iz
sljedeih oblasti koje se odnose na
upravljanjeotpadom:
za saniranje, poticanje
izbjegavanja i smanjivanje
nastajanjaotpada
za iskoritavanje vrijednih
svojstavatezaobradbeotpada
za unapreivanje i izgradnju
infrastrukture za zatitu
okolia
Zakon o
komunalnim
djelatnostima
13/13 l. 67: Propisuje da opine
obezbjeuju obavljanje komunalnih
djelatnosti odreenih ovim zakonom ili
da se komunalne djelatnosti vre na
nivou kantona ukoliko e to biti
ekonominijeiefikasnije.
l. 9: Propisuje da opina obavljanje
pojedinih komunalnih djelatnosti koje
se finansiraju iz njenog budeta
obavezno povjerava javnim
preduzeima komunalnih djelatnosti,
koje je odlukama opinskog vijea
formirala za obavljanje tih komunalnih
djelatnosti.
l. 10: Definira uslove za obavljanje
komunalnedjelatnosti.
l.14:Definiradaesepravaiobaveze
izmeu davaoca i korisnika komunalnih
usluga regulisati opinskim odlukama
kojima e se urediti djelatnosti koje se
odnosenakomunalnapreduzea.
l. 1720: Definira sredstva za
obavljanje komunalnih djelatnosti i
USBK/KSBopineobezbjeuju
obavljanje komunalnih
djelatnosti na svom podruju.
10 opina ima donesene
odluke o komunalnom redu i
djelatnostima, dok su 2 opine
ufazidonoenjaistih.
U 12 opina je obavljanje
komunalnih djelatnosti
povjereno javnim preduzeima
komunalne djelatnosti a po
osnovuvaeihodluka.Samou
opini Dobretii se odluka ne
potuje zbog nedostatka
finansijskih sredstava i osoblja
upreduzeu.
U 11 opina postoje odluke
koje definiraju sredstva za
obavljanje komunalnih
djelatnosti, cijenu komunalne
usluge vezane za otpad i ko
treba da plaa komunalnu
uslugu. Samo u opini
51
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
SBK/KSB
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
cijenukomunalneusluge
l. 22: Propisuje da komunalnu
naknadu plaaju, u naseljima sa
ureenim graevinskim zemljitem,
vlasnik stambenog, proizvodnog i
poslovnog prostora, te graevinskog
zemljita ili korisnik kada je to vlasnik
ugovorom ovjerenim od nadlene
poreskeupraveprenionakorisnika.
l. 28: Obaveza i nain plaanja
komunalne naknade za svakog
pojedinog obveznika, utvruje se
rjeenjem koje donosi opinski organ
nadleanzakomunalneposlove.
l. 4350: Definira pojam komunalnog
redara, vrenje kontrole, njegova
ovlatenjaiobaveze.
Dobretii nisu definirana
sredstva za obavljanje
komunalnih djelatnosti,cijena
komunalne usluge vezane za
otpad niti ko treba da plaa tu
uslugu.
Ni u jednoj opini u SBK/KSB
nije uvedeno radno mjesto
komunalnog redara sa tano
definisanim ovlatenjima i
obavezama. Bilo je pokuaja
da se ovo radno mjesto
uspostavi u opinama Travnik
i Fojnica, ali je sve ostalo
samonapokuaju.
Odluka o
instaliranju
kompleta
aparatamarke
Sintion i
utvrivanje
naknade za
pruene
usluge u
zbrinjavanju
infektivnog
medicinskog
otpada
09/05 l. 1 propisuje da se komplet aparat
markeSintioninstalirauprostorijama
ZavodazajavnozdravstvoSBK/KSB.
l. 2 propisuje da su zdravstvene
ustanove u SBK/KSB dune plaati za
uslugukoritenjaaparatanaknadupo1
kg. zbrinutog infektivnog medicinskog
otpada.
l. Odnosi Zavoda za javno zdravstvo
SBK/KSB i zdravstvenih ustanova
ureujuseposebnimugovorom.
Kantonalna ministarstva
zdravstva i okolia nemaju
preciznu evidenciju o
koliinama zbrinutog
infektivnog medicinskog
otpada u SBK/KSB na
godinjem nivou, po osnovu
oveOdluke.
U skladu sa Federalnim
Pravilnikom o upravljanju
medicinskim otpadom
okolia treba da uestvuje u
odobravanju Planova
zdravstvenih ustanova sa
podruja SBK/KSB, a u kojima
se definira i nain i dinamika
izvjetavanja.
Uputstvo o
vrstama
medicinskog
otpada koje
nastaje pri
pruanju
zdravstvene
zatite i o
nainu
postupanja sa
timotpadom
09/05 l.II:definievrstemedicinskogotpada
koje nastaju pri pruanju zdravstvene
zatite u zdravstvenim ustanovama na
podrujuKantona.
l. III i IV: propisuju obavezu izrade
Plana upravljanja opasnim medicinskim
otpad, te njegov sadraj. Plan se
dostavlja Zavodu za javno zdravstvo
SBK/KSBiKantonalnomministruzatite
okolia.
l. V, VI i VII: propisuje nain
razvrstavanja ambalae prema vrstama
medicinskogotpada.
l. VIII, IX i X: propisuju zahtjeve za
prostor, prikupljanje, obradu,
skladitenje i konano zbrinjavanje
uestvuje u odobravanju
Planova upravljanja otpadom
od zdravstvenih ustanova sa
podrujaSBK/KSB.
Kantonalno ministarstvo je do
sada odobrilo 15 Planova
razliitih zdravstvenih
ustanovasapodrujaKantona.
Kantonalna ministarstva
zdravstva i okolia nemaju
preciznu evidenciju o
koliinama zbrinutog
medicinskog otpada u
SBK/KSB na godinjem nivou,
52
Nazivpropisa Broj
Slubenih
novina
SBK/KSB
odnosenaSBK/KSB
(dojuna2014.godine)
opasnogmedicinskogotpada.
l. XI: propisuje obavezu educiranosti
za lica koja rukuju medicinskim
otpadom.
l. XII: propisuje obavezu voenja i
sadraja evidencije o medicinskom
otpadu. Dokumentacija mora biti
dostupna zdravstvenim i sanitarnim
inspektorima.
poosnovuovogUputstva.
Analizirajui sve obaveze Kantona iz vaeih kantonalnih propisa, identifikovane su obaveze koje se
trenutnoneprovodeinaznaenesuuprethodnojtabeli(boldfont).
53
Prema kantonalnom Zakonu o upravljanju otpadom nadlenost upravljanja otpadom je podijeljena

izmeukantonaiopina,odnosnokomunalnihpreduzea.
Na nivou opina u SBK/KSB usvojen je niz odluka i pravilnika koje su od znaaja za upravljanje
otpadom. Njihov pregled i zahtjevi koji se odnose na upravljanje otpadom su dati u Tabela 10 u
nastavku.
Tabela10.Propisiodznaajazaupravljanjeotpadomu12opinauSBK/KSB
Nazivpropisa BrojSlubenih
novina/Broj
Odluke
Propisaneobaveze
Odluka o nainu
sakupljanja,
odvoenja i
deponiranja
komunalnog otpada
na podruju Opine
Kiseljak
1/01 Korisnici usluga e obezbijediti nabavku i postavljanje
odgovarajuih sredstava za deponiranje otpada na nain koji
iznae (odredi) JP Komunalno Kiseljak. Lokacije za skupljanje
otpada odnosno za postavljanje sredstava za deponiranje otpada
odreujeJPKomunalnopoplanuistog,aplanodobravanadleni
Opinski organ. Plan odvoza otpada utvruje JP uz saglasnost
nadlenog Opinskog organa. Odvoz i deponiranje otpada vri se
na postojei lokalitet deponije Berberua. Nadzor nad
provoenjem ove Odluke provodi JP Komunalno Kiseljak,
komunalnainspekcijaiPolicijskaupravaKiseljak.
Odluka o
utvrivanjucijenaza
osnovne djelatnosti
JP Vodovod i
kanalizacijaKiseljak
3/13 OlukomjedetaljnorazraenidefiniranCjenikkomunalnihuslugai
nain plaanja komunalnih usluga Javnog poduzea Vodovod i
kanalizacijad.o.oKiseljakpovrstamakomunalnihuslugainainu
plaanjakomunalnihusluga.
Pravilnik o opim
uvjetima isporuke
komunalne usluge
sakupljanja i odvoza
komunalnog otpada
OpineKiseljak
3/13 Pravilnikom se odreuje meusobni odnos izmeu isporuitelja
usluge(J.P.Vodovodikanalizacijad.o.o.Kiseljak)ikorisnikausluge
sakupljanja i odvoza komunalnog otpada (pravne i fizike osobe
koje su vlasnici ili korisnici nekretnina na podruju na kojem
isporuitelj obavlja uslugu). Pravilnik definira promjenu sustava
prikupljanja otpada, uvoenjem kontejnerskog prikupljanja a
ukidanjemkomunalnih(prepaid)vreica.Definiranajeinovacijena
pruanjakomunalnihusluga.
Odluka o
komunalnom redu
na podruju Opine
Kreevo
0102
1762/09
Odlukom regulirana su prava, dunosti i obaveze graana,
poduzea i drugih organizacija u smislu odravanja komunalnog
reda, i to: ureenje naselja, ienje, odravanje i zatita javnih
povrina, odravanje javnih zelenih i drugih povrina, privremeno
koritenje javnih povrina i njihovo prekopavanje, uklanjanje
snijega i leda, sakupljanje, odvoz i postupanje sa komunalnim
otpadom, snabdijevanje vodom za pie i odvodnju otpadnih voda,
dranje domaih ivotinja, sistematska deratizacija i dezinsekcija,
temjerezaprovoenjekomunalnogredaikaznenemjere.
Odluka o
komunalnoj istoi
na podruju Opine
Fojnica
0123360/1
od28.5.2001.
Odlukom se definira da odvoz smea vri JKP "ona" d.o.o. na
nain da korisnici sami nabavljaju odgovarajue posude za
odlaganje otpada. Za domainstva se najee koriste specijalne
kante veliine 120 i 240 l. U stambenim blokovima se koriste
metalni kontejneri 1,1 m
3
specijalne izvedbe za lake prihvatanje
nadogradnjomspecijalnogvozila.
Odluka o
komunalnom redu
na podruju Opine
Fojnica
U nacrtu PropisujeobavezeodvozasmeanacijelojteritorijiopineFojnica,
uvoenje instituta komunalnog redarstva koji e moi izdavati
prekrajnenaloge,tepropisujeobavezemjesnihzajednicadautiu
nasvijestgraanaoodlaganjuotpada.
Odluka o
komunalnom redu
na podruju Opine
6/06 Odlukom se propisuje da je JKP Vitkom obavezan vriti odvoz
kunogsmeaodstambenihiposlovnihzgrada.Dvaputagodinje
JKPVitkomjeduanprikupljatiiodvozitikabastiotpad.Dravnai
54
novina/Broj
Odluke
Propisaneobaveze
Vitez
privatna preduzea, vlasnici radnji i fizika lica prigradskih naselja

duni su nabaviti dovoljan broj posuda za otpad. Otpad se odvozi
prema posebno sainjenom rasporedu. Nadzor nad provoenjem
komunalnog reda propisanog ovom Odlukom obavlja opinska
sluba nadlena za komunalne poslove, komunalna i druga
inspekcijaikomunalnoekolokakontrolaopineVitez.
Odluka o visini
naknada
komunalnih usluga
na podruju Opine
Vitez
5/05 NadzorniodborJKPVitkom Vitezutvrujecijenuodvozaotpada,
aOVVitezdajesuglasnostnapredloenecijene.
Odluka o
komunalnom redu
na podruju Opine
Travnik
18/09 Odlukom se propisuje da su poslovi organizovanog prikupljanja i
odvozakunogsmeaikrupnogotpadanapodrujuopineTravnik
povjereni preduzeima JKP Babunar d.o.o. Travnik, JKP
Trebinjicad.o.o.NovaBilaTravnikiSRCVlaid.o.o.Travnik.
Plan odvoza smea utvruju komunalna preduzea i u obavezi su
na primjeren nain obavjestiti korisnike usluga. Proizvoai
kunog smea na podruju opine Travnik su u obavezi koristiti
usluge organizovanog odvoza smea. Vlasnici poslovnih objekata
(trgovine,caffei,zanatskeradnjeitd.)suuobaveziizvritinabavku
odgovarajue posude za smee u skladu sa proizvedenim
koliinama otpada. Kuno smee van gradskog podruja se odlae
uodgovarajueposudeilivreezasmee,anabavkaidostavljanja
vrea za smee korisnicima usluga je obaveza komunalnih
preduzea. Obaveza komunalnih preduzea je da im se stvore
uslovi prikupljenog otpada odvaja korisni materijali (papir, staklo,
plastika i sl.). Nadzor nad provoenjem komunalnog reda
propisanog ovom Odlukom provodi Sluba za zajednike i
komunalne poslove, Sluba za inspekcijski nadzor i komunalno
ekolokakontrola(ekolokapolicija).
Odlukao
utvrivanju
odlagalitakunog
otpada
16/09 Odlukomseutvrujuodlagalitakunogotpada,odnosnodefiniu
se vrste, broj, lokacija i raspored posuda za odlaganje otpada
(zatvorene posudestandardni kontejneri, zatvorene eko posude i
otvorene posude). Sastavni dio ove odluke je i grafiki prikaz
utvrenihlokacija.
Odlukao
komunalnomredu
napodruju
turistikognaselja
Babanovac
10/10 Posloveorganizovanogprikupljanjaiodvozakomunalnogikrupnog
otpadanapodrujuBabanovca,vripreduzeekojejeovlateno
za pruanje komunalnih usluga koje utvruje Plana sakupljanja i
odvoza komunalnog i krupnog otpada, i sa istim je u obavezi
upoznati korisnike komunalnih usluga. Preduzee je duno
osigurati dovoljan broj posuda za komunalni otpad. Lokacija na
kojoj se izvri postavljanje posuda za komunalni otpad, mora biti
adekvatno ureena. Posude se moraju postaviti tako da ne
ugroavaju bezbjednost saobraaja, da su osigurane od
pomijeranjaidasudostupnevoziluzaodvozkomunalnogotpada.
Krupni otpad se odlae na za to predvieno mjesto, a odvoz istog
vripreduzeekojenadlenozapruanjekomunalnihusluganaza
to predvienu lokaciju. Nadzor nad provoenjem ove Odluke
provodi Sluba za inspekcijski nadzor i Sluba za zajednike i
komunalne poslove Opine Travnik putem opinskih graevinskih,
komunalnihisaobraajnihinspektora.
Odlukao
komunalnomredu
2/10;10/13 Poslovi organizovanog prikupljanja i odvoza kunog smea i
krupnog otpada povjeravaju se preduzeu Vilenica istoa d.o.o.
55
novina/Broj
Odluke
Propisaneobaveze
napodrujuopine
NoviTravnik
Novi Travnik. Plan odvoza smea koji sadri dan, sat i nain
odlaganja utvruje komunalno preduzee i duni su na primjeren
nain obavijestiti korisnike usluga. Vlasnici poslovnih objekata
(trgovine, caffei, zanatske radnje itd.) duni su izvriti nabavku
odgovarajue posude za smee u skladu sa proizvedenim
koliinama otpada. Lokacije za postavljanje kontejnera utvruje
Opinsko vijee na prijedlog naelnika Opine i komunalnog
preduzea.Organizovanodvozkrupnogotpadavriseupraviludva
puta godinje (april i oktobar). Krupni otpad se odlae na za to
posebno odreenu lokaciju, koju utvruje Opinsko vijee na
prijedlog Slube nadlene za urbanizam. Obaveza komunalnih
preduzea je da im se stvore uslovi za selekciju otpada, odvaja
korisnimaterijali(papir,staklo,plastikaisl.),aostatakseodvozina
predvienu deponiju komunalnog otpada. Nadzor nad
provoenjem komunalnog reda propisanog ovom Odlukom
provodi Sluba za privredu, razvoj, obnovui stambenokomunalne
poslove, Struna sluba za poslove opinskog vijea i opinskog
naelnika.
Odluka o
komunalnom redu
na podruju Opine
Busovaa
3/09 Za odvoz smea i krupnog otpada odgovorno je nadleno

poduzee za prikupljanje i odvoz otpada. Nadleno poduzee
obezbjedieuvjetezaselekcioniranoprikupljanjekorisnogotpada
ismeakojieseodlagatiuposebnespremnike.Posudezasmee
nabavlja nadleno preduzee i utvruje lokacije za njih sa
nadlenominspekcijskomslubomidunojevoditikatastarmjesta
za postavljanje posuda za odlaganje kunog otpada. Dva puta
godinje se prikuplja i odvozi kruti otpad, a o vremenu i nainu
prikupljanja i odvoza, komunalno preduzee duno je obavijestiti
graane putem lokalnih sredstava javnog informiranja. Odlaganje
otpada vri se na gradsku deponiju. Nadzor nad provoenjem
komunalnog reda propisanog ovom Odlukom obavlja komunalna i
druga inspekcija i komunalnoekoloka kontrola opine (ekoloka
policija).
Odluka o nainu
utvrivanja cijena
usluga prikupljanja i
odvoza smea na
podruju Opine
Busovaa
3/01 Utvruje se nain formiranja cijena usluga prikupljanja i odvoza
smea. Naknadu za odvoz kunog smea utvruje Nadzorni odbor
nadlenog preduzea uz saglasnost Opinskog vijea, a po
pribavljenom miljenju Slube za finansije i Slube za prostorno
ureenje.
Odluka o
komunalnoj naknadi
na podruju Opine
Busovaa
1/09 Definiraju se osnovi i mjerila za utvrivanje komunalne naknade,
nain koritenja sredstava ostvarenih od komunalne naknade radi
obezbjeenja sredstava za finansiranje djelatnosti zajednike
komunalnepotronje.
Odluka o
komunalnim
djelatnostima na
podruju opine
Bugojno
2/05 Odlukomseutvrujudjelatnostiindividualnekomunalnepotronje
idjelatnostizajednikekomunalnepotronje,utvrujeorganizacija
obavljanjakomunalnihdjelatnostiinainnjihovogfinansiranja.
Odluka o
komunalnom redu
na podruju opine
Bugojno
3/00, 4/00,
1/01, 5/01,
3/02, 1/07,
1/09i3/10
Odvoenje i deponovanje smea vri J.P.Komunalno. Plan
odvoenja smea za svaku godinu utvruje Naelnik opine.
Komunalne djelatnosti obavlja J.P. Komunalno Bugojno. Svi
vlasnici odnosno korisnici individualnih stambenih objekata i
stanova koji se nalaze u objektima za kolektivno stanovanje kao i
poslovnih prostora duni su plaati mjesenu naknadu za
56
novina/Broj
Odluke
Propisaneobaveze
skupljanje i odvoz smea. Kuno smee iz navedenih objekata
prikuplja se u posude od 50100 l, a nabavlja ih korisnik/vlasnik
prostora. Odsjek za urbanizam duan je voditi katastar mjesta za
postavljanje posuda za odlaganje kunog smea. J.P.Komunalno
duno je dva puta godinje (krajem mjeseca marta i oktobra)
prikupljati i odvoziti krupni otpad, a o vremenu i nainu
prikupljanja i odvoza obavjetava graene putem lokalnih
sredstavajavnoginformisanja.Odlaganjekomunalnih,industrijskih
i drugih otpadaka vri se na gradsku deponiju. Nadzor nad
provoenjem ove Odluke vri Opinska sluba za privredu i
inspekcijski nadzor komunalna, graevinska i saobraajna
inspekcija.
Odluka o
komunalnom redu
na podruju opine
DonjiVakuf
Unacrtu Odlukom se propisuje da se na podruju opine organizuje odvoz
kunog smea i krupnog otpada. Broj posuda za kuno smee se
odreujetakodananajmanje4standolazijednaposuda,ajedan
kontejner na 35 stanova. Posude nabavlja i odrava preduzee
kojem je povjereno odravanje i odvoz kunog smea i drugog
otpada. Mjesta za posude odreuje nadlena sluba Planom
lokacija. Krupni otpad se odvozi prema posebnom planu a
najmanjejedanputsedminonagradskudeponiju.Krupniotpadse
odlae na mjesto i u vrijeme oznaeno u obavjetenju o odvozu
koje izdaje komunalno preduzee odnosno pravno ili fiziko lice
kojem je povjereno vrenje odvoza smea. Nadzor nad
provoenjem Odluke vri opinska sluba za prostorno ureenje,
katastar i imovinsko pravne poslove, komunalna, sanitarna,
graevinskaidrugainspekcijasvakaizsvojenadlenosti.
Odluka o
komunalnom redu
na podruju opine
Gornji Vakuf
Uskoplje
8/07 Odvoenje i deponovanje smea vri JKP Radovina. Plan odvoza
za svaku godinu utvruje Naelnik. Kuno smee koje se stvara u
individualnim stambenim objektima i poslovnim prostorijama
prikuplja se u posude od 50100 l, a posude nabavlja
korisnik/vlasnik prostora. Odlaganje otpada se vri na gradsku
deponiju.NadzornadprovoenjemOdlukevriopinskaslubaza
stambenokomunalne poslove i sluba za urbanizam i
graevinarstvo,komunalnaiurbanistikograevinskainspekcija.
Odluka o
komunalnom redu
na podruju opine
Jajce
2/08,7/11 Komunalno preduzee i opina organiziraju sakupljanje i dovoz
smea iz svakog naseljenog mjesta ijih 50 % domainstava ima
potpisaneugovoreoplaanjucijenezaprikupljanjeiodvoz.Kuno
smee se razvrstava na smee koje se sastoji od otpadaka koji se
mogu korisno dalje upotrijebiti i ostalo smee. Odluka propisuje
obavezu komunalnog preduzea da uz pomo opine nabavi
posude za selektivno prikupljanje kunog smea prikupljenog u
domainstvimainajavnimpovrinama.Mjestozasmjetajposuda
odreuje Sluba stambenokomunalnih poslova. Krupni otpad
odlae na mjestima i u vrijeme oznaenou obavjetenju o odvozu
kojeizdajekomunalnopreduzee,aodvozisepoposebnomplanu
a najmanje dva puta godinje. Odlaganje kunog smea se vri na
gradskudeponiju.
Odluka o
komunalnim
djelatnostima na
podruju opine
Jajce
2/10 Odlukom se utvruju djelatnosti od posebnog interesa za opinu
Jajce,nainobavljanjaifinansiranjadjelatnostikaoidrugapitanja
od znaaja za uspjeno obavljanje komunalne djelatnosti na
podrujuopine.
Odluka o 014935/13 OdlukomseureujekomunalnirednapodrujuopineDobretii i
57
novina/Broj
Odluke
Propisaneobaveze
komunalnom redu
na podruju opine
Dobretii
to:ureenjenaselja,ienje,odravanje,koritenjeizatitajavnih
povrina,sakupljanje,odvozipostupanjesakomunalnimotpadom,
odravanje puteva, usluge vodosnabdjevanja i upravljanja
otpadnim vodama, dranje ivotinja, sistematska deratizacija i
dezinsekcija.. O postavljanju, odravanju i zamjeni korpi za smee
brinesekomunalnopoduzee,usuradnjisaSlubomzastambeno
komunalneposlove.Zabranjenojeodlaganjekunogsmeauiliuz
ulinekorpezasmee.
Komunalnim otpadom smatraju se sve otpadne materije koje
nastaju kao posljedica ivotnih aktivnosti i to: smee na javnim
povrinama; kuno smee i krupni otpad. Sakupljanje i odvoz
smea na javnim povrinama vri komunalno poduzee na nain
predvien Programom odravanja istoe javnih povrina. Na
podrujuopineDobretiivriseorganiziranodvozkunogsmeai
krupnogotpada.
Posloviorganiziranogprikupljanjaiodvozakunogsmeaikrupnog
otpada na podruju opine Dobretii povjerava se poduzeu JKP
VIK d.o.o. Dobretii. Sakupljanje i odvoz kunog smea na uem
podruju opine vri se 1 put tjedno, a po potrebi i ee. Plan
odvoza smea utvruje komunalno poduzee i u obavezi su na
primjerennainobavjestitikorisnikeusluga.
U skladu sa Kantonalnim zakonom o komunalnoj djelatnosti , u 10 opina u SBK/KSB donesene su

Odlukeokomunalnomredunapodrujuopine,doksuuopinamaFojnicaiDonjiVakufoveodluke
u fazi nacrta i oekuje se njihovo skoro usvajanje. Opina Travnik ima donesenu Odluku o
utvrivanjuodlagalitakunogotpadaakojomsedefiniuvrste, broj,lokacijairasporedposudaza
odlaganje otpada (zatvorene posudestandardni kontejneri, zatvorene eko posude i otvorene
posude),dokzaostaleopinenisudostupnipodaciopostojanjuovakveodluke.
3.2 Stratekoplanskidokumenti
3.2.1 Uvod
Planiranje zatite okolia, iji sastavni dio je i planiranje u oblasti upravljanja vrstim otpadom, na
federalnomikantonalnomnivoujepropisanoZakonomozatitiokolia(Sl.novineFBiHbr.72/09).
Planiranje u oblasti upravljanja vrstim otpadom je dodatno propisano Zakonom o upravljanju
otpadom (Sl. novine FBiH br. 33/03, 72/09). Ova dva zakona su propisala donoenje sljedeih
planskihdokumenata:
Federalne strategije upravljanja otpadom koja ini sastavni dio Strategije zatite okolia
(lan48.Zakonozatitiokolia,lan8.Zakonoupravljanjuotpadom),
Federalnog plana upravljanja otpadom koji ini provedbeni dokument Strategije (lan 6.
Zakonaoupravljanjuotpadom),
Kantonalnogplanaupravljanjaotpadom(lan9.ZakonaoupravljanjuotpadomFBiH)
lanom10.ovogZakonadefiniranojedaesekantonalnimpropisomutvrditizadaciopinauizradi
opinski planova upravljanja otpadom, te sadraj tih planova. Pet opina u SBK/KSB ima usvojene
opinske planove upravljanja otpadom, dok su u dvije opine Planovi upravljanja otpadom u
proceduriusvajanjaodstraneOpinskihvijea.
58
Federacija BiH je izradila i usvojila Strategiju upravljanja otpadom i Federalni plan upravljanja
otpadom.
Osim ovih zakonom propisanih dokumenata, na nivou SBK/KSB i pripadajuih opina usvojeni su i
drugistratekoplanskidokumentikojiimajuvezusaupravljanjemotpadom:
PlanupravljanjaotpadomopineNoviTravnik,20112016;
PlanupravljanjaotpadomopineTravnik,20112016;
PlanupravljanjaotpadomopineVitez,20112016;
PlanupravljanjaotpadomopineBusovaa,20112016;
PlanupravljanjaotpadomopineFojnica,20142019;
Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineTravnik20102015;
Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineJajce,2010;
Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineKiseljak,2011;
Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineVitez20082012;
Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineNoviTravnik2009;
Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineBugojno,20062007;
Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineFojnica2004;
StrategijarazvojaopineTravnik20112015;
StrategijarazvojaopineNoviTravnik20142020.
StrategijarazvojaopineJajce20142023;
StrategijalokalnograzvojaopineBugojno20052015;
StrategijarazvojaopineGornjiVakufUskoplje20102015;
StrategijarazvojaopineBusovaa20112015;
StrategijarazvojaopineDonjiVakuf;
StratekiplanrazvojaopineFojnica,20102015.
Porednavedenihplanskihistratekihdokumenata,naopinskomnivousuuizradi/unacrtusljedei
relevantnidokumenti:
PlanupravljanjaotpadomopineKiseljak,20142019;
PlanupravljanjaotpadomopineKreevo,20142019;
StrategijarazvojaopineJajce20142024;
StrategijarazvojaopineKiseljak20132020;
StrategijarazvitkaopineVitez20142020.
U nastavku se daje pregled obaveza iz do sada donesenih planskih dokumenata a koji se dotiu
problematikeupravljanjavrstimotpadom.
3.2.2 Federalnastrategijaupravljanjaotpadom
Parlament Federacije BiH je 26.10.2009. godine, usvojio Federalnu strategiju zatite okolia za
planskiperiod20082018.godinaijisastavnidioiniStrategijaupravljanjaotpadom.
AkcionimplanomStrategijeupravljanjaotpadomFBiH,utvrenisuciljeviiindikatori,temjerezaije
izvrenje su odgovorni kantoni, odnosno kantonalna ministarstva nadlena za okoli u domeni
upravljanjaotpadom.Pregledoperativnihciljeva,mjeraiindikatoraizoveStrategijeprezentiraseu
nastavku.
59
Tabela 11. Pregled operativnih ciljeva, mjera i indikatora iz Federalne strategije upravljanja
otpadomkojisumjerodavnizakantone
Opiscilja Indikator
7.1.2 Stvoriti uvjete za sanitarno odlaganje kapaciteta za najmanje 5 godina
odlaganjausvimregijama
100%do2011
7.1.2.1 Definiratiregijeipotpisatimeuopinskesporazumeozajednikomupravljanjuotpadom
7.1.2.2 Pripremiti studije izvodljivosti za regiju i odrediti lokacije na temelju istranih radova za RCUO.
Upisatilokacijeuprostornoplanskudokumentaciju
7.1.2.3 PripremitistudijeprocjeneuticajanaokoliiprojektnudokumentacijuzaRCUO
7.1.2.4 IzgraditisanitarnoodlagaliteuokviruRCUO
7.1.2.5 IzraditiiusvojitikantonalniPlanupravljanjaotpadom
7.1.5 Sanirati postojee povrine pod neadekvatno odloenim otpadom (opasni i
neopasniotpad)
50%do2018
7.1.5.4 Sanacijanaputenihodlagalita
7.1.6 Uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje opasnog otpada (% koliina
opasnogotpada)
90%do2018
7.1.6.4 Kantonalni planovi upravljanja otpadom i Federalni plan upravljanja otpadom (predvidjeti
kapacitete za privremeni prihvat opasnog otpada, kao i zbrinjavanje inertnog otpada, te
odreivanjelokacijezanjegovoadekvatnozbrinjavanje)
7.1.7 Uspostaviti deponije inertnog (graevinskog i sl.) otpada (% koliina inertnog
otpada)
70%do2018
7.1.7.3 Uspostavadeponijainertnogotpada
7.1.8 Poveatiukupniprocentadekvatnogzbrinjavanjaukupnogiopasnogotpada 90%do2018
7.1.9 Pokrivenost efikasnim sistemom upravljanja otpadom u poljoprivrednoj
proizvodnjiiumarstvu
70%do2018
7.1.9.1 Uvestisistemodvojenogprikupljanjabiorazgradivog,neorganskogiotpadaodopasnihmaterijai
njihoveambalaeupoljoprivrediiumarstvu
7.1.9.4 Osiguratiinfrastrukturuzaodvojenoprikupljanjeotpada
7.1.11 Sanirati i zatvoriti postojea odlagalita, jame grobnice i groblja sa otpadom
ivotinjskogporijekla
100%do2018
7.1.11.1 Izradaprogramauklanjanjapostojeihodlagalita,jamaigrobljazaotpadeivotinjskogporijeklau
kantonimasaprocjenomsredstava
7.1.11.2 Izrada dokumentacije za sanaciju postojeih odlagalita, jama i groblja za otpade ivotinjskog
porijekla
7.1.11.3 Sanacijaizatvaranjepostojeihodlagalita,jamagrobnicaigrobljazaotpadivotinjskogporijekla
7.2.2 Prikupitiirecikliratiotpadodambalae 30%do2018
7.2.3 Odvojenoprikupitibiootpadizvrtovaiparkova 70%do2018
7.2.4 Izgraditi regionalne centre za upravljanje otpadom u svim regijama sa svim
potrebnimsadrajima
100%do2018
7.2.5 Preventivnim mjerama sprijeiti/umanjiti porast ukupnih koliina otpada iz
industrijesaporastomobimaindustrijskeproizvodnje
10%do2018
7.2.5.2 Unaprijeditipostojeeiuspostavitinovekapacitetezapovratenergijeilimaterijala
7.2.6 Poveatiudiootpadaizindustrijekojisereciklira,odnosno,podlijeepovratu
materijalaienergije,uzistovremenosmanjenjekoliinapreostalogotpadaza
odlaganje
10%do2018
7.2.6.3 Provoditiinformativneiedukativnekampanjeuindustrijskimfirmama
7.2.7. Poveatiukupniprocentadekvatnogzbrinjavanjaotpadareciklaom,odnosno
povratommaterijalailienergijespecifinitokovi
Staravozila
Stariakumulatori
Staregume
90%do2018
95%do2018
85%do2018
60
Opiscilja Indikator
Otpadnaulja
Elektriniielektronskiotpad
45%do2018
70%do2018
7.2.7.4 Uvesti efikasne mjere za smanjenje i sprjeavanje odlaganja EEO kao
nesortiranog otpada, uvoenjem ema povrata stare / rabljene tehnike,
originalnomproizvoauotpada
7.2.8. Biorazgradiviotpadiskoritenzaproizvodnjukomposta ibiogoriva 40%do2018

7.2.8.3 Uvesti sistem adekvatnog sakupljanja biorazgradivog otpada sa poljoprivrednih dobara i
umskoprivrednihpodruja
7.2.9 Smanjena koliina nastalog biorazgradivog i drugog otpada u poljoprivredi i
umarstvu
10%do2018
7.2.9.2 Promoviranje certificiranja upravljanja umskim resursima, sufinansiranjem
procesacertificiranjaipruanjeminformacija(seminari,izradabroura)
7.2.9.3 Promoviranjecertificiranjapoljoprivredneproizvodnje,sufinansiranjemprocesa
certificiranjaipruanjeminformacija(seminari,izradabroura)
7.2.10 Smanjena koliina nastalog otpada od opasnih materija u poljoprivredi i

umarstvu
15%do2018
7.2.10.1 Reguliranje odlaganja otpadnih pesticida i ostalih opasnih materija kroz princip odgovornosti
proizvoaa
7.2.12 Smanjiti koliinu proizvedenog medicinskog opasnog otpada iz zdravstvenih
ustanova
50%do2018
7.2.12.2 Pripremiti uputstvo za upravljanje medicinskim otpadom u svim kantonima u
FBIH, kojim e se precizirati metode za sortiranje, pakiranje, etiketiranje
medicinskogotpada,temetoderukovanjaitransportaunutarzdravstvenih
ustanova
2009
7.2.12.3 Pripremiti uputstvo za upravljanje veterinarskim otpadom u svim kantonima u
FBiH, kojim e se precizirati metode za sortiranje, pakiranje, etiketiranje
veterinarskog otpada, te metode rukovanja i transporta unutar veterinarskih
ustanova
2010
7.2.12.5 Sprovestiprogramobukezaoperacionalizacijusistemaupravljanjamedicinskim
otpadomzauposlenikezdravstvenihustanovauFBiH
2010
7.2.12.6 Sprovestiprogramobukezaoperacionalizacijusistemaupravljanjamedicinskim
otpadomzauposlenikeveterinarskihustanovauFBiH
2010
7.4.1 Osigurati sve resurse (ljudske i tehnike) na Kantonalnom nivou za
prikupljanjepodatakaiizvjetavanjeonastalomotpadu,nainimatransportai
postupanjasaotpadom
7.4.1.1 IzraditiStudijusaprogramomrazvojainformacionogsistemaootpadu 2009

7.4.1.2 Izvritiobukupravnihsubjekatauciljuosposobljavanjazaizvjetavanje 2010
7.4.1.3 Nabavitiopremuiizvritiobukuzaposlenika 2011
Nakon usvajanja Strategije upravljanja otpadom u FBiH, u 2012. godini donesen je Federalni plan
upravljanjaotpadom.
3.2.3 Federalniplanupravljanjaotpadom
Uskladusalanom6.ZakonauupravljanjuotpadomFBiH,pripremljenjeFederalniplanupravljanja
otpadom20122017iusvojenOdlukomVladeobjavljenomuSlubenimnovinamaFBiH,broj4/12.
Federalni plan upravljanja otpadom ini provedbeni dokument Strategije upravljanja otpadom
Federacije BiH. Pregled mjera iz Akcionog plana koje podrazumijevaju uee kantona daje se u
nastavku.
61
Tabela12.ObavezekantonauskladusaFederalnimplanomupravljanjaotpadom
Mjera Rok/vrijeme
izvrenja
Odgovornost Iznos Izvor
sredstava
Komentar/
Realizacija
obavezado
2014.godine
Cilj: Smanjenje rizika po okoli i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za
integriranoupravljanjeotpadom
Izraditi plan aktivnosti

upoznavanja javnosti s
planiranim aktivnostima
gradnje RCUO/CUO
ciljanoinformacije
2012 Kantonalna
ministarstva
50.000 kantonalni
proraun
Nije
realizovano
Priprema Studije
lokalizacije i izvodivosti
RCUO u ijem sastavu su
odlagalita za pojedine
regije, te studija
lokalizacije i izvodivosti
PS/CUO. Upisati lokacije u
prostorno plansku
dokumentaciju
20122013 Opine i
kantonalna
ministarstva
100.000 opinski i
kantonalni
proraun
U septembru
2012. godine
zavrena je
samo Studija
izvodljivosti za
Regionalnu
sanitarnu
deponiju
SBK/KSB
regija1
Pripremiti Studije
procjeneuticajanaokolii
projektnu dokumentaciju
za sve RCUO i PS/CUO.
Dobitipotrebnedozvole
20122014 Kantonalno
ministarstvo
nadleno za
okoli
1.500.000 kantonalni
proraun
Nije
realizovano
IzradaRCUOsasanitarnim
odlagalitem
20132016 Kantonalno
ministarstvo
nadleno za
okoli
30.000.000 udruenje
opine i/ili
kantoni
Nije
realizovano
Uspostava manjeg MBO
sistema u okviru RCUO po
fazama (sortirnica i zona
zakompostiranje)
Prema
dinamici
uspostave
RCUO
Kantonalno
ministarstvo
nadleno za
okoli
66.000.000
podlono
izmjeni u
skladu sa
projektnom
dokumenta
cijom
Udruenje
opine i/ili
kantoni,JPP
Nije
realizovano
Izraditi i usvojiti
kantonalne planove
upravljanjaotpadom
20122014 Kantonalno
ministarstvo
nadleno za
okoli
1.000.000 Kantonalni
proraun
SBK/KSB je
trenutno u I
fazi izrade
KPUO, a koji
se planira
zavriti do
kraja 2014.
godine
Kreirati i implementirati
javnu kampanju za
podizanje javne svijesti o
posljedicama adekvatnog
odlaganja otpada na
okoliiljudskozdravlje
20122014 Kantonalna
ministarstva,
FMOIT,
Ministarstvo
zdravljaFBiH
200.000 Kantonalni i
federalni
proraun,
Fonda za
zatitu
okolia
Nije
realizovano
Izraditi prirunike za
sakupljae, prijevoznike,
kompanije koje upravljaju
pretovarnim stanicama,
2012 FMOIT i
kantonalno
ministarstvo
okolia
50.000 FMOIT i
kantonalno
ministarstvo
okolia
Nije
realizovano
62
Mjera Rok/vrijeme
izvrenja
sredstava
Komentar/
Realizacija
obavezado
2014.godine
RDiR/CUO
Izraditi Federalni plan
upravljanja opasnim
otpadom
2012 FMOIT i
kantonalno
ministarstvo
okolia
200.000 FMOIT i
kantonalno
ministarstvo
okolia
Nije
realizovano
Uspostava kapaciteta za
prihvatpriRCUOzaopasni
iotpad
U skladu sa
dinamikom
uspostave
RCUO
FMOIT i
kantonalno
ministarstvo
okolia
1.000.000
(60.000
80.000) po
RCUO
FMOIT i
kantonalno
ministarstvo
okolia
Nije
realizovano
Uspostaviti sabirne
punktove za sakupljanje
otpadnihulja
20132015 FMOIT i
kantonalna
ministarstva
okolia
2.140.000 vlasnici
benzinskih
pumpi i
centara za
sakupljanje
otpada
Nije
realizovano
Unaprjeenje skladinih
kapaciteta autoservisa i
automehaniarskih
radionica
20132015 FMOIT i
kantonalna
ministarstva
okolia
3.000.000 vlasnici
autoservisa i
automehan.
radionica
Nije
realizovano
Uspostava 5 transfer
stanica za privremeni
prihvat otpadnih ulja (pri
RCUOilizasebno)
20142016 FMOIT i
kantonalna
ministarstva
okolia
1.150.000 udruene
opine ili
kantoni
Nije
realizovano
Nabavka vozila za
crpljenje i transport
otpadnihulja
20142016 FMOIT i
kantonalna
ministarstva
okolia
ovlateni
sakupljai,
Fond za
zatitu
okolia
Nije
realizovano
Nabavitimobilnedrobilice
zainertniotpad(RCUO1
drobilicaza2ili3centra)
20132014 FMOIT i
kantonalna
ministarstva
okolia
4.600.000 Fond za
zatitu
okolia
Nije
realizovano
Uspostaviti deponiju
inertnog otpada (zasebno
ilipriRCUO)
20112016 kantonalno
ministarstvo
okolia
200.000 do
400.000 po
deponiji
Fond za
zatitu
okolia
Nije
realizovano
Nabaviti opremu za
nekodljivo unitavanje
infektivnog opasnog
medicinskog otpada
(autoklav) i otrih
predmeta na izvoru
(sterilizacija i mljevenje)
za glavne medicinske i
veterinarske centre u
kantonima FBiH odreene
kantonalnim planom i
programom upravljanja
otpadom
20122014 Federalno
ministarstvo
zdravstva u
saradnji sa
kantonalnim
ministarstvima
zdravstva
250.000 Kantonalni
proraun
Nije
realizovano
Nabaviti opremu ili
iskoristiti postojee
kapacitete (spalionice) za
zbrinjavanje opasnog
20122014 Federalno
ministarstvo
zdravstva u
saradnji sa
4.000.000 Kantonalni
proraun
Nije
realizovano
63
Mjera Rok/vrijeme
izvrenja
sredstava
Komentar/
Realizacija
obavezado
2014.godine
otpadanaizvoruuvelikim
zdravstvenim centrima u
skladu sa Kantonalnim
planom upravljanja
otpadom
kantonalnim
ministarstvom
zdravstva i
registrovanim
medicinskim i
veterinarskim
ustanovama
Smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije koritenje
resursa
Edukacija privrednih
subjekata koji proizvode
opasniotpad
2012 FMOIT i
kantonalna
ministarstva
okolia
100.000 FMOIT i
kantonalna
ministarstva
okolia
Nije
realizovano
Implementacija sistema
upravljanja medicinskim
otpadom u svim
zdravstvenim i
veterinarskim
ustanovama na teritoriji
FBiH sa akcentom na
odvojeno prikupljanje
opasnog medicinskog od
ostalogotpada
20122016 registrovane
medicinske i
veterinarske
ustanove na
teritorijiFBiH
federalni/
kantonalni
proraun
Nije
realizovano
Osiguranjesistemskogpraenjaparametarazaocjenustanjaokolia
Izraditi Studiju sa
programom razvoja
informacionog sistema o
otpadu
2012 Federalno
ministarstvo
okolia i
turizma i
nadlena
kantonalna
ministarstva
200.000 federalni/
kantonalni
proraun
Nije
realizovano
Ukljuenje svih privrednih
subjekata u informacijski
sistem upravljanja
otpadom
2012 Federalno
ministarstvo
okolia i
turizma i
nadlena
kantonalna
ministarstva
federalni/
kantonalni
proraun
Nije
realizovano
Nabaviti nedostajuu
opremu i izvriti
edukaciju timova
ukljuenih u rad
informativnogsistema
20132014 kantonalna
ministarstva
nadleno za
okoli i
federalno
ministarstvo
federalni/
kantonalni
proraun
Nije
realizovano
Stalno struno
usavravanje postojeeg
kadrausektoruokolia
20122017 FMOIT i
kantonalna
ministarstva
300.000
godinje
federalni/
kantonalni
proraun
Nije
realizovano
NaosnovuinformacijaiznadlenogministarstvaokoliauSBK/KSB,zakljunosajulom2014.godine,
svi indikatori prikazani u Tabela 11 nisu doivjeli izmjene, odnosno najvei dio mjera prikazanih u
Tabela12nisurealizovane.
64
3.2.4 Kantonalnistratekoplanskidokumenti
Trenutano na podruju SBK/KSB ne postoji nijedan usvojeni planski dokument koji bi predstavljao
stratekiokvirzaupravljanjeotpadomnakantonalnomnivou.
Nacrt Strategije privrednog razvoja Srednjobosanskog Kantona za period 2013. 2023. godina jo
uvijek je u fazi javnih rasprava. Na osnovu socioekonomske analize, SWOT i PESTLE analize te
definiranevizije,definiranisustratekiiprioritetniciljevikojiseeledostii.
Uovomdokumentuseoblastupravljanjaotpadomspominjeuokvirusljedeihciljeva:
Strateki cilja 1. Kreiranje privlanog poslovnog okruenja Prioritetni cilj 1.3. Izgradnja i
unapreenjepostojeeinfrastruktureMjera1.3.4.Izgradnjaiunapreenjeinfrastrukture
zaodlaganjeotpada.
Osnovni cilj ove mjere jeste izgradnja optimalne i moderne infrastrukturne mree za odlaganje
otpadakrozsanacijui zatvaranjeopinskihdeponija,terjeavanjezbrinjavanja komunalnog otpada
putemregionalnihmeuopinskihcentarazaupravljanjekomunalnimotpadom.
Ovamjeraobuhvatasljedee:IzradaiusvajanjeKantonalnogplanazatiteokoliaiPlanaupravljanja
otpadom, budui da se na osnovu tih dokumenata ostvaruju pretpostavke za pokretanje promjena
kojima e se postepeno rijeiti postojei problemi, unaprijediti sistem i usmjeriti budua praksa
prema odrivom upravljanju otpadom i usaglaavanju sa postojeom praksom u zemljama EU.
Operativne aktivnosti na realizaciji ove mjere podrazumijevaju sanaciju postojeih opinskih
deponija komunalnog otpada i izgradnju prateih sadraja prilagoenih regionalnom konceptu
odlaganja(sortirnica,pretovarnihstanica,spalionicaanimalnogotpada)toseupotpunostiuklapau
osnovne prioritete upravljanja otpadom u FBiH. Aktivnosti je potrebno usmjeriti na izradu
dokumentacije za izgradnju optimalne i modernizirane infrastrukturne mree za odlaganje otpada,
kojepodrazumijevajusanacijupostojeihdeponijaiizgradnjusadrajakojieomoguitisavremeno
upravljanje komunalnim otpadom i nesmetan prelazak na regionalni koncept odlaganja kroz izradu
Tehnolokih elaborata, Idejnih projekata, Glavnih projekata, Planova prilagoavanja upravljanja
otpadom, prethodnih istranih radova i studija uticaja na okoli. itav proces planiranja i provedbe
integralnogsistemaupravljanjaotpadommorabitiukoordinacijisaProstornimplanomSBK/KSB.
ZaizraduiusvajanjeKantonalnogplanaupravljanjaotpadomSBKvremenskirokje2014.godina,dok
jezasanacijupostojeihopinskihdeponijarok2018.godina.
Projektikojiproizlazeizovemjeresu:IzradaKantonalnogplanaupravljanjaotpadomSBK;Izgradnja
regionalnog meuopinskog centra za upravljanje komunalnim otpadom Graanica Gornji
Vakuf/Uskoplje; Izgradnja regionalne deponije komunalnog otpada Bugojno; Izgradnja deponije
komunalnog otpadaGornji VakufUskoplje; Sanacija postojeih opinskih deponija i izgradnja
prateih sadraja prilagoenih regionalnom konceptu odlaganja (sortirnica, pretovarnih stanica,
spalionicaanimalnogotpada).
3.2.5 Opinskistratekoplanskidokumenti
Na nivou opina u SBK/KSB uraeno je ukupno sedam Planova upravljanja otpadom (PUO) koji
predstavljajustratekoplanskedokumentezaupravljanjeotpadomnajniegreda.Postavljeniciljevi
vezanozaotpad,kaoistepennjihoverealizacijeprezentiranisuuTabela13.
Tabela13.Opinskiplanoviupravljanjaotpadomsaciljevima
Opina Naziv
dokumenta
Period
vaenja
Ciljevi Komentar/Stepen
realizacije ciljeva do
2014.godine
Novi
Travnik
Plan
upravljanja
otpadom
2011
2016
1. Postupno cijelu teritoriju
opine pokriti sa
organiziranim sustavom
prikupljanja otpada 80 %
do2016;
1. 70%do2014.god.
65
Opina Naziv
dokumenta
Period
vaenja
2014.godine
2. Sav prikupljeni otpad
transportirati na regionalnu
deponiju i odloiti na
sanitaran nain 100 % do
2016;
3. Postupno, korak po korak,
uvestirazdvajanjeotpadana
mjestu nastanka 90 % do
2016;
4. Urediti sustav izdavanja
rauna ili poveati stupanj
naplate75%do2016;
5. Uklonitidivljaodlagalitai/ili
potpuno sanirati opinsko
odlagalite90%do2016.
2. 0%do2014.god.
3. 15%do2014.god.
4. 55%do2014.god.
5. 60%do2014.god.
Travnik Plan
upravljanja
otpadom
2011
2016
1. Poveatibrojstanovnikakoji
jeobuhvaenorganizovanim
odvozom komunalnog
otpada90%do2016;
2. Ukloniti nelegalna
odlagalita otpada i izvriti
sanaciju zemljita 90 % do
2016;
3. Uspostaviti integralni sistem
upravljanja otpadom i
konano odlaganje na
regionalnu deponiju
Moanica80%do2016;
4. Definisati koncepte za
upravljanje posebnim
vrstama otpada 85 % do
2016;
5. Uspostaviti efikasan sistem
naplate za izvrene
komunalneusluge85%do
2016;
6. Postepeno uspostaviti
sistem selektivnog
prikupljanja otpada 80 %
do2015.
1. 70%do2014.god.
Vitez Plan
upravljanja
otpadom
2011
2016
1. Poveati pokrivenost
teritorije opine Vitez
uslugama organizovanog
prikupljanja otpadom 80%
do2016;
2. Poveanje selektivnog
prikupljanja otpada i
smanjenje ukupnih koliina
zakonanozbrinjavanje20
%do2016;
3. Poveati stepen naplate
100%do2016;
1. 70%do2014.god.
66
Opina Naziv
dokumenta
Period
vaenja
2014.godine
odlagalitaotpadaizapoeti
sanaciju opinskog
odlagalita70%do2016.
Busovaa Plan
upravljanja
otpadom
2011
2016
teritorije opine Busovaa
uslugama organizovanog
prikupljanjaotpadom90%
do2016;
odlagalita otpada i sanirati
podrujanakojimasenalaze
90%do2016;
3. Pokrenuti pilot projekte: (1)
reciklaa ambalanog
otpadaizdomainstva:
papir i karton 40 % do
2016; pet boce 15 % do
2016, (2) kompostiranje bio
otpada40%do2016;
4. Urediti sistem izdavanja
raunazauslugeupravljanja
otpadom i poveati stepen
naplate100%do2015.
1. 70%do2014.god.
2. 40%do2014.god.
3. 0%do2014.god.
4. 0%do2014.god.
Fojnica Plan
upravljanja
otpadom
2014
2019
1. Poveati broj stanovnika
obuhvaen organiziranim
prikupljanjemotpada90%
do2019;
2. Prikupiti i reciklirati otpad
od ambalae: Suhi papir i
karton za recikliranje 300
t/god do 2019; Staklo za
recikliranje 80 t/god do
2019; plastika za recikliranje
95t/goddo2019;
odlagalita i sanirati
podruje na kojem su se
nalazila100%do2017;
4. Sanirati odlagalite MUT
100%do2017;
5. Uspostaviti sistem
prikupljanja i odlaganja
specijalnogotpada2016;
6. Podii nivo javne svijesti
19akcijado2017.
Plan je tek u 2014. godini
zavren i zvanino usvojen pa
nema pokazatelja stepena
realizacijeciljeva
Kiseljak Plan
upravljanja
otpadom
2014
2019
nacrt
teritorije Opine Kiseljak
uslugom organiziranog
prikupljanja otpadom na
naselja Kiseljak, Topole,
Gromiljak, Brnjaci,
Brestovsko, Draevii,
Bilalovac, Lepenica i
Plan se u 2014. godini zavrava i
jo nije zvanino usvojen pa
realizacijeciljeva.
67
Opina Naziv
dokumenta
Period
vaenja
2014.godine
Bukovicado2019;
odlagalita otpada i sanirati
podrujanakojimasenalaze
90%do2019;
3. Prikupiti i reciklirati
ambalani otpad: suhi papir
za recikliranje 19,8 t do
2019; plastika za recikliranje
7,9tdo2019.
4. Podizanje javne svijesti o
neophodnostizatiteokolia
i pravilnog upravljanja
otpadom 13 projekata do
2019;
5. Sanirati odlagalite
Berberuado2016
Kreevo Plan
upravljanja
otpadom
2014
2019
nacrt
1. Poveati broj stanovnika
obuhvaen organiziranim
prikupljanjem otpada 85%
do2019;
odlagalita i sanirati
podruje na kojem su se
nalazila100%do2019;
3. Proirenje usluge u naselja
koja nisu bila pokrivena
uslugom odvoza smea
novih345korisnikado2019;
4. Raditi na jaanju svijesti
korisnika komunalnih usluga
9akcijado2019;
5. Razdvajanjem otpada
smanjiti koliine za finalno
odlaganje55%do2019;
Plan se u 2014. godini zavrava i
jo nije zvanino usvojen pa
realizacijeciljeva.
Pet opina u SBK/KSB (Jajce, Dobretii, Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf Uskoplje) nemaju
uraenePUO,atojeobavezaizKantonalnogzakonaoupravljanjuotpadom.Uskladusalanom7
Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom, sve opine dune su da dostave svoje planove
kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za pitanja okolia. Trenutno nadleno Kantonalno
ministarstvozaokolinijedobilonijedanzavreniopinskiPUO.
Kljuniproblemiuopinamaazbogkojihsepostavljeniciljeviveomasporoilinikakoneostvarujusu:
nedostatakfinansijskihsredstavaubudetuopinazaovesvrhe,sredstvakojasedobijuizFondaza
zatitu okolia FBiH se u vrlo malom procentu usmjeravaju za projekte upravljanja otpadom,
nedovoljniljudskiitehnikiresursiunadlenimopinskimslubama,nedovoljannivoinformisanosti
ijavnesvijestisvihproizvoaaotpada,operatorazaupravljanjeotpadom,ukljuujuiistanovnitvo
na podruju opina u SBK/KSB o efikasnom sistemu integralnog upravljanja otpadom, nedovoljna
opinska saradnja i realizacija postignutih sporazumu u uspostavi i razvoju RCUO i pratee
infrastruktureza upravljanjeotpadom,te nedovoljanbrojinspektorazazatituokoliainedovoljan
inspekcijskinadzoruopinama.
68
3.2.6 Prostornoplanskadokumentacija
Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 20082028 je usvojen u formi nacrta od
strane Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH i trenutno prolazi fazu javne rasprave. U
nacrtuovog dokumentasenavodidanaeloregionalnosti,kaojednoodtemeljnihnaelaZakonao
upravljanju otpadom u BiH, podrazumijeva da se razvoj tretmana otpada i izgradnja objekata za
njegovo odlaganje treba vriti na nain da pokriva potrebe regiona i omoguava samoodrivost
izgraenih objekata, te kao takvo predstavlja pravnu osnovu za aktivnosti na uspostavi regija za
upravljanje otpadom. Zakon o otpadu FBiH ne sadri smjernice po pitanju razvoja planova za
regionalno odlaganje, te su posljedice ovakve nedoreenosti pravne regulative, da opine
dobrovoljno pristupaju u sistem regionalnog odlaganja otpada. U nacrtu PP FBiH nije jasno
naznaenalokacijaregionalnesanitarnedeponijezapodrujeSBK/KSB.
Prostorno planiranje upravljanja otpadom (lociranje deponija, RCUO, pretovarnih stanica,

infrastrukturezaupravljanjeotpadomzelenihotoka,reciklanihdvoritaisl.)jesastavnidiopolitike
prostornogureenja,tesevrikrozprostorne,urbanistikeiregulacioneplanove.
Razvojnim planovima (prostorni i urbanistiki plan) se utvruje povrina i definie lokacija deponije
zasadanjiiplanskiperioduzdefiniranjezatitnogpojasaiusklaivanjeradadeponijesazahtjevima
razvoja naselja uvaavajui i zatitu urbane i prirodne sredine. lanom 25. Uredbe o jedinstvenoj
metodologijizaizradudokumenataprostornogureenja(Sl.novineFBiH63/04,50/07)prostornim
planomsedefinirajupovrinenamijenjenedeponovanjukomunalnog,industrijskogidrugogotpada.
Urbanistiki aspekt tretira prostorni razmjetaj deponije i prateih objekata, njihovu funkciju, te
uklapanjedeponijeuplanoveiregpodruja.
Regulacionimplanovimaseplanirarazmjetajkomunalneinfrastrukturezaupravljanjeotpadom.
Prostorniplan(PP)SBK/KSBusvojenjeufebruaru2009.godinezaplanskiperiod20052025.godina.
Radiefikasnogupravljanjaotpadom,PPSBK/KSBpredvidioje:
Formiranje administrativne strukture za upravljanjem otpadom u okviru kantonalnog
ministarstvaprostornogureenjaizatiteokoline;
Formiranjeadministrativnestruktureuopinamazaupravljanjeotpadom;
FormiranjeAgencijezazatituokolinenanivouKantona.
OdprethodnonavedenihaktivnostinitanijerealizovanonapodrujuSBK/KSBuproteklomperiodu.
Zaupravljanjeotpadom,PPSBK/KSBpredviahitnopoduzimanjesljedeihaktivnosti:
Saniratisvenelegalnedeponije
Na postojeim legalnim deponijama uspostaviti minimum uslova sanitarne deponije
(ograda,vaga,pokrivanjeotpadainertnimmaterijalom)
Hitno pristupiti izradi elaborata upravljanja otpadom, kako bi se utvrdila organizacija i
cijenaradazasvakuopinu
Pristupitiizradiprojektazasanitarnedeponijeitonameuopinskomnivou.
Prethodne aktivnosti realiziraju se u odreenoj mjeri po opinama u SBK/KSB, u skladu sa
raspoloivimfinansijskimsredstvimaiprioritetima.
Ulanu59.OdlukeoprovedbiPPSBK/KSBnavodisedajeodreenodaese,zapotrebeodlaganja
otpada,izgraditisredinjekantonalnoodlagaliteotpada,teformiratipretovarna/sabirnastanicaza
svakuopinu,tepretovarne/sabirnestanicezasljedeeskupineopina:
Busovaa,Kiseljak,KreevoiFojnica;
Vitez,NoviTravnik,Travnik;
GornjiVakufUskoplje,Bugojno,DonjiVakuf,JajceiDobretii.
Odreivanje svake pojedinane lokacije (opinske pretovarne/sabirne stanice, meuopinskih
pretovarnih/sabirnih stanica, te kantonalnog odlagalita), uvjeta koritenja, te mjere zatite je
obavezalokalnihorganaimeuopinskogdogovora.
69
Jo uvijek nije nita uraeno po pitanju konanog definisanja lokacija meuopinskih

pretovarnih/sabirnihstanica,tesredinjegkantonalnogodlagalitauprostornimplanovimaSBK/KSB
iopina.
Zakon o prostornom ureenju (Sl. novine KSB/SBK broj 11/05) predvia obavezu izrade
Urbanistikog plana sjedita kantona (grad Travnik). Ovaj plan nije uraen jer je prioritet bio izrada
Prostornihplanovaopina.Od12opinanaprostoruSBK/KSB,njih11jedosadaizradiloprostorne
planove. Ni u jednom od ovih prostornih planova nisu odreene pojedinane lokacije opinske
deponije/sabirne stanice, te meuopinskog odlagalita otpada/pretovarne stanice, sa svim
prateimsadrajimaatojebilouobavezilokalnihorganaimeuopinskogdogovora.
Nadleni odjeli za okoli i prostorno planiranje i ureenje u Kantonalnom ministarstvu trebaju

odrediti lokaciju sredinje kantonalnog odlagalite, kroz proces izmjene i dopune Prostornog plana
SBK/KSB.Urjeavanjeovogproblematrebajubitiukljueniiopinskiodjelizaprostornoplaniranjei
ureenje, koji e u sklopu svojih opinskih prostornih planova predloiti mjesta za neophodnu
infrastrukturu(opinskedeponije/sabirnestanice/meuopinskepretovarnestanice)iuskladitiihsa
kantonalnimplanom.
3.3 Analizaizakljuci
Vaeazakonskaregulativadostadetaljnoobraujeoblastupravljanjaotpadomidefiniraulogesvih
aktera u njemu. Krovni Zakon o upravljanju otpadom FBiH (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09)
predstavljapolaznuosnovuikojizajednosapodzakonskimaktimadajejasnuslikunainanakojise
regulira pitanje integralnog upravljanja vrstim otpadom. Na njih se naslanjaju sektorski propisi iz
oblasti radijacijske sigurnosti, upravljanja medicinskim otpadom, upravljanja farmaceutskim
otpadom, upravljanja otpadom ivotinjskog porijekla, upravljanje otpadom od hemikalija koje se
koriste u poljoprivredi, upravljanje ambalanim otpadom, upravljanje elektroninim i elektronskim
otpadom,itd.,kojisvizajednojasnodefinirajuulogusvihakterausistemu,odproizvoaadotreih
lica koja se bave sakupljanjem i konanim zbrinjavanjem otpada. Ovom zakonskom regulativom su
obuhvaeni svi proizvoai koji su identificirani federalnim i kantonalnim pravilnikom o pogonima i
postrojenjima koja mogu biti puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, te zdravstvene,
farmaceutske i fitofarmaceutske ustanove, kojima je propisana obaveza izrade Plana upravljanja
otpadomsektorskimpropisima.
Trenutno ne postoji jedinstvena i precizna evidencija privrednih subjekataproizvoaa otpada, kao

nipodaciokoliinamaproizvedenihspecifinihvrstaotpadaodovihsubjekatanapodrujuSBK/KSB.
Premaraspoloivimpodacima27industrijskihpostrojenja(kojisuiproizvoaiotpada)sapodruja
SBK/KSBimavaeuokolinskudozvoluizdatuodFMOIT,odkojihsamo3industrijeizvjetavajuzaBH
PRTR.Sdrugestrane,21industrijskopostrojenje(kojasuiproizvoaiotpada)sapodrujaSBK/KSB
imavaeuokolinskudozvoluizdatuodMinistarstvaprostornogureenja,graenja,zatiteokolita,
povratkaistambenihposlovaSBK/KSB,odkojihsamo6industrijaizvjetavazaBHPRTR.
S obzirom da sve industrije sa podruja SBK/KSB koje posjeduju vaee okolinske dozvole ne
izvjetavaju za potrebe BHPRTR, to ukazuje na zakljuak da ne postoji aurna evidencija niti analiza
podataka o njihovim produkovanim i zbrinutim koliinama otpada. Iz ovog razloga nije mogue ni
izraunatiuobiajneindikatorezaindustrijskiotpadnapodrujuSBK/KSBza2012/2013.godinu.
Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na

selektivnoprikupljanjeirazdvajanjeotpadapremavrstiiosobinama,aliupraksisistemselektivnog
prikupljanjairazdvajanjaotpadajonijezaiviozbognedostatkaprovedbenihpropisakojisetrebaju
donijeti za: opremu koja sadri polihlorirane bifenilePCB i polihlorirane terfenilePCT, otpadne
gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadni azbest, titan dioksid, graevinski
otpad, te sav otpad animalnog porijekla a koji nije utvren Pravilnikom o ivotinjskom otpadu i
70
drugimneopasnimmaterijalimaprirodnogporijeklakojisemogukoristitiupoljoprivrednesvrhe(Sl.
NovineFBiH,br.08/08).
Od obaveza koje su propisane zakonskim okvirom za upravljanje otpadom na nivou FBiH, u

nadlenomministarstvuzaokoliSBK/KSBsuidentifikovaneiutvrenesljedeepreostaleobavezei
problemi:
Nedostavljajusegodinjiizvjetajioispunjenjuuvjetaizdozvolezaupravljanjeotpadomili
okolinskedozvoleizdateproizvoaimaotpadaioperatorimapostrojenjailipogonaza
tretmanotpada.Nepostojiefikasanmehanizamuvoenjapravnihsubjekatausistem,radi
nadgledanjaproizvodnihprocesaismanjenjaprodukcijeotpada;
Ministarstvo ima samo listu operatora kojima su izdate dozvole za upravljanje otpadom, ali
senevodeevidencijskebazedetaljnihpodataka;
U ministarstvu nije uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i zagaivanjima, nije
uspostavljenaelektronskamreasaFMOIT,pasestogainevodievidencijunanainkakoje
to propisano u Pravilniku o registrima postrojenja i zagaivanjima (Slubene novine FBiH,
br.82/07).
FederalnimZakonomoupravljanjuotpadomnadlenostuupravljanuotpadomjepodijeljenaizmeu
FBiH i kantona, dok kantonalni propisi dalje ureuju prenoenje ovlasti na opine i komunalna
preduzea,apredviaidonoenjedodatnihprovedbenihpropisa.
U skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH (Sl. novine FBiH br. 34/06), u okviru
djelokruga jedinice lokalne samouprave su izmeu ostalog i upravljanje, finansiranje i unapreenje
djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture, ukljuujui prikupljanje i odlaganje vrstog
otpada,odravanjejavneistoeidr.
ZakonokomunalnimdjelatnostimaSBK/KSB(SlubenenovineSBK,br.13/13)propisujedaopine
obezbjeuju obavljanje komunalnih djelatnosti odreenih ovim zakonom. Takoer, obavljanje
pojedinih komunalnih djelatnosti iz ovog Zakona moe se obezbijediti na nivou kantona ukoliko je
ekonominije i efikasnije, a mogue je i da dvije ili vie opina zajedniki obavljaju komunalne
djelatnosti.
Od obaveza koje su propisane zakonskim okvirom za upravljanje otpadom na nivou SBK/SBK,

identifikovanesuiutvrenesljedeepreostaleobavezeiproblemi:
Kanton nije definirao nain upravljanja tehnolokim otpadom, te nije donio odgovarajui
propissasadrajem.DoksenedoneseovajpropiskoristisepropisnaFederalnomnivou;
Kantonnijedefiniraoobavezusakupljanjaopasnogotpada,tenijedonioodgovarajuipropis
sasadrajem.DoksenedoneseovajpropiskoristisepropisnaFederalnomnivou;
Kantonnije definiraovrenjeupravljanjaposebnim otpadom.Doksenedoneseovajpropis
koristisepropisnaFederalnomnivou;
UKantonunepostojikatastarzagaivaailikatastarnekretninaukojiseregistrujudeponije;
Nadleno kantonalno ministarstvo je dobilo samo software za Registar iz FMOIT.
Odgovarajuihardware,teobukazaposlenikaizMinistarstvakojibiradionauspostaviovog
registrananivouSBK/KSBsuizostali.Kantonalnoministarstvonemauspostavljenelektronski
Registaropostrojenjimaizagaivanjima,nijeuspostavljenaelektronskamreasaFMOIT.
KantonjetrenutnouIfazipripremeKEAPa.Od12opinauKSB/SBKnjih7jeizradiloLEAP
e, dok 5 opina nije jo uvijek izradilo ovaj dokument. U izraenim LEAPima nije koritena
metodologija DPSIR (na bazi indikatora) za ocjenu trenutnog stanja okolia i upravljanja
otpadom.UveiniopinanisuformiranitimovizamonitoringrealizacijeciljevaizLEAPa,pa
stoganemanipodatakaodostizanjuciljevaipostignutomnapretku.Od12opinauKSB/SBK
5opinajeizradiloiusvojiloPUO,2opinesuizradileiufazisuusvajanjaPUO,dok5opina
nijejouvijekizradiloPUO.7PUOsuuraeninaindikatorskomprincipuzaoblastupravljanja
71
otpadomtj.koritenjemDPSIRmetodologije.Uopinamasuformiranitimovizamonitoring
realizacijeciljevaizPUOa,papostojepodaciodostizanjuciljevaipostignutomnapretku.
U 12 opina je obavljanje komunalnih djelatnosti povjereno javnim preduzeima a po
osnovu vaeih odluka. Samo u opini Dobretii se odluka ne potuje zbog nedostatka
finansijskihsredstavainedovoljnoosobljaupreduzeu.
Parlament Federacije BiH je 26.10.2009. godine, usvojio Federalnu strategiju zatite okolia za
planskiperiod20082018.godinaijisastavnidioiniStrategijaupravljanjaotpadom.FederacijaBiH
je izradila i usvojila Federalni plan upravljanja otpadom koji ini provedbeni dokument Strategije
upravljanja otpadom FBiH. Federalna strategija upravljanja otpadom i Federalni plan upravljanja
otpadom postavili su ciljeve koje je potrebno postii u planskom periodu i mjere za dostizanje tih
ciljeva,tejasnodefiniraliulogukantonaiopinautomprocesu(Akcioniplan).
Pregledom i analizom mjera iz Akcionog plana koje podrazumijevaju uee kantona u njihovoj
realizaciji, te na osnovu informacija iz nadlenog ministarstva okolia u SBK/KSB, moe se zakljuiti
da najvei dio mjera nije realizovan niti je dolo do izmjene indikatora stanja koji u sutini prate
odreenumjeru.
Kljunirazlozizaovostanjesu:nedostatakfinansijskihsredstavaubudetuKantonaiopinazaove
svrhe, sredstva koja se dobiju iz Fonda za zatitu okolia FBiH se dominantno usmjeravaju na
projektevodosnabdijevanjaikanalizacijeputemprogramafinansiranjauSBK/KSB,doksezaprojekte
upravljanja otpadom usmjeravaju relativno mala sredstva, nedovoljni resursi (ljudski i tehniki) u
nadlenimministarstvimanaKantonalnomnivouzaprikupljanjepodatakaiizvjetavanjeonastalom
otpadu,nainimatransportaipostupanjasaotpadom,nedovoljannivoinformisanostiijavnesvijesti
svih proizvoaa otpada, operatora za upravljanje otpadom, ukljuujui i stanovnitvo na podruju
SBK/KSB o efikasnom sistemu integralnog upravljanja otpadom, nedovoljna multisektorska
povezanost i participatorni pristup u analizi i odluivanju za sve vrste otpada; neusuglaeni propisi
(svi kantonalni a naroito propisi oko upravljanja razliitim vrstama otpada) koji uzrokuju njihovu
nepotpunu implementacije na terenu, neizvravanje obaveza operatora upravljanja otpadom za
izvjetavanjem po obavezama iz izdatih dozvola uslijed ega nema evidencija o koliinama i vrsti
prikupljenog izbrinutogotpada,nedovoljnaopinskasaradnjairealizacijapostignutihsporazumuu
uspostaviirazvojuRCUOiprateeinfrastrukturezaupravljanjeotpadom,nedovoljanbrojinspektora
zazatituokoliauSBK/KSBtetimeinedovoljaninspekcijskinadzor,isl.
Od stratekih dokumenata na nivou SBK/KSB trenutno je u fazi javnih rasprava jedini dokument tj.
Nacrt Strategije privrednog razvoja Srednjobosanskog Kantona za period 2013. 2023. godina. U
ovomdokumentuseoblastupravljanjaotpadomspominjeuokvirusljedeihciljeva/mjera:Strateki
cilja 1. Kreiranje privlanog poslovnog okruenja Prioritetni cilj 1.3. Izgradnja i unapreenje
postojeeinfrastruktureMjera1.3.4.Izgradnjaiunapreenjeinfrastrukturezaodlaganjeotpada.
Na nivou opina u SBK/KSB uraeno je ukupno sedam PUO koji predstavljaju stratekoplanske
dokumente za upravljanje otpadom najnieg reda. Pet opina u SBK/KSB (Jajce, Dobretii, Bugojno,
Donji Vakuf i Gornji Vakuf Uskoplje) nemaju uraene PUO za svoja podruja, a to je obaveza iz
Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom. Ciljevi koji su definirani opinskim Planovima
upravljanja otpadom usklaeni su kvantificirani i vremenski odreeni te su u skladu sa Strategijom
upravljanja otpadom FBiH. Mjere se svode uglavnom na ulaganja u infrastrukturu koja e pomoi
operaterusistemanateritorijiopinedapoboljausluguiuspostavisistemodvojenogprikupljanjai
reciklae otpada, te akcije na uklanjanju divljih deponija. Sa aspekta ispunjenja ciljeva u smislu
proirenja usluge prikupljanja i odvoza otpada, etiri opine su kroz realizaciju projekta Opinski
program za upravljanje vrstim otpadom u BiH financiranim od strane vedske meunarodne
razvojne agencije SIDA, nabavile dodatnu opremu (vozila, kante, kontejnere) koju su stavile na
raspolaganjeopinskimkomunalnimpreduzeimatesunatajnainostvarilenapredakupoboljanju
uslugeprikupljanjaiodvozaotpadanasvojojteritoriji.
72
U skladu sa lanom 7 Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom, sve opine dune su da dostave
svoje planove kantonalnome ministarstvu mjerodavnome za pitanja okolia. Trenutno nadleno
Kantonalnoministarstvozaokolinijedobilonijedanuraeniopinskiplanupravljanjaotpadom.
Kljuni problemi u opinama zbog kojih se postavljeni ciljevi u planovima upravljanja otpadom
veoma sporo ili nikako ne ostvaruju su: nedostatak finansijskih sredstava u budetu opina za ove
svrhe,sredstvakojasedobijuizFondazazatituokoliaFBiHseuvrlomalomprocentuusmjeravaju
za projekte upravljanja otpadom, nedovoljni ljudski i tehniki resursi u nadlenim opinskim
slubama, nedovoljan nivo informisanosti i javne svijesti svih proizvoaa otpada, operatora za
upravljanje otpadom, ukljuujui i stanovnitvo na podruju opina u SBK/KSB o efikasnom sistemu
integralnogupravljanjaotpadom,nedovoljnaopinskasaradnjairealizacijapostignutihsporazumuu
uspostavi i razvoju RCUO i pratee infrastrukture za upravljanje otpadom, te nedovoljan broj
inspektorazazatituokoliainedovoljaninspekcijskinadzoruopinama.
Znaajan problem predstavlja i vaea prostornoplanska dokumentacija. Prostorni plan tretira

namjenuprostorailokacijskeuslovezaobjekte,anjimetrebaobuhvatitisveobjektezaupravljanje
otpadom,toupraksinijetako.
U PP SBK/KSB predvia se i hitno poduzimanje sljedeih aktivnosti: (i) saniranje svih nelegalnih
deponija; (ii) na postojeim legalnim deponijama uspostaviti minimum uslova sanitarne deponije
(ograda, vaga, pokrivanje otpada inertnim materijalom); (iii) hitno pristupiti izradi elaborata
upravljanja otpadom, kako bi se utvrdila organizacija i cijena rada za svaku opinu, te (iv) pristupiti
izradiprojektazasanitarnedeponijei tonameuopinskom nivou.Prethodneaktivnostirealiziraju
seuodreenojmjeripoopinamaauskladusaraspoloivimfinansijskimsredstvimaiprioritetima.
Odreivanje svake pojedinane lokacije (opinske pretovarne/sabirne stanice, meuopinskih

pretovarnih/sabirnih stanica, te kantonalnog odlagalita), uvjeta koritenja, te mjere zatite je
obavezalokalnihorganaimeuopinskogdogovora.
Nabazidostupnihinformacijamoesezakljuitidajouvijeknijenitauraenopopitanjukonanog
definisanja lokacija meuopinskog odlagalita otpada/pretovarne stanice, te sredinjeg
kantonalnogodlagalitauprostornimplanovimaSBK/KSBiopina.
Nadleni odjeli za okoli i prostorno planiranje i ureenje u Kantonu trebaju odrediti lokaciju
sredinjegkantonalnogodlagalitezaopine kojenemajurijeenopitanjenaregionalnudeponijuu
Moanici, kroz proces izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB. U rjeavanje ovog problema
trebaju biti ukljueni i opinski odjeli za prostorno planiranje i ureenje, koji e u sklopu svojih
opinskih prostornih planova predloiti mjesta za neophodnu infrastrukturu (opinske
deponije/sabirnestanice/meuopinskepretovarnestanice)iuskladitiihsakantonalnimplanom.
73
4 ADMINISTRATIVNIOKVIRUPRAVLJANJAOTPADOM
4.1 Institucionalnaorganizacijainadlenosti
4.1.1 Dravninivo
Na nivou Bosne i Hercegovine nema institucije nadlene za oblast zatite okolia. Zakonom o
ministarstvima i drugim organima Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 5/03) Ministarstvu
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa su stavljene u nadlenost neke aktivnosti iz oblasti zatite
okolia. Odredbama lana 9. stav 2. Zakona Ministarstvo je nadleno i za obavljanje poslova i
zadataka iz nadlenosti BiH koji se odnose na definiranje politike, osnovnih principa, koordiniranje
djelatnosti i usklaivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na meunarodnom planu u
podrujima:
Poljoprivrede,
Energetike,
Zatiteokolia,razvojaikoritenjaprirodnihresursa,
Turizma.
Odreenim pitanjima iz oblasti zatite okolia na dravnom nivou bave se i Ministarstvo vanjskih
poslovaiDirekcijazaeuropskeintegracije.
U skladu sa zakonskom regulativom detaljno analiziranom u Poglavlju 3.1 (Tabela 7 i Tabela 8),
oblast upravljanja specijalnim vrstama otpada ukljuujui otpad od fitofarmaceutskih sredstava,
farmaceutskiotpadiradijacijskiotpadjeureenananivoudraveBiHkroz:
Pravilnikouslovimakojemorajuispunjavatipravnaifizikalicazaprometfitofarmaceutskim
sredstvima(Sl.glasnikBiHbr.51/11),
Pravilnikozbrinjavanjufarmaceutskogotpada(Sl.glasnikBiHbr.23/11),i
ZakonoradijacijskojinuklearnojsigurnostiuBosniiHercegovini(Sl.glasnikBiHbr.88/07).
Uvidom u ove zakone mogue je utvrditi da su nadlenosti za nadzor nad upravljanjem otpada iz
poljoprivrednihapotekaizdravstvenihapotekaprenesenenanienivoevlasti.
Nadlenost za provedbu Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti je data Dravnoj regulatornoj

agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Meutim, jo uvijek nisu doneseni odgovarajui
pravilnicizaupravljanjeradioaktivnimotpadomuskladusalanom17ovogZakona,teutomsmislu
i nije precizno definirana nadlenost za praenje i inspekcijski nadzor nad ustanovama koje
generirajuradioaktivniotpad.
4.1.2 FederacijaBiH
Glavna institucija za pitanja zatite okolia u Federaciji BiH je Federalno ministarstvo okolia i
turizma. U okviru Ministarstva postoji pet sektora: Sektor za zatitu okolia, Sektor za okoline
dozvole,Sektorzaturizam,SektorzaimplementacijuprojekataiSektorzapravne,financijskeiope
poslove.MinistarstvodjelujekaonacionalnasredinjicaBosneiHercegovineuEuropskojagencijiza
okoliEEA.
PoredFederalnogministarstvaokoliaiturizma,idrugifederalniorganiiinstitucijedijelomobavljaju
odreeneaktivnostivezanezazatituokolia,kaotosu:
Federalnoministarstvoprostornogureenja,
Federalnoministarstvopoljoprivrede,vodoprivredeiumarstva,
Federalnoministarstvozdravlja,
Federalnaupravacivilnezatite,
Federalnaupravazainspekcijskeposlove.
74
Oblast upravljanja vrstim otpadom je detaljno ureena propisima na Federalnom nivou koji
propisujuobavezesvihakterakojisudiosistema.
Od posebnog znaaja su federalni Zakon o upravljanju otpadom i pratei pravilnici koji reguliraju
obaveze proizvoaa ili vlasnika otpada i sakupljaa otpada, odnosno operatera koji se bave
prikupljanjem svih vrsta otpada. Federalno ministarstvo okolia i turizma i ima obavezu praenja
ispunjavanjaobavezaproizvoaailivlasnikaotpadakojisuunjihovojnadlenosti,dapripremePlan
upravljanja otpadom i razdvajaju i pravilno skladite nastali otpad do trenutka predavanja otpada
operaterusistema.StimuveziMinistarstvojenadlenozaizdavanjedozvolazatretmaniodlaganje
otpada operaterima sistema na koje proizvoai ili vlasnici otpada prenose obaveze upravljanja
otpadom.Ovoministarstvojetakoernadlenozaplaniranjeuoblastiupravljanjavrstimotpadom
te nadzor nad uspostavljanjem sistema regionalnog odlaganja otpada i zatvaranje lokalnih
odlagalita.
InspekcijskinadzorizdomenaprovedbeZakonaoupravljanjuotpadomjeunadlenostiInspektorata
urbanistiko ekoloke inspekcije Federalne uprava za inspekcijske poslove. Ovaj inspektorat je
takoer nadlean za nadzor provedbe odredbi iz Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati
pravna i fizika lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima (Sl. novine FBiH br. 51/11) a koje se
odnose na upravljanje otpadom iz poljoprivrednih apoteka u skladu sa lanom 9. ovog Pravilnika i
Uredbomoselektivnomprikupljanju,pakiranjuioznaavanjuotpada(Sl.novineFBiHbr.38/06).
Ovdjejepotrebnonapomenutida,iakodonesenodstraneFederalnogministarstvaokoliaiturizma,
nadzornadprimjenomodredbiizPravilnikaoivotinjskomotpaduidrugimneopasnimmaterijalima
prirodnogporijeklakojisemogukoristitiupoljoprivrednesvrhe(Sl.novineFBiHbr.08/08)datjeu
nadlenost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva i Inspektorata
poljoprivredne inspekcije Federalne uprave za inspekcijske poslove. Takoer je inspekcijski nadzor
nad primjenom odredbi iz Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH br.
77/08) dat u nadlenost Inspektorata sanitarnozdravstvenofarmaceutske inspekcije Federalne
upravazainspekcijskeposlove.
4.1.3 Srednjobosanskikanton/KantonSredinjaBosna
Nepostojijedinstvenoblikorganizacijeilipolitikezaministarstvakojasebavepitanjimaokoliana
kantonalnomnivouuFBiH.
Kantonalni organ uprave nadlean za poslove iz oblasti zatite okolia, upravljanja otpadom i
komunalnihdjelatnostiuSrednjobosanskomkantonujeMinistarstvoprostornogureenja,graenja,
zatiteokolia,povratkaistambenihposlova.
PremaodredbamaPravilnikaounutranjemustrojstvuMinistarstvaprostornogureenja,graenja,
zatite okolia, povratka i stambenih poslova za obavljanje poslova i zadataka iz nadlenosti
Ministarstva,obrazovanesuetiriosnovneustrojstvenejedinice,ito:
Odjelprostornogureenja,
Odjelzazatituokolia,
Odjelobnoveipovratka,i
Odjelzadrugostupanjskoupravnorjeavanjeizoblastiurbanizma,graenja,okoliaistambenih
odnosa.
NaSlika3datjeshematskiprikazunutranjegustrojstvaMinistarstvaiOdjelazazatituokolia.
75
Slika3.ShematskiprikazunutranjegustrojstvaMinistarstvaprostornogureenja,graenja,
zatiteokolia,povratkaistambenihposlovaiOdjeljenjazazatituokolia
Prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, struni savjetnik za zatitu okolia i

koordinatorzademiniranjeuopisusvogposla,izmeuostalogtrebadaobavljaisljedeeposlove:
poduzimanje odgovarajuih radnji i predlaganje strunih miljenja koja e sluiti kao temelj
zaizdavanjedozvolazaaktivnostimaleprivredeuupravljanjuotpadomivriteljeaktivnosti
kojinepodlijeuobvezipribavljanjaokolinedozvole,
pripremanjeipoduzimanjepotrebnihaktivnostinaizradikatastraibazepodatakaizoblasti
zatiteokolia,
voenje registra pogona i postrojenja i zagaivanja okolia (zrak, voda i tlo) iz pogona i
postrojenja, te koordiniranje s opinskim slubama i u vezi s tim informiranja inspektora
zatiteokolia.
DosadanjapraksauMinistarstvujetakvadaposlovevezanezaotpad,kaoiveinudrugihposlovaiz
oblasti zatite okolia, obavljaju i ostali zaposlenici iz slube. Ne postoji jasno razgraniena
administrativna struktura za upravljanje otpadom, kao ni radno mjesto koje se iskljuivo bavi
zadacimaiposlovimaupravljanjaotpadomuKantonalnomministarstvu.
ProstorniplanSBK/KSBzaplanskiperiod20052025.godinapredvidiojeformiranjeadministrativne
strukture za upravljanje otpadom u okviru kantonalnog ministarstva prostornog ureenja i zatite
okolineteuopinama,kaoiformiranjeAgencijuzazatituokolinenanivouKantona.Odnavedenih
aktivnostinitanijerealizovanonapodrujuSBK/KSBuproteklomperiodu.
Prema lanu 58. Kantonalnog zakona o zatiti okolia, treba se osnovati Kantonalni fond za zatitu
okolia, radi unapreivanja razvitka ekonomske strukture povoljne za okoli, sprjeavanja tete za
Ministarstvoprostornog
ureenja,graenja,zatite
okolia,povratkai
stambenihposlova
Odjeljenjeza
zatituokolia
Odjelobnovei
povratka
Odjelprostornog
ureenja
Odjelza
drugostupanjsko
upravnorjeavanjeiz
oblastiurbanizma,
graenja,okoliai
stambenihodnosa
Pomonikministra
Struni savjetnik za
zatituokolia
Struni savjetnik za
zatitu okolia i
koordinator za
deminiranje
Inspektor za zatitu
okolia
Viireferent
76
okoli, otklanjanja nastale tete u okoliu, ouvanja zatienih prirodnih podruja, motiviranja i
unapreivanja najbolje raspoloive tehnologije i alternativa te unapreivanja ekoloke svijesti
javnosti i istraivanja okolia. I ako je donesen Kantonalni zakon o Fondu, ovo tijelo jo uvijek nije
zvaninouspostavljeno.
Kako je SBK/KSB kanton koji nema kantonalnu upravu za inspekcijske poslove, Inspektorati su
formiraniunutarministarstava.Inspektorzatiteokolia,premaprethodnospomenutomPravilniku,
izmeuostalogtrebadaobavljaisljedeeposlove:
poduzimati inspekcijske radnje na utvrivanju stanja izvravanja propisa zatite okolia i
drugihpropisakodsubjekatanadzoratj.pravnihidrugihosobaigraanakojisuuobavljanju
svojedjelatnostiiradudunipostupatiprematimpropisima,
vritinadzornadizvravanjemobavezakojeseoperatorupogonaipostrojenjaugranicama
kantonalnenadlenostipropisujuokolinomdozvolomkojuizdajeMinistarstvo,
vriti nadzor nad provoenjem obaveza izrade Plana aktivnosti i pribavljanja okoline
dozvolezapostojeepogoneipostrojenja,itd.
Uvidom u Izvjetaj o radu inspektora zatite okolia evidentirano je da inspekcijskoj kontroli

podlijee i dozvola za upravljanje otpadom koju Ministarstvo izdaje za subjekte kantonalne
nadlenosti, kojom se definiraju aktivnosti tretmana/odlaganja otpada obzirom na vrstu, koliinu i
metode njegovog tretmana, tehnike zahtjeve za rad, sistem monitoringa i mjere zatite koje je
potrebno poduzeti. U izvjetaju za period 01.0131.01.2013. godine jedan od ovih subjekata bio je
predmetinspekcijskognadzoraiuslijednepravilnostiuraduizreenamujeupravnamjera.Dosada
jejakomaloizreenihupravnihmjeraiprekrajnihkazniodstraneinspektorazatiteokolia.
PoredKantonalnogministarstvaprostornogureenja,graenja,zatiteokolia,povratkaistambenih
poslovaidrugikantonalniorganiiinstitucijedijelomobavljajuodreeneaktivnostivezanezazatitu
okolia,atosu:
Kantonalnoministarstvoumarstva,poljoprivredeivodoprivrede,i
Kantonalnoministarstvozdravstvaisocijalnepolitike.
Ministarstvoumarstva,poljoprivredeivodoprivredeSBK/KSBvrinadzornadprovedbomPravilnika
o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u
poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBIH, br. 08/08), dok je u nadlenosti Ministarstva zdravstva i
socijalne politike SBK/KSB da vri nadzor nad provedbom Pravilnika o upravljanju medicinskim
otpadom (Sl. novine FBIH, br.77/08). Oba ministarstva imaju svoje inspektorate u kojima je
zaposleno:
2umarskainspektora,
3poljoprivrednainspektora,
3veterinarskainspektora,
1vodniinspektor
5sanitarnihinspektora.
Trenutno u Ministarstvu zdravstva nema zaposlenih ni farmaceutskih ni zdravstvenih inspektora

kakojepredvienoPravilnikomounutarnjemustrojstvu.
Na Slika 4 je data shema kantonalne administracije koja ukljuuje detaljniji prikaz unutarnjeg
ustrojstvaMinistarstavakojaimajunadlenostiuupravljanjuotpadom.
77
Slika4.Shemakantonalneadministracije
Skuptinaupanije/kantona
Vladaupanije/kantona
Ministarstvo
pravosua i
uprave
Ministarstvo
umarstva,
poljoprivrede
i
vodoprivrede
Ministarstvo
gospodarstva
Ministarstvo
financija
Ministarstvo
zdravstvai
socijalne
politike
Ministarstvo
prosvjete,
znanosti,
kulturei
sporta
Ministarstvo
prostornogureenja,
graenja,zatite
okolita,povratkai
stambenihposlova
Ministarstvo
unutranjih
poslova
Kantonalna
upravaza
umarstvo
Odjelza
organizaciju:
1.Pomonik
ministra
2.Struni
savjetnikza
zdravstvo
3.Vii referent
Inspektorat:
1.Glavnikant.
insp.
2.Insp.socijal.
politike
3.Sanit.insp.
4.Voza
Odjeljenje
umarstva:
1.Pomonik
ministra
2.Stru.savjetn.
zapravne
posloveu
umarstvui
vodoprivredi
Odjeljenje
poljopr.,prehra
mbeneind.i
veterinarstva:
1.Pomonik
ministra
2.Stru.savjetn.
zapravne
poslove
3.ViiSSzabilj.
proizv.
4.ViiSSza
prehr.ind.
5.ViiSSza
zootehn.
6.Struni
savjetnikza
veterinarstvo
7.SSzaveter.
Inspektorat
1.Gl.kant.insp.
2.umars.insp.
3.Poljopr.insp.
4.Veter.insp.
5.Vodniinsp.
6.Viireferen
voza
Kantonalna uprava za pitanje branitelja i invalida
domovinskograta
Kantonalniarhiv
Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno planiranje i
zatitukulturnopovijesnognaslijea
Kantonalna uprava za geodetske i imovinsko pravne
poslove
Kantonalnaupravazacivilnuzatitu
78
Na nivou SBK/KSB donesen je kantonalni Zakon o upravljanju otpadom. Nadzor nad poslovima
upravljanjaotpadomipostrojenjimazatretmanotpadakojiobuhvatajupodrujedvijuilivieopina
obavlja Ministarstvo prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova.
Pored toga, nadzor nad poslovima upravljanja svim vrstama otpada, te odreivanje lokacija i
zemljita u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada obavlja opinska
slubaupravemjerodavnazaposloveokolia.
Inspekcijskinadzorsukladnoodredbamaovogazakonaipropisadonesenihnatemeljuovogazakona
obavlja inspektor zatite okolia i to na kantonalnom nivou kantonalni inspektor, a na opinskom
nivoukomunalni/okoliniinspektorovisnootomekojeizdaodozvoluzadjelatnosttretmanaotpada.
Komunalna djelatnost, odnosno oblast upravljanja komunalnim otpadom, ureena je Kantonalnim

zakonom o komunalnim djelatnostima nad ijim provoenjem nadzor vri Ministarstvo prostornog
ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova i nadlene opinske slube za
komunalne poslove, svako u okviru svoje nadlenosti. Prema lanu 42. Zakona, inspekcijski nadzor
nad provoenjem odredbi ovog zakona, vri opinski komunalni inspektor. Samo opine Kreevo,
Busovaa,Vitez,Travnik,BugojnoiJajceimajukomunalneinspektore.
Prema lanu 43 prethodnog zakona, inspektoru u vrenju inspekcijskog nadzora treba da pomae
komunalni redar. Ni u jednoj opini u Kantonu nije uvedeno radno mjesto komunalnog redara sa
tano definisanim ovlatenjima i obavezama vezano za upravljanje otpadom. Bilo je pokuaja da se
ovoradnomjestouspostaviuopinamaTravnikiFojnica,alijesveostalosamonapokuaju.
Sporo rjeavanje problema na terenu u opinama posljedica je meu ostalim i nepostojanja

kontinuiranog inspekcijskog nadzora u oblasti upravljanja otpadom. Uzrok ovome je neusklaenost
nadlenosti uvertikalnom smisluopina,kantoni FBiHatoestouzrokuje nemogunostivrenja
nadzorauovojoblasti,tenedovoljanbrojinspektoranasvimnivoima.
4.1.4 OpineuSrednjobosanskomkantonu/KantonuSredinjaBosna
Nadlenosti opine kaojedinicelokalnesamoupraveauupravljanjuotpadom,definiranesuinizom
Zakonakakoslijedi:
prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH (Sl. novine FBiH br. 33/03, 72/09) i Zakona o
komunalnim djelatnostima SBK (Sl. novine SBK/KSB br. 13/13) opina je nadlena za
planiranjeupravljanjaotpadomuokvirusvojihnadlenosti,
prema Zakonu o principima lokalne samouprave (Sl. novine FBiH br. 49/06), opina je
nadlenazadonoenjeprostornih,urbanistikihiprovedbenihplanova,ukljuujuizoniranje,
utvrivanje i provoenje politike ureenja prostora i zatite ovjekove okoline, upravljanje,
finansiranje i unapreenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture;
prikupljanjeiodlaganjevrstogotpada,odravanjejavneistoe,dakleizaizdavanjedozvola
zapostavljanjekomunalneinfrastrukture,
tepremaZakonuoupravljanjuotpada(Sl.novineFBiHbr.33/03,72/09)opinajenadlena
zaprovoenjeprogramaedukacijeuoblastiupravljanjaotpadom.
Poslovi iz oblasti upravljanja otpadom, drugih komunalnih djelatnosti, obnove i razvoja, stambenih
djelatnosti u opinama SBK/KSB organizirani su u okviru jedne opinske slube. Sama organizacija i
broj sistematiziranih radnih mjesta na poslovima komunalnih djelatnosti razliita je po opinama i
zavisiodveliineopine,njenihbudetskihmogunostiiukupnogbrojazaposlenih.
Opis poslova, kako kod organizacionih oblika, tako i kod pojedinih radnih mjesta nisu adekvatno
utvreni i svodi se na izraz stambeno komunalne djelatnosti. Oblast upravljanja otpadom se ne
spominje u opisima radnih mjesta. U opinama ne postoji slubenik koji se iskljuivo bavi
79
informiranjemjavnostiu vezikomunalnihpitanjaiteposlovenajeeobavljajustrunisaradnici za
komunalneposlove.
4.2 Ugovoriisaradnjauoblastiupravljanjaotpadom
4.2.1 Meuopinskisporazumiisaradnja
Opine Vitez, Travnik, Novi Travnik i Busovaa potpisnice su Sporazuma o pristupanju projektu
gospodarenjavrstimotpadomikoritenjudeponijeMoanicauZenicizaijujerealizacijukreditna
sredstva osigurala Svjetska banka. Opine Travnik i Busovaa u cijelosti koriste usluge Regionalne
deponije Moanica, a opina Vitez tek od 2013. godine. Opina Novi Travnik, iako je zakljuila
SporazumokoritenjuRegionalnesanitarnedeponijeMoanica,jonijepristupilakoritenjuisteiz
razlogaprevisokecijeneodlaganja,akojutrenutnonemoefinansirati.
Opine Gornji Vakuf Uskoplje, Donji Vakuf, Bugojno i Jajce su u aprilu 2011. godine potpisale
sporazum o zajednikoj saradnji na izgradnji Regionalnog centra za upravljanje otpadom. Budua
lokacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom se nalazi na podruju opine G. VakufUskoplje
na prostoru povrinskog kopa uglja rudnika Kreka. Izraena je Studija izbora lokacije, koja je
obuhvatila tehnike i ekonomske parametre za predloenu lokaciju, kao i Studija izvodljivosti za
predloenulokaciju.Kljunirezultatinstitucionalneanalizeustudijijestedaseaktivnostiupravljanja
vrstim otpadom na teritoriji SBK regije 1 trebaju vriti u skladu sa aktivnostima zapoetim s ciljem
uspostave i realizacije regionalnog preduzea, tj. Sporazuma o uspostavljanju meuopinskog vijea
za implementaciju RSD za vrsti otpad i Sporazuma o uspostavi regionalnog centra za upravljanje
otpadom DOO Gornji Vakuf Uskoplje. Do sada, oba sporazuma zakljuena su samo od strane
opina Gornji Vakuf Uskoplje, Donji Vakuf i Jajce. etvrta opina koja sainjava region, opina
Bugojno,joseuvijeknijepridruilasporazumima.
UsklopurjeavanjaregionalnogkonceptaodlaganjakomunalnogotpadaopineTravnik,NoviTravnik
i Vitez su u aprilu 2014. godine potpisale Memorandum o razumijevanju kojim su se ove tri opine
obavezale za poduzimanje konkretnih aktivnosti na pripremi i implementaciji projekta izgradnje
meuopinske pretovarne stanice. Potpisnice ovog Memoranduma su se obavezale na meusobnu
saradnjutopodrazumijevastalnurazmjenuinformacijaikonsultacijeutoku projektapofazamauz
zajedniko praenje realizacije projekta, te koordinaciju na terenu. Nisu dostupne informacije o
realizovanimkonkretnimaktivnostimakojeproizlazeizovogMemoranduma.
4.2.2 Ugovoriizmeuopinaijavnihpreduzea
Uzimajuiuobzirdasuposloviorganiziranjaprikupljanja,transportaiodlaganjaotpadaunadlenosti
opina to se i ugovori i saradnja sa treim licima ostvaruju na nivou opinskih administrativnih i
komunalnihstruktura.
Prema lanu 9. Zakona o komunalnim djelatnostima (Sl. novine SBK, br. 13/13) opina obavljanje
pojedinih komunalnih djelatnosti koje se finansiraju iz njenog budeta obavezno povjerava javnim
preduzeima komunalnih djelatnosti, koje je odlukama opinskog vijea formirala za obavljanje tih
komunalnih djelatnosti. U sluaju da javno komunalno preduzee ne posjeduje odgovarajue
tehnoloke i ekonomske uslove za obavljanje povjerenih komunalnih djelatnosti, odnosno dijela
pojedinihkomunalnihdjelatnosti,obavljanjetihdjelatnostimoguejepovjeritidrugompravnomlicu.
Postojeaorganizacijaupravljanjakomunalnimotpadomjebazirananaprincipujednaopinajedan
operatorsaizuzetkomopineTravnikukojojsuregistriranatrioperatera.
80
Popisjavnihkomunalnihpreduzeakojaputemugovorailisporazumauestvujuuoblastiupravljanja
otpadomnapodrujuSBK/KSBdatjeuTabela14.
Tabela 14. Popis javnih preduzea koji na osnovu ugovora sa opinom uestvuju u upravljanju
otpadomnapodrujuSBK/KSB
R.br. Nazivjavnogpreduzea Nazivopinesakojomje
sklopljenugovor
1. JKUPistoad.o.o. Bugojno
2. JKPKomunalacd.o.o. Busovaa
3. JKUPistoad.o.o. DonjiVakuf
4. JKPViK,d.o.o. Dobretii
5. JKPonad.o.o. Fojnica
6. JKPRadovinad.o.o. GornjiVakufUskoplje
7. JKPistoaiZelenilod.o.o. Jajce
8. JPVodovodikanalizacijad.o.o. Kiseljak
9. JKPKomunalnod.o.o. Kreevo
10. JKPVilenicaistoad.o.o. NoviTravnik
11. JKPBabunard.o.o. Travnik
12. JKP"Trebinjica"d.o.o.,NovaBila Travnik
13. Sportskorekreacionicentar"Vlai",d.o.o. Travnik
14. JKPVitkomd.o.o. Vitez
Vlasnika struktura veine komunalnih preduzea je 100% dravno vlasnitvo, osim Sportsko
rekreacionogcentra"Vlai",d.o.okojijeuprivatnomvlasnitvu.
Aktivnosti na upravljanju otpadom kod komunalnih preduzea, svedene su na one osnovne tj.
prikupljanjeotpada,njegovtransportiodlaganjenaodlagalita.Zbrinjavanjeotpadakodkomunalnih
preduzea nije jedina djelatnost u opisu njihovih dunosti. Ostale aktivnosti kao npr.
vodosnabdijevanje, odvodnja komunalnih otpadnih voda, odravanje zelenih povrina, upravljanje
trnim pijacama, pranje gradskih ulica, zimska sluba, i dr. su takoer u nadlenosti komunalnih
preduzea. JKP VIK d.o.o. u opini Dobretii, kojem je opina dodijelila poslove organiziranog
prikupljanja i odvoza kunog smea i krupnog otpada, zbog nedostatka tehnikomaterijalnih
sredstavauopenevrinavedeneposlove.
Administrativno gledano, nadlenosti za upravljanje vrstim otpadom su podijeljene izmeu
nadlenihtijelauFBiH,SBK/KSBiopina.
U skladu sa zakonskim propisima, upravljanje svim vrstama otpada je regulirano propisima na
federalnom nivou gdje su nadlenosti za planiranje i uspostavljanje sistema upravljanje vrstim
otpadom date Federalnom ministarstvu okolia i turizma. U okviru svojih nadlenosti, ovo
ministarstvo izdaje dozvole za izvoz otpada, licence za operatere sistema upravljanja otpadom, te
okoline dozvole u okviru kojih su pogoni i postrojenja iz njihove nadlenosti duni pripremiti Plan
upravljanja otpadom i osigurati da se njihovim otpadom upravlja na nain propisan zakonskim
odredbama.InspekcijskinadzorizdomenaprovedbeZakonaoupravljanjuotpadomjeunadlenosti
InspektorataurbanistikoekolokeinspekcijeFederalneupravezainspekcijskeposlove.
Ne postoji jedinstven oblik organizacije ili politike za ministarstva koja se bave pitanjima okolia na
kantonalnomnivouuFBiH.
Komunalna djelatnost, odnosno oblast upravljanja komunalnim otpadom ureena je Kantonalnim

zakonom o komunalnim djelatnostima nad ijim provoenjem nadzor vri Ministarstvo prostornog
81
ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova i nadlene opinske slube za
komunalne poslove, svako u okviru svoje nadlenosti. Inspekcijski nadzor nad provoenjem odredbi
ovogzakonavriopinskikomunalniinspektor.
Analiza Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prostornog ureenja, graenja, zatite
okolia, povratka i stambenih poslova SBK/KSB pokazala je da ne postoji jasno razgraniena
administrativna struktura za upravljanje otpadom, kao ni radno mjesto koje se iskljuivo bavi
zadacimaiposlovimaupravljanjaotpadomuovomministarstvu.
NanivouKantonaprimjetnajenedovoljnamultisektorskapovezanostiparticipatornipristupuanalizi
i odluivanju za sve vrste otpada, kao i nedovoljni resursi (ljudski i tehniki) u nadlenim
ministarstvimakojisebaveupravljanjemotpadom.
Nedovoljna je i nepravovremena opinska saradnja i realizacija postignutih sporazuma u uspostavi i
razvojuRCUOiprateeinfrastrukturezaupravljanjeotpadom
Neophodno je pojaati inspekcijski nadzor nad provedbom zahtjeva iz dozvola za upravljanje

otpadomkojejeizdalokantonalnoministarstvookolia.
Kanton, odnosno opine obavljanje komunalnih djelatnosti povjeravaju javnim preduzeima za

komunalnedjelatnosti.ZbogtogainepostojeodgovarajueslubeunutarKantonakojebisebavile
upravljanjemkomunalnimotpadom,aupostojeimslubamauopinamanedostajeslubenikkojiu
opisu radnog mjesta ima prikupljanje podataka od vanosti za upravljanje otpadom. U opinama ne
postojislubenikkojiseiskljuivobaviinformiranjemjavnostiuvezikomunalnihpitanjaiteposlove
najeeobavljajuobavljajustrunisaradnicizakomunalneposlove.
Opine su krenule u realizaciju ciljeva iz Strategije upravljanja otpadom potpisivanjem

meuopinskihsporazumaozajednikomupravljanjuotpadom.IzuzetaksuopineKreevo,Kiseljak,
Fojnica i Dobretii koje jo uvijek nemaju potpisanih sporazuma kada je u pitanu zajedniko
upravljanjeotpadom.
Od obaveza koje su propisane zakonskim okvirom za upravljanje otpadom na nivou FBiH i SBK/SBK,
identifikovanesuiutvrenesljedeepreostaleobavezeiproblemi:
Ne postoji Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, pa tako ni okolina inspekcija kao
zasebni organ nadzora. Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi zakona o okoliu i
upravljanju otpadom i propisa donesenih na temelju ovih zakona obavlja kantonalno
ministarstvookolia.
U Kantonalnom ministarstvu radi samo jedan inspektor za zatitu okolia i upravljanje
otpadom. U opinama ne postoje samo inspektori za zatitu okolia i upravljanje otpadom.
Komunalni inspektori obino, meu ostalim, imaju i nadlenost za nadzor nad upravljanjem
otpadomizatitomokolia.Zbogmalogbrojainspektoranedovoljanjeinspekcijskinadzorna
nivouKantonaiopina,tepostojipotrebazajaanjemistog.
Ni u jednoj opini u Kantonu nije uvedeno radno mjesto komunalnog redara sa tano
definisanimovlatenjimaiobavezamavezanozaupravljanjeotpadom.Bilojepokuajadase
ovoradnomjestouspostaviuopinamaTravnikiFojnica,alijesveostalosamonapokuaju;
USBK/KSBjouvijeknijeformiranFondzazatituokolia,iakojedonesenZakonoFondu.
82
5 POSTOJEA INFRASTRUKTURA ZA PRIKUPLJANJE I ODVOZ

OTPADA
5.1 Opremljenostzapruanjeuslugeprikupljanjaiodvozaotpada
Brojposudazasakupljanjekomunalnogotpadagovoriokapacitetukomunalnihpreduzeadazbrinu
svu koliinu proizvedenog otpada. Mali broj posudadirektno utie na slabu pokrivenost i poveanje
transportnih trokova jer se pojaava dinamika odvoza. Usklaivanje kapaciteta za sakupljanje
otpada i efikasnosti transporta je jedan od prioriteta efikasnog integralnog sistema upravljanja
otpadom.
Specifikacijaposudazaprikupljanjeotpadadatajeunarednojtabeli.
Tabela15.VrsteibrojposudazasakupljanjeotpadanapodrujuSBK/KSB
Opina Vrstaposude Brojposuda
Bugojno Kontejneri5m
3
Kontejneri1,1m
3
Kante50l100l
Plastinevree
72
173
Oko4.000
Busovaa Kontejneri1,1m
3
Kante80l
Kante100l
60
1.000
1.000
DonjiVakuf Kontejneri1,1 m
3
Kontejneri7m
3
Plastinevree
30
7
Dobretii Kontejner1,1m
3
1
Fojnica Kontejneri1,1m
3
Kante140l
Plastinevree
34
1.608
GornjiVakufUskoplje Kontejneri5m
3
Kontejneri1,1m
3
Kante140l
Kante120l
Parkovskekorpe
Plastinevree
3
30
10
10
30
Jajce Kontejneri4m
3
Kontejneri1,1m
3
Kante
Plastinevree
32
16
Nepoznatbroj
Kiseljak Kante140l
Kontejneri1,1m
3
Komunalnevreice(prepaid)
12
15
Kreevo Kante120l
Kontejneri1,1m
3
Kante240l
Korpe
30
30
10
2
NoviTravnik Kante140l
Kontejneri1,1m
3
38
21
Travnik Kante120l
Kontejneri1,1m
3
Korpezapapir
1.500
150
20
Vitez Kante120l
Kontejneri5m
3
785
7
83
Opina Vrstaposude Brojposuda

Kontejneri7m
3
Kontejneri1,1m
3
Kontejneri1,1m
3
zaselektivno
prikupljanjeotpada
7
18
12
U opinama Travnik, Kiseljak i Bugojno primjetan je nedostatak posuda za sakupljanje otpada to

rezultira sakupljanjem otpada u plastine vree rasute po i oko mjesta sakupljanja, ili u najgorem
sluajudolazidopojaverasutogotpadanamjestimasakupljanja,teraznoenjaodstraneivotinja.
U opinama Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Vitez, Novi Travnik i Kreevo se deava da stanovnitvo u
kontejnere odlae ar to dovodi do poara u kontejnerima. Da bi se ovo sprijeilo u opini Vitez su
uzkontejnerenanekolikomjestapostaviliimetalnekantezapepeo.
Takoer je izraena pojava samovoljnog pomijeranja kontejnera od strane pojedinih graana u
opinama Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Novi Travnik. U opini Dobretii je opremljenost za pruanje
uslugeprikupljanjaiodvozaotpadananajniojraziniuodnosunaostaleopine.Uopiniimasamo
jedankontejnerkojisepovremenoprazniodstraneoperateraizopineJajce.
Specifikacija i starost opreme za odvoz otpada kojom raspolau javna komunalna preduzea koja
pruajuuslugeprikupljanjaiodvozaotpadanapodrujuSBK/KSBprikazanesuuTabela16.
Tabela16.SpecifikacijavoznogparkapoopinamaSBK/KSB
Opina Specifikacijaopreme(voznipark) Koliina
Bugojno VoziloMAN,nosivost9.8t,2000.god.
VoziloMAN,nosivost17.7t,1998.god.
PodizakontejneraMAN,nosivost7.4t,2000.
god.
KamionkiperMAN,nosivost10t,1978.god.
SpecijalnikamioniUnimogMERCEDESBENZ,
nosivost4t,1988.god.
Bager,NEWHOLAND,nosivost4.5t,2010.god.
BuldoerTIPTG75C15741Kruevac,nosivost4t,
1980.god.
MalitraktorTomoVinkovi,nosivost1.2t,1986.
god.
1
1
1
1
1
1
1
Busovaa VoziloMANTGM,nosivost1,5t,2013.god.
VoziloMercedes24/22,nosivost13970kg,
1992.god.
VoziloIVECO,kipper,dvoosivinac,2004.god.
RadnamainaISB3CX
RadnamainaZEPPELINZM,rovokopa
1
1
1
1
1
Dobretii Nemavozila
DonjiVakuf VoziloTAM130,nosivost5.9t,1997.god.
VoziloDAFFA75240,nosivost7.5t,1997.god.
1
1
Fojnica VoziloDAF,nosivost7,8t,1999.god.
VoziloDAF,nosivost12,7t,1999.god.
Utovarivanadeponiji,nosivost2t,2000.god.
1
1
1
GornjiVakufUskoplje VoziloMercedes2222,nosivost14t,1985.god.
VoziloMAN18273SK,nosivost7,5t,1998.god.
PodizavelikihkontejneraMercede1617,
nosivost6,5t,1986.god.
RovokopaLiebherra310,nosivost11t,
1992.god.
UtovarivaVolvoL70D,2000.god.
BudloerKamatsu,1995.god.
1
1
1
1
1
84
Opina Specifikacijaopreme(voznipark) Koliina

Jajce VoziloMercedes,zaprikupljanjeiodvozotpada,
2001.god.
VoziloTAM130,podizakontejneraod4m
3
,
1987.i1990.god.
VoziloMazdaE2200,sakupljanjesmea
(sanduar),1995.i1998.god.
VoziloVolvoL70,razgrtasmeanadeponiji,
2000.god.
1
1
Kiseljak VoziloMAN22m
3
,nosivost12t,2001.god. 1
Kreevo VoziloDAFFA75.240,1997.god.
Caterpillar428C,mainazaodravanje,2001.god.
KombivoziloIVECO35011Daily,2001.god.
1
1
1
NoviTravnik VoziloMercedessakranom,1988.god.
Caterpillar,1992.god.
VoziloGusjeniar,1979.god.
TraktorTomoVinkovi,1994.god.
Bubnjarzaprikupljanjeotpada,1980.god.
BubnjarIVECO,2013.god.
Furgonzaprikupljanjekartonskeambalae,
1989.god.
1
1
1
1
2
1
1
Travnik VoziloMercedesEconik,nosivost11,90t,
2000.god.
Vozilotajer,nosivost5t,1990.god.
VoziloMazda,nosivost1t,1995.god.
TraktorTomoVinkovi,nosivost1t
VoziloIVECO,nosivost950kg,2013.god.
VoziloActros,nosivost11t,2001.god.
TraktorITO404,nosivost800kg,2007.god.
VoziloActros,nosivost6t,2002god.
1
1
1
1
1
1
1
1
Vitez AutosmearMAN22192,starpreko20god.
NakladaMercedes1619,starpreko30god.
Caterpillar428D
Autosmear,3,5t,2013.god
1
1
1
2
Prosjena starost vozila koja se koriste za prikupljanje i odvoz otpada na podruju SBK/KSB je 18
godina.estikvarovinazastarjelimvozilimamogupredstavljatiuzroknefunkcioniranjailismanjenog
obima rada sistema na odreeno vrijeme. Osim toga, raspoloiva vozila velike nosivosti odgovaraju
potrebama komunalnih preduzea za kvalitetno obavljanje usluge u niim dijelovima opina na
podruju SBK/KSB. Problem se javlja u padinskim dijelovima (opine Donji Vakuf, Travnik) gdje
pristup nije omoguen standardnim autosmearima vee nosivosti, te je potrebno angairati manja
vozilakojaimajupristupuskimulicama,akojeveinaopinaneposjeduje.
5.2 Nainidinamikaprikupljanjaiodvozaotpada
Osnovni zadatak sistema upravljanja otpadom je to krae zadravanje komunalnog otpada u i oko
mjesta njegovog prikupljanja. S tim u vezi se utvruju dinamike odvoza. Dinamiku odvoza otpada
individualno utvruju komunalna preduzea, a na osnovu produkcija komunalnog otpada u
pojedinim opinama. Otpad iz uih gradskih podruja se odvozi ee, dok se ire gradsko podruje
obilazi sa smanjenom dinamikom. Dinamike se odreuju na nain da najekonominije usaglase
trokove transporta otpada sa kapacitetima posuda za sakupljanje otpada. Utvrene dinamike
odvoza otpada po opinama su uglavnom odgovarajue i ne predstavljaju problem efikasnom radu
sistema. Prosjena pokrivenost uslugama prikupljanja i odvoza otpada na podruju SBK/KSB iznosi
85
62% gdje opine Bugojno i Gornji Vakuf Uskoplje imaju najveu, a opine Kiseljak i Busovaa
najmanjupokrivenost.UopiniDobretiisenevripruanjeoveuslugegraanima.
Tabela17.Dinamikaodvozaotpadaipokrivenostuslugama
Opina Uegradskopodruje iregradskopodruje Pokrivenost
stanovnitva
Bugojno Svakidan 1xsedmino 90%
Busovaa 1xsedmino 1xsedmino 33%
Dobretii 0%
DonjiVakuf 68xsedmino 1xsedmino 70%
Fojnica 2xsedmino 1xsedmino 44%
GornjiVakufUskoplje 2xsedmino 1xsedmino 80%
Jajce Svakidan 1xsedmino 57%
Kiseljak 6xsedmino 1xsedmino 22%
Kreevo Svakidan 1xsedmino 60%
NoviTravnik Svakidan 1xsedmino 60%
Travnik Svakidan 1xsedmino 2xmjeseno 70%
Vitez 3xsedmino 1xsedmino 50%
Prosjena pokrivenost stanovnitva uslugama prikupljanja i odvoza otpada na podruju SBK/KSB

iznosi 62 %. Opine Bugojno i Gornji Vakuf Uskoplje imaju najveu, a opine Kiseljak i Busovaa
najmanjupokrivenost.OpinaDobretiiuopenepruaovuuslugusvojimgraanima.
5.3 Sakupljanjeopasnogotpada
Opasni otpad je svaki otpad koji je utvren Pravilnikom o kategoriji otpada sa listama (Sl. novine
FBiH, br. 9/05) i koji ima jednu ili vie karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i
okoliaposvomporijeklu,sastavuilikoncentraciji,kaoionajotpadkojijenavedenulistiotpadakao
opasni i reguliran provedbenim propisom. Opasni otpad sa kojim se najee susreemo u
svakodnevnom ivotu su baterije, otpadna ulja, ljepila, rastvarai, boje, tinta, razliite hemikalije,
pesticidi,akumulatori,otpadnilijekovi.
Primijenjeni sistem upravljanja otpadom u opinama SBK/KSB ne predvia razdvajanje opasnog od
neopasnog otpada na mjestu nastanka u domainstvima i njegovo posebno prikupljanje. Trenutna
praksa podrazumijeva zajedniko odbacivanje svih vrsta otpada koje nastaju u domainstvu u
kontejnereizajednikoprikupljanjeiodvoznagradskedeponijeodstranekomunalnihpreduzea.
NateritorijiKantonaregistrovanjenizvelikihprivrednihsubjekataindustrijakojikoristehemikalijei
proizvodeopasni/specijalniotpadizrazliitihindustrijskihgranagdjedominirajuekstraktivnaidrvna
industrija, potom prehrambena, metalna i dr. Sve ove industrije imaju okolinske dozvole izdate
preteno na federalnom nivou, ali i nanivou Kantona. U skladu sa lanom 19. Zakona o upravljanju
otpadom FBiH (Sl. novine FBiH br.33/03, 72/09) i lanom 14. Zakona o upravljanju otpadom SBK
(Sl. novine SBK br. 04/05) popisuje se obaveza izrade Plana upravljanja otpadom za svakog
operatera postrojenja kojem je potrebna okolinska dozvola. Plan izmeu ostalog treba da sadri
mjere koje se trebaju preduzeti radi spreavanja proizvodnje i odvajanja otpada, posebno kada se
radi o opasnom otpadu te metode tretmana i/ili odlaganja opasnog otpada. Zbrinjavanje otpada,
samim tim i opasnog otpada propisano je Planom upravljanja otpada koji je izraen na razini
poduzea, a koji je usuglaen sa Zakonom o upravljanju otpadom i podzakonskim aktima koji su
propisani na temelju zakona. Za zbrinjavanje opasnog otpada preduzea sklapaju ugovore sa
ovlatenimoperateromzatuvrstuotpada.
86
Osim industrija, na podruju Kantona je registriran je znaajan broj malih privrednih subjekata koji
takoerproizvodeopasniotpadatosufotolaboratorije,hemijskeistionice,benzinskestanicekoje
imaju spremnike manjih kapaciteta, automehaniarske i autolakirerske radnje itd. Ovi mali
proizvoai su zanemareni u sistemu i njihov otpad zavrava zajedno sa mijeanim komunalnim
otpadom.
U Kantonalnom ministarstvu nema evidencije o transportnoj dokumentaciji onih koji transportuju
opasniotpaddooperatorazapodrujeSBK/KSB.
5.4 Sakupljanjespecijalnogotpada
U skladu sa Pravilnikom o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH br. 09/05) proizvoai
otpada su duni prenijeti obaveze upravljanja otpadom na operatera ovlatenog za zbrinjavanje
specijalnogotpadasklapanjemodgovarajuegugovorailisporazuma.
Tako najvei broj proizvoaa svoj komunalni otpad predaju javnim komunalnim preduzeima,
operaterima koji su osnovani sa jednim od ciljeva da vre prikupljanje i zbrinjavanje komunalnog
otpada na teritoriji opina SBK/KSB. Za sve ostale vrste specijalnog otpada, proizvoai su duni
odabrati jednog od ovlatenih operatera i sa njim sklopiti ugovor o nekodljivom zbrinjavanju
(medicinskiotpad,starilijekovi,otpadnaulja,itd.).
Unastavkusedajepregledstanjasasakupljanjemizbrinjavanjempojedinihvrstaspecijalnogotpada
uopinamaSBK/KSB.
5.4.1 Otpadivotinjskogporijekla
Pravilnikomoivotinjskomotpaduidrugimneopasnimmaterijalimaprirodnogporijeklakojisemogu
koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, br. 8/08) utvruju se vrste ivotinjskog otpada i
drugihneopasnihmaterijalakojisemogukoristitiupoljoprivrednesvrhe,uvjetipodkojimasemogu
koristiti, metode zbrinjavanja i vrste ivotinjskog otpada i drugih materijala ija je upotreba u
poljoprivredizabranjena.
Otpad od ivotinjskih leeva se, u smislu ovog pravilnika, smatra visokorizinim ivotinjskim
otpadom. Sav proizvedeni ivotinjski otpad mora se nekodljivo ukloniti. Nekodljivo uklanjanje je
propisani postupak uklanjanja leina, konfiskata, odreenih nejestivih nusproizvoda klanja,
rasjecanja,obradeiprerademesa,ribe,divljai,mlijeka,jaja,meda,preradauproizvodenamjenjene
zaishranuivotinjailiindustrijskuupotrebukadaseizveterinarskozdravstvenihrazlogairadizatite
zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daljom preradom, a to se obavlja u odobrenim
objektima za nekodljivo uklanjanje, zakopavanje u groblju za ivotinje, jamama, grobnicama ili
spaljivanjem. Ministarstvo umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB vri nadzor nad
provedbomovogPravilnika.
UnarednojtabeliprikazanjenainzbrinjavanjaotpadaivotinjskogporijeklauopinamaSBK/KSB.
Tabela18.NainzbrinjavanjaivotinjskogotpadauopinamaSBK/KSB
Opina Nainzbrinjavanja
Bugojno Klaoniki otpad koristi lovno gazdinstvo, a leevi uginulih ivotinja sa
javnihpovrinasezakopavaju.
Busovaa Veidiopreuzimajulovakadrutva,aostataksemijeasakomunalnim
otpadomilizavravanadivljimdeponijamaiukoritimarijeka.
Dobretii Mijeasesakomunalnimotpadom.
DonjiVakuf JKUPistoaovajotpadzakopavanagrobljuzauginuleivotinje.
Fojnica Posebnoseodvozinadeponijeitretiragaenimkreomuzzatrpavanje.
GornjiVakufUskoplje Zatrpavanjezemljom.
87
Opina Nainzbrinjavanja
Jajce Iz dvije klaonice otpad preuzimaju lovci a ostatak se mijea sa
komunalnimotpadom.
Kiseljak Mijeasezajednosakomunalnimotpadom.
Kreevo Mijeasezajednosakomunalnimotpadom.
NoviTravnik Zatrpavanjezemljom.
Travnik Nepostojilokacijazaovajotpad.Nijepoznatnainzbrinjavanja.
Vitez Ukoliko se radi o oboljelim ivotinjama, zakopavanje leeva se vri pod
nadzoromveterinarskoginspektoraitonaparcelamakojesuvlasnitvo
osobaoboljelihieutanaziranihivotinja.Akoseradioivotinjamakoje
se oboljele od nezarazne bolesti zbrinjavanje ove vrste otpada se
rjeavausuradnjislovakimudruenjimakojedjelujunaopiniVitez,te
se odlau na "eke" u planini Kruici. Problem predstavlja klaoniki
otpadiznelegalnihklaonica.
*Podacidobivenianketiranjem opinaikomunalnihpreduzeanapodrujuSBK/KSBprovedenimuperioduapriljuni2014.
god.usklopuaktivnostinaizradiPlanaupravljanjaotpadomzaSBK/KSB
Iz tabele je vidljivo da se ova vrsta otpada ili mijea sa komunalnim otpadom ili zakopava sa ili bez
veterinarskognadzora,doksejedandiootpadapredajelovnimudrugama.
JedanodciljevaFederalnestrategijeupravljanjaotpadomjeiuspostavljanjekapacitetazaadekvatno
zbrinjavanje otpada ivotinjskog porijekla do 2014. godine. Ekonomski odriv i efikasan sistem
upravljanja otpadom ivotinjskog porijekla treba obuhvatiti projektovanje i izgradnju sve potrebne
infrastrukture, najmanje jednog objekta za nekodljivo uklanjanje ivotinjskih nusproizvoda, te
prateihregionalnihobjekatasabiralitakojabipredstavljalatransferstaniceukojimaseotpadsamo
prikuplja, te nadalje odvozi na preradu do centralnog objekta za zbrinjavanje. Uz ovaj objekt,
potrebno je uspostaviti mreu objekatasabiralita po regionima (najmanje 68 sabiralita, od toga
najmanje 3 u FBiH) sa tzv. temperaturnim reimom ili sa hlaenim kontejnerima, u regionima
udaljenimodcentralnogobjekta.
Trenutno je u fazi javne rasprave ocjena Studije o procjeni utjecaja na okoli u postupku izdavanja
okoline dozvole za izgradnju tvornice za preradu nusproizvoda ivotinjskog porijekla i njihovih
proizvodanalokacijiBiljeevo,opinaKakanjijiinvestitorjeBioorganikad.o.o.Kakanj.Tvornica
zapreradunusproizvodaivotinjskogporijeklainjihovihproizvoda"Bioorganika"d.o.o.Kakanjvrie
preuzimanje nusproizvoda ivotinjskog porijekla (iz klaonica i prerade mesa, farmi i prehrambene
industrije)injihovomtoplinskompreradomproizvoditimesnokotanobranoitehnikumast.BiH
e putanjem u rad objekta za toplinsku preradu ivotinjskih nusproizvoda rijeiti problem
zbrinjavanja istih, ime bi se zatitilo zdravlje ljudi i ivotinja od moguih epidemija (zoonoza),
ouvalo tlo, voda i zrak od moguih negativnih uinaka nekontroliranog odlaganja ivotinjskog
otpada.
5.4.2 Medicinskiotpad
Pravilnikomoupravljanjumedicinskimotpadom(Sl.novineFBiH,br.77/08)ureujuseopiprincipi
za upravljanje otpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom, uspostavljanje odbora za
upravljanjeotpadom,prijenosmedicinskogotpada natreelice. NavedenimPravilnikomtakoerse
uspostavlja i sistem planiranja tretmana medicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u
ciljusmanjenjarizikapozdravstveneradnike,radnikenaupravljanjuotpadom,irujavnostiokoli
Prema lanu 5. Pravilnika, upravljanje medicinskim otpadom vri se na osnovu Plana upravljanja
medicinskim otpadom koji je zdravstvena ustanova duna donijeti u roku od dvije godine od dana
stupanjanasnaguPravilnika.Proizvoaimedicinskogotpada,odnosnovelikezdravstveneustanove,
imaju pravo obradu, reciklau i/ili zbrinjavanje vlastitog medicinskog otpada obavljati i samostalno,
ukoliko raspolau odgovarajuom opremom i ukoliko pribave dozvolu za upravljanje medicinskim
88
otpadom.Proizvoailivlasnikmedicinskogotpadamoraproizvedenimedicinskiotpadpredatisamo
ovlatenoj osobi pravnoj ili fizikoj osobi koja posjeduje dozvolu za upravljanje medicinskim
otpadom. Ovlateni subjekt mora nadlenom ministarstvu okolia dostavljati izvjee o vrstama i
koliinama obraenog, recikliranog i/ili zbrinutog medicinskog otpada s popisom svih proizvoaa
medicinskog otpada s kojima ima sklopljen ugovor. Zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada,
odlaganjemnaodlagalitaotpada,nijedoputeno.Nadzornadprovoenjemodredbiovogpravilnika
vrinadleniinspektorzdravlja.
Ministarstvo zdravstva i socijalne politike SBK/KSB donijelo je Uputstvo o vrstama medicinskog

otpadakojinastajepripruanjuzdravstvenezatiteionainupostupanjastimotpadom(Sl.novine
SBK/KSB, br. 9/05) u kojem je navedeno da su zdravstvene ustanove, kao vlasnici otpada, dune
izraditiplan upravljanjamedicinskim otpadomiistidostavitiZzJZSBK/KSBiMinistarstvu prostornog
ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova SBK/KSB. Kantonalno ministarstvo
je do sada odobrilo 15 Planova upravljanja otpadom od razliitih zdravstvenih ustanova sa podruja
Kantona. Nakon usvajanja Kantonalnog plana upravljanja otpadom od strane nadlenih tijela, sve
zdravstvene ustanove sa podruja SBK/KSB moraju uskladiti svoje planove upravljanja medicinskim
otpadomsaistim.
Nadzor nad provedbom ovog Uputstva treba da provodi zdravstvena i sanitarna inspekcija
Ministarstva zdravstva i socijalne politike SBK/KSB. Meutim, u ovom Ministarstvu nema zaposlenih
zdravstvenih inspektora, a sanitarna inspekcija je obila sve zdravstvene ustanove u SBK/KSB i
konstatovala da veina njih ima izraen plan upravljanja medicinskom otpadom kao i imenovanog
referentazaupravljanjemedicinskimotpadom.
UnarednojtabelijeprikaznainazbrinjavanjamedicinskogotpadauopinamaSBK/KSB.
Tabela19.Nainsakupljanja/zbrinjavanjamedicinskogotpadauopinamaSBK/KSB
Opina Nainsakupljanja/zbrinjavanja
Bugojno J.U. Dom zdravlja ima sklopljen ugovor sa operaterom koji zbrinjava
medicinskiotpad.
Busovaa J.U. Dom zdravlja Fojnica ima ugovor o zbrinjavanju medicinskog
infektivnog otpada sa Zavodom za javno zdravstvo SBK/KSB (ZzJZ
SBK/KSB)
DonjiVakuf U Domu zdravlja postoji improvizirana spalionica medicinskog i
farmaceutskog otpada. Pojedine privatne ordinacije imaju ugovor o
zbrinjavanjumedicinskoginfektivnogotpadasaZzJZSBK/KSB.
Fojnica J.U.DomzdravljaFojnicaimaugovorozbrinjavanjumedicinskogotpada
saZzJZSBK/KSB.
GornjiVakufUskoplje Mijeasesakomunalnimotpadom.
Jajce Mijeasesakomunalnimotpadom.
Kiseljak J.U. Dom zdravlja Kiseljak, ima ugovor o zbrinjavanju medicinskog
infektivnogotpadasaZzJZSBK/KSB.
Kreevo UDomuzdravljapostojiimproviziranaspalionicamedicinskogotpada.
NoviTravnik J.U. Dom zdravlja ima ugovor sklopljen sa ovlatenim operaterom
KemisBHd.o.o.Lukavac.
Travnik Zbrinjavanjemedicinskoginfektivnogotpadaizzdravstvenihustanovau
Travniku regulisano je ugovorom sa ZzJZ SBK/KSB. Nakon tretiranja u
ureaju Sintion taj otpad preuzima JKP Babunar Travnik i odvozi na
regionalnoodlagalite.
Vitez J.U. Dom zdravlja Vitez ima uraen Plan upravljanja medicinskim
infektivnimotpadomiPravilnikoupravljanjumedicinskimotpadomod
31.01.2011.godine. Ugovor o zbrinjavanju infektivnog medicinskog
otpada na neodreeno vrijeme D.Z. Vitez je potpisao sa ZzJZ
89
SBK/KSB.
Prema podacima iz tabele zdravstvene ustanove iz opina Dobretii, Gornji Vakuf Uskoplje i Jajce
medicinski otpad odlau zajedno sa komunalnim. Odreeni broj privatnih i javnih zdravstvenih
ustanova u opinama Fojnica, Kiseljak, Travnik, Vitez, Donji Vakuf imaju sklopljene ugovore sa ZzJZ
SBK/KSBzazbrinjavanjemedicinskoginfektivnogotpada.UdomovimazdravljaDonjiVakufiKreevo
vrisespaljivanjemedicinskogotpadaukruguobjekata.
Anketeonainuzbrinjavanjamedicinskogotpadasuupueneiudevetjavnihzdravstvenihustanova
sapodrujuSBK/KSBodkojihjeestdostaviloispunjeneankete.Premadobivenimodgovorima,83%
ustanovaimasklopljenugovorsanekimodovlatenihoperaterazazbrinjavanjemedicinskogotpada,
asveimajuuraenPlanupravljanjamedicinskimotpadom.
Strategijomupravljanjaotpadompredviajusetriosnovnanainazazbrinjavanjeovevrsteotpadaa
to su nekodljivo unitavanje dijela medicinskog otpada na izvoru i to infektivnog medicinskog
otpada u autoklavima i otrih predmeta na izvoru sterilizacijom i mljevenjem, zatim spaljivanje u
bolnikim spalionicama, te odlaganje na posebnim prostorima u sklopu regionalnih centara za
upravljanjeotpadom. Dabisepoveaoprocentadekvatnozbrinutogotpadapotrebnojedjelovatiu
sva tri pravca. Prvenstveno je potrebno nabaviti opremu za nekodljivo unitavanje za sve vee
medicinske centre odreene Kantonalnim planom upravljanja otpadom. Paralelno je potrebno
nabaviti opremu i/ili iskoristiti postojee kapacitete (spalionice) za zbrinjavanje otpada na izvoru u
velikim zdravstvenim centrima u skladu sa Kantonalnim planom upravljanja otpadom i konano
osigurati da se u sklopu regionalnih centara za upravljanje otpadom osiguraju i posebni prostori na
kojeeseodlagatistarilijekovi,patolokiiinfektivniotpad.
Ureaj marke Sintion za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada instaliran je u prostorijama

ZzJZ SBK/KSB i to je jedini takav ureaj na podruju Kantona. ZzJZ SBK/KSB ne posjeduju odobrenje
od nadlenog organa za tretman ove vrste otpada izuzev Odluke o instaliranju kompleta aparata
marke Sintion i utvrivanju naknade za pruene usluge u zbrinjavanju infektivnog medicinskog
otpadakojujedonijelaVladaKantonaSBK/KSBnasjedniciodranoj23.06.2005.god.
PremapodacimaizMinistarstvazdravstvaisocijalnepolitikeSBK/KSBovajureajnemakapacitetda
tretira infektivni medicinski otpad iz svih zdravstvenih ustanova sa podruja Kantona uzimajui u
obzirjoiinjenicudaseistiestokvari.Sdrugestrane,ZzJZSBK/KSBneposjedujeadekvatnovozilo
kojim bi se otpad prikupljao od zdravstvenih ustanova. Trenutna praksa je da zdravstvene ustanove
dostavljaju otpad do ZzJZ SBK/KSB. Takoer, neke od zdravstvenih ustanova koje imaju potpisan
ugovor o zbrinjavanju ovog otpada, nikada nisu dovozile svoj otpad na tretman. Da bi se sav
infektivni medicinski otpad zbrinjavao na propisan nain potrebna su minimalno jo dva ovakva
ureajalociranaurazliitimopinama.
5.4.3 Farmaceutskiotpad
Uskladusalanom6.Pravilnikaoupravljanjufarmaceutskimotpadom(Sl.novineBiH,br.23/11),
proizvoa ove vrste otpada je duan da pripremi Plan upravljanja farmaceutskim otpadom, da vri
njegovoselektivnoprikupljanjeirazvrstavanje,tepredajeotpadustanoviovlatenojzaprikupljanjei
nekodljivo unitavanje farmaceutskog otpada. Farmaceutski otpad je potrebno skupljati u
odgovarajuuambalauiskladititiubolnikimapotekamailidrugomskladitu.Farmaceutskiotpad
moe se reciklirati u postrojenju ovlatenom za reciklau ove vrste otpada, odnosno zbrinjavati u
postrojenjuovlatenomzazbrinjavanjeopasnogotpadaspaljivanjem.
90
Zdravstvene ustanove moraju osigurati da se lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava
povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvoau ili dostavljau. Osim toga, apoteke trebaju
preuzimati stare lijekove i slian farmaceutski otpad neovisno o porijeklu, te voditi evidenciju o
povratustarihlijekovaodgraana,totakoertrebabitidefiniranozakonom.
Unarednojtabelijeprikazannainsakupljanja/zbrinjavanjafarmaceutskogotpadauSBK/KSB.
Tabela20.NainzbrinjavanjafarmaceutskogotpadauopinamaSBK/KSB
Bugojno ApotekeimajusklopljeneugovoresaKemisBHd.o.o.Lukavac.
Busovaa Mijeasesakomunalnimotpadom.
DonjiVakuf U Domu zdravlja postoji improvizirana spalionica medicinskog i
farmaceutskogotpada.
Fojnica Zbrinjavanje preko veledrogerije Vitezlijek Vitez d.o.o. Odvoz se vri
krajemgodine.
GornjiVakufUskoplje Mijeasesakomunalnimotpadom.
Jajce Gradskaapotekaimalinijuzbrinjavanjafarmaceutskogotpada.
Kiseljak Mijeasesakomunalnimotpadom.
Kreevo Mijeasesakomunalnimotpadom.
NoviTravnik ApotekeimajusklopljenugovorsaKemisBHd.o.o.Lukavac.
Travnik Pravnalicaovajotpadzbrinjavajuuvlastitomaranmanu.
Vitez Farmaceutskog otpada nema mnogo. Pred istek roka, sniava se cijena
lijekovima. Veleprodaja ljekarna Katava prikuplja farmaceutski otpad
odostalihljekarniidaljezbrinjavapremaugovorusaKemokop,d.o.o.
Tuzla.
PremaraspoloivimpodacimamoesezakljuitidaapotekeizopinaBugojno,Fojnica,NoviTravnik,
Jajce, Travnik i Vitez zbrinjavanje farmaceutskog otpada vre sklapanjem ugovora sa nekim od
ovlatenih operatera za zbrinjavanje ove vrste otpada. U ostalim opinama ovaj otpad se mijea sa
komunalnimotpadomilisamoinicijativnospaljuje.
PodacitraenidirektnimanketiranjemapotekasapodrujaKantonanisuanaliziranijerjesamojedna
apotekadostavilaispunjenupitnik.
5.4.4 Graevinskiotpad
Zakonom o upravljanju otpadom FBiH je predvieno donoenje propisa o graevinskom otpadu
kojim bi se definiralo upravljanje otpadom, a posebno razdvajanje, odvojeno skupljanje i reciklaa,
inspekcijskinadzorisankcijezanepotivanjepropisanihobaveza.
U nastavku je tabela sa podacima o nainima zbrinjavanja graevinskog otpada na podruju opina
SBK/KSB.
Tabela21.Nainsakupljanja/zbrinjavanjagraevinskogotpadauopinamaSBK/KSB
Bugojno Deponija DuboineTalin gaj je predviena za odlaganje graevinskog
otpadakojisekoristikaoinertnimaterijal.
Busovaa JKP Komunalac vri organizirani odvoz na deponiju za graevinske
materijale.
Dobretii Odlaesenadivljedeponije.
DonjiVakuf JKUPistoaodvozigraevinskiotpadnagradskudeponijuOrnice.
Fojnica Odvozi se na deponiju i koristi za pokrivanje smea kao inertan
91
materijal. Osim toga koristi se i u putnim nasipima i drugim vrstama
nasipa.
GornjiVakufUskoplje Povrinskoodlaganje.
Jajce Dijelom zavrava na deponiji komunalnog otpada, a dijelom na
ilegalnimdeponijama.
Kiseljak Mijeasezajednosaostalimotpadom.
Kreevo Preuzimasepopozivugraanailiustanovaiodlaenadeponiju.
NoviTravnik Koristisezazatrpavanjevrtaailokalnihputeva.
Travnik Popotrebiseodrediprivremenalokacijazagraevinskiotpad.
Vitez Sami vlasnici zbrinjavaju graevinski otpad odlaui ga u privatne
vrtae.Akoseradiozbrinjavanjuotpadasjavnihpovrinaodlaesena
lokaciji antia polje i putem CZ opine Vitez zbrinjava se u svrhu u
borbeprotivpoplava.
Na podruju opina SBK/KSB nema niti jedno uspostavljeno odlagalite graevinskog otpada.
Izuzetak je opina Travnik gdje je u proceduri izrada izvedbenog projekta odlagalita graevinskog
otpadanaveutvrenojlokaciji.
Problemotpadakojinastajeuslijedruenjagraevinajeteekontrolisatijernepodlijeekontrolama
nadlenih organa, a demolicijski materijal se uglavnom nekontrolisano istresa uz sve druge vrste
otpadastvarajuidivljedeponije.
Na osnovu potrebe za rjeavanjem problema graevinskog otpada, Federalno Ministarstvo
prostornogureenjajeformiralokomisijuzaizraduSmjernicazazbrinjavanjegraevinskogotpada
21
kaoosnovuzaizraduPravilnikaoupravljanjuotpadomidrugihakatakojimaesedefinisatiobaveze
investitora i drugih uesnika u problematici graevinskog otpada i u konanici uspostaviti cjelovit
sistemupravljanjagraevinskimotpadomuFBiH.Kantonkaojedanodsubjekatanakojeseodnose
ove Smjernice odgovoran je za donoenje Plana upravljanja graevinskim otpadom. Opine su
odgovorne za odreivanje lokacija za odlaganje graevinskog otpada. U skladu sa smjernicama
graevinski otpad treba ponovo upotrijebiti ukoliko je to tehnoloki mogue, ekoloki prihvatljivo i
ekonomski opravdano, a u sluaju kad graevinski otpad nije mogue iskoristiti na nain da ga se
ponovoupotrijebi,potrebnogajebiolokim,termikim,hemijskimilifizikalnimpostupkomobraditi,
avrsteostatketrajnoodloiti.
Osnovniciljevireciklaeiponovneprimjenegraevinskogotpadasu:
Smanjenje velikih koliina otpada koji nastaju ruenjem, rekonstrukcijom i izgradnjom
graevinaakojibizavrionadeponiji(akinadivljimdeponijama).
Ouvanjemineralnihresursakojibibiliutroenizapotpunonovegraevinskeproizvode.
Kako bi se ispunili uvjeti za dostizanje znaajnih nivoa recikliranja neophodno je da region (zemlja)
osiguradovoljanbrojpostrojenjazareciklaukaodiosvogplanaupravljanjaotpadom.
Nain i postupke zbrinjavanja, ponovne upotrebe i skladitenja graevinskog otpada ureuje se
posebnim Planovima upravljanja graevinskim otpadom koji donose Federacija i Kantoni. U
nedostatku deponija graevinskog otpada, Ministarstvo prostornog ureenja, graenja, zatite
okolia, povratka i stambenih poslova SBK/KSB treba odrediti privremena odlagalita na koje e se
odvoziti,odnosnoprikupljatimijeanigraevinskiotpad.
Posebnu panju treba posvetiti upravljanju graevinskim otpadom i otpadom od ruenja koji moe
biti oneien azbestom (17 06). Nadleno ministarstvo, treba donijeti posebne propise u vezi
zbrinjavanja azbestcementnih preraevina kao graevinskog otpada, odnosno azbestnih tvari u
graevinskomotpadu.
21
Hrasnica,M.etal.,Smjernicezazbrinjavanjegraevinskogotpada,Sarajevo,2009.god.
92
Federalnimplanomupravljanjaotpadomjepredvienodasegraevinskiotpadzbrinjavananekoliko
naina: reciklaom i povratom komponenti (u sklopu RCUO i/ili PS mobilno postrojenje, te
postrojenja za povrat sastavnica), privremenim skladitenjem (u okviru PS) ili trajnim skladitenjem
(naodlagalitupriRCUO).
5.4.5 Otpadnavozila
Trenutno za podruje FBiH nije donesen propis o upravljanju otpadnim vozilima koji bi regulirao
sistemsakupljanja,reciklaeizbrinjavanjaotpadnihvozila.Osimtoga,propisombiseutvrdilavrstai
iznos naknade koje bi plaali proizvoai i/ili uvoznici, nain i rokovi obraunavanja i plaanja
naknadaizabranastavljanjanatritemotornihvozilakojasadreopasnetvari.
Prema Federalnom planu upravljanja otpadom djelatnost sakupljanja, obrade, reciklae i/ili
zbrinjavanjaotpadnihvozilaobavljatesenatemeljudozvolezaupravljanjeotpadnimvozilimakoju
dodjeljuje nadleno kantonalno ministarstvo okolia, osim u sluaju obavljanja djelatnosti na
podruju dva ili vie kantona kada dozvolu daje Federalno ministarstvo okolia i turizma. Tabela 22
dajeprikaznainasakupljanjaizbrinjavanjaotpadnihvozilanapodrujuSBK/KSB.
Tabela22.NainzbrinjavanjaotpadnihvozilauopinamaSBK/KSB
Bugojno Otkup starog metala i zbrinjavanja starih vozila vri Sirovina metal iz
Bugojna.
Busovaa Na teritoriji postoje operateri koji vre otkup starog eljeza ukljuujui
slupanavozila.
Dobretii U susjednim opinama postoje operateri koji vre otkup starog eljeza
tesetakoovavrstaotpadanezadravanapodrujuopine.
DonjiVakuf Na teritoriji postoje operateri koji vre otkup starog eljeza ukljuujui
slupanavozila.
Fojnica Ovakav otpad je uklonjen zahvaljujui povoljnoj cijeni otkupa starog
eljeza.
GornjiVakufUskoplje Ovakav otpad je uklonjen zahvaljujui povoljnoj cijeni otkupa starog
eljeza.
Jajce Neregistriranisakupljaiprikupljajuovajotpadiprodaju.
Kiseljak Odlaesezajednosaostalimotpadom.
Kreevo Odlaesezajednosaostalimotpadom.
NoviTravnik Odvoziseuskladitezasekundarnesirovine.
Travnik Nemalokacijezazbrinjavanjeovakvogotpada.
Vitez Ovlatene firme autootpadi u Vitezu se bave otkupom starih vozila.
Vlasnicislupanihvozilasamiprodajuovuvrstuotpada.
Iz tabele je vidljivo da otpadna vozila preteno zbrinjavaju operateri ili fizika lica uglavnom sa
podruja SBK/KSB. Povoljne otkupne cijene metala utjeu na pojaano prikupljanje odbaenih
metalnihproizvoda,takodaseovavrstaotpadanezadravadugonadivljimodlagalitima.
5.4.6 Otpadnegume
NapodrujuFBiHrukovanjeovimtipomotpadanijeregulirano.Problematikarukovanjaiupravljanja
starim gumama treba biti regulirana posebnim pravilnicima. Nadlenost za izdavanje dozvola za
zbrinjavanje otpadnih guma ima Ministarstvo prostornog ureenja, graenja, zatite okolia,
povratka i stambenih poslova SBK/KSB i nadlene opinske slube. Inspekcijski nadzor nad
provoenjemzahtjevaizdozvolevrisenanivouKantonaiopina.
UnarednojtabeliprikazanjenainzbrinjavanjaotpadnihgumanapodrujuopinaSBK/KSB.
93
Tabela23.Nainsakupljanja/zbrinjavanjaotpadnihgumauopinamaSBK/KSB
Bugojno Vlasnici vulkanizerskih radnji sakupljaju otpadne gume a odvoze se
zajednosakomunalnimotpadom.
Busovaa U manjoj koliini se odlau na divlju deponiju. Ostatak guma zavrava
kodvulkanizerskihradnji.
DonjiVakuf Pojedincivrespaljivanjeguma.
Fojnica Mijeasesakomunalnimotpadom.
GornjiVakufUskoplje Vulkanizerske radnje skupljaju otpadne gume. Komunalno preduzee
jednom godinje doveze kontejner u koji se prikupe gume i odvoze na
deponiju.
Jajce Prikupljanjevreautoservisi.
NoviTravnik Nezbrinjavajusestare gumenapodrujuopineNoviTravnik.
Travnik NezbrinjavajusestaregumenapodrujuopineTravnik.
Vitez NezbrinjavajusestaregumenapodrujuopineVitez.
Naosnovuprezentiranihpodatakavidi sedasevelikakoliinastarihgumaodlaenalegalneidivlje
deponije.PremaFederalnomplanuupravljanjaotpadom,najsigurnijinainzazbrinjavanjeovogtipa
otpada je spaljivanje u visokotemperaturnim spalionicama sa sistemima za reguliranje izlaznih
gasova (koji mogu obuhvatiti dioksine i furane). Ovdje je bitno naglasiti da odreena industrijska
postrojenja, prije svega pei/kotlovi cementara (Lukavac, Kakanj) i termoelektrana (Tuzla, Kakanj),
zahvaljujui povoljnim uvjetima sagorijevanja imaju potencijal za adekvatno zbrinjavanje znatnih
koliinaguma,aliiotpadnihuljainekihdrugihmaterijalapoputplastineambalae,otpadnogmulja
izpostrojenjazapreiavanjeotpadnihvoda.
5.4.7 Otpadnauljaimasti
Upravljanje otpadnim uljima regulirano je Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i
oznaavanjuotpada(Sl.novineFBiH,br.38/06),kojomsereguliraobavezazageneratorerabljenih
ulja,tj.krajnjekorisnikemazivihulja,daprikupeodreenipostotaknastalograbljenogulja.
OvomUredbomseodreujuiobavezeproizvoaauorganiziranjupovratailireciklaerabljenihulja
uskladusapostojeimodredbamaZakonaoupravljanjuotpadomFBIH.Uvozniciiproizvoaisvjeih
mazivaplaajunaknaduzbrinjavanjaotpadnihmazivihulja.Otpadnauljaimazivaeseprikupljati u
pretovarnim stanicama ili RSD/CUO ili preko manjih sabirnih punktova, te se potom predavati
ovlatenim kompanijama na zbrinjavanje (tretman ili izvoz). Prema Uredbi, prikupljanje, prevoz i
tretman tj. zbrinjavanje rabljenih ulja mogu obavljati samo preduzea koja posjeduju okolinsku ili
dozvolu za upravljanje otpadom. Pojedinani transfer rabljenih mazivih ulja iz domainstava do
centra za prikupljanje ili transfer stanica je izuzet od obaveza posjedovanja dozvole. Nadlenost za
izdavanje dozvola za zbrinjavanje otpadnih ulja i masti ima Ministarstvo prostornog ureenja,
graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova SBK/KSB i nadlene opinske slube.
InspekcijskinadzornadprovoenjemzahtjevaizdozvolevrisenanivouKantonaiopina.
Za podruje SBK nema evidencije od generatora rabljenih ulja koji moraju nadlenom organu koji je
izdaonjihovuokolinskudozvoluilidozvoluzaupravljanjeotpadomdo1.martasvakegodinedostaviti
izvjetaj sa podacima o koliinama i vrstama (ili kategorijama) rabljenih ulja koja su proizveli u toku
prethodnegodine.
94
U narednoj tabeli dat je prikaz naina sakupljanja otpadnih mazivih ulja na podruju 12 opina
SBK/KSB.
Tabela24.Nainsakupljanja/zbrinjavanjaotpadnihuljaimastiuopinamaSBK/KSB
Bugojno Automehaniarskeradnjeihsakupljajuipredajuoperaterima.
Busovaa Nije organizovano rijeeno. Stara ulja se koriste kao vid zatite i kao
dodacigorivuzaloenjepei.
Dobretii Nemadostupnihinformacija.
DonjiVakuf Odlaesezajednosaostalimotpadom.
Fojnica Otpadna ulja i masti su prisutna u manjim koliinama, a prema
saznanjimaonasekoristeukotlovnicama.
GornjiVakufUskoplje Nijepoznatnainzbrinjavanja.
Jajce Prikupljanje vre autoservisi, ali nije poznato kako se konano
zbrinjavaju. Prema nekim informacijama spaljuju se i koriste za
zagrijavanjeradionica.
NoviTravnik Sakupljajuseidaljeidunapreraduizvanopine.
Travnik Odlaesezajednosaostalimotpadom.
Vitez Benzinskecrpkeiautomehaniarskeradnjeimajusklopljeneugovoresa
ovlatenimoperaterimazazbrinjavanjeotpadnihuljaimasti.
PremaFederalnomplanuupravljanjuotpadomnainizbrinjavanjaotpadnihuljasu:
Primarninainzbrinjavanjapovratenergijespaljivanjemilisuspaljivanjem
Alternativninainzbrinjavanjaizvoz.
Sistem upravljanja otpadnim uljima potrebno je organizirati na nain da reciklaa otpadnih ulja ima
prednost pred termikom obradom. Meutim, na osnovu nalaza dosadanjih studija
22
, u trenutnim
uvjetima teko se moe uspostaviti odriv sistem za recikliranje otpadnih ulja unutar zemlje
(postrojenjezaregeneracijuotpadnihuljauModriijezasnovanonaokolinozastarjelojtehnologiji,
no ona bi mogla, nakon to se izvre odreena okolina unaprjeenja predstavljati mogunost za
usmjeravanjerabljenihuljanarerafinaciju.
S druge strane, isto kao i za otpadne gume, pei/kotlovi cementara Lukavac i Kakanj, i
termoelektrana Tuzla i Kakanj, zahvaljujui povoljnim uvjetima sagorijevanja imaju potencijal za
adekvatnozbrinjavanjeznatnihkoliinaotpadnihuljasuspaljivanjem.
5.4.8 Elektronskiielektriniotpad
lan 4 Pravilnika o upravljanju otpadom od elektronskih i elektronikih ureaja (Sl.novine FBiH br.
87/12) propisuje obavezu da krajnji korisnik mora otpadnu opremu prije predaje sakupljau,
ovlatenomodstraneoperaterasistema,sakupitiiliuvatiodvojeno,takodasenemijeasadrugim
otpadom,dasenedeformieidanezagaujeokolisaopasnimisadrugimmaterijama.
PremaFederalnomplanuupravljanjaotpadomosnovninainzbrinjavanjaelektrinogielektronskog
(EE) otpada je obrada u smislu izdvajanja sastavnih dijelova (neopasnih i opasnih komponenti),
povratmaterijalai/ilireciklaakorisnihsirovina,teizvozonihkomponentikojesenemoguzbrinutiu
Bosni i Hercegovini na okolino prihvatljiv nain. Federalno ministarstvo okolia i turizma izdaje
22
Uvodnaanalizazarazvojiuspostavljanjesistemaupravljanjamazivimuljima,FMOIT,2006.god.(izradioBosnaSCo)
95
dozvolu za upravljanje elektrinim i elektronskim otpadom operatoru koji, na temelju javnog

natjeaja,ponudinajvieciljevezasakupljanjeiobraduEEotpada,teispunjavasvetehnikezahtjeve
koji se odnose na privremeno skladitenje i obradu otpadne opreme. Ovlateni operator se bavi
aktivnostima upravljanja elektrinim i elektronskim otpadom, te definira ostale subjekte u sistemu
sakupljanjaizbrinjavanja.
NadlenostzaizdavanjedozvolazazbrinjavanjeelektronskogielektronikogotpadaimaMinistarstvo
prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova SBK/KSB i nadlene
opinskeslube.InspekcijskinadzornadprovoenjemzahtjevaizdozvolevrisenanivouKantonai
opina.
Prema podacima dobivenim anketiranjem opina i komunalnih preduzea na podruju SBK/KSB u
opinama SBK/KSB elektronski i elektroniki otpad se odlae zajedno sa komunalnim otpadom i
zavravanagradskim,odnosnoregionalnojdeponiji.
5.4.9 Otpadizpoljoprivredeiumarstva
Prema podacima Kantonalne uprave za umarstvo SBK/KSB koja vodi brigu nad umskim resursom i
njegovom zatitom od svih nus pojava, otpadni materijal koji nastaje kao nusprodukt gospodarenja
umama je otpad u vidu biomase i otpad nastao upotrebom motornih vozila (izlijevanje tetnih
materijakaotosugorivaimaziva). Svakiizvedbeniprojektuumarstvunaodreenojteritorijalnoj
jedinici propisuje izmeu ostalog nain postupanja sa otpadom, a Kantonalna uprava za umarstvo
pratinakojinainseprovodeaktivnostipredvieneIzvedbenimprojektom.
Biomasa kao otpad za razliku od drugih kategorija otpada je upotrebljiva te se tako jedan dio
upotrijebi za ogrijev stanovnitva, dok jedan dio ostaje u umi. Intencija je da se ta vrsta otpada
(drvni sortimenti u fazi truljenja, granje, lie) ostavlja to blie panju, tako da za nekoliko godina
proces truljenja pospjeuje kvalitet zemljita. Druga vrsta tog otpada se, u postupku eksploatacije
ume, doveze do umske komunikacije kako bi se izvrio utovar. Tom prilikom dolazi do pojave
ostataka od drveta na putevima. Ovaj otpad se moe zbrinjavati na nain da postane biomasa.
Problem je, zbog isplativosti, obezbjediti dolazak adekvatne mehanizacije za takve skromne koliine
otpada.
Najvea prijetnja kod zbrinjavanja ovog otpada je to to se suprotno propisu o umama odlae na
umskimvodotocima.
PremaPravilnikuoivotinjskomotpaduidrugimneopasnimmaterijalimaprirodnogporijeklakojise
mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, br. 8/08) otpadne hemikalije iz
poljoprivredne proizvodnje (pesticidi, herbicidi, vjetako ubrivo i ostale vjetaki proizvedene
materije koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji) se, prema lanu 10., moraju zbrinuti na
adekvatan nain, koji nee ugroziti okoli. Ova vrstaotpada takoer obuhvata i ambalau u kojoj su
bile hemikalije, hemikalije koje su neupotrebljive ili hemikalije kojima je istekao rok trajanja.
Zbrinjavanje ove vrste otpada obuhvata rukovanje ovom vrstom otpada od skladitenja hemikalija i
ambalae, do prikupljanja, prevoza i odlaganja. Hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, a sadre
opasnematerijesmatraju seopasnimotpadom,premaPravilnikuokategorijamaotpadasalistama
(Sl.novine FBiH, br. 9/05), zbrinjavaju se na nain propisan lanom 36. Zakona o upravljanju
otpadom. Ostale otpadne hemikalije koje nisu opasne adekvatno se zbrinjavaju na nain na koji se
kvalitet zemljita, vode ili zraka nee ugroziti. Nadzor nad provoenjem ovog Pravilnika vri
ministarstvoumarstva,poljoprivredeivodoprivredeSBK/KSB.
Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizika lica za promet fitofarmaceutskim
sredstvima(FFS)(Sl.novineBiH,br.51/11)propisujedaobjektizaprometiskladitenjeFFSkojisu
namijenjeni za promet FFS na malo (poljoprivredna apoteka), pored ostalog moraju imati i
odgovarajuiskladiniprostorzaprivremenoskladitenjeotpadaFFS,teodgovornolicekojesebrine
zasakupljanjeotpadaFFSiotpadneambalaeuskladuspropisimakojiureujuopasniotpad.Nadzor
96
nad provedbom ovog Pravilnika vri takoer ministarstvo umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede
SBK/KSB.
Podaci o nainu sakupljanja i koritenja otpada iz poljoprivrede na podruju SBK/KSB trenutno nisu
dostupni.
5.4.10 Otpadizrudarstvaiekstraktivneindustrije
Zakon o upravljanju otpadom FBiH (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09) predstavlja okvirni zakon
kojim su postavljeni principi upravljanja svim kategorijama otpada, ukljuujui otpad nastao
istraivanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskoritavanjem mineralnih sirovina i radom
kamenoloma,tekuiidrugiotpad.
UnarednojtabelijeprikazannainzbrinjavanjaotpadaurudnicimanapodrujuSBK/KSB.
Tabela25.Nainsakupljanja/zbrinjavanjaotpadaizrudarstva
Rudnik Nainsakupljanja/zbrinjavanja
AbidLoli,BilaTravnik Rudnik nema uveden standardizirani sistem upravljanja zatitom
okolia, a prema informacijama iz Federalnog plana upravljanja
otpadom nema obavezu izvjetavanja resornog ministarstva o
emisijamaoneiujuihtvariuokoli.
Dostupnipodaciootpaduodnosesesamonakoliinujalovine,kojese
mjesenoprikupioko350tona,anagodinjojrazinioko4.200tona.
Graanica,GornjiVakufUskoplje Rudnik nema uveden standardizirani sistem zatite okolia, a prema
informacijama iz Federalnog plana upravljanja otpadom ne postoji
obavezaizvjetavanjaresornogministarstvaoemisijamauokoli,tese
monitoringneprovodi.
Prikupljenipodacioupravljanjuotpadomodnosesesamonakomunalni
otpad. Mjeseno se prikupi oko 5 tona otpada, odnosno 60 tona na
godinjemnivou. Otpad seu krugu rudnika prikuplja ukontejnerima, a
konanosezbrinjavaodlaganjemnaodlagalitukomunalnogotpada.
Rudnikboksita,Jajce U procesu pripreme leita za povrinsku eksploataciju boksita u
rudniku Jajce nastaje otpadni materijal pri odstranjivanju otkrivke.
Otkrivka sa aktivnog kopa se transportira i odlae u otkopani prostor
ranije aktiviranog leita sa ciljem zatrpavanja nastalih udubljenja od
ranijihrudarskihradova.
Rudniksirovoggipsa,DonjiVakuf Jalovina,odnosnoiskopanazemljaidrugiotpadnimaterijalsedeponuje
u otkopani prostor ranije aktiviranog leita sa ciljem zatrpavanja
nastalih udubljenja od ranijih rudarskih radova. Podaci o koliinama
jalovinenisudostupni
23
.
PremaFederalnomplanuupravljanjaotpadom,otpadomizekstraktivneindustrijetrebaupravljatina
nain koji nee uzrokovati ugroavanje ljudskog zdravlja i negativan utjecaj na okoli. Otpad iz
ekstraktivneindustrijenebitrebaobitiostavljen,odbaenilinekontroliranoodloen.
Operator moe vriti aktivnosti upravljanja otpadom od istraivanja i eksploatacije mineralnih
sirovina samo ukoliko izradi plan upravljanja otpadom, to je uvjet za dobivanje okoline dozvole,
odnosnodozvolezaupravljanjeotpadom.Planmorabitiuraenuskladusaciljevimasprjeavanjaili
smanjivanja nastajanja otpada od mineralnih sirovina i njegove tetnosti za zdravlje ljudi i okoli,
poticanje reciklae i ponovnog koritenja, te osiguranje privremenog i trajnog sigurnog zbrinjavanja
otpada.
23
http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/378/;Planaktivnostizaeksploatacijusirovoggipsa,napovrinskomkopuBrei
KulenVakufzapostojeepogoneipostrojenja
97
5.4.11 Kabastiotpad
Pojavakabastogotpadaupuujenapotrebu posebnogsakupljanjazarazlikuodsakupljanjaobinog
komunalnogotpadasobziromdasuzatopotrebnirazliititehnikiuslovi.
Prema Federalnom planu upravljanja otpadom, sakupljanje kabastog otpada moe biti organizirano
sakupljanjem u RDima ili sakupljanjem u otkupnim stanicama poduzea za skupljanje, promet i
obradusekundarnihsirovina.
Prema podacima dobivenim anketiranjem opina i komunalnih preduzea na podruju SBK/KSB, na
teritoriji opina SBK/KSB ne postoji poseban nain zbrinjavanja kabastog otpada u vidu centara za
kabasti otpad. Kao i kod mnogih vrsta specijalnog otpada i kabasti otpad se odlae zajedno sa
komunalnim i deponuje se na gradskim deponijama odnosno na regionalnoj deponiji to u
posljednjemsluajupredstavljadodatanfinansijskiproblem.
Kadajerijeonainuiperiodimaodlaganjakabastogotpadaodstranestanovnitva,toseupravilu
treba definirati odlukama o komunalnom redu. U nastavku je tabela sa podacima o pravnoj
ureenostiodlaganjakabastogistvarnojprimjeniupraksi.
Tabela26.UreenostodlaganjakabastogotpadapoopinamauSBK/KSB
Opina
Dalijedefinirano
Odlukomo
komunalnomredu
Provedbaodluke/Trenutnapraksa
Bugojno Da Odlukom je definirano da se prikupljanje i odvoz kabastog
otpadavridvaputagodinje(krajemmjesecamartaioktobra),
a o vremenu i nainu prikupljanja i odvoza graeni se
obavjetavajuputemlokalnihsredstavajavnoginformisanja(rtv
servis i web stranica www.bug.ba). Graani se pridravaju ovih
odredbi i ne deava se odlaganje ove vrste izmeu zakazanih
kampanja.
Busovaa Da Odlukom je definirano da se krupni otpad odvozi dva puta
godinje(krajemmjesecamartaioktobra).Nadlenopreduzee
je o vremenu i nainu prikupljanja i odvoza duno obavijestiti
graaneputemlokalnihsredstavajavnoginformiranja.Korisnici
odvoza smea duni su krupni otpad odloiti na mjestima i u
vrijeme oznaeno u obavjetenju o odvozu krupnog otpada, a
kojeizdajenadlenopoduzee.
Upraksiseodredijednasedmicautokumjesecamartakadase
graani putem radija pozivaju da odloe kabasti otpad na
nekoliko odreenih lokacija. Sve to se moe iskoristiti od tog
otpada se sortira (npr. drvo), a ostatak se vozi na lokalnu
deponiju. Problem se javlja jer graani tokom ostatka godine
odlau velike koliine kabastog otpada pored postojeih
kontejnera.
Dobretii Da Odlukom je definirano da se zabranjuje odlaganje krupnog
otpada u posude za smee. Krupni otpad se deponuje na
posebnoutvrenelokacijeuzplaanjeposebnenaknadeusluge
vanrednogodvozakomunalnompreduzeu.
Meutim, ovo se ne primjenjuje u praksi jer opina uope ne
pruausluguprikupljanjaiodvozaotpada.
DonjiVakuf Da Odlukomjedefiniranodasekabastiotpadodlaenamjestoiu
vrijeme oznaeno u obavjetenju o odvozu koje izdaje
komunalno preduzee odnosno pravno ili fiziko lice kojem je
povjerenovrenjeodvozasmea.
Meutim,trenutnapraksauopinijedasekabastiotpadodlae
svakodnevno u postojee kontejnere, a komunalno preduzee
gaodvozizajednosakomunalnimotpadomnadeponiju.
Fojnica Odlukatek Graani koji imaju kabasti otpad ili pozovu komunalno
98
Opina
Dalijedefinirano
Odlukomo
komunalnomredu
Provedbaodluke/Trenutnapraksa
usvojenanije
dostupna
preduzee koje bez naknade odvoze otpad na deponiju ili sami
odvozesvojotpadnadeponiju.
Gornji Vakuf
Uskoplje
Ne Graani koji imaju kabasti otpad ili pozovu komunalno
preduzeekojeuzodreenunaknaduodvozeotpadnadeponiju
ilisamiodvezusvojotpadnadeponiju.Generalno,uopininije
prisutan problem nekontrolisanog odlaganja otpada uz
postojeekontejnere,nitiovakvogotpadaimapuno.
Jajce Da Odlukomjedefiniranoda sekrupniotpadodlaenamjestimaiu
vrijeme oznaeno u obavjetenju o odvozu koje izdaje
komunalno preduzee, a odvozi se po posebnom planu a
najmanjedvaputagodinje.
U praksi se ne potuje odluka. Graani kabasti otpad ostavljaju
svakodnevnoukontejnereiliporednjih.
Kiseljak Ne Graanikojiimajukabastiotpadpozovukomunalnopreduzee
kojeotpadbeznaknadeodvozinalokalnudeponiju.
Kreevo Ne Graani koji imaju kabasti otpad ili pozovu komunalno
preduzeekojeuzodreenunaknaduodvoziotpadnadeponiju
gdjeseodlaeikomunalniotpadilisamoinicijativnoodvozeovu
vrsta otpada u umu. Deava se da se kabasti otpad odlae i u
postojeekontejnereuurbanomdijeluopine.
NoviTravnik Da Odlukomjedefiniranodaseorganizovanodvozkrupnogotpada
vriupraviludvaputagodinje(aprilioktobar).Krupniotpadse
odlae na za to posebno odreenu lokaciju, koju utvruje
OpinskovijeenaprijedlogSlubenadlenezaurbanizam.
UpraksisepotujeOdluka.Graaniseobavijestepostavljanjem
plakata, a najee se kabasti otpad odlae uz prometnice kako
bi ga komunalno preduzee jednostavnije prikupilo. Prikupljeni
otpadseodlaenadeponijusakomunalnimotpadom.
Travnik Ne Na osnovu lana 119. Odluke o komunalnom redu, naelnik
Opine na Prijedlog Slube za zajednike i komunalne poslove
proglaava mjesec april za mjesec ureenja i poboljanja
estetskogizgledagradaiopineu2013.god.uokvirukojesesva
tri komunalna preduzea pored svojih redovnih aktivnosti
dodatnoangauju.Jednaodaktivnostiutokuovekampanjeda
prikupljanje kabastog otpada. Stanovnici se putem radija da
iznesuotpadnaodreenamjestauodreenovrijeme,meutim
graaniestonepotujuodreenedanezaiznosotpada.Utoku
ostatkagodinegraanisvakodnevnoodlauovuvrstuotpadana
kontejnerska mjesta koje komunalna preduzea odvoze na
deponijuMoanica.
Vitez Da Odlukom je definirano da je JKP Vitkom duan dva puta
godinje prikupljati i odvoziti kabasti otpad. U praksi se ovo ne
potuje. Kabasti otpad se svakodnevno ostavlja uz komunalni
otpad, a komunalno preduzee ga odvozi na deponiju
Moanica.
Na osnovu iznesenih podataka moe se zakljuiti da organiziran nain odlaganja i prikupljanja

kabastogotpadapravnonijeureenuopinamaGornjiVakufUskoplje,Travnik,KiseljakiKreevo,a
da probleme sa svakodnevnim odlaganjem kabastog otpada u kontejnere za komunalni otpad ili
pored njih ili ak sa samoinicijativnim odvoenjem kabastog otpada od strane stanovnika u oblinje
umenemajusamoetiriopine:Bugojno,GornjiVakufUskoplje,NoviTravnikiFojnica.
99
5.4.12 Muljizseptikihjamaiureajazapreiavanje
U procesima preiavanja otpadnih voda nastaju odreene koliine taloga ili mulja koji sadri
razliitepolutantebiolokog,organskogineorganskogporijekla,kaoivisokiprocentvode.Nepoeljni
su u okoliu, jer mogu sadrati patogene mikroorganizme i klice kao i toksine materije te izazivaju
neugodne mirise uslijed dalje razgradnje. Zato se deklariraju kao posebni otpad odnosno opasan
otpad(190000premaPravilnikuokategorijamaotpadasalistama)kojiseuokolimoraadekvatno
odlagatiuzprethodnuobraduuciljuneutralizacijeiuklanjanjasuvinevode.
Napostrojenjimazapreiavanjeotpadnihvodanastajuslijedeevrsteotpadnogmaterijalaimulja:
grubimaterijal,primarnimulj,biolokimuljihemijskimulj.Odovihvrstaotpadaimuljeva,jedinose
grubiotpadipijesakmogusmatratibezopasnimotpadom,dokdrugevrstepotpadajupodkategoriju
posebanotpadodnosnoopasanotpad.
PremaPravilnikuoivotinjskomotpaduidrugimneopasnimmaterijalimaprirodnogporijeklakojise
mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, br. 8/08) mulj iz postrojenja za tretman
komunalnih otpadnih voda, iz septikih jama ili slinih instalacija moe se koristiti u poljoprivredi ali
samo na kontrolisani nain. Ministarstvo umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB vri
nadzornadprovedbomovogPravilnika.
Premalanu3.Uredbeoisputanjuotpadnihvodauprirodnerecipijenteisistemejavnekanalizacije
(Sl. novine FBiH, br. 4/12) u podrujima gdje izgradnja javnog kanalizacionog sistema nije
opravdana,koristieseindividualnisistemiili drugi prikladnisistemikojiostvarujuslinerezultateu
pogledu zatite okolia. Prikupljanje, transport, proiavanje i finalna dispozicija urbanih otpadnih
voda je komunalna aktivnost koju obavlja pravno lice u skladu sa zakonodavstvom (FBiH/kantona
/opina). Pravno lice odgovorno je, izmeu ostalog, za voenje evidencije svih septikih jama kao i
drugih individualnih postrojenja za proiavanje otpadnih voda u podruju svoje nadlenosti, te da
nakrajusvakekalendarskegodine objavinasvojojinternetstraniciplanzaiduukalendarskugodinu
o datumima pranjenja septikih jama i drugih individualnih postrojenja za proiavanje kao i
isputanju njihovog sadraja u javne kanalizacione sisteme. Nadzor nad provoenjem ove uredbe
treba da vri Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, kao i inspekcija
nadlenazavrenjenadzoranadprovoenjemoveuredbe.
Trenutno na podruju SBK/KSB nije u pogonu nijedno postrojenje za preiavanje otpadnih voda
stanovnitva, a niti jedno od veih industrijskih postrojenja za preiavanje otpadnih voda nije
locirano na podruju ovog kantona. Sav otpadni mulj uglavnom je porijeklom iz septikih jama.
Njihovo pranjenje trebaju da obavljaju opinska komunalna preduzea zaduena za odvodnju i
proiavanje otpadnih voda. U narednoj tabeli je dat prikaz naina zbrinjavanja mulja na podruju
12opinaSBK/KSB.
Tabela27.Nainsakupljanja/zbrinjavanjamuljaizseptikihjamaiureajauopinamaSBK/KSB
Bugojno Muljizseptikihjamasecisternamaisputaukanalizacionumreu.
Busovaa Muljsecisternamacrpiiposipapooranicamakaoubrivo.
Dobretii Nemadostupnihinformacija.
DonjiVakuf 23 puta godinje JKP Gradina Donji Vakuf angauje cisternu
komunalnog preduzea iz Gornjeg VakufaUskoplja za ispumpavanje
mulja iz ahtova u objektima i na lokacijama koje se koriste u javne
svrhe.
Fojnica Septikejamedomainstavasepojedinanoiscrpavajuamuljsekoristi
kaoubrivo.
GornjiVakufUskoplje Stanovnici vre iscrpavanje vlastitim cisternama, a mulj bez tretmana
zavravaunajbliemvodotoku.
Jajce Septike jame su porozne i rijetko se pune. Nema tretmana otpadnih
voda.
Kiseljak Mulj koji se prikuplja u malim koliinama isputa se u revizione otvore
100
kanalizacijskihkolektorakojivodedorecipijentatj.rijekuLepenicu
Kreevo Septikejamedomainstavasepojedinanoiscrpavajuamuljsekoristi
kaoubrivo.
NoviTravnik NaruujesecisternaizViteza.
Travnik Muljseisputaugradskikolektorkojinemapreistatesesveulijevau
rijekuLavu.
Vitez ZbrinjavanjevriJKPVitkom.
Kako je vidljivo iz tabele, otpadni mulj se ili koristi u poljoprivredne svrhe ili zavrava u najbliem
vodotokubezikakvogprethodnogtretmana.
5.4.13 Ambalaaiambalaniotpad
Ambalaajesvakiproizvod,neovisnooprirodimaterijalaodkojegjenapravljen,kojijenamijenjenza
sadravanje, uvanje, zatitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih
proizvoda, na putu od proizvoaa do korisnika ili potroaa. Ambalaa takoer ukljuuje pomona
sredstva za pakovanje, koja slue za omotavanje ili povezivanje robe, posebno za pakovanje,
nepropusnozatvaranje,pripremanjezaotpremuioznaavanjerobe.
Pravilnik o upravljanju ambalaom i ambalanim otpadom na nivou Federacije BiH je donesen i
objavljen u Slubenim novinama FBiH 13.12.2010. godine, a izmijenjen i dopunjen je 2013. godine.
OvajPravilnikpropisujepravilaupravljanjaambalaomuproizvodnji,prometuiupotrebiambalaei
pravila postupanja i druge uslove sakupljanja, ponovnog koritenja, obnove i odlaganja, u skladu sa
prioritetimaiosnovnimnaelimaZakonaoupravljanjuotpadom.
Proizvoai, uvoznici, punioci, pakeri, distributeri i krajnji snabdjevai obavezni su ukljuiti se u
sistem upravljanja ambalanim otpadom. Ovi subjekti mogu samostalno vriti aktivnosti upravljanja
ambalanimotpadomili mogusvojeobavezeprenijetinaovlatenogoperatera.Upotonjemsluaju
FondzazatituokoliaFBiHdaljeprenosisveobavezenaovlatenogoperatora.
Ovlateni operator sistema u ime onih koji su na njega prenijeli svoje obaveze mora osigurati da
ovlateni sakuplja ambalanog otpada redovno preuzima komunalni ambalani otpad, zatim mora
redovito preuzimati i sakupljati posebne tokove ambalanog otpada (ambalani otpad koji nije
komunalni otpad) od krajnjih korisnika, te osigurati ponovno iskoritenje ambalanog otpada za
reciklau u ovlatenim postrojenjima i odlaganje neiskoristivog dijela ambalanog otpada na
ovlatenimodlagalitima.
Trenutnonisudostupnipodaciobrojuobveznikaplaanjanaknadezaambalauiambalaniotpadsa
podrujaSBK/KSB.
PrilikomanketiranjaprivrednihsubjekatanapodrujuSBK/KSB,kaoznaajniproizvoaiambalanog
otpadaidentificiranisuprodajni/trnicentri,meutim,nijedanodnavedenihcentaranijeodgovorio
naanketu.
5.5 Proizvoaiotpadakojisamizbrinjavajuotpad
Na osnovu odgovora dobivenih anketiranjem razliitih proizvoaa otpada na podruju SBK/KSB
(razliitegraneindustrije,zdravstveneustanove,idr.)evidentnojedaproizvoaiotpadakojiimaju
okolinsku dozvolu imaju i Plan upravljanja otpadom prema kojem i postupaju. Uglavnom se radi o
zbrinjavanju odreenih vrsta otpada kao to je ambalani otpad, metalni otpad, medicinski otpad,
itd.nanaindasepotpisujuugovorisaovlatenimoperaterimazazbrinjavanjetakvevrsteotpada.
101
U domovima zdravlja u Donjem Vakufu i Kreevu se vri spaljivanje medicinskog otpada. Za

postrojenje za spaljivanje opasnog otpada potrebno je dobiti dozvolu izdatu od strane nadlenog
organa.
5.6 Drugioperateri
PremaPravilnikuoizdavanjudozvolezaaktivnostimaleprivredeuupravljanjuotpadom(Sl.novine
FBiH, br. 09/05), potrebno je pribaviti dozvolu kod nadlenog kantonalnog ministarstva za zatitu
okoliauovisnostiodkapacitetaoperatera.Ovomdozvolomomoguavaseupravljanjeotpadomod
strane strunog osoblja i poduzea koja posjeduju adekvatnu opremu. Svi operateri koji posjeduju
dozvolu za upravljanje otpadom duni su izvjetavati nadleno kantonalno ministarstvo za okoli o
ispunjavanjuuvjetaizdozvole.NaosnovuredovnihizvjetajaodstraneoperaterapremaUredbikoja
regulira obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o provoenju programa nadzora,
monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz dozvole (Sl. novine FBiH, br. 31/06), nadleno
kantonalnoministarstvovodievidencijskebazepodataka.
Zakonom o upravljanju otpadom su propisane osnovne odredbe koje obavezuju na selektivno

prikupljanjeirazdvajanjeotpadapremavrstiiosobinama,aliupraksisistemselektivnogprikupljanja
irazdvajanjaotpadajonijezaiviozbognedostatkaprovedbenihpropisakojisetrebajudonijetiza:
opremu koja sadri poliklorirane bifenilePCB i poliklorirane terfenilePCT, otpadne gume, stara
vozila,baterijeiakumulatore,otpadnaulja,otpadniazbest,titandioksidigraevinskiotpad.
Pored prethodno navedenih propisa koji nedostaju, do danas su za podruje FBiH donesena dva
propisa koja se odnose se na upravljanje ambalaom i ambalanim otpadom, te na upravljanje
otpadomodelektrinihielektronskihureaja.Uskladusadonesenimpravilnicimauspostavljenasu
etiriovlatenaoperaterasistemanapodrujuFBiHakojisuprikazaniunastavku.
Tabela28.OvlatenioperaterisistemauFBiH
Red.br. Nazivoperaterasistema Vrstaotpadazakojujeoperaterovlaten
1. Ekopak,Sarajevo Ambalaaiambalaniotpad
2. Ekoivot,Tuzla Ambalaaiambalaniotpad
3. Zeosekosistem,Sarajevo Elektronskiielektronikiotpad
4. KimTecEko,Vitez Elektronskiielektronikiotpad
Federalno ministarstvo okolia i turizma je nadleno za izdavanje dozvola za djelatnost tretmana i

odlaganja otpada operaterima sistema na koje proizvoai ili vlasnici otpada prenose obaveze
upravljanjaotpadom.
Zadaa operatera sistema je da uspostavljaju integrirane sisteme zbrinjavanja onih vrsta otpada za
koji su dobili dozvolu. Operater sistema je pravno lice koje definie ostale subjekte u sistemu
sakupljanjaizbrinjavanjaotpada. Fondzazatituokoliajepravnisubjektsajavnimovlatenjimakoji
provodi aktivnosti na organiziranju upravljanja kako ambalaom i ambalanim otpadom tako i
elektronskimielektrinimotpadomuskladusaodredbamadonesenihpravilnika.

Osim operatera sistema koji su svojim djelatnostima vezani za podruje cijele FBiH, na podruju
SBK/KSBregistriranisuiliobavljajusvojudjelatnostidrugioperaterikojiimajudozvoluzaupravljanje
otpadom.Njimadozvoluizdajekantonalnoministarstvozaokoliilinadlenaopinskasluba.Prema
trenutnimpodacima,ministarstvaiopinesuizdali21dozvoluzaupravljanjeotpadom.
U Tabela 29 dat je pregled operatera koji su ovlateni od nadlenog organa (FBIH ili SBK/KSB) za
upravljanje otpadom kao i vrste otpada koju sakupljaju, transportuju, recikliraju ili obnavljaju. Osim
102
operatera registriranih na podruju SBK/KSB, u tabeli su prikazani i operateri iz drugih dijelova FBiH
kojioperirajunapodrujuovogKantona.
Tabela29.PopisoperaterazaupravljanjeotpadomnapodrujuSBK/KSB
Vrstaotpada Operateriidentificiranina
podrujuSBK/KSB
Nadleniorgankojije
izdaodozvoluza
upravljanje
Drugioperaterikoji
operirajunapodruju
SBK/KSB
Papirikarton "Ekoindustrijski otpad
Zizi"d.o.o.Travnik
MPUGZOPSPSBK/KSB*
"Papir servis" d.o.o.
Sarajevo
"Ekoforma" d.o.o.
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
"Sirovinametal" d.o.o.
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Staklo "Kristal"d.o.o.Vitez MPUGZOPSPSBK/KSB
"Ekoindustrijski otpad
Zizi"d.o.o.Travnik
MPUGZOPSPSBK/KSB
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
"Fecos"d.o.o.Jajce MPUGZOPSPSBK/KSB
"Ekoforma" d.o.o.
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Metal "Lucius"d.o.o.Vitez MPUGZOPSPSBK/KSB
"Binela Komerc" d.o.o.
Vitez
MPUGZOPSPSBK/KSB
"amil" d.o.o. Donji
Vakuf
MPUGZOPSPSBK/KSB
"Bei"d.o.o.Bugojno MPUGZOPSPSBK/KSB
"SalvisTrans d.o.o.
Kiseljak
MPUGZOPSPSBK/KSB
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Zizi"d.o.o.Travnik
MPUGZOPSPSBK/KSB
"KimTec"d.o.o.Vitez MPUGZOPSPSBK/KSB
"C.I.B.O.S. d.o.o. " PJ
NoviTravnik
FMOIT**
"GlobMetal", d.o.o.
Kiseljak
MPUGZOPSPSBK/KSB
Plemeniti metali,
d.o.o.Kiseljak
OpinaKiseljak
"Jajce Alloy Wheels",
d.o.o.Jajce
MPUGZOPSPSBK/KSB
Plastika "PabsPlastiks"d.o.o.
Vitez
MPUGZOPSPSBK/KSB
Zizi"d.o.o.Travnik
MPUGZOPSPSBK/KSB "Welplast" d.o.o.
Posuje
"Ekoforma" d.o.o.
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
103
podrujuSBK/KSB
Nadleniorgankojije
izdaodozvoluza
upravljanje
Drugioperaterikoji
operirajunapodruju
SBK/KSB
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Otpad koji
nastaje
od zatite
zdravlja
ljudiiivotinja
"Kemis BH" d.o.o.
Lukavac
"Reciklon BH" d.o.o.
Sarajevo
Otpadnitekstil "Ekoindustrijski otpad

Zizi"d.o.o.Travnik
MPUGZOPSPSBK/KSB
"PabsPlastiks"d.o.o.
Vitez
MPUGZOPSPSBK/KSB
"Ekoforma" d.o.o.
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Mulj iz otpadnih
voda
Otpadnaulja "aljkui" d.o.o.

Busovaa
MPUGZOPSPSBK/KSB "Delta Petrol" d.o.o.
Kakanj
"Kemis BH" d.o.o.
Lukavac
"Kemokop"d.o.o.Tuzla
"Aida commerce" d.o.o.
Ilida
"Reciklon BH" d.o.o.
Sarajevo
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
NoviTravnik
FMOIT
"Grioss"d.o.o.Jajce FMOIT
Biorazgradivi
otpad
Elektronski i
elektroniki
otpad
NoviTravnik
FMOIT "Aida commerce" d.o.o.
Ilida
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
"Grioss"d.o.o.Jajce FMOIT
Otpadne baterije
i
akumulatori
NoviTravnik
FMOIT "Delta Petrol" d.o.o.
Kakanj
"Lucius"d.o.o.Vitez MPUGZOPSPSBK/KSB
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Otpadnegume "TNP Protekt" d.o.o.,
Kreevo
MPUGZOPSPSBK/KSB "Reciklon BH" d.o.o.
Sarajevo
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Manual d.o.o. Buii
NoviTravnik
MPUGZOPSPSBK/KSB
"MarinoCommerce"
d.o.o.Kreevo
MPUGZOPSPSBK/KSB
"Lucius"d.o.o.Vitez MPUGZOPSPSBK/KSB
"GlobMetal", d.o.o. MPUGZOPSPSBK/KSB
104
podrujuSBK/KSB
Nadleniorgankojije
izdaodozvoluza
upravljanje
Drugioperaterikoji
operirajunapodruju
SBK/KSB
Kiseljak
Industrijskiotpad "Inos"d.o.o.Busovaa "Kemis BH" d.o.o.
Lukavac
(opasniotpad)
Graevinski
otpad
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Otpadnavozila "Sirovinametal" d.o.o.
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Kabastiotpad
Otpadna
ambalaa
Bugojno
MPUGZOPSPSBK/KSB
Otpad koji sadri
azbest
"Grioss"d.o.o.Jajce FMOIT "Kemis BH" d.o.o.
Lukavac
"Kemokop"d.o.o.Tuzla
Otpadni PCB i
PCT
*Ministarstvoprostornogureenja,graenja,zatiteokolia,povratkaistambenihposlovaSBK/KSB
**MinistarstvookoliaiturizmaFBiHizdataokolinadozvolazaupravljanjeotpadom
Iz prethodne tabele uoljivo je da na podruju SBK/KSB nema registriranih operatera ovlatenih za

prikupljanjeizbrinjavanje:
otpadnogPCBiPCT,
biorazgradivogotpada,
muljaizotpadnihvoda,
kabastogotpada,i
otpadakojinastajeodzatitezdravljaljudiiivotinja.
Za navedene vrste otpada, izuzev za otpad koji nastaje od zatite zdravlja ljudi i ivotinja
identificirano je da na podruju SBK/KSB ne operiraju ni drugi operateri sa podruja drugih kantona
nadlenizaovevrsteotpada.
Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB vri tretman infektivnog medicinskog otpada iz zdravstvenih
ustanovasapodrujaSBK/KSBalineposjedujedozvoluzaobavljanjeaktivnostitretmanaotpadakao
tojepropisanoulanu12.ZakonaoupravljanjuotpadomFBiH.
Mulj iz otpadnih voda zbrinjavaju opinska komunalna preduzea zaduena za odvodnju i

preiavanje otpadnih voda. Kabasti otpad zbrinjavaju komunalna preduzea zaduena za
upravljanjekomunalnimotpadom.
Treba napomenuti da meu 18 operatera za upravljanje otpadom kojima je nadleno kantonalno

ministarstvo dalo dozvolu i koja je jo uvijek vaea, ima i operatera koji su prestali sa radom.
Ministarstvo nije upoznato koji su to operateri jer nikad nije ni zaivio program da operateri alju
redovne izvjetaje u skladu sa Uredbom koja regulira obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa
otpadaoprovoenjuprogramanadzora,monitoringaivoenjaevidencijepremauvjetimaizdozvole
(Sl. novine FBiH, br. 31/06). Samim tim kantonalno ministarstvo i ne vodi evidencijske baze
podataka.
105
Sdrugestrane,evidentnojedaiopineuSBK/KSBimajuovlastikadajeupitanjuizdavanjedozvola
za upravljanje otpadom to je u suprotnosti sa Pravilnikom o izdavanju dozvole za aktivnosti male
privredeuupravljanjuotpadomkaoprovedbenimaktomZakonaoupravljanjeotpadomFBiH.
Operateri za upravljanje otpadom ne dostavljaju godinje izvjetaje o ispunjavanju uvjeta iz dozvole
nadlenom Kantonalnom ministarstvu okolia. Stoga, ne postoji evidencija o ispunjavanju uvjeta iz
dozvoleodstraneoperatera,kaonimjesenaevidencijasvihpravnihifizikihlicaodkojihoperater
vriotkupotpadaikojimaprodajeotpadunadlenomMinistarstvu.
Postojei sistem upravljanja otpadom u Kantonu u stvarnosti ne funkcionira na odgovarajui i
zadovoljavajuinain,nijepodjednakorazvijenusvimsegmentimainijeupotpunostiefikasan.
Prosjena starost vozila koja se koriste za prikupljanje i odvoz otpada na podruju SBK/KSB je 18
godina. to sa stanovita potronje goriva i odravanja ima vrlo negativan utjecaj na okoli, kao i na
finansijski aspekt rada komunalnih preduzea. esti kvarovi na zastarjelim vozilima mogu
predstavljati uzrok nefunkcioniranja ili smanjenog obima rada sistema na odreeno vrijeme. Osim
toga, raspoloiva vozila velike nosivosti odgovaraju potrebama komunalnih preduzea za kvalitetno
obavljanje usluge u niim dijelovima opina na podruju SBK/KSB. Problem se javlja u padinskim
dijelovima (opine Donji Vakuf, Travnik) gdje pristup nije omoguen standardnim autosmearima
veenosivosti,tejepotrebnoangairatimanjavozilakojaimajupristupuskimulicama,akojeveina
opinaneposjeduje.
UopinamaTravnik,KiseljakiBugojnoprimjetanjenedostatakposudazasakupljanjeotpada.
Takoer, u opinama u SBK/KSB je prisutan problem unitavanja infrastrukture za prikupljanje
otpada, a ova pojave se uglavnom ne sankcionie. U opinama Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Vitez,
Novi Travnik i Kreevo se deava da stanovnitvo u kontejnere odlae ar to dovodi do poara u
kontejnerima. Pojava samovoljnog pomijeranja kontejnera izraena je u opinama Bugojno, Donji
Vakuf, Jajce i Novi Travnik. Potrebno je iznai modalitete za rjeavanje problema unitavanja
infrastrukture za prikupljanje otpada, odnosno za odlaganje drugih vrsta otpada u kontejnere za
komunalni otpad, paljenje smea, pomijeranje kontejnera i sl. U opini Dobretii potrebno je
urgentnoobezbijeditiminimalnuinfrastrukturuzauslugeprikupljanjaiodvozaotpada.
Trenutni sistem upravljanja komunalnim otpadom ne podrava izdvajanje opasnog otpada iz

preostalog komunalnog otpada na mjestu nastanka u domainstvima, te se zbog toga ovaj otpad i
daljeodlaezajednosakomunalnimnalokalneodnosnoregionalnudeponiju.
NateritorijiKantonaidentificiranjenizprivrednihsubjekatakojikoristehemikalijeiproizvodeopasni
otpad, poput foto laboratorija, hemijskih istionica, benzinskih stanica koje imaju spremnike manjih
kapaciteta, automehaniarskih i autolakirerskih radnji itd. Ovi mali proizvoai su zanemareni u
sistemuinjihovotpadzavravazajednosamijeanimkomunalnimotpadom.Radmalihproizvoaa
opasnog otpada bi trebalo regulirati u postupku izdavanja dozvole za rad i nametnuti im obavezu
usklaivanja za zakonskim propisima iz oblasti otpada. Nadleno ministarstvo prostornog ureenja,
graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova bi moglo izraditi tehnike upute za male
proizvoaeopasnogotpadakojebiseuzimaleuobirukodizdavanjadozvolaupostupkudozvolaza
rad.
Generatorirabljenihuljamorajunadlenomorganukojijeizdaonjihovuokolinskudozvoluilidozvolu
za upravljanje otpadom do 1. marta svake godine dostaviti izvjetaj. Ovaj izvjetaj treba da sadri
podatke o koliinama i vrstama (ili kategorijama) rabljenih ulja koja su proizveli u toku prethodne
godine.UKantonalnoministarstvookoliasenedostavljajuizvjetajiodstranegeneratorarabljenih
uljapastogainepostojiovaevidencijazapodrujeSBK/KSB.
106
U Kantonalno ministarstvo okolia se ne dostavlja dokumentacija od strane onih koji transportuju

opasni otpad do operatora za podruje SBK/KSB pa stoga ni ne postoji evidencija o ovoj
dokumentaciji.
Nepostojekapacitetizaadekvatnozbrinjavanjespecijalnogotpadakojiseumnogosluajevamijea
sakomunalnimotpadomilisezbrinjavananepropisannain.
Otpadivotinjskogporijeklaseilimijeasakomunalnimotpadomilizakopavasailibezveterinarskog
nadzoradoksejedandiootpadapredajelovnimudrugama.PutanjemuradpogonaBioorganikau
Kaknju vrie se preuzimanje i prerada nusproizvoda ivotinjskog porijekla (iz klaonica i prerade
mesa,farmiiprehrambeneindustrije)injihovihproizvoda,asveuskladusazahtjevimaEUdirektiva
izoveoblasti.
Opine Dobretii, Gornji Vakuf Uskoplje i Jajce medicinski otpad odlau zajedno sa komunalnim.
Odreeni broj privatnih i javnih zdravstvenih ustanova u opinama Fojnica, Kiseljak, Travnik, Vitez,
Donji Vakuf imaju sklopljene ugovore sa ZzJZ SBK/KSB za zbrinjavanje medicinskog infektivnog
otpada. U domovima zdravlja Donji Vakuf i Kreevo vri se spaljivanje medicinskog otpada u krugu
objekata.
Ureajzatretmanmedicinskoginfektivnogotpada,markeSintionkojimraspolaeZzJZSBK/KSBje
jedinitakavureajnapodrujuKantonatenemakapacitetdatretirasavinfektivnimedicinskiotpad
kojinastajenapodrujuSBK/KSBuzimajuiuobzir injenicuda seistiestoikvari.ZzJZSBK/KSBne
posjeduje adekvatno vozilo kojim bi se otpad prikupljao od zdravstvenih ustanova. Trenutna praksa
je da zdravstvene ustanove dostavljaju otpad do ZzJZ SBK/KSB. Da bi se sav infektivni medicinski
otpad zbrinjavao na propisan nain potrebna su minimalno jo dva ovakva ureaja locirana u
razliitimopinamanapodrujukantona.
Nepoznato je koliko apoteka ispunjava zakonske obaveze po pitanju upravljanja farmaceutskim

otpadom. Prema raspoloivim podacima apoteke iz opina Bugojno, Fojnica, Novi Travnik, Jajce,
TravnikiVitezsklapajuugovoresaovlatenimoperaterimazazbrinjavanjefarmaceutskogotpada.
NapodrujuopinaSBK/KSBnemanitijednouspostavljenoodlagalitegraevinskogotpada.
Otpadnavozilasezbogpovoljneotkupnecijenemetalanezadravajudugonaodlagalitimaotpada.
Staregumesepretenoodlaunalegalneidivljedeponije.
Nijepoznatostanjesaupravljanjemotpadomodfitofarmaceutskihsredstava.
Elektronskiielektronikiotpadseodlaezajednosakomunalnimotpadom.
Organiziran nain odlaganja i prikupljanja kabastog otpada pravno nije ureen u opinama Gornji
VakufUskoplje, Travnik, Kiseljak i Kreevo, a probleme sa svakodnevnim odlaganjem kabastog
otpada u kontejnere za komunalni otpad ili pored njih ili ak sa samoinicijativnim odvoenjem
kabastog otpada od strane stanovnika u oblinje ume nemaju samo opine Bugojno, Gornji Vakuf
Uskoplje,NoviTravnikiFojnica.
ZbrinjavanjemuljaizseptikihjamauopinamaFojnica,KreevoiGornjiVakufUskopljevlasniciistih
vresamostalno.Muljseilikoristikaoubrivoiliodlaeuvodotoke.
Analizatrenutnihpraksizbrinjavanjaspecijalnihvrstaotpadapoopinamapokazalajedanateritoriji
SBK/KSB ima registriran znaajan broj ovlatenih operatera za zbrinjavanje otpada kao i da je na
teritoriji SBK/KSB aktivan odreeni broj ovlatenih operatera sa podruja drugih kantona. Trenutno
su pokrivene sve vrste specijalnog otpada osim mulja iz otpadnih voda, otpadnog PCB i PCT,
graevinskogotpada,biorazgradivogotpadaikabastogotpada.
107
Zbrinjavanje otpadnog mulja iz septikih jama vre opinska komunalna preduzea zaduena za
odvodnju i proiavanje otpadnih voda, izuzev u opinama gdje stanovnici sami zbrinjavaju ovaj
otpad,dokkomunalniotpadzbrinjavajukomunalnapreduzeazaduenazaupravljanjeotpadom.
ZzJZ SBK/KSB vri tretman infektivnog medicinskog otpada iz zdravstvenih ustanova sa podruja
SBK/KSB ali ne posjeduje dozvolu za obavljanje aktivnosti tretmana otpada kao to je propisano u
lanu12.ZakonaoupravljanjuotpadomFBiH.
Opine u SBK/KSB imaju ovlasti kada je u pitanju izdavanje dozvola za upravljanje otpadom to je u
suprotnosti sa Pravilnikom o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom
kaoprovedbenimaktomZakonaoupravljanjeotpadomFBiH.
Uredba koja regulira obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o provoenju programa
nadzora,monitoringaivoenjaevidencijepremauvjetimaizdozvole(Sl.novineFBiH,br.31/06)se
ne primjenjuje u smislu da operateri alju redovne godinje izvjetaje o ispunjavanju uvjeta iz
dozvole. Kantonalno ministarstvo i ne vodi evidencijske baze podataka. Neophodno je pojaati
inspekcijskinadzorkakobisereguliralaobavezaizspomenuteUredbe.
108
6 POSTOJEAINFRASTRUKTURAZAUPRAVLJANJEOTPADOM
6.1 Zeleniotoci
Zeleni otoci predstavljaju posebna mjesta za odvojeno prikupljanje otpada. Otpad razdvojen na
mjestu nastanka se odvojeno odlae u posebne posude. Posude u okviru zelenih otoka su odvojeno
oznaenezaprihvatrazliitihvrstaotpada,kaonpr.papir,PETambalaa,stakloimijeaniotpad.
Selektiranje i odvajanje otpada u opinama SBK/KSB se uglavnom ne primjenjuje. Samo su u
opinama Vitez i Novi Travnik postavljeni kontejneri za selektivno prikupljanje otpada. Radi se
ukupno est zelenih otoka u Vitezu i jednom zelenom otoku u Novom Travniku. Ovom
infrastrukturom upravljaju komunalna preduzea JKP Vilenicaistoa d.o.o. u Novom Travniku i
JKPVitkomuVitezu.
U opinama Vitez, Travnik i Novi Travnik, u uem centru, pored obinih kontejnera komunalna
preduzea postavljaju mreaste korpe za odlaganje papirne, kartonske ili PET ambalae. U Vitezu su
uzkontejnerenanekolikomjestapostavljeneimetalnekantezapepeo.
UopinamaBugojnoiDonjiVakufjeutokupostupakizgradnjezelenihotoka(po1usvakojopini),
odnosnonjihovopostavljanjeiishodovanjepotrebnihodobrenja.
6.2 Centrizareciklau
Centar za reciklau (reciklano dvorite) je ograeni prostor opremljen spremnicima i posudama od
1.100 do 5.000 litara za odvojeno prikupljanje otpada u kojem graani mogu odloiti vlastiti
selektovansakupljeniotpad.NateritorijiSBK/KSBnepostojeovakvicentrizarecikliranje.
U opinama Travnik i Novi Travnik se u krugu komunalnog preduzea vri presovanje kartona i PET
ambalaeiostaleplastike,teseprodajepreduzeimakojavreotkupovevrsteotpada.
Opina Donji Vakuf, UNDP i Ekopak d.o.o. Sarajevo potpisali su sporazum o izgradnji i opremanju
reciklanogdvoritauopiniDonjiVakuf.
Trebanapomenutidasepojedinevrstespecijalnogotpadaiotpadaizprivredeiindustrijskihpogona,
izdvajaju u krugu objekata ovlatenih operatora za upravljanje otpadom. Na podruju SBK/KSB
postoji 21 operator za upravljanje otpadom koji imaju svoje lokacije na kojima vre prikupljanje i
sortiranje otpada za koji su dobili dozvolu. Ovi operatori specijalnih vrsta otpada u krugu svojih
objekataimajusortirnicegdjeodvajajukorisnusirovinuiplasirajujedaljenatritezareciklau,tako
dausutininjihovelokacijepredstavljajujedanoblikjednostavnogreciklanogdvorita.
6.3 Centrizakabastiotpad
Kabastiotpadsetrebaposebnosakupljatizarazlikuodobinogkomunalnogotpadasobziromdasu
za to potrebni razliiti tehniki uslovi. Kabasti otpad optereuje okoli svojim gabaritima i njegovo
uklanjanjejejedanodvanihzadatakasistemaupravljanjaotpadom.
NapodrujuSBK/KSBnepostojecentrizakabastiotpad.
Regionalna deponija Moanica d.o.o. Zenica je uvela praksu da, izmeu ostalih vrsta otpada,
besplatno zaprima i kabasti otpad od graana koji pripadaju regiji za upravljanje otpadom Zenica
(Busovaa,Vitez,NoviTravnikiTravniksateritorijeSBK/KSB)iusluajukadagagraanisamidovezu
naregionalnudeponiju.
109
Trenutna situacija u SBK/KSB je takva da je u svim opinama izuzev u opinama Gornji Vakuf
Uskoplje,Travnik,KiseljakiKreevoodlukamaokomunalnomredupropisanokadaigdjeesevriti
prikupljanjeiodvozkabastogotpada.PropissepotujesamouBugojnu,BusovaiiNovomTravniku,
jerunatokampanjamakojeseprovodezaprikupljanjeiodvozkabastogotpadapoopinama,esta
je situacija da se odlaganje ove vrste otpada uz kontejnere vri u bilo koje vrijeme, a to nije
prihvatljivoitrebasesprijeitiuspostavomodgovarajueinfrastrukture.
6.4 Objektizaodlaganje
6.4.1 Regionalnedeponije
TrenutnonapodrujuSBK/KSBnepostojinitijednaregionalnasanitarnadeponija.
Useptembru2012.godineuraenajeStudijaizvodljivostizaregionalnusanitarnudeponijuotpada
SBK/KSB, regija 1. Projekat pod nazivom: "Priprema studije izvodljivosti za izbor regionalnih
sanitarnih deponija u Bosni i Hercegovinije finansirala EU delegacija BiH. Ciljna regija 1 studije
obuhvatala je opine: Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf Uskoplje i Donji Vakuf. Za korisnike Studije
izvodljivosti lokacija Graanica G. Vakuf Uskoplje bila je preferirana budua lokacija za RSD
SBK/KSB,regija1.Vijektrajanjaoveregionalnedeponijetrebabitiminimalno20godina.
Predmetna Studija izvodljivosti zasnovana je na scenariju 2 (koncept upravljanja otpadom uz

reciklau, u skladu sa stratekim ciljevima FBiH), dok BiH ne postane lanica EU. Nakon to postane
lanica EU, scenario 3 (ukljuuje i dodatno tretiranje biorazgradivog otpada kako bi se postigli
kvantitativni ciljevi Direktive EU o otpadu za 2020. godinu) bie osnovni scenario za dalje
razmatranje. U tabeli u nastavku prikazani su glavni parametri bitni za projektiranje ove regionalne
sanitarnedeponije.
Tabela30.GlavniparametrizaprojektiranjeRSD
ImeRSD Graanica GornjiVakuf Uskoplje
Povrinadeponijeunutarograde 23,8ha
Kapacitetdizajna 914,500m
3
Poetakrada 2015
Procijenjenivijekdeponije Najmanje25godina(2015 2040)
Vrstadeponije Sanitarnadeponija(neopasniotpad)
Stopasabijanja 0,91t/m
Brojpotrebnihradnika 13
Najblianaselja Rosulje,oko500odlokacije.GornjiVakufUskopljeiBugojno
oko9kmodlokacijeGraanica.
Kljunirezultatinstitucionalneanalizeustudijijestedaseaktivnostiupravljanjavrstimotpadomna
teritorijiSBKregije1trebajuvritiuskladusaaktivnostimazapoetimsciljemuspostaveirealizacije
regionalnogpreduzea,tj.SporazumaouspostavljanjumeuopinskogvijeazaimplementacijuRSD
za vrsti otpad i Sporazuma o uspostavi regionalnog centra za upravljanje otpadom DOO Gornji
Vakuf Uskoplje. Do sada, oba sporazuma zakljuena su samo od strane opina Gornji Vakuf
Uskoplje,DonjiVakufi Jajce.etvrtaopina kojasainjavaregion,opinaBugojno,joseuvijeknije
pridruilasporazumima.
Poetkom2014.godinelokalnostanovnitvoizMZGraanica,OdakiBuntakodBugojnaprotivilisu
se izgradnji Regionalne sanitarne deponije Graanica, te su se u vie navrata obraali opini Gornji
Vakuf,kaoiVladiSBK/KSBsazahtjevomdasesveaktivnostiobustave.Umeuvremenu,realizovani
susastanciidogovoriizmeuFMOIT,predstavnikalokalnihzajednicaiElektroprivredeBiHpodijom
110
jeupravomrudnikGraanica,saciljem iznalaenja kompromisnogrjeenjevezanoza mikrolociranje

deponije.
U martu 2014. godine FMOIT objavilo je javni poziv za izraavanje interesa za pripremu glavnog
projekta za sanitarnu deponiju u Gornjem Vakufu. Jo uvijek nije izabran konsultant za izradu ove
dokumentacije.
Opine Travnik, Busovaa, Vitez i Novi Travnik su potpisnice meuopinskog sporazuma za

deponovanje komunalnog otpada na Regionalnu sanitarnu deponiju Moanica u Zenici. Regiju za
upravljanje vrstim otpadom, pored ove 4 opine ine opine Zenica, Visoko, Kakanj, epe i
Zavidovii. Opine Travnik i Busovaa u cijelosti koriste usluge Regionalne deponije Moanica.
Trenutno samo opina Novi Travnik, i ako je zakljuila Sporazum o koritenju Regionalne sanitarne
deponije Moanica, nije pristupila koritenju iste iz razloga previsoke cijene odlaganja, a koju ne
moe finansirati. U meuvremenu je nadleno FMOIT donijelo rjeenja o zatvaranju i transformaciji
opinskihdeponijauopinamaTravnik,NoviTravnik,ViteziBusovaa.Rokzaoveaktivnostijedatod
2013 do 2014. godine. Od 2015. godine ove opine ne mogu vie odlagati na svojim odlagalitima
negosamonanovojregionalnojdeponijiMoanicaZenica.
Opine Visoko, Kiseljak, Fojnica i Breza su u proteklom periodu razgovarale o izgradnji zajednike
regionalnedeponijeuopiniVisoko.Meutim, MZgdjeseplaniralaizgraditideponijanijeprihvatila
tajprijedlogisveaktivnostipoovompitanjusuzaustavljene.
Opina Dobretii jo uvijek nema pokrenute aktivnosti i izjanjenja kojoj regionalnoj sanitarnoj
deponijielipristupitinakontoutojopinizaiviuslugaprikupljanjaiodvozaotpada.
OpinaKreevoplanirapotpisatisporazumoodlaganjuotpadanaregionalnudeponijuMoanica.
6.4.2 Lokalnedeponije
Jedanaest opina sa podruja Kantona ima svoju lokalnu deponiju. Opina Dobretii nema lokalnu
deponiju na svom podruju. Za sve opinske deponije u SBK/KSB uraeni su planovi prilagoavanja
upravljanja otpadom i dobivena su rjeenja od FMOIT o njihovom odobravanju. Takoer, FMOIT je
donijelo rjeenja o zatvaranju i transformaciji opinskih deponija u opinama Travnik, Novi Travnik,
Vitez i Busovaa. Za opinske deponije u Bugojnu, Gornjem VakufuUskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu,
VitezuiBusovaitrenutnojeupripremiilijezavrenaprojektnotehnikaiokolinskedokumentacija
kojajeuslovzadobivanjeurbanistikesaglasnosti,aupostupkunjihovihsanacija.
PlaniranovrijemezasanacijusvihopinskihdeponijauSBK/KSBpotrenutnoraspoloivojprojektno
tehnikojiokolinskojdokumentacijijeod20112018.
24
Treba napomenuti da e pri uspostavi regionalnog koncepta zbrinjavanja otpada, a nakon sanacije
lokalnih deponija i otvaranja regionalne sanitarne deponije Gornji Vakuf, lokalne deponije imati
ulogupretovarnih/sabirnihstanicazasvakuopinu.
Sve lokalne deponije trebaju biti evidentirane u katastru zagaivaa. Prema raspoloivim
informacijama nadlena ministarstva nisu uspostavila takav katastar. Jedina raspoloiva evidencija
deponijapostojiuFederalnojupravicivilnezatite.
LokalnedeponijeuopinamauSBK/KSB,kaoiinformacijeostatusuaktivnostinaizradiinvesticiono
tehnike i okolinske dokumentacije za sanaciju ovih deponija i izgradnju prateih sadraja
prilagoenihregionalnomkonceptuodlaganja,prikazanesuunarednojtabeli.
24
ProjektnotehnikaistudijskadokumentacijaizfirmeENOVAConsultants&EngineerszaopinskedeponijesapodrujaSBK/KSB;podaci
izopinaiFMOIT
111
Tabela31.Pregledlokalnihopinskihdeponijaitrenutnouraeneinvesticionotehnikeiokolinskedokumentacijezanjihovusanaciju
25
Rb. Opina
Naziv
deponije
Povrina
(m
2
)
Planprilagoavanja Ifaza:uvjetizaurbanistikusaglasnost
IIfaza:uvjetiza
graevinsku
dozvolu
Vr
Uraen
Odobren
odstrane
FMOITa
(rjeenje
izdato)
Studija
uticaja
na
okoli
Tehnoloki
elaborat
Idejni
projekt
Okolina
dozvola
Idejniplan
upravljanja
gra.
otpadom
Elaboratza
misijuG1
(geotehnika
istraivanja)
Elaborat
zatiteod
poara
Elaborat
zatitena
radu
Urbanistika
saglasnosti
Glavniprojekt
1. Bugojno Duboine
Talingaj
18.350 X X Uizradi Uizradi Uizradi Uizradi Mart
2. Travnik Ovarevo 32.815 X X April
3. Donji
Vakuf
Ornice 8.530 X X X X X Odrana
javna
rasprava
X X X X Kraj
4. Fojnica MutPlane 8.359 X X Mart
5. Gornji
Vakuf
Uskoplje
Batukilug 12.000 X X X X X Odrana
javna
rasprava
X X X X Septe
po
6. Jajce Kruica 8.540 X X X X X Odrana
javna
rasprava
X X X X K
Dec
7. Novi
Travnik
Mitale 14.520 X X April
8. Kreevo Dubrave 14.345 X X M
Fe
9. Kiseljak Berberua 16.000
10. Dobretii
11. Vitez Hum 5.200 X X UtokujeizradaIfazeprojektovanja Apri
12. Busovaa Klokoti 46.845 X X UtokujeizradaIfazeprojektovanja April
25
ProjektnotehnikaistudijskadokumentacijaizfirmeENOVAConsultants&EngineerszaopinskedeponijesapodrujaSBK/KSB;podaciizopinaiFMOIT
112
6.5 Drugiobjekti
Na teritoriji SBK/KSB nema drugih objekata za upravljanje i tretman otpada poput kafilerija,
postrojenjazatoplinskupreradunusproizvodaivotinjskogpodrijetla,spalionica,pretovarnihstanica
isl.
NapodrujuopineBusovaauplanujeizgradnjapretovarnestanice(PS)nalokacijidrvneindustrije
Mediapan u Kaoniku koja vie nije u funkciji. Potpisan je ugovor sa Federalnim ministarstvom
okolia i turizma kojim ministarstvo sudjeluje u sufinanciranju projekta izgradnje PS. Trenutno je u
finalnoj fazi izrada Idejnog projekta, dok se zavretak Glavnog projekta oekuje u oktobru 2014.
godine.
UsklopurjeavanjaregionalnogkonceptaodlaganjakomunalnogotpadaopineTravnik,NoviTravnik
i Vitez su u aprilu 2014. godine potpisale Memorandum o razumijevanju kojim su se ove tri opine
obavezale za poduzimanje konkretnih aktivnosti na pripremi i implementaciji projekta izgradnje
meuopinske pretovarne stanice. Potpisnice ovog Memoranduma su se obavezale na meusobnu
saradnjutopodrazumijevastalnurazmjenuinformacijaikonsultacijeutoku projektapofazamauz
zajednikopraenjerealizacijeprojekta,tekoordinacijunaterenu.
Analiza raspoloive infrastrukture za upravljanje otpadom pokazuje da opine u SBK/KSB ne
posjeduju dovoljne kapacitete za efektivno rjeavanje problematike upravljanja otpadom. Trenutno
samo opine Vitez i Novi Travnik imaju izgraenih ukupno sedam zelenih otoka u uem gradskom
jezgrutopredstavljapilotaktivnostikojenisudiosistemskogrjeenja.
Na teritoriji SBK/KSB nema izgraenih reciklanih dvorita. Postoje lokacije koje ovlateni operatori
(njih 20) sa podruja Kantona koriste za prikupljanje i sortiranje otpada za koji su dobili dozvolu od
Kantona i FMOIT. Oni u krugu svojih objekata imaju sortirnice gdje odvajaju korisnu sirovinu i
plasiraju je dalje na trite za reciklau, tako da u sutini njihove lokacije predstavljaju jedan oblik
jednostavnogreciklanogdvorita.
Usvrhuizdvajanjakorisnihkomponentiizotpadapotrebnojeplaniratiizgradnjureciklanihcentara.
Na podruju Kantona nema centara za kabasti otpad kao i drugih objekata za organizovano
upravljanjeraznimvrstaotpada.
Praktino ne postoji sistemski organizovana i planirana selekcija i recikliranje otpada. Postoje

pojedinana rjeenja i projekti koji se realizuju uz pomo opinske komunalne slube u opinama
ViteziNoviTravnik.
OddrugihobjekatazaupravljanjeitretmanotpadanapodrujuopineBusovaauplanujeizgradnja
pretovarnestanice(PS)nalokacijidrvneindustrijeMediapanuKaonikukojavienijeufunkciji,dok
suopineTravnik,NoviTravnikiVitezuaprilu2014.godinepotpisaleMemorandumorazumijevanju
kojim su se obavezale za poduzimanje konkretnih aktivnosti na pripremi i implementaciji projekta
izgradnjemeuopinskepretovarnestanice.
Raspoloivainfrastrukturapoopinamasumarnoprikazanajeunarednojtabeli.
113
Tabela32.PregledraspoloiveinfrastrukturezaupravljanjeotpadomnapodrujuSBK/KSB
Red.
broj
Opina Zeleniotoci Centriza
reciklau/Reciklana
dvorita
Ovlateni
operatorisa
podrujaSBK
kojiimaju
dozvole
Centriza
kabastiotpad
Drugi
objekti
1 Bugojno 3
2 Busovaa 2
3 Dobretii
4 Donji
Vakuf
1
5 Fojnica
6 Gornji
Vakuf
Uskoplje

7 Jajce 3
8 Kiseljak 3
9 Kreevo 2
10 Novi
Travnik
1 1
11 Travnik 1
12 Vitez 6 5
SporazumouspostavljanjumeuopinskogvijeazaimplementacijuRSDzavrstiotpadiSporazum
o uspostavi regionalnog centra za upravljanje otpadom DOO Gornji Vakuf Uskoplje do sada su
zakljuile opina Gornji Vakuf Uskoplje, Donji Vakuf i Jajce. etvrta opina koja pripada ovom
regionu,tj.Bugojno,joseuvijeknijepridruilasporazumima.
Konkretne aktivnosti na izradi glavnog projekta za RSD u Gornjem Vakufu trenutno miruju zbog
iznalaenja kompromisnog rjeenja sa predstavnicima lokalnih zajednica i rudnika a vezano za
mikrolociranjedeponije.
OpinaKreevoplanirapotpisatisporazumoodlaganjuotpadanaregionalnudeponijuMoanica.
ZaostaleopineizSBK/KSB(Dobretii,FojnicaiKiseljak)jouvijeknisunapravljeniznaajnijipomaci
kao i opredjeljenja od koje regionalne deponije ele koristiti usluge odlaganja komunalnog otpada
dugorono.
U11opinauSBK/KSBuraenisuplanoviprilagoavanjaupravljanjaotpadomzaopinskedeponijei
dobivena su rjeenja od FMOIT o njihovom odobravanju. FMOIT je donijelo rjeenja o zatvaranju i
transformaciji opinskih deponija u opinama Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovaa. Rok za ove
aktivnosti je dat do 2014.godine, a od 2015. godine ove opine ne mogu vie odlagati na svojim
odlagalitima nego samo na novoj regionalnoj deponiji Moanica Zenica. Za opinske deponije u
Bugojnu,GornjemVakufuUskoplju,DonjemVakufu,Jajcu,VitezuiBusovaitrenutnojeupripremiili
je zavrena projektnotehnika i okolinske dokumentacija koja je uslov za dobivanje urbanistike
saglasnosti,aupostupkunjihovihsanacija.
PlaniranovrijemezasanacijusvihopinskihdeponijauSBK/KSBpotrenutnoraspoloivojprojektno
tehnikoj i okolinskoj dokumentaciji je od 20112018. godine, a zahtijevat e znaajna finansijska
sredstva.
114
7 NELEGALNAODLAGALITA
7.1 DivljedeponijepoopinamauSBK/KSB
NapodrujuSBK/KSBidentifikovanjeznaajanbrojnelegalnihdivljihdeponijaotpada.
Pregledlociranihdivljihdeponijanapodruju12opinauSBK/KSBdatjeunarednojtabeli.
Tabela33.PregleddivljihdeponijapoopinamanapodrujuSBK/KSB
Red.
broj
Opina Broj
deponija
(2013)
Opina pravi program
uklanjanja divljih
deponija
Opina izdvaja
odreena sredstava na
godinjem nivou za
uklanjanje divljih
deponija
1 Bugojno 16 Da Ne
2 Busovaa 12 Da Da
3 Dobretii 6 Ne Ne
4 DonjiVakuf 47 Ne Ne
5 Fojnica 38 Da Da
6 GornjiVakuf Uskoplje 1 Ne Ne
7 Jajce 24 Ne Ne
8 Kiseljak 27 Da Da
9 Kreevo 23 Ne Da
10 NoviTravnik 43 Da Da
11 Travnik 166 Da Da
12 Vitez 70 Ne Ne
Najvei broj divljih deponija nalazi se na podruju opine Travnik, dok je na podruju opine Gornji
VakufUskopljeregistrovannajmanjibroj.
Nekeodlokacijasunepristupanezaljudeivozila,anekesupristupanealizarasleugustorastinje,
tebibilopotrebnoangairatiidrugumehanizacijunaienjuterena.Diodivljihdeponijajemogue
oistiti dok je manji dio mogue sanirati zatrpavanjem. Veina deponija se nalazi na loe
pristupanomterenu,upotocimailiudubljenjima.
est od dvanaest opina pravi programe za uklanjanje divljih deponija, te izdvaja svake godine
odreenasredstvazauklanjanjadivljihdeponija.
Prema podacima iz opina, ustanovljeno je da na teritoriji SBK/KSB ima cca 473 lokacije divljih
deponija na kojima se odlae uglavnom komunalni, graevinski i kabasti otpad. Neke od
identificiranih lokacija su nepristupane za ljude i vozila, te je njihovo ienje vrlo neizvjesno. Dio
deponija je pristupaan ali zarastao u gusto rastinje, te bi bilo potrebno angairati i drugu
mehanizacijunaienjuterena.
Dio divljih deponija je mogue oistiti dok je manji dio mogue sanirati zatrpavanjem. Veina
deponijasenalazenaloepristupanomterenu,upotocimailiudubljenjima.
Onedeponijekojesulakopristupane,njihovosaniranjesemoeuzetimeuprioritete.
est opina iz SBK/KSB (Bugojno, Busovaa, Fojnica, Kiseljak, Novi Travnik i Travnik) pravi programe
uklanjanjadivljihdeponijanasvompodruju.
Takoer, est opina iz SBK/KSB (Busovaa, Fojnica, Kreevo, Kiseljak, Novi Travnik i Travnik) izdvaja
redovnosvakegodineodreenasredstvazauklanjanjadivljihdeponija.
Tamo gdje su deponije jo uvijek aktivne i gdje su graani odgovorni za stalno odlaganje smea
potrebnojeobezbijeditidodatnibrojkontejnera/kantitepostavitiznakovezabraneodlaganjasmea.
115
Komunalniinspektoriuopinamabitrebalipratitisituacijunaoienomterenuintenzivnijekakobi
sesprijeiloponovnoformiranjedivljihdeponija.
116
8 PROSTORNEMOGUNOSTIZASMJETAJINFRASTRUKTURE
UskladusaStrategijomupravljanjaotpadom,teFederalnimplanomupravljanjaotpadomFBiH2012
2017, predvieno je da integralni sistem upravljanja otpadom prati regionalni koncept, odnosno
stvara se na podruju vie opina koje se udruuju u regije, za koje e se izraditi Kantonalni planovi
upravljanja otpadom. Osnovne tehnike komponente upravljanja komunalnim otpadom u sklopu
integralnogsistemaupravljanjaotpadomine:
Mrea lokalnih punktova za odvojeno prikupljanje, opremljenim posudama u koje se
odvojenoodlaupapirikarton,plastinaambalaaiostalikomunalniotpad;
MreaveihpunktovaCentarazaupravljanjaotpadom(CUO)zaregijezakojeseprocijeni
isplativost ovakve investicije. CUO se sastoje od tzv. reciklanih dvorita (opremljenih za
prihvat selektivno prikupljanog otpada, kabastog otpada iz domainstava, elektrinog i
elektroninogotpadaiguma,ulja,baterijaiakumulatoraibiootpadaizvrtovaiparkova),te
sortirnice otpada koja moe imati dvostruki reim rada: u jednom reimu rada vri se
primarno sortiranje mijeanog komunalnog otpada, dok se u drugom vri sekundarno
sortiranjeodvojenoprikupljenogotpada;
Pretovarnestanice(PS)zaregijezakojeseprocijeniisplativostovakveinvesticije;
Regionalnicentrizaupravljanjeotpadom(RCUO).
PlaniranikonceptintegralnogsistemaupravljanjaotpadomizFederalnogplanapredviadaesedio
komunalnogotpadasakupljatsistemomodvojenogsakupljanja(zeleniotoci,regionalnedeponije),te
po donoenju posebnih propisa za odreene kategorije otpada (ambalani otpad, otpadne gume,
otpadna elektrina i elektronika oprema i sl.), njihovom primjenom. Odvojeno sakupljeni otpad
moe se odvoziti direktno na povrat materijala i energije, odnosno do PS, CUO ili ak RCUO, te se
odatleprocesuiratinapovratmaterijalailienergije.
Mijeani komunalni otpad sakuplja se preko mree organiziranog sakupljanja kojeg obavljaju firme
ovlatenezasakupljanjekomunalnogotpada,asakupljeniotpadsetransportiradoCUO,PSiliRCUO.
Neopasni proizvodni otpad moe se sakupljati na dva naina. Jedan dio neopasnog proizvodnog
otpadasakupljaseorganiziranimsistemomustavomsakupljanjakomunalnogotpada,tetransportira
doPS,CUOilidirektnodoRCUO.
Drugidioneopasnogproizvodnogotpadasakupljajuovlatenisakupljaitakvevrsteotpadadirektno
odtvrtkikojeotpadproizvode,tegatakoertransportirajudoPS,CUOilidirektnodoRCUO.
U CUO se, ovisno o koncepciji, moe vriti odvajanje primarno selektiranog otpada, tzv. fino
selektiranje ili sekundarno odvajanje ili primarno sortiranje mijeanog komunalnog otpada
(odvajanjekorisnihsirovinakojeidunapovratsastavnica,doksepreostaliotpadvozinaodlaganjena
odlagalite neopasnog otpada koje je u sastavu RCUO). To znai da sortirnica treba imati dvostruki
reimrada.
U RCUO se takoer provodi sekundarno odvajanje korisnih sirovina ve prethodno selektiranog
otpada, ili primarno selektiranje onog dijela mijeanog komunalnog otpada koji stigne direktno do
RCUO, nakon ega se preostali dio otpada moe obraivati ili odlagati direktno na sanitarno
odlagalite. Osim toga, odreene vrste neopasnog proizvodnog otpada mogu biti odloene u krugu
samihproizvodnih(industrijskih)kapaciteta,uskladusaprincipimaadekvatnogsanitarnogodlaganja.
RCUOtrebadaobuhvatisljedee:
odlagaliteneopasnogotpada,
sortirnicu,
reciklanodvorite
zonuzakompostiranje,
zonuzaprivremenoskladiteopasnogotpada,
zonuzaprikupljanjeiobradudeponijskogplina,
117
zonuzaprikupljanjeiobradudeponijskihprocjednihvoda,te
ulaznoizlaznuzonu.
Ova opcija dozvoljava nadogradnju sistema u smislu budue uspostave tehnologije mehaniko
bioloke obrade otpada (MBO), budui da sortirnica otpada u odreenoj mjeri predstavlja M dio
MBO tehnologije. Federalni plan navodi da se u okviru kantonalnih planova za upravljanje otpadom
predvidi mjera izrade studije izvodivosti u okviru koje e se izabrati optimalna tehnologija MBO u
skladusaoekivanimciljevimailokalnimkarakteristikama.
8.1 Ogranienjavezanazasmjetajinfrastrukture
Imajui u vidu odnos ruralnog i urbanog dijela na podruja ovog Kantona ne oekuje se nedostatak
raspoloivog prostora za novu infrastrukturu za upravljanje otpadom. Kao to je ve napomenuto,
trenutnonapodrujuSBK/KSBnepostojinitijednaregionalnasanitarnadeponija.
ProstornimplanomSBK/KSBzaplanskiperiod20052025.godinanisudefinisanemoguelokacijeza
regionalnusanitarnudeponiju,pretovarnestaniceireciklanadvorita.
Zavrena je Studija izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada SBK/KSB, regija 1., a po
kojojjelokacijaGraanicaG.VakufUskopljepreferiranabudualokacijazasanitarnudeponiju.
Ovoj Studiji prethodila je Regionalna sanitarna deponija studija o odabiru lokacije za SBK/KSB,
regija 1, kako bi se odabrala najprihvatljivija lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju. Prema
rezultatima ove studije, najbolje rangirana lokacija bila je Graanica Gornji Vakuf Uskoplje,
drugorangirana lokacija bila je Duboine Bugojno, a treerangirana lokacija Ornice Donji
Vakuf. Izgradnja pretovarne stanice predloena je samo za opinu Jajce, a za ostale tri opine,
Bugojno, Gornji Vakuf Uskoplje i Donji Vakuf, predloen je direktni transport otpada na RSD zbog
smanjenihtrokovatransporta.
Razvojnim planovima (prostorni i urbanistiki plan) utvruje se dugorona politika koritenja

deponije3040godina,alokacijatrebaimatitakvedimenzijezakoritenjeuperioduodnajmanje20
godina.Lokacijamorabitiopremljenakomunalnominfrastrukturom,odnosno,vodosnabdijevanjem,
snabdijevanjem elektrinom energijom, kanalizacijom, te cestovnom infrastrukturom. Bez ove
infrastrukturenijemoguezadovoljitihigijenskosanitarneuvjete,nitiosiguratiuvjetezatiteokoliai
zatite od poara. Prethodno pomenuta Studija daje prijedlog za lokaciju nove regionalne sanitarne
deponije u irem podruju rudnika Graanica, a mikrolokacija se treba utvrditi daljnjim studijama i
istraivanjem. Prijedlog lokacije se bazira na urgentnoj potrebi da se osigura prostor za sanitarno
odlaganje, kako bi se moglo pristupiti sanaciji opinskih odlagalita. Potreban deponijski prostor u
SBK/KSB,regija1zarazdoblje2015.2040.godina(26godinaodlaganja)procijenjenjeuvolumenuod
oko915.000m
3
.
Izgradnja regionalne sanitarne deponije predstavlja prvi korak u izradi sve potrebne infrastrukture
vezane uz sistem upravljanja otpadom, te e jednog dana ona prerasti u RCUO. Iz tog razloga, na
samoj lokaciji se treba predvidjeti i rezervisati prostor za budue irenje na kojem e se moi
realizirati svi potrebni objekti koji ulaze u sastav RCUO (sortirnica, kompostana, reciklano dvorite,
zonazaprivremenoskladiteopasnogotpada,postrojenjezaMBO).
Odreivanje svake pojedinane lokacije (pretovarne/sabirne stanice, meuopinske

pretovarne/sabirnestanice,tesredinjegkantonalnogodlagalitaotpada)jeobavezalokalnihorgana
imeuopinskogdogovorakojieserijeitikrozprostorneplanoveopina.
Lokacije pretovarnih stanica predviaju se uobiajeno u blizini naselja ili na lokaciji postojee
deponije.
118
Iskustvagovoredajeizgradnjazelenihotokaipostavljanjepunktovazamijeanikomunalniotpadu
opinamapraenadugotrajnimprocesimazaodreivanjelokacijaidobivanjelokacijskihdozvola.
Zeleni otoci trebaju se graditi gdje god je to mogue podzemno (posebno u urbanim jezgrima
opina),todovodidoutedeprostoraimogunostidasepostavenabilokojojurbanojlokaciji.Kada
su u pitanju postrojenja za tretman komunalnog otpada, ne postoje definisane lokacije na podruju
SBK/KSBnakojimabiovakvapostrojenjamoglabitiizgraena.
Pri izboru lokaliteta za zelene otoke i reciklana dvorita, potrebno je uzeti u obzir da se takvi
punktovimorajugradititakodabibilijednostavnodostupnimgraanima.Faktikitoznaidazeleni
otocimorajubitiuneposrednojblizinistambenihobjekata,areciklanadvoritausreditimaopina.
Takva situacija, s obzirom na nedostatke upisa lokacija za infrastrukturu za upravljanje otpadom u
prostornoplanskojdokumentaciji,jevrlozahtjevnasafinansijskogiposebnosaprostornogaspekta.
injenicajedapostojijakauzronoposljedinavezaizmeuefikasnoglociranjainfrastrukture(faktor
dostupnosti)iprostorazanovuinfrastrukturu(faktorcijenezemljita).
Dabiupravljanjeotpadomnaregionalnomkonceptubiloekonomskiisplativo,potrebnojeizgraditii
pretovarne stanice. Opine Vitez, Travnik i Novi Travnik su u aprilu 2014. godine potpisale
Memorandum o razumijevanju o izgradnji meuopinske pretovarne stanice komunalnog otpada sa
reciklanim dvoritem sa krajnjim ciljem odvoza otpada na regionalnu deponiju Moanica. Ovaj
objekat ima za cilj prikupljanje, sortiranje, pripremu i u konanici transport otpada koji se ne moe
reciklirati na regionalnu deponiju u Zenici. Sljedei koraci su: definisanje lokacije i prostora za
smjetaj ovog objekta, provoenje procedure upisa te lokacije u opinsku prostorno plansku
dokumentaciju, izrada projektne dokumentacije, ishodovanje svih potrebnih dozvola, te izgradnja
objekata.
Da bi se na podruju SBK/KSB uspostavio integralni sistem upravljanja otpadom neophodno je
poduzeti mjere za ostvarenje ciljeva iz Strategije upravljanja otpadom, odnosno iz Federalnog plana
upravljanjaotpadom20122017.
Mjereukljuujuuspostavuodgovarajueinfrastrukturenaosnovuregionalnogkoncepta,akojuine
sljedee komponente: mrea lokalnih punktova (zeleni otoci), mrea veih punktova (CUO),
pretovarnestanice,teRCUO(kojiukljuujuiregionalnusanitarnudeponiju).
Na podruju SBK/KSB ne postoji: adekvatna mrea lokalnih punktova (zelenih otoka), mrea veih
punktova;pretovanihstanicateRCUOkojiukljuujeisanitarnudeponiju.
ProstornimplanomSBK/KSBzaplanskiperiod20052025.godinanisudefinisanemoguelokacijeza
RCUO(saregionalnomsanitarnomdeponijom),pretovarnestaniceimreaveihpunktova.
U svim opinama u SBK/KSB prostorno planskom dokumentacijom se ne obrauje aspekt lokacija i

pozicioniranja mree lokalnih punktova (lokacije za kontejnere, zeleni otoci, reciklana dvorita), te
opinskihsabirnihcentara.
Preporukajedaseuopinamaizradielaboratolokacijamazakontejnere,zeleneotokeireciklana
dvorita,zatimdasedonesuzvanineodlukeodopina,tedaselokacijeupiuuPPkodprveizmjene
idopuneilikoddonoenjanovogPP.
119
9 PROCJENEKOLIINAOTPADA
9.1 Ukupnoproizvedeniiprikupljeniotpad
Prema Federalnom planu upravljanja otpadom koliina otpada koja nastaje na podruju SBK/KSB je
214kg/st/gododnosno0,58kg/st/dan.Meutim,u Federalnom Planujenaznaenodase neradio
egzaktnom podatku nego da je uzet prosjek za FBiH. Na osnovu analize podataka o prikupljenim
koliinama komunalnog otpada u 2013. godini po opinama, pokrivenosti broja stanovnika
prikupljanjem i odvozom otpada te ukupnom broju stanovnika po opinama
26
, dolo se do podatka
od prosjeno 263 kg/st/god odnosno 0,72 kg/st/dan. Prilikom izraunavanja koliine ukupno
prikupljenog otpada na podruju SBK/KSB nije razmatrana opina Dobretii jer u ovoj opini ne
postojiorganizirannain prikupljanjai zbrinjavanjaotpada,kaonitibilo kakav podatakokoliinama
nastalogotpada.KakobiseizraunaliiostaliparametriizTabela34pretpostavljenojedaseuopini
Dobretii dnevno po stanovniku proizvede 0,30 kg komunalnog otpada. Ova procjena se bazira na
injenici da su Dobretii izuzetno mala opina, u potpunosti ruralnog karaktera i da se ova koliina
otpadaprodukujeuslinimopinamanapodrujuBiH.
Komunalni otpad za koji je prikazana godinja proizvodnja po stanovniku podrazumijeva otpad iz
domainstava ili njemu slian otpad iz administrativnih objekata, objekata trgovine i uslunih
djelatnosti,tekabastiotpadkojegsakupekomunalnapreduzea.
Prosjek ukupne godinje proizvodnje komunalnog otpada za SBK/KSB od 263 kg/st/god. manji je od
godinje koliine proizvedenog otpada po stanovniku u BiH koja je, prema podacima Agencije za
statistikuBiH
27
,iznosila340kgza2012.godinu.
Tabela34.GodinjakoliinaproizvedenogiprikupljenogotpadanapodrujuSBK/KSB
Opina
Koliina
prikupljenog
otpadau
2013.god.(t/god)
Pokrivenost
uslugom
zbrinjavanja
otpada(%)
Procjena
ukupne
koliine
proizvedenog
otpada(t/god)
Proizvodnjaotpada
Godinja
(kg/stan/god)
Dnevna
(kg/stan/d
an)
Bugojno 12.000 90% 13.333 386 1,06
Busovaa 1.800 33% 5.455 295 0,81
Dobretii 0% 223 110 0,30
DonjiVakuf 4.100 90% 4.556 309 0,85
Fojnica 1.665 50% 3.330 255 0,70
GornjiVakuf
Uskoplje
2.315 80% 2.894 130 0,36
Jajce 4.839 57% 8.489 276 0,76
Kiseljak 1.513 22% 6.877 314 0,86
Kreevo 801 60% 1.335 237 0,65
NoviTravnik 6.200 60% 10.333 412 1,13
26
Anketiranje opina i komunalnih preduzea na podruju SBK/KSB provedeno u aprilu 2014. god. u sklopu aktivnosti na izradi Plana
upravljanjaotpadomzaSBK/KSB
27
SaopenjeStatistikaokoliaJavniodvoziodlaganjekomunalnogotpadaod25.10.2013.god.
120
Opina
Koliina
prikupljenog
otpadau
2013.god.(t/god)
Pokrivenost
uslugom
zbrinjavanja
otpada(%)
Procjena
ukupne
koliine
proizvedenog
otpada(t/god)
Proizvodnjaotpada
Godinja
(kg/stan/god)
Dnevna
(kg/stan/d
an)
Travnik 5.685 70% 8.121 141 0,39
Vitez 3.975 50% 7.950 294 0,81
UKUPNO
SBK/KSB
44.893 62% 72.897 263 0,72
Slika5.GodinjaproizvodnjaotpadaizraenaukgpostanovnikuuopinamaSBK/KSB
Na Slika 5 vidljiva je velika razlika u produkciji otpada meu pojedinim opinama SBK/KSB. Razlog
tomemoebitijeneujednaenarazvijenostpojedinihopinaaliigrubaprocjenakoliinaotpadaod
stranekomunalnihpreduzea.
Postojee stanje u opinama SBK/KSB, ali i u FBIH karakteriziraju do sada nepouzdani i nepotpuni
podaciokoliiniisastavukomunalnogotpada.Meutim,zaizraduopinskihilikantonalnihplanova
upravljanja otpadom, kao i za odreivanje dugoronih ciljeva i racionalnog i odrivog upravljanja
otpadom javlja se sve vea potreba za znanjem i podacima o komunalnom otpadu. Zbog toga je,
utvrivanje koliine i sastava otpada, usvajanje tih rezultata i njihovo proglaavanje zvaninim od
krucijalnevanostizastratekeodlukeuoblastiupravljanjaotpadom.
Velikajeraznolikostmetodologijakojesekoristeuciljuodreivanjakoliinaisastavaotpada.Svaka
od njih ima prednosti i nedostatke i potrebno je odabrati onaj model koji je najprikladniji za date
uslove.
Kao i u veini drugih opina na podruju FBiH, ni na podruju SBK/KSB komunalna preduzea jo
uvijekneprimjenjujunekuodmetodologijaodreivanjasastavaikoliinaotpadakojeseprimjenjuju
kod stratekog planiranja i razvoja sistema upravljanja otpadom. Stoga, nedostatak preciznosti u
ovom segmentu moe uzrokovati potekoe prilikom planiranja i razvoja sistema upravljanja
otpadom.
9.2 Prikupljeniotpadzareciklau
Selektiranje i odvajanje otpada za reciklau u opinama SBK/KSB se uglavnom ne primjenjuje. Samo
su u opinama Vitez i Novi Travnik postavljeni kontejneri za selektivno prikupljanje otpada. Radi se
121
ukupno est zelenih otoka u Vitezu i jednom zelenom otoku u Novom Travniku. U opinama Vitez,
Travnik i Novi Travnik, u uem centru, pored obinih kontejnera komunalna preduzea postavljaju
mreastekorpezaodlaganjepapirne,kartonskeiliPETambalae.
Na podruju SBK/KSB registrirano je i 20 drugih operatora za upravljanje otpadom (Tabela 29) koji
vre aktivnosti prikupljanja, privremenog skladitenja, fizikog tretmana, manipulacije i transporta
otpadazakojisudobilidozvolu.Privatneijavneinstitucijesapodrujakantonasklapajuugovoresa
ovim operaterima kojima predaju svoj reciklani otpad. Operateri su u obavezi da, u skladu sa
propisanimuvjetimaizdozvoleizdateodstranenadlenogministarstva,vodeevidencijuokoliinama
otpada koji ulazi u proces proizvodnje i o koliinama otpada koji nastaje u proizvodnji, te da
dostavljaju godinje izvjee o ispunjavanju uvjeta iz dozvole. Kako se do sada ova obaveza prema
Ministarstvu nije potivala u praksi, trenutno nisu dostupni podaci o prikupljenom otpadu za
reciklauodstraneovlatenihoperatorazaupravljanjeotpadom.
Anketiranjem komunalnih preduzea sa podruja SBK/KSB kojima je opina dodijelila pravo
prikupljanja komunalnog otpada dobivene su koliine o odvojeno prikupljenom otpadu za reciklau
(Tabela35).
Tabela 35. Koliina odvojeno prikupljenog otpada na podruju SBK/KSB od strane komunalnih
preduzea
Opina
Odvojenoprikupljeniotpadu2013.god.(t/god)
Papirikarton Staklo Plastika eljezoi
metal
Biorazgradivi
otpad
Travnik 31 0,03
Busovaa 300 90 150 48 500
Vitez 160 42 25.000
NoviTravnik 65 12 16
Jajce 5 4
Bugojno 2 1 3 1,2
Dobretii
Gornji Vakuf
Uskoplje
10
DonjiVakuf
Kiseljak
Kreevo 5
Fojnica
UKUPNO 568 90 209.03 25061 517.2
Unastavkujedijagramkojiprikazujeprocentualnuzastupljenostotpadazareciklauprikupljenogod
komunalnihpreduzeasapodrujaSBK/KSB.
122
Slika6.ProcentualnazastupljenostodvojenoprikupljenogotpadaodstraneKJPu2013.god.u
SBK/KSB
PrethodnidijagramukazujedasenapodrujuKantonanajvieodvojenoprikupieljeznogimetalnog
otpada.
9.3 Specijalniotpad
U nadlenom Ministarstvu u SBK/KSB ne postoji uspostavljen registar pravnih lica sa podacima o
koliinama specijalnog otpada koje generiraju. S obzirom na razliite naine prikupljanja i
zbrinjavanjavrstaspecijalnogotpadaprezentiraneuPoglavlju5.4tj.dasevrlomalekoliinepredaju
ovlatenimoperaterima,tekosemoeprocijenitikojesutrenutne,aibuduekoliineovogotpada.
9.3.1 Otpadivotinjskogporijekla
PremaIzvjetajuostanjuokoliaFBiHza2010.godine,koliineotpadaivotinjskogporijeklakojese
generiraju na godinjem nivou u FBiH iznose 4.800 t. Prema udjelu SBK/KSB u ukupnom nivou
stoarske proizvodnje FBiH koji iznosi 6 %, procjenjuje se da koliina otpada ivotinjskog porijekla u
SBK/KSBiznosi288t/god.
28
9.3.2 Medicinskiotpad
Prema definiciji iz Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH, br. 77/08),
medicinski otpad je otpad koji se proizvodi u zdravstvenim ustanovama i koji je obuhvaen
Pravilnikomokategorijamaotpadasalistama(Sl.novineFBiH,br.9/05).
Prema podacima iz Strategije zatite okolia FBiH 2008.2018. ukupna proizvodnja otpada iz
zdravstvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2 kg/osoba/god ili cca. 5.000 t/g od ega je oko 50 % opasni
medicinski otpad. Nadalje, prema podacima iz Federalnog zavoda za statistiku, broj ispisanih
bolesnika u 2012. godini na podruju SBK/KSB iznosio je 32.173. Uzimajui prethodno navedenu
ukupnu proizvodnju otpada dolazi se do broja od cca. 70,78 t/god proizvedenog u zdravstvenim
ustanovama.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 80 % otpada iz zdravstvenih ustanova je neopasni otpad
(otpad slian komunalnom i neopasni medicinski otpad) dok je 20 % otpada opasni i to: 15 %
infektivni,1%igle,3%hemikalijei1%genotoksiniiradioaktivniotpad.
28
Federalnoministarstvookoliaiturizma,StanjeokoliaFederacijeBiHIzvjetajza2010.godinu
123
Na osnovu prethodno navedenog moe se izraunati da se u SBK/KSB godinje proizvede 14,1 t

opasnogmedicinskogotpada.
Anketiranjem zdravstvenih ustanova na podruju SBK/KSB, podaci o koliinama proizvedenog

medicinskogotpadadobivenisusamoodJ.U.BolnicaTravnikiJ.U.DomzdravljaKiseljak,tesena
osnovuovihpodatakanemoedatiprocjenazapodrujecijelogKantona.
Kako je objanjeno u Poglavlju Error! Reference source not found., Zavod za javno zdravstvo
SBK/KSB (ZzJZ SBK/KSB) vri tretman infektivnog medicinskog otpada kroz faze dezinfekcije,
mljevenja i konanog predavanja otpada komunalnom preduzeu. U nastavku je tabela u kojoj su
prezentirane koliine obraenog infektivnog otpada po zdravstvenim ustanovama iz SBK/KSB koje
imajusklopljenugovorsaZzJZSBK/KSB.
Tabela 36. Koliine preraenog infektivnog medicinskog otpada nastalog u zdravstvenim

ustanovamanapodrujuSBK/KSB
Ustanova
Koliinaukg
2011.godina
Koliinaukg
2012.godina
Koliinaukg
2014.godina
J.U.BolnicaTravnik 40.609,80 42.536,20 39.832,10
Nadomd.o.o.Travnik 683,60 733,30 588,30
H.B.FraMatoNikoliNovaBila 1.050,40 1.077,80 1.079,90
Bolnicazaplunebolesti,Travnik 110,50 125.10 127,00
J.U.DomzdravljaTravnik 2.036,10 2.225,60 1.967,00
Stomatolokeordinacije 17,00 21,60 19,60
J.U.DomzdravljaBusovaa 6.810,00 462,30
UKUPNO 44.507,40 53.529,60 44.076,20
9.3.3 Farmaceutskiotpad
Farmaceutski otpad ukljuuje farmaceutske proizvode, lijekove i hemikalije koji su vraeni sa odjela
gdjesubilianisuupotrijebljeni,iliimjeistekaorokupotrebe,ilisetrebajubacitiizbilokojegrazloga.
TrenutnonijemogueodreditikoliinefarmaceutskogotpadakojisegeneriranapodrujuSBK/KSB.
9.3.4 Graevinskiotpad
Prema podacima Federalnog plana upravljanja otpadom, pretpostavlja se da na podruju FBiH,
generisana koliina graevinskog otpada po stanovniku iznosi 0,3 t/god, tako da se moe
pretpostavitidasenapodrujuSBK/KSBgodinjegenerie81,9t/godgraevinskogotpada.
9.3.5 Otpadnavozilairezervnidijelovi
PremapodacimaAgencijezaidentifikacijudokumenata,evidencijuirazmjenupodatakanapodruju
SBK/KSBu2012.godiniregistrovanoje28.017motornihvozilastarijihod15godinaivie.
S obzirom da je trenutno nemogue predvidjeti prosjenu godinju stopu nastajanja
neupotrijebljenih starih vozila, treba raunati s time da e sva vozila ali i dio ostalih vozila koja su
trenutno u upotrebi (815 godina starosti) trebati zbrinuti kao stara neupotrebljiva vozila u periodu
odsljedeih10godina.
9.3.6 Otpadnegume
Na osnovu razliitih procjena koliine starih guma za cijelu BiH (procjene CARDS Pilot projekta
reciklae u BiH, 20042006., te KJKP Rad Sarajevo, na osnovu kojih je ukupna koliina za BiH u
rasponu oko 10.000 t/god). Od toga na FBiH otpada 60 %, odnosno 6.000 t/god, a u okviru ega,
124
prema udjelu u ukupnom broju registriranih vozila (9 % za SBK/KSB

29
) procjenjuje se da se na
podrujuSBK/KSBgodinjegenerira324tstarihguma.
9.3.7 Otpadnauljaimasti
TrenutnonemapodatakaokoliinamaotpadnihuljaimastikojisegenerirajunapodrujuSBK/KSB.
9.3.8 Elektronskiielektriniotpad
U zemljama EU 27 godinje nastaje 5 kg EEO/stan (Bugarska) do 30 kg EEO/stan (V. Britanija)
30
.
Procjenjuje se da u zemljama Zapadne Evrope godinje nastaje 1424 kg EEO/stan, a u novim
zemljamalanicamaEU612kgEEO/stan.Uzimajuiobzirprethodnonavedeno,pretpostavljasedau
FBiH godinje nastane od oko 20.000 t/god. Tanu koliinu generiranja EEO na godinjoj razini za
sadanijemogueodrediti.
9.3.9 Otpadizpoljoprivredeiumarstva
PodaciokoliinamaotpadaizpoljoprivredeiumarstvazapodrujeSBK/KSBtrenutnonisudostupni.
9.3.10 Otpadizindustrija
Prethodno je u Poglavlju Error! Reference source not found. navedeno da su rudarska, metalna,
prehrambena i drvna industrija najznaajniji proizvoai posebnih kategorija otpada na podruju
SBK/KSB.
KoliineotpadaizindustrijaprezentiraneutabeliunastavkudobivenesuizRegistraopostrojenjimai
zagaivanjima prema kojem svi pogoni i postrojenja koji su obveznici ishodovanja okoline dozvole
na federalnom/kantonalnom ili opinskom nivou (opine na podruju SBK/KSB koje izdaju okoline
dozvole) trebaju izvjetavati na godinjem nivou. Prezentirani podaci odnose se samo na industrije
kojeizvjetavajupremaRegistru.
Tabela37.Pregledkoliinaproizvedenogiodloenogotpadaiz10industrijauSBK/KSB
Naziv
postrojenja
Vrsta
industrije
Godina
izvjet.
Proizvedeni
opasni
otpad
(t/god)
Odloeniotpadna
iliuzemljuunutar
lokacije
postrojenja(t/god)
Odvozitretman
otpadaizvan
lokacije
postrojenjauBiH
(t/god)
Odvozitretman
otpadaizvan
lokacije
postrojenjaizvan
BiH(t/god)
Neopas. Opasni Neopas. Opasni Neopas.
Opasni
B.S.I.d.o.o.
Jajce
Metalna 2013 3,822 0 0 218,11 3,82
2012 0,782 183,67 0 472,67 0,78
2011 0 56 0,29 0 0 250
Poljorad
d.o.o.
Turbe
Travnik
Prehramb
.
2013 0 0 0 3 0
2012 0 289 0 0 0
Palavra
d.o.o.Nova
Bila
Drvna 2012 10
2011 6
Rudnici
boksitaJajce
d.d.
Rudarstvo 2013 0.765 30.001
Saraj Metalna 2012 25,03 5.601,5 25,03
29
Federalnizavodzastatistiku,Statistikigodinjak/ljetopisFBiH,2013
30
IFC,InitialReportWEEEImplementation,March2008
125
Naziv
postrojenja
Vrsta
industrije
Godina
izvjet.
Proizvedeni
opasni
otpad
(t/god)
Odloeniotpadna
iliuzemljuunutar
lokacije
postrojenja(t/god)
Odvozitretman
otpadaizvan
lokacije
postrojenjauBiH
(t/god)
Odvozitretman
otpadaizvan
lokacije
postrojenjaizvan
BiH(t/god)
Neopas. Opasni Neopas. Opasni Neopas.
Opasni
Komerc
d.o.o.Gornji
Vakuf
2011 12,66 5.373,4 12,66
Porinica
d.o.o.
Bugojno
Drvna 2011 850
etidoo
Bugojno
Drvna 2012 39
2011 41,91
Plivad.o.o.
Jajce
Mineralna 2012 233
2011 126
TOMd.d.
Gornji
Vakuf/Usko
plje
Metalna 2012 0,7
2011 1,5
Komar,
tvornica
gipsad.d.
DonjiVakuf
Ekstrakt. 2012 20
Navedenih desetindustrijasuizvijestiledasuutoku2011.,2012.i2013.godineproizveleiodloile
sljedeeukupnekoliineotpada:
Tabela38.Ukupnekoliineproizvedenogiodloenogotpadau10industrijauSBK/KSB
Godina Ukupan
proizvedeni
opasan
otpad
Odloeni otpad na ili u
zemlju unutar lokacije
postrojenja(t/god)
Odvoz i tretman otpada
izvanlokacijepostrojenja
uBiH(t/god)
Odvoz i tretman
otpada izvan
lokacije postrojenja
izvanBiH(t/god)
Opasni Neopasni Opasni Neopasni Opasni Neopasni
2013 4,58 0 30.001 3,82 221,11 0 0
2012 26,51 0 744,67 25,81 6.084,17 0 0
2011 13,71 0,29 1.079,91 0 5.373,4 250 0
Na podruju SBK/KSB aktivna su dva ugljenokopa: Abid Loli, BilaTravnik i Graanica, Gornji
VakufUskoplje. Dostupni podaci o otpadu nastalom u rudniku Abid Loli, BilaTravnik odnose se
samo na koliinu jalovine, koje se mjeseno prikupi oko 350 tona, a na godinjoj razini oko 4.200
tona.
Za rudnik Graanica Gornji VakufUskoplje dostupni su podaci koji se odnose samo na komunalni
otpad.Mjesenoseprikupioko5tonaotpada,odnosno60tonanagodinjemnivou.
9.3.11 Kabastiotpad
SobziromdaseuopinamaSBK/KSBkabastiotpadodlaezajednosaostalimkomunalnimotpadom,
trenutnonijemogueprocijenitikolikosegodinjeproizvedeovevrsteotpada.
9.3.12 Muljizotpadnihvoda
U procesima preiavanja otpadnih voda nastaju odreene koliine taloga ili mulja koji sadri
razliitepolutantebiolokog,organskogineorganskogporijekla,kaoivisokiprocentvode.Nepoeljni
126
su u okoliu, jer mogu sadrati patogene mikroorganizme i klice kao i toksine materije te izazivaju
neugodne mirise uslijed dalje razgradnje. Zato se deklariraju kao posebni otpad odnosno opasan
otpad(190000premaPravilnikuokategorijamaotpadasalistama)kojiseuokolimoraadekvatno
odlagatiuzprethodnuobraduuciljuneutralizacijeiuklanjanjasuvinevode.
Koliine i karakteristike nastalog mulja zavise od karaktera ulazne vode, tipa postrojenja za
preiavanje, stepena preiavanja i koliine i tereta zagaenja vode koja se preiava. Na
postrojenjima za preiavanje. Ove podatke za SBK/KSB nije mogue odrediti jer na podruju
Kantona nema postrojenja za preiavanje otpadnih voda, a mulj iz septikih jama se zbrinjava
individualnokakojeiopisanouTabela24.
9.3.13 Ambalaniotpad
TrenutnonisudostupnipodaciokoliinamaambalanogotpadanapodrujuSBK/KSB.
9.4 Otpadodvezennaodlagalite
Prema podacima dobivenim analizom upitnika iz 9 opina i komunalnih preduzea, sav otpad
prikupljenodstranekomunalnihpreduzeaseodvozinalokalnaodlagalita.
Opine Travnik, Busovaa i Vitez (od 2013. godine) potpisnice Sporazuma o pristupanju Regiji za
upravljanjevrstimotpadomikoritenjuregionalnedeponije uZenicisavprikupljeniotpadodvoze
naovuregionalnudeponiju.
Opina Novi Travnik jo uvijek nije pristupila koritenju regionalne deponije iako je jedna od
potpisnica Sporazuma. Razlog za ovo su previsoke cijene odlaganja, a koje se trenutno ne mogu
finansirati.
Na osnovu podataka dobivenih iz Regionalne deponije Moanica d.o.o. o dovezenim koliinama
komunalnogotpadautoku2013.godine,moeseizraunatidajeizovetriopineSBK/KSBdovezeno
ukupno7.941,85t.
Proraunata koliina ukupno nastalog otpada na teritoriji SBK/KSB je 72.897 tona godinje. Prema
podacima javnih komunalnih preduzea koja upravljaju otpadom, na podruju SBK/KSB je u 2013.
godini prikupljeno 44.893 tone mijeanog komunalnog otpada. U ovu koliinu najvjerovatnije, osim
mijeanogkomunalnogotpada,ulazeiodreenevrstespecijalnogotpadazbogneregulisanogstatusa
malih privrednika koji koriste hemikalije, te odreenog broja privrednika i ustanova koji nemaju
sklopljeneugovoresaovlatenimoperaterom.
Postojee stanje u opinama SBK/KSB karakteriziraju do sada nepouzdani i nepotpuni podaci o

koliini i sastavu komunalnog otpada. Za odreivanje dugoronih ciljeva racionalnog i odrivog
upravljanjaotpadomjavljasesveveapotrebazapouzdanimpodacimaokomunalnomotpadu.Zbog
toga je, utvrivanje koliine i sastava otpada, usvajanje tih rezultata i njihovo proglaavanje
zvaninimodkrucijalnevanostizastratekeodlukeuoblastiupravljanjaotpadom.
Da bi se odluivalo o konceptu iskoritavanja komponenti iz otpada ili iskoritavanju energije iz
otpada,morajuseznatimorfolokisastavikoliinaotpada.Svakodaljerazmiljanjeokonceptukoje
nijeutemeljenonapouzdanimpodacimaomorfolokomsastavuikoliinamajejakorizino.
Velikajeraznolikostmetodologijakojesekoristeuciljuodreivanjakoliinaisastavaotpada.Svaka
od njih ima prednosti i nedostatke i potrebno je odabrati onaj model koji je najprikladniji za date
usloveuovomKantonu.
127
Sav prikupljeni otpad od strane komunalnih preduzea se odvozi na lokalna odlagalita otpada,
odnosno na regionalnu deponiju. U 2013. godini je na Regionalnu deponiju Moanica d.o.o. iz
opina Vitez, Travnik i Busovaa dovezeno 7.941,85 t komunalnog otpada, to ini 23% od ukupno
prikupljenogkomunalnogotpadanapodrujuSBK/KSB.
Uzimajui u obzir da stopa rasta stanovnitva u SBK/KSB, prema podacima sa posljednjeg popisa
stanovnitva, iznosi 0,2% mogue je procijeniti da se za 5 godina ukupna koliina proizvedenog
otpadanapodrujuSBK/KSBneeznaajnomijenjatiiiznositieoko80.484t/god.
Trenutnapokrivenostuslugomprikupljanjaiodvozaotpadaje62%.Akoseuzmeprosjenipostotak
planiranog proirenja pokrivenosti u opinama koje imaju izraen Plan upravljanja otpadom a koji
iznosi 90% dobiva se podatak da e se za 5 godina na podruju SBK/KSB prikupiti oko 106.000 t
komunalnogotpadagodinje.
UMinistarstvuprostornogureenja,graenja,zatiteokolia,povratkaistambenihposlovaSBK/KSB
nisuosiguraninitehnikiniljudskiresursizaprikupljanjepodatakaiizvjetavanjeonastalomotpadu,
nainima transporta i postupanja sa otpadom. Operatori za upravljanje otpadom koji su dobili
dozvole za upravljanje odreenim specijalnim vrstama otpada ne podnose godinja izvjea
ministarstvu. Stoga se o koliinama nastalog i prikupljenog specijalnog otpada trenutno ne zna
mnogo.
Uzimajui u obzir da mali proizvoai specijalnog otpada, koji koriste hemikalije u svojim procesima
nisu regulirani sistemom, neophodno je uvesti izmjene u zakonskoj regulativi i pojaati nadzor nad
proizvoaima otpada, te nadzor nad ovlatenim operaterima koji bi morali voditi svoj registar o
preuzetom otpadu i nadlenom ministarstvu redovno dostavljati podatke o koliinama otpada koje
seprikupenateritorijiKantona.
PotrebnojeizraditiRegistarpravnihlicasapodacimaokoliinamaspecijalnogotpadakojegeneriraju
atobisenajadekvatnijerealiziralouzpomoinspekcijskihorgana.
128
10 FINANSIRANJESISTEMAUPRAVLJANJAOTPADOM
10.1 Uvod
Uspostava sistema upravljanja otpadom zahtjeva znaajna investicijska sredstva, koja mogu biti
obezbijeenaiznekogodsljedeihizvora:
sredstavaostvarenaizosnovameunarodnebilateralneimultilateralnesaradnje,
sredstva po osnovu saradnje u zemlji na zajednikim programima, projektima i slinim
aktivnostimaupodrujuzatiteokolia,
budetFederacije,
Fondzazatituokolia(federalniikantonalni),
kreditibanaka,
sredstavaizzajmovaipozajmicadrugihpravnihlicaifinansijskihinstitucija,
donatorskasredstavai
drugividovipodrkeisl.
PremaZakonuozatitiokolia
31
finansiranjezatiteokoliavriteseizFederalnogfondazazatitu
okolia(FzZOFBiH)ikantonalnihfondovazazatituokoliakojieseosnivatisciljemunapreivanja
razvoja ekonomske strukture koja je povoljna po okoli, spreavanja tete po okoli, otklanjanja
nastale tete po okoli, ouvanja zatienih prirodnih podruja, motiviranja i unapreivanja najbolje
raspoloivetehnologijeialternativa,unapreivanjaekolokesvijestijavnostiiistraivanja.
PremaZakonuoFonduzazatituokolia
32
,sredstvaFondasekoristezafinansiranjezatiteokolia,a
posebno, izmeu ostalog, za saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, te
iskoritavanje vrijednih svojstava, i obrade otpada. Sredstvima Fonda prvenstveno se finansiraju
planovi, programi, projekti i sline aktivnosti, utvreni u skladu sa Strategijom zatite okolia za
period20082018,tedrugimdokumentimaizoblastizatiteokolia
33
.Usluajufinansiranjapojedinih
aktivnosti u cilju uspostave sistema, finansije mogu biti osigurane putem zajmova i pozajmica,
subvencija, podrke, garancija, darovanja (donacija), na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje
FondilinadruginainpropisanStatutomFonda.
SredstvaFederalnogfonda,kaoikantonalnihfondovazazatituine:
sredstvaizbudeta,
donacije,zajmoviikrediti,
naknadezaobavljanjedjelatnostikoritenjemresursa,
finansijskiinstrumentikojiobuhvatajunaknadegraanskeodgovornostizatetuuokoliu.
Visina, nain obrauna i raspodjela sredstva regulisani su Zakonom o Fondu za zatitu okolia FBiH,
kaoizakonimaokantonalnimfondovimazatiteokolia.VaeiZakonoFzZOFBiHnetretiraposebno
raspodjelu razliitih kategorija naknada. Sredstva prikupljena u Fond rasporeuju se izmeu FBiH i
kantonauodnosu30%spram70%,respektivno.Osnovazaobraunsredstavakojaserasporeujusu
ukupno prikupljena sredstva iz svakog kantona posebno. Ova sredstva uplauju se kantonalnim
fondovima za zatitu okolia (ukoliko su uspostavljeni), odnosno budetima kantona, odmah po
dospijeu u Fond. Kantoni su duni osigurati adekvatna sredstva iz svog fonda za zatitu okolia i
lokalnimvlastimaradiizvrenjaposlovakojisepovjereuZakonu.
34
Fond, u dogovoru sa kantonima, navedena sredstva prebacuje jednom mjeseno, zbog utede na
bankarskim provizijama. Meutim, trenutna praksa, kada se radi o sredstvima od naknade za
31
Zakonozatitiokolia,l.101.i102,Sl.novineFBiH,br.33/03
32
ZakonoFonduzazatituokolia,l.26,.Sl.novineFBiH,br.33/03
33
ZakonoFonduzazatituokolia,l.32,Sl.novineFBiH,br.33/03
34
ZakonoFonduzazatituokolia,l.25,Sl.novineFBiH,br.33/03
129
optereenjeokoliaotpadom,jestedaseistanerasporeujukantonima,negoostajuFondu,ikoriste
sedaljezaraspodjelusredstavaputemjavnihpoziva.
35
Prema nacrtu novog Zakona o FzZOFBiH, sredstva od naknada za optereenje okolia otpadom
prikupljaju se na osnovni raun Fonda i troe u skladu sa akcionim planom Federalne strategije
zatite okolia, Federalnim planom upravljanja otpadom i drugim planovima donesenim u skladu sa
Zakonomoupravljanjuotpadominjegovimprovedbenimpropisima.
36
Fond za zatitu okolia za podruje SBK/KSB jo uvijek formalno nije uspostavljen, ali je Odlukom
Vlade Kantona Ministarstvo prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih
poslovaovlatenozaraspolaganjesredstvimaizFzZOFBiHnamijenjenihzaKSB/SBK.
PrihodikantonalnogFondazafinansiranjezatiteokolia,osiguravajuseiz
37
:
naknada oneiivaa okolia s podruja Kantona, za koje okolinu dozvolu ili urbanistiku
saglasnostizdajuministarstvoimjerodavneopinskeslube,
naknadakorisnikaokoliai
izposebnenaknadezaokolikojaseplaaprisvakojregistracijimotornogvozila.
PrihodiFondaosiguravajuseiiz:
sredstavaFzZOFBiH,
sredstava ostvarenih na temelju programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju zatite
okolia,
sredstavaizzajmovaipozajmicadrugihpravnihosobaifinansijskihinstitucija,
donacijskihsredstavaidrugihoblikapotpore,
poslovanjaFonda(naknadazaobavljeneusluge,otplateglavnica,kamataidr.),
sredstavaproraunakantonai
drugihizvorasredstavaodreenihposebnimzakonom,drugimpropisimailiugovorom.
Obveznici plaanja naknada po gore navedenim osnovama su zagaivai,a u skladu sa osnovnim

naelomzagaivaplaa,odnosnokorisniciokolia,fizikeipravneosobe.
38
Sredstva Kantonalnog Fonda za finansiranje zatite okolia, izmeu ostalog, koriste se za sljedee
oblastikojeseodnosenaupravljanjeotpadom
39:
zasaniranje,poticanjeizbjegavanjaismanjivanjenastajanjaotpada
zaiskoritavanjevrijednihsvojstavatezaobradbeotpada
zaunapreivanjeiizgradnjuinfrastrukturezazatituokolia
Pored gore navedenog, bitno je naglasiti da se u skladu sa Akcionim planom Strategije okolia
utvrenoguBudetuFederacijeBosneiHercegovine,od2011.godineprekoFederalnogministarstva
okolia i turizma raspisuju javni pozivi i izdvajaju znaajna sredstva za projekte koji se odnose na
zatituokolia.U2014.godini,radise opozivukojimse plasira1.400.000KM,ausklopuprograma
Sufinanciranje projekata za zatvaranje tehniki neureenih opinskih deponija, unapreenje rada
postojeih regionalnih centara za upravljanje komunalnim otpadom i/ili tehniko unapreenje
postojee infrastrukture i postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom na podruju Federacije
BosneiHercegovine.
35
InformacijedobiveneodpredstavnikaFzZOFBiH,juli2014.
36
NacrtnovogZakonaoFzZOFBiH,lan25.
37
ZakonoFonduzatiteokoliaSBK/KSB,lan16.,SlubenenovineKSB/SBK,br.14/11
38
39
130
10.2 Ekonomskiinstrumentiupravljanjaotpadom
Posljednjihgodinasesveviepanjepridajeekonomskiminstrumentimaiirenjunjihoveprimjeneu
zatiti okolia u zapadnoevropskim i tranzicijskim zemljama to proizlazi prije svega iz sposobnosti
ekonomskihinstrumenatada:
stalnopodstiupromjenuponaanjazagaivaapremasmanjenjuzagaivanjaokolia,
pridonoseprikupljanjufinansijskihsredstavazaulaganjauzatituokolia,
podravaju naela odrivog razvoja jer mijenjaju relativne cijene dobara i usluga koje mogu
nepovoljno uticati na okoli, to vodi alokaciji dobara prema okolino prihvatljivijoj
proizvodnjiipotronji.
Principzagaivaplaajesteprincipinternaliziranjaokolinskihtrokovakojimsenastojipromovisati
zatita okolia, imajui u vidu pristup da zagaiva treba snositi troak prouzrokovan vlastitim
zagaivanjem.
Principzagaivaplaa,uskladusalanom5.federalnogZakonaoupravljanjuotpadom(Sl.novine
FBiH#,br.33/03),ilinaelooneiivaplaa,uskladusalanom6.Zakonaoupravljanjuotpadom
SBK/KSB (Slubene novine KSB/SBK, broj 04/05, znai da proizvoa ili vlasnik otpada snosi sve
trokoveprevencije,tretmanaiodlaganjaotpada,ukljuujuibrigunakonupotrebeimonitoring.On
jeifinansijskiodgovoranzapreventivneisanacionemjerezbogtetapookolikojejeprouzrokovao
ilieihnajvjerovatnijeprouzrokovati.
Federalna Strategija upravljanja okoliem, postojea zakonska regulativa i institucionalni ustroj u
FBiH, za finansiranje sistema upravljanja otpadom predvia sljedei plan uspostave ekonomskih
instrumenataupravljanjaotpadom:
Naknade:
Ekoloke naknade za razvoj lokalne zajednice u okruenju pogona za zbrinjavanje
otpada;
Korisnikenaknadezasakupljanjeiodlaganjekomunalnogotpada;
Naknadezaopasniotpad;
Naknadezaindustrijskiotpad;
Taksezanepridravanjepropisaotpad;
Grantovi,zajmovi,smanjeneporeznestope,ubrzanaamortizacija,itd.subvencije:
Podrkarazvojuintegralnogsistemaupravljanjaotpadom;
Refundiranje:
Ambalaazanapitke(staklo)
Ambalaazanapitke(pvc,staklo,metali)
Trenutnosenapodruju FBiH,odnosnoinapodrujuSBK/KSBprimjenjujusamonekiodnavedenih
ekonomskih instrumenata, ali i instrumenti koji nisu detaljno obraeni Strategijom zatite okolia
FBiH.
Mobilizacija finansijskih resursa preduvjet je za uspjenu implementaciju Strategije i ostvarivanje
drugih programa zatite okolia. Politika Europske unije jasno odreuje upotrebu ekonomskih
instrumenatakaonajboljeganainaintegracijeekonomskogiekolokogaspektaprivrednograzvoja.
Analiza stanja okolia jasno pokazuje nedovoljnu razvijenost ekonomskih instrumenata u okoliu u
FBiH. Ekonomski instrumenti treba da prue dopunski poticaj za smanjivanje oneienosti ispod
granica propisanih zakonom. Takoer, treba ih kreirati da potaknu nove postupke kontrole i
smanjivanja oneienosti, openito nove proizvodne postupke i razvoj novih proizvoda, ali i
pogodnoutjeunapromjeneponaanjapotroaaproizvodaiusluga.StrategijazatiteokoliaFBiH,
upogleduekonomskihinstrumentapredviaimjerezanjihovuuspostavu,ito:
IzradaStudijeouvoenjuekonomskihinstrumenata,
Programiobukezaimplementacijuekonomskihinstrumenatai
Izraivatigodinjeplantroenjaprihodaodekonomskihinstrumenata.
131
Navedene mjere unutar Strategije su ocijenjene kao prioritetne te se njihova implementacija

predvialaukratkoronomperiodu,alidoimplementacijeistih,jouvijeknijedolo.
U nastavku se daje pregled i prijedlog ekonomskih instrumenata koje treba uzeti u obzir unutar
SBK/KSB,iprijeimplementacijenavedenihmjerananivouFBiH.
10.2.1 Postojeiekonomskiinstrumentizaupravljanjeotpadom
PregledpostojeegstanjauFBiHiSBK/KSBzanavedeneekonomskeinstrumentedajeseunastavku.
10.2.1.1 Korisnikanaknadazakomunalniotpad
Trenutno najrasprostranjeniji i opteprihvaeni ekonomski instrument za upravljanje vrstim
otpadom,kakouFBiH,takoiuSBK/KSB,jestenaplatauslugaodkorisnika.
Ovavrstanaknadeimazaciljosiguratipokrivanjetrokovaprikupljanjaiodlaganjaotpadaodstrane
korisnikausluga.
U SBK/KSB prikupljanje komunalnog otpada je u nadlenosti opinskih komunalnih preduzea, koja
nisupopravilupreduzeakojanudejedinouslugekojeseodnosenaotpad.UskladusaZakonomo
komunalnim djelatnostima SBK/KBS
40
pod prikupljanjem i odvoenjem komunalnog otpada iz
stambenih objekata i poslovnih prostora na deponiju podrazumijeva se prikupljanje komunalnog
otpada na za to odreenim mjestima i njegovo odvoenje na deponiju, a pod odlaganjem
komunalnog otpada podrazumijeva se obraivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na
deponiju,otvaranje,saniranjeizatvaranjedeponijepoposebnimpropisima;
Ne postoji propisana metodologija za odreivanje visine adekvatne naknade za otpad (sadanji
ekonomski instrument koji se primjenjuju u postupanju sa komunalnim otpadom), ve se naknade
zasnivajuuglavnomnapaualnomiznosukojiseobraunavapobrojukvadratnihmetarastambenog
iliposlovnogprostorailipremabrojulanovadomainstva.
Pregledpostojeihnaknada(tarifa),testepenanaplate,napodrujuSBK/KSBzauslugeprikupljanja,
odvoza i deponovanja smea u komunalnim preduzeima u 12 opina u SBK/KSB dat je u narednoj
tabeli.
Tabela39.Tarifeinaplatakomunalnihpreduzeau12opinauSBK/KSB
Red.
broj
Opina Naziv
komunalnog
preduzea
Tarifa za drutveni i
privrednisektor
Tarifa za
domainstva
Stepen naplate
u 2012/2013
godini(%)
1 Bugojno JKUPistoa Prodavnice mjeovite
robe 1,5 KM/m
2
koritene povrine
prostora; ugostiteljski
objekti 1,00 KM/m
2
,
ostale trgovake i
zanatske radnje 0,80
KM/m
2
0,12 KM/m
2
koritene povrine
stambenog
prostora
75%
80%
2 Busovaa JKP
Komunalacd.o.o.
1,0 KM/m
2
koritene
povrineprostora
6 KM za 1 lana
domainstva;
8 KM za 2 lana
domainstva;
10 KM za 3 i vie
lanova
domainstva
75%
80%
3 Dobretii KPVIKd.o.o. Tarife u opini
Dobretii jo nisu
Tarife u opini
Dobretii jo nisu
40
Zakonokomunalnimdjelatnostima,lan4,SlubenenovineKSB/SBK,br.13/13
132
Red.
broj
Opina Naziv
komunalnog
preduzea
privrednisektor
Tarifa za
domainstva
Stepen naplate
u 2012/2013
godini(%)
odreene odreene
4 Donji
Vakuf
JKUP istoa
d.o.o.
Tarife su definisane za
drutvene djelatnosti,
za privredu i za ostale
korisnike , a kreu se
od 12150 KM
mjeseno
3 KM za samaka
domainstva;
4,5KMzavielana
domainstva
5060%
5 Fojnica JKP"ona"d.o.o. 0,15 KM/m
2
koritene
povrineprostora;
8 KM za posude
volumena1,1m
3
Za domainstva
0,075 KM/m
2
koritene povrine
stambenog
prostora;
Za privredu 0,15
KM/m
2
koritene
povrineprostora;
5 KM odvoz smea
iz domainstava iz
neurbanih dijelova
Opine.
94%
6 Gornji
Vakuf
Uskoplje
JKPRadovina 1240KM trgovine;
80 KM banke, pote,
BS,mesnice
30KMkole,
120 KM opina, MUP i
sl.
2 i 4 KM za 1 i 2
lanadomainstva;
6 KM za 3 i vie
lanova
domainstva
70%/80%
privreda
65%/75%
domainstva
7 Jajce JKP istoa i
zelenilo
Za drutveni sektor
0,18KM/m;
Trgovina
neprehrambenom
robom0,75KM/m;
Trgovina
prehrambenom robom
i ugostiteljski objekti
0,75KM/m;
Zanatske radnje i sl.
0,45KM/m.
4,0 KM/mjeseno
za nosioca
domainstva;
1,20 KM za svakog
narednog lana
domainstva
80%
75%
8 Kiseljak JP Vodovod i
kanalizacija
0,20 0,60 KM/m
2
koritene povrine
prostora;
9,6088KMzarazliite
volumeneposuda.
1,6 KM za 1 lana
domainstva;
4,88,4 KM za
razliite volumene
posuda
95100%
9 Kreevo JKP Komunalno
d.o.o.
0,25 KM/m
2
koritene
povrineprostora
0,10 KM/m
2
koritene povrine
stambenog
prostora
pravna lica
95%,fizika lica
65%
10 Novi
Travnik
JKP Vilenica
istoa
0,10 1,0 KM/m
2
koritene povrine
prostora(saPDV)
8,00 KMseoska
domainstva
paual(saPDV)
3,50 KM/po lanu
gradska zona (sa
PDV)
55%
65%
11 Travnik JKP Babunar
Travnik, JKP
1,40KM/ m
2
(saPDV) 3,51 KM/lanu
domainstva (sa
pravna lica
95%,fizika lica
133
Red.
broj
Opina Naziv
komunalnog
preduzea
privrednisektor
Tarifa za
domainstva
Stepen naplate
u 2012/2013
godini(%)
Trebinjica Nova
Bila
PDV) Izona
1,75 KM/lanu
domainstva (sa
PDV)IIzona
1,17 KM/lanu
domainstva (sa
PDV)IIIzona
70%
12 Vitez JKPVitkom Tarife su definisane za
4 kategorije pravnih
lica i iznose: 0,35
KM/m
2
; 0,40 KM/m
2
;
0,65 KM/m
2
i 0,80
KM/m
2
.
36110 KM za razliite
volumeneposuda
4,16 KM za
domainstva u
kuamado2lana;
6,84 KM za
domainstva u
kuama sa 3 i vie
lanova;
0,12 KM/m
2
za
stanoveprema
koritenoj povrini
stambenog
prostora
60,47%
65%
Raspoloiveinformacijeukazujunaveomaneujednaeneidostarazliitetarifezauslugaprikupljanja,
odvozaideponovanjasmeakakozadrutveniiprivrednisektortakoizadomainstvau12opinau
SBK/KSB.
Da bi primjena ovog ekonomskog instrumenta bila adekvatna i ispunila svoju prvobitnu namjenu i
omoguilaselektiranjeirecikliranjeotpada,korisnikunaknaduzaprikupljanjeiodlaganjeotpadabi
trebalo da plaaju svi korisnici usluge prikupljanja i odlaganja otpada. Trenutno domainstva i
privreda plaaju naknadu koja je neovisna od koliina generiranog otpada. Visina naknada bi se
trebala odrediti na objektivniji nain, i trebala bi zavisiti od stvarne koliine otpada. Korisnika
naknadabitrebaladabudekalkulisanapoprincipufullcostrecoverytonijesluajukomunalnim
preduzeima u SBK/KSB. Trokovi koji bi trebali biti pokriveni cijenom usluge vezani su za
prikupljanje, odvoz i odlaganje otpada na registrirane deponije, kao i trokove administracije i
kontrole.Postupnaizmjenatarifnepolitikeupravcuobraunapokoliiniiupunomobimutrokova
prepoznata i kao prioritetna akcija Strategije zatite okolia FBiH. To bi uticalo na javnu svijest i
stvorilo podsticaje za prethodno sortiranje, smanjivanje i recikliranje otpada. Preporuljivo je vezati
naplatu sa brojem i zapreminom standardnih kontejnera ili vrea za otpad. Tamo gdje je to
neizvodljivo,ilineopravdanoskupo,naplatubitrebalovritipolanudomainstva.
Poredgorenavedenog,neophodnojepoveatiistepennaplateukomunalnimpreduzeima,kojijeu
prosjeku ispod 70%. Iz ostvarenih prihoda, ak i u sluaju 100% naplate, gotovo je nemogue
finansiratiprojekterazvojainfrastruktureupravcupoveanjaobuhvatakorisnika,akojiistovremeno
potiu primjenu naela iz Zakona o upravljanju otpadom: prevencije, odvojenog prikupljanja i
reciklae.
SBK/KSB ne subvencionira rad komunalnih preduzea u 12 opina. U veini opina u SBK/KSB
sredstva koja se izdvajaju za ulaganje u komunalnu infrastrukturu se realiziraju putem subvencija i
kapitalnih grantova koji se daju javnim komunalnim preduzeima za poboljanje usluga iz njihove
djelatnosti. Subvencije i grantovi javnim komunalnim preduzeima na podruju Kantona
namijenjenihzaunapreenjesistemaupravljanjaotpadomdatesuusljedeimopinama:
134
Tabela40.Subvencije/grantovijavnimpreduzeimajavnimkomunalnimpreduzeima
Red.broj Opina Godina Subvencije/grantovijavnimkomunalnimpreduzeima
IZNOSuKM SVRHA
1 Kreevo 2012.
2013.
9.116
7.200
Za JKP Komunalno sanacija
gradskedeponijeDubrava
Za JKP Komunalno nabavka

kontejnera, sanacija divlje
deponijeumjestuKosina
2 NoviTravnik 2012.
2013.
2014.(planirano)
216.285
194.802
53.072
ZaJKPVilenicaistoasanacija
lokalne deponije; Uklanjanje
divljihdeponija;Izgradnjazelenih
otoka; Nabavka tabli sa
natpisom Zabranjeno odlaganje
otpada
3 Vitez 2012.
2013.
2014.(planirano)
214.169
220.000
120.000
Uklanjanje divljih deponija;
Izgradnja nie za hajfie, nabavka
korpi za otpatke, uklanjanje
divljih deponija; Grant za
kontejnere i ienje divljih
deponija
10.2.1.2 Naknadazaupravljanjeambalanimotpadom
Od 2013. godine Fond za zatitu okolia FBiH, na osnovu Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o upravljanju ambalaom i ambalanim otpadom
41
, prikuplja naknade i po ovom osnovu,
bezobziranaporijeklootpada(industrija,zanatstvo,maloprodaja,uslunedjelatnosti,domainstva),
a u cijelosti ih rasporeuje uprava Fonda za projekte upravljanja i zbrinjavanja ambalae i
ambalanogotpada.
Prema navedenom Pravilniku proizvoa, uvoznik, punilac, paker, distributer i krajnji snabdjeva
obvezan je da se prikljui u sistem upravljanja ambalanim otpadom i odgovoran je za postizanje
propisanih ciljeva.
42
Ove obveze proizvoa, uvoznik, punilac, paker, distributer i krajnji snabdjeva
moguprenijetidirektnonaoperaterasistema.Usluajuneprenoenjaobavezanaoperaterasistema
uvoznik,punilac,paker,distributerikrajnjisnabdjevauplaujupropisanenaknadeuFond.
Dakle Pravilnik i njegove izmjene predviaju plaanje opte naknade za ispunjenje ciljeva koliina
otpada,zatimnaknadu zaneispunjenjeobavezeprikljuenjaoperaterusistema,kaoievidentirajuu
naknadu koja u iznosu 0,002 KM po kilogramu ambalae Fondu za administrativne trokove
provoenja ovog Pravilnika. Operater sistema plaa evidentirajuu naknadu za sve svoje obveznike
Fondujednomgodinjeprilikompodnoenjagodinjegizvjetaja.
ObraunnaknadesevrisamozakoliineambalaeprviputstavljenenatriteFBiH.
Upraksisistemupravljanjaambalanimotpadomizgledakaonaslici
43
:
41
SlubenenovineFBiH,broj:88/11i28/13
42
PravilnikoizmjenamaidopunamaPravilnikaoupravljanjuambalaomiambalanimotpadom,lan13.
43
Shemapreuzetasawww.ekopak.ba
135
Slika7.SistemupravljanjaambalanimotpadomuFBiH(http://www.ekopak.ba)
Dakle,obvezniciplaanjanaknadapoovomosnovu,naknadeplaajuovlatenomoperaterusistema
upravljanja ambalanim otpadom i/ili Fondu za zatitu okolia, a operater novac usmjerava u
unapreenje sistema, odnosno u lokalnu zajednicu, komunalna preduzea, sakupljaima,
reciklaerima,aliiFzZOFBiH.
Fond je po osnovu ovih naknada u 2013. godini ukupno prikupio oko 464.052 KM to predstavlja
1,7% ukupno svih prikupljenih prihoda u toj godini. Sa podruja SBK/KSB po ovom osnovu Fond je
prikupio svega 20.000 KM, to predstavlja samo 1% naknada prikupljenih po svim osnovama sa
podrujaovogkantona.
Fondsredstvaprikupljenapoovomosnovunamjenskitroizaupravljanjeambalanimotpadom.
44
Prema informacijama dobivenim u FzZOFBiH i Ekopaku, ovlatenom operateru sistema, ne postoje

pouzdanipodaciokoliinamaprikupljenogotpadasapodrujapojedinihkantona,patakonipodacio
prikupljenimnaknadamapoovomosnovunisuprecizni.
U skladu sa lanom 17. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalaom i
ambalanim otpadom (Slubene novine FBiH, br. 88/11) operater sistema, da bi dobio dozvolu za
upravljanjeotpadom,uzzahtjevzaizdavanjedozvoleizmeuostalogmorapriloitii:
ugovore sa najmanje 30 subjekata upravljanja ambalaom i ambalanim otpadom, koji na
tritestavljajunajmanje30000tambalaenagodinjemnivoui
predugovoresaovlatenimsakupljaimaizsvihkantona,odnosnoreciklaerimazasvevrste
ambalanihmaterijala(plastika,papir,karton,metal,staklo,drvo,vieslojnimaterijali).
S obzirom da ne postoji precizna obaveza prikupljanja odreenih koliina otpada po kantonima,

preporukajedaseupostojeukantonalnuregulativunanekinainovaobavezaiuspostavi,kaoida
seoperaterobaveenaizvjetavanjeikantonalnimfondovimazazatituokolia,kakooprikupljenim
koliinama otpada, tako i o sredstvima koja je uloio u sistem upravljanja otpadom na podruju
kantona.
44
PravilnikoizmjenamaidopunamaPravilnikaoupravljanjuambalaomiambalanimotpadom,lan23.
136
10.2.1.3 Naknadeodupravljanjaotpadomodelektrinihielektronskihproizvoda
Naknada za upravljanje EE otpadom je naknada koju plaaju proizvoai i uvoznici EE opreme
prilikomstavljanjaisteprviputnatriteFederacijeBiH,snamjenompokrivanjatrokovaodvojenog
sakupljanja,obradeiponovneupotrebeEEotpada.Obavezaplaanjanaknadeodnosisenaopremu
kojaje:
proizvedenaiprviputstavljenanatriteuBiH;
proizvedenauBiH,aproizvoajenjegovkrajnjikorisnik;
uvezenaizdrugedrave,prviputstavljenanatriteuBiH
uvezenaizdrugedrave,auvoznikjenjegovkrajnjikorisnik.
PostojedvijevrstenaknadezaEEopremu:opaiposebna.
SviproizvoaiiuvozniciobaveznisuuplaivatiopunaknaduFonduzazatituokolia.
ProizvoaiiuvoznicikojisuprenijelisvojeobavezenaOperaterasistemaplaajuposebnunaknadu
Operateru, a oni proizvoai i uvoznici koji nisu prenijeli svoje obaveze na Operatera sistema su
duni, uzopunaknadu,uplaivatiiposebnunaknaduza upravljanjeotpadnomopremom Fondu za
zatituokolia.
Tokom2013.godineFondjezapoeoaktivnostinaimplementacijiPravilnikaoupravljanjuotpadom
elektrinih i elektronskih proizvoda
45
, po kojem je propisana opa i posebna naknada za upravljanje
istim. Fond je po ovom osnovu u 2013. godini izdao Rjeenja za naplatu ope naknade u vrijednosti
191.665KM,odegajenaplaeno53%iRjeenjazanaplatuposebnenaknadeuvrijednosti892.827
KModegajenaplaeno1%.
NajznaajnijimobveznicimaRjeenjasuizdataudecembru2013.godinetakodasenjihovanaplata
oekujeu2014.godini.
Sa podruja SBK/KSB prikupljeno je oko 1.000KM ove vrste naknade. Razlozi ovako malog iznosa su
vjerovatnozbogkratkogvremenaimplementacije,aliiinjeniceda,premainformacijadobivenimod
Drutva ZEOS ekosistem, ovlatenog operatera sistema upravljanja otpadnom elektrinom i
elektronskom opremom u Federaciji Bosne i Hercegovine, preuzimanja i zbrinjavanja otpadne
elektrine i elektronske opreme na podruju SBKa nije bilo, jer odreeni pravni subjekti sa tog
podrujanisubilizainteresovanizasaradnjusaoperateromsistema.
Nekiodproblemasakojimasesusreenavedenioperatersistemasui:
Otpor obveznika problem neprikljuivanja operateru sistema i nedovoljna informisanost o
Pravilnikuoupravljanjusaotpadomodelektrinihielektronskihproizvoda;
Radsatrinomiokolinskominspekcijom;
Otporkomunalnihpreduzeanezainteresovanostzasuradnjusaoperateromsistema,kaoi
nezainteresovanost za selektivnim razvrstavanjem elektrinog i elektronskog otpada bez
obziratobiDrutvoZEOSekosistemplaalonaknaduzaovuvrstuusluge;
Nedovoljnosavjesnigraanioodlaganjuiupravljanjuelektrinomielektronskomopremom
jako mali nivo svijesti o zatiti okolia nepostojanje zakonske regulative upravljanja i
zbrinjavanjeOEEO.
Pravilnik o upravljanju otpadom elektrinih i elektronskih proizvoda daje odreene ciljeve koji se
odnose na prikupljeni otpad ove vrste samo za entitetski nivo (FBiH), tako da je preporuka da se
odreeniciljevipostaveizakantonepojedinano.
10.2.1.4 Depozitnorefundiranje
Sistemi za refundiranje i povrat ambalae postoje u Bosni i Hercegovini, ali nisu dovoljno
transparentni.Upredratnomperiodusupostojalizastaklo(bocezamineralnuvodu,sokoveipivo)i
samomalibrojpreduzea (proizvodnja pia)jouvijekkoristeovajsistem(zadnjih30iviegodina),
45
SlubenenovineFBiH,broj:87/12
137
alisamozajedandioproizvodnje(ostali,veidiojezamijenjenlimenkamaiplastinimbocama).Na
maloprodajnimmjestimaposebnosenaplaujetzv. povratnaambalaazabezalkoholnapiaipivo.
Pri narednim kupovinama zamjenjuje se ambalaa, po sistemu prazno za puno. Iako se ovaj
instrument pokazao kao vrlo uspjean u dugom periodu, odreeni problemi se javljaju, prije svega
uslijed sve veeg naputanja staklenih boca i prelaska na PET i aluminijsku ambalau. Stoga je
efikasan nain za prikupljanje PET boca i aluminijskih konzervi, od strane proizvoaa pia,
neophodan.
eme refundiranja depozita se koriste za glavne tokove otpada u mnogim evropskim zemljama.
Sutina instrumenta lei u obavezi proizvoaa, ili uvoznika odreenih roba, da preuzmu pakovanje
i/ilisamproizvod,poistekuperiodaupotrebe(npr.kuniaparatiielektronika,kompjuteriitd.).
U skladu sa lanom 18. Zakona u upravljanju otpadom FBiH, proizvoa e primiti nazad i/ili
nadoknaditi koritene proizvode ili otpad od proizvoda od vlasnika u skladu sa posebnim propisima
radi ponovnog koritenja, reciklae ili odlaganja na okolinski prihvatljiv nain. Proizvoa moe
primiti natrag ili nadoknaditi proizvode ili otpad od proizvoda od vlasnika ili sklopiti ugovor za
pruanje usluga na dobrovoljnoj osnovi sa prodavaem. Proizvoa e nadoknaditi depozit koji je
prethodno platio za proizvod. Provedbenim propisom utvrdit e se obaveza koritenja sistema za
nadoknaivanjedepozitakadaseradioodreenimproizvodima.
Pravilnikomoupravljanjuotpadomodelektrinihielektronskihproizvodaiz2012.godineuvedenisu
ciljeviukoliinamaotpadakojesviproizvoai,odnosnoobveznicimorajuispuniti, tese timei dala
mogunost refundiranja, odnosno nagraivanja za dostavljenu opremu. Trenutno u BiH postoje
proizvoai koji nude odreeni popust na kupovinu novog elektronikog ureaja ukoliko mu kupac
donesenekistariureajprilikomkupovine.Ovajinstrumentsetakoermoekombinovatisanekim
drugim vidom podsticaja za kupce, kao to je na primjer produeni garantni rok, ili besplatno
pruanjeservisazanekidrugiproizvod.
Dajui podsticaja recikliranju, ovaj instrument pokazuje znatan ekoloki potencijal. Istovremeno,
ekonomske prednosti se ogledaju u boljoj konkurentnosti onih preduzea koja su ukljuena u akciju
"starozanovo".
10.2.1.5 Naknadezbognepovinovanja(kazneilipenali)
FBiH je 2005. godine usvojila grupu Pravilnika koji su u skladu sa Zakonima o upravljanju otpadom i
nepridravanje istih moe biti osnova za primjenu ovih naknada. Prema Zakonu o upravljanju
otpadom (lan 53.), novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit e se za
prekrajodredbiovogzakonasvakopravnoliceodnosno,novanomkaznomuiznosuod500,00KM
do2.000,00KMkaznitesezaprekrajodredbiovogzakonaodgovornoliceupravnomlicu.
U skladu sa Pravilnikom o ambalai i ambalanom otpadu, novanom kaznom od 20.000 do 50.000
KM kaznit e se za prekraj proizvoa ambalanog materijala, uvoznik, punilac, paker, distributer,
krajnji korisnik, krajnji snabdjeva, operater sistema, sakuplja ambalanog otpada, prevoznik i
reciklaer ambalanog otpada ako postupa suprotno Pravilniku. Ovaj pravilnik predvia i kazne za
odgovornalicauiznosuod1.000do10.000KM.
Pravilnikom o upravljanju otpadom od elektrinih i elektronskih proizvoda predviene su iste
kaznenemjerekaoiuZakonuoupravljanjuotpadom.
lan 42. Zakona o upravljanju otpadom SBK/KSB takoer predvia novane kazne od 1.000 do
10.000KM za pravna lica koja se ne pridravaju njegovih odredbi, zatim od 500 do 1.000KM za
odgovorneosobe,aliiod200do500KMzafizikalicakojaodlauilibacajuotpadnamjestokojenije
predvienozaodlaganjeotpada.
Ovim lanom korisnik sredstava prikupljenih od novanih kazni jeste Kantonalni Fond za zatitu
okolia.
Nadzor nad aktivnostima upravljanja otpadom i ispunjenjem uvjeta iz dozvole, u skladu sa
odredbama Zakona o upravljanju otpadom i propisa donesenih na osnovu njega, vre inspektori
zatiteokolia,nafederalnomnivoufederalniinspektorinakantonalnomnivoukantonalni.
138
Nadzor nad primjenom odredaba Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu koje se odnose na
stavljanje ambalae u promet, kao i nadzor nad primjenom odredaba Pravilnika o upravljanju
otpadomodelektrinihielektronskihproizvodakojeseodnosenastavljanjeopremeupromet,vri
Ministarstvonadlenozatrgovinuprekotrinihinspektora.
Iz gore navedene analize, za odreene novane kazne nije jasno gdje se uplauju, odnosno ko i na
koji nain raspolae tim sredstvima: Preporuka je da se odreenim propisom na nivou kantona ova
sredstvausmjereponovouunapreenjesistemaupravljanjaotpadom.
10.2.2 Buduiekonomskiinstrumentizaupravljanjeotpadom
Plan uspostave ekonomskih instrumenata upravljanja otpadom, u skladu sa Strategijom zatite
okoliaFBiH,podrazumijevauvoenjenovihiunapreenjepostojeihinstrumenata.
Uvoenje i unapreenje ekonomskih instrumenata za upravljanje otpadom, kao akcije unutar
Strategije,nanivouFBiH,trebalosevesa2014.godinomimplementiratiupotpunosti.
IakoseinstrumentiimjereizStrategijenanivouFBiHjouvijeknisuimplementirali,zapotrebePlana
upravljanjaotpadomSBK/KSB,uraenjeplankojijeprikazanjeutabeliispod.
Tabela41.Planuspostaveekonomskihinstrumenata
Ekonomski instrumenti za upravljanje
otpadom
Postojei
(2014)
Kratkoronicilj
(2015)
Srednjeroni(2017)
Naknade:
- Korisnikenaknadezasakupljanjei
odlaganjekomunalnogotpada
- Ekolokenaknadezarazvojlokalne
zajedniceuokruenjupogonaza
zbrinjavanjeotpada
- Naknadezaopasniotpad
- Naknadezaindustrijskiotpad
X Unapreenje
instrumenta
- Uvoenje
instrumenta
- Uvoenje
instrumenta
- Uvoenje
instrumenta
Taksezanepridravanjepropisa
- Taksezanepridravanjepropisa
otpad
X Unapreenje
instrumenta
Grantovi, zajmovi, smanjene porezne stope,

ubrzanaamortizacija,itd.subvencije
- Podrkarazvojuintegralnogsistema
upravljanjaotpadom
Uvoenje
instrumenta
SBK/KSB bi trebao raditi na unapreenju postojeih instrumenata odmah, te e finalizirati njihovo

unapreenje u 2015. godini, dok e za uvoenju novih ekonomskih instrumenata stvoriti sve
pretpostavke,ikadaseistiuvedunanivouFBiH,implementiratiihupraksi,anajkasnijedo2017.
10.2.2.1 Unapreenjekorisnikihnaknadazasakupljanjeiodlaganjekomunalnogotpada
Razlozi i mogunosti za unapreenje politike cijena za korisniku naknadu (usluge prikupljanja i
odvoenjaotpada)saciljempunogpokrivanjatrokovavesuobjanjeniuprethodnimanalizama.
Ciljevi Promjena politike cijena za korisniku naknadu (usluge prikupljanja i odvoenja otpada) sa
ciljempunogpokrivanjatrokovadatisuutabeliispod.
139
Tabela42.CiljeviPromjenapolitikecijenazakorisnikunaknadu
Hijerarhijaciljeva Kljuni indikatori
djelotvornosti
Monitoringiprocjena
Razvojnicilj:
Finansiranje aktivnosti na
poveanju obuhvata stanovnitva
uslugamaprikupljanja
Procent implementacije
planiranihaktivnosti
Pratiti promjene u implementaciji
planiranih aktivnosti tokom
odreenogvremenskogperioda
Okolinicilj:
Poboljanostanjeokolia
Brojnelegalnihdeponija
Pratiti smanjenje broja nelegalnih

deponija tokom odreenog
vremenskog perioda poslije uvoenja
ovihnaknada
Ekonomskicilj:
Povrat trokova, Naelo korisnik
plaa
Stopanaplate Prikupljanje podataka o trokovima

uslugeiiznosuprikupljenihprihoda
Ciljpravednosti:
Odrivo upravljanje poduzeima
zaprikupljanjeitransportotpada
Broj preduzea koja se ne

subvencioniraju
Pratitifinansijskoposlovanjepoduzea
ukontekstuodrivosti
10.2.2.2 Ekolokenaknadezarazvojlokalnezajedniceuokruenjupogonazazbrinjavanje
otpada
Izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom i drugih pogona za zbrinjavanje otpada,
neminovno e se odvijati u blizini naselja. Dosadanja iskustva pokazuju na nepovjerenje
stanovnitva i otpor realizaciji ovih infrastrukturnih objekata. Rjeavanju ovog znaajnog problema
trebapristupitinavienaina,odrealizacijeodgovarajuihkampanjapodizanjajavnesvijestikojesu
predviene Strategijom, do uvoenja adekvatnih ekonomskih instrumenata. Stoga se predlae
uvoenje ekoloke naknade koja se zaraunava u cijenu odlaganja, a ija se sredstva trebaju
namjenski troiti na razvoj lokalne zajednice i unaprjeenje kvaliteta ivota. Sredstva se ulau u
izgradnjurekonstrukcijekulturnih,obrazovnihirekreacijskihsadrajaizajednikeinfrastrukture.
Tabela43.CiljeviEkolokihnaknadazarazvojlokalnezajedniceuokruenjupogonazazbrinjavanje
otpada
djelotvornosti
Monitoringiprocjena
Razvojnicilj:
Finansiranje razvoja lokalnih
zajednica u okruenju pogona za
zbrinjavanjeotpada
Okolinicilj:
SmanjenjeNIMBY
46
efekta
Broj protesta prilikom

izgradnjei/iliradupogona
Pratiti broj protesta poslije uvoenja
ovenaknade
Ekonomskicilj:
Ostvareniprihod

Ciljpravednosti:
Zatita lokalnog stanovnitva i
unaprjeenjekvalitetaivota
Zadovoljstvograana Pratiti anketiranjem zadovoljstvo

graana
46
EfekatNotInMyBackyardNeumomdvoritu)nazivjezaefektkojisejavljakadsuljudisvjesnidajenetopotrebno,alisezbog
nedostatkainformacijabojeiodbijajudatobudeunjihovomdvoritu.
140
10.2.2.3 Naknadezaopasniotpad
Kakonepostojeposebnenaknadezaopasniotpadkakonadravnomtakoninaentitetskomnivou,
uvoenje tih naknada na ovim nivoima treba da bude prioritet u kratkoronom periodu, radi
opasnosti koje ovaj otpad ima na ljudsko zdravlje i okoli. to se tie opasnog otpada, posebno je
vano da se nakade zasnivaju na koliini ili teini, kao i na vrsti otpada, i da imaju stope koje potiu
poduzea da uvode procese kojim se smanjuje koliina nastalog otpada, ukljuujui promjene u
tehnolokomprocesuirecikliranje.Troakodlaganjaotpada trebajuupotpunostisnositiindustrijei
djelatnosti koje ga stvaraju. Uvoenje ovog ekonomskog instrumenta na kantonalnom nivou,
uslovljenojeuvoenjemistognaviimnivoima.
Tabela44.CiljeviNaknadezaopasniotpad
djelotvornosti
Monitoringiprocjena
Razvojnicilj:
Finansiranje aktivnosti planiranih
u Strategiji upravljanja opasnim
otpadom
Npr.: Registar opasnog otpada,
Sanacijakontaminiranihdeponija,
kao i naputenih odlagalita
smea,Izgradnjaspalionica,itd.
Okolinicilj:
Broj saniranih kontaminiranih

deponija,
Broj preduzea ukljuenih u
sistem
Pratitismanjenjebrojakontaminiranih
deponija tokom odreenog
vremenskog perioda poslije uvoenja
ovihnaknada
Ekonomskicilj:
Povrattrokova,
Naelokorisnikplaa

Ciljpravednosti:
Zatitaopegzdravljaiokolia
Brojarita Pratiti smanjenje broja arita

lociranihublizininaseljenihpodruja
10.2.2.4 Naknadezaotpadizindustrije
Industrijski otpad se najee odlae na lokalne deponije, zajedno sa komunalnim otpadom. Jedan
dio osnovne i teke industrije, kao to su rudnici, termoelektrane itd., imaju svoje vlastite deponije
unutarindustrijskihkompleksa.Finansiranjesistemazaupravljanjeotpadomubudunostitrebabiti
zasnovano na naelu zagaiva plaa. Kao prijelazno rjeenje mogue je implementirati princip
naplaivanja za upravljanje otpadom na osnovu zauzetog prostora (m
2
), naroito za industrijski i
opasniotpad.Postepeno,naknadebisetrebalezasnivatinakoliiniproizvedenogotpada,ajedandio
trokova bi se mogao povratiti recikliranjem dijela otpada. Troak odlaganja industrijskog otpada
trebaobiupotpunostibitipokrivenodstraneproizvoaaotpada.
Tabela45.CiljeviNaknadezaotpadizindustrije
djelotvornosti
Monitoringiprocjena
Razvojnicilj:
Finansiranje aktivnosti planiranih
uStrategijiupravljanjaotpadom
Npr.:
Registar industrijskog otpada,
Brojizgraenihpostrojenjaza
Prikupljanje podataka o broju

izgraenih postrojenja za tretman
141

djelotvornosti
Monitoringiprocjena
Sanacijakontaminiranihdeponija,
kao i naputenih odlagalita
smea, Izgradnja sanitarnih
deponija, Izgradnja spalionica,
itd.
tretmanindustrijskogotpada industrijskog otpada, poslije uvoenja
ovih naknada, tokom odreenog
vremenskogperioda
Okolinicilj:
Brojsaniranih
kontaminiranihodlagalita,
Brojizgraenihdeponija
Pratitismanjenjebrojakontaminiranih
deponija i porast broja izgraenih
deponija
Ekonomskicilj:
Povrattrokova,
Naelokorisnikplaa

Ciljpravednosti:
Zatita opeg zdravlja i okolia,
porastzaposlenosti
Brojzaposlenihljudi Pratitiporastzaposlenostipriizgradnji
ovihobjekata
10.2.2.5 Subvencijezarazvojinfrastrukturezaintegralnisistemupravljanjaotpadom
Strategija u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom FBiH predvia niz mjera na uspostavljanja
integralnog sistema upravljanja otpadom baziranog na naelima prevencije, odvojenog prikupljanja,
reciklaeiponovneupotrebe.
Takvepromjeneusistemuupravljanjaotpadomvepostojeipoeljnesusaokolineperspektive,ali
mehanizam njihovog nadzora, a posebno ekonomski aspekt, nisu razvijeni. Odvajanje otpada i
reciklaaetrebatiznaajnoulaganjekapitalaprijenegotoediotrokovaupravljanjaotpadombiti
vraenputemprodajerecikliranogmaterijala.Stogaseuzsetnaknadaitaksipredlaeirazvojpolitike
subvencioniranja za ulaganja u razvoj infrastrukture za integralno upravljanje otpadom, kao oblika
pomoipravnimsubjektimaurealizacijipredvienihaktivnosti.
Tabela46.CiljeviSubvencijazarazvojinfrastrukturezaintegralnisistemupravljanjaotpadom
djelotvornosti
Monitoringiprocjena
Razvojnicilj:
Proirenje mree za odvojeno
prikupljanje i transport, te
reciklau
Broj i kapacitet izgraenih

postrojenja za reciklau i
mree za odvojeno
prikupljanje
Praenje stepena implementacije ovih
mjera u skladu sa oekivanim
operativnim ciljevima Strategije i
posebnim ciljevima kantonalnih
planova
Okolinicilj:
Efikasnaupotrebaresursa
Koliinaodvojeno
prikupljenog i recikliranog
otpada
Prikupljanje podataka o koliini
odvojeno prikupljenog i recikliranog
otpadakrozregistartokovaotpada
Ekonomskicilj:
Interesinvestitorazaulaganje
Broj ostvarenih investicija u

odnosunaplanirani
Praenje broja ostvarenih investicija
treba da bude sastavni dio praenja
implementacijekantonalnihplanova
Uvoenjeovoginstrumentamoesedovestiudirektnuvezusapotrebomuspostavljanjaadekvatnog
sistemapraenjakoliinaotpada,iprikupljanjaodreenihnaknadapoovimosnovama,nanivousvih
kantona, pa tako i SBK/KSB, i to u smislu potrebe stimulisanja sakupljanja i recikliranja otpada od
strane Kantonlanog fonda za okoli, koji mora osmisliti nain stimulacije istih, jer zakonske obaveze
pretpostavljajuciljevekojiseodnosesamonafederalninivo.
142
10.3 Analizafinansijskihsredstavafondovazazatituokolia
10.3.1 FederalniFondzazatituokolia
Prema odredbama Zakona o Fondu za zatitu okolia Federacije BiH, najvei dio prihoda Fonda
osiguravaseizpropisanihnaknada:
zagaivaaokolia,
korisnikaokolia(nisujoutvrene),i
posebnenaknadezaokolikojaseplaaprisvakojregistracijimotornihvozila.
NavedenenaknadeprikupljaidistribuiraFondnaosnovuzakonskihipodzakonskihakataprikazanih
unastavku.
Tabela47.PrihodiFzZOFBiH
Red.
broj
NAZIVPRIHODA
(NAKNADA)
PROPIS PODZAKONSKIAKT
1 Opaiposebnavodnanaknada Zakonovodama
(Sl.novineFBiH,br.70/06,l177.)
Odluka Vlade FBiH o visini posebnih
vodnih naknada broj: 376/07 od 13.
juna 2007. godine (Sl.novine FBiH,
br.46/07);
Uredba o uslovima isputanja
otpadnih voda u prirodne recipijente
i sisteme javne kanalizacije (Sl.
novineFBiH,br.4/12)
2 Jedinina i posebna naknada za
okolikojaseplaapriregistraciji
motornihvozila
Zakon o Fondu za zatitu okolia
FBiH(Sl.novineFBiH,br.33/03)
Uredba o posebnim naknadama za
okoli koje se plaaju pri registraciji
motornih vozila (Sl. novine FBiH, br.
14/11i26/11)
3 Naknadazazagaivaezraka Zakon o Fondu za zatitu okolia
FBiH(Sl.novineFBiH,br.33/03)
Uredba o vrstama naknada i
kriterijima za obraun naknada za
zagaivae zraka (Sl. novine FBiH,
broj79/11);
Pravilnik o nainu obraunavanja i
plaanja,terokovimaobraunavanja
i plaanja naknada za zagaivae
zraka(Sl.novineFBiH,broj79/11).
4 Opanaknadazasveproizvoae
i uvoznike za upravljanje
otpadom od elektrinih I
elektronskih proizvoda koji nisu
(su) ukljueni u organizovani
sistemprekooperatera
Zakon o upravljanju otpadom (Sl.
novineFBiH,broj33/03i72/09)
Pravilnik o upravljanju otpadom od
elektrinih i elektronskih proizvoda
(Sl.novineFBiH,broj87/12)
5 Naknada za upravljanje
ambalaom i ambalanim
otpadom
Pravilnik o upravljanju ambalaom i
ambalanim otpadom (Sl. novine
FBiH,broj:88/11i28/13)
6 Naknade od zbrinjavanja
otpadnihguma
Jo uvijek nije donesen provedbeni
podzakonskiakt
otpadnihvozila
podzakonskiakt
otpadnihulja
podzakonskiakt
otpadnihbaterijaiakumulatora
podzakonskiakt
SredstvaodnaknadezaoptereenjeokoliaotpadomprikupljajusenaosnovniraunFondaitroeu
skladu sa akcionim planom Federalne strategije zatite okolia, Federalnim planom upravljanja
otpadom, i drugim planovima donesenim u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i njegovim
provedbenihpropisa.
143
Fond za zatitu okolia Federacije BiH je u 2013. godini uspjeno je uspostavio sistem praenja
naplate i distribucije naknada po kantonima, to ujedno omoguava, na osnovu baze podataka,
izvjetavanjeipolokalnimzajednicama.
Fond je po osnovu prikupljenih naknada u 2013. godini sa podruja SBK/KSB po vrstama prikupio
iznosekojiseprezentirajuunastavku.
Tabela48.PrihodiFzZOFBiHsapodrujaSBK/KSB
Red.
broj
NAZIVPRIHODA
(NAKNADA)
Ukupan iznos koji je prikupio
FonduKM
Iznos prikupljen na
podrujuSBK/KSBuKM
1 Opavodnanaknada 2.193.000,00 162.000,00
2 Posebnavodnanaknada 4.410.000,00 298.000,00
3 Naknada za okoli koja se plaa pri
registracijimotornihvozila
13.456.000,00 1.404.000,00
4 Naknadaodzagaivaazraka 6.747.000,00 11.000,00
5 Naknada za upravljanje ambalaom i
ambalanimotpadom
464.000,00 20.000,00
6 Naknada za elektronski i elektroniki
otpad
115.000,00 1.000,00
UKUPNOnaplaenenaknade 27.385.000,00 1.896.000,00
Kao to se moe vidjeti iz prethodne tabele, naknade koje se odnose na otpad uestvuju samo sa
2,1%uukupnoprikupljenimnaknadamazacijeluFBiH,doksapodrujaSBK/KSBparticipirajusamosa
1,1%. Ovako mali procenat moe se objasniti time da je mali procenat obveznika plaanja naknada
kojiistustvarnoiplaaju.
Prema zakonskim kriterijima koji tretiraju naknade za ambalani i EE otpad, Fond je u 2013. godini
rasporedio u projekte zatite okolia od federalnog znaaja 13.481 hiljadu KM ili 49,2 % naplaenih
naknada, a 14.143 hiljade KM ili 51,6 % Fond je proslijedio kantonima za finansiranje projekata
zatiteokoliaodkantonalnogznaaja.
Prema podacima iz Fonda za okoli, Fond je od ukupno prikupljenih 1.896.000 KM sa podruja
SBK/KSB,1.179.000KMuloiouprojektepojavnimpozivimaiodlukamaUO,a991.000KM(52%od
ukupnogiznosaza2013.godinu)rasporeenojeKantonuzaprojekteodkantonalnogznaaja(iznos
rasporeenihnaknadajeveiodiznosaprikupljenihjerjeFondu2013.godinirasporedioipreostale
iznoseizprethodnihgodina).
Prema raspoloivim informacijama, ne postoji obaveza Fonda da prikupljena sredstva sa podruja
odreenog kantona, po javnim pozivima i odlukama UO stvarno i usmjeri na kanton sa kojeg su
sredstvaprikupljena.
Fond dodjeljuje sredstva u odnosu na kvalitet i zadovoljavanje formalnih zahtjeva odreenih
projekata, tako da se sredstva teoretski uopte ne moraju vratiti niti u oblast iz koje dolaze, niti na
podrujeizkojegdolaze.
10.3.2 SredstvananivouSBK/KSB
Sredstva koja se izdvajaju za ulaganje u komunalnu infrastrukturu se realiziraju putem Programa o
dodjelisredstavasakriterijimazaraspodjelusredstavazazatituokoliaizsredstavaFondazazatitu
okoliaFBiH,odnosnoFondazazatituokoliaSBK/KSB.
Na ovakav nain Kanton sufinansira projekte i programe u cilju zatite okolia, a koji rjeavaju
probleme zagaenja otpadom, te predstavljaju veliki pritisak na okoli i ugroavaju ivote i zdravlje
ljudi. U ovim programima, meu ostalim, mogu sudjelovati jedinice lokalne samouprave i javna
komunalnapreduzeaizKantona.
144
Sredstva koja se izdvajaju za projekte podizanja i jaanja javne svijesti, obiljeavanja znaajnih dana
ekolokog kalendara i potpora neprofitnim organizacijama, te za saniranje ekolokih incidenata, se
realiziraju takoer putem programa sufinansiranja iz sredstava Fonda za zatitu okolia FBiH,
odnosnoFondazazatituokoliaSBK/KSB.
Generalno, radi se o namjenskim sredstvima koja se u sluaju nerealizacije prebacuju na narednu
godinuzaistenamjene.
Prema Odluci o usvajanju Programa utroka sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava
namijenjenih za zatitu okolia za 2012. godine iz sredstava Fonda za zatitu okolia FBiH, Fond za
zatituokolineSBK/KSBizdvojioje492.880,00KMzarazliiteprojektenamijenjenezazatituokolia.
Odukupnorasporeenihsredstava,samo9.000,00KMjenamjenskiutroenozaotpad(1,8%)itoza
sanaciju deponije u Vitezu, dok je najvei dio novca utroen na projekte koji se odnose na
vodosnabdijevanje,kanalizacijuizatituvoda.
Pored sredstava Fonda, u 2012. godini, iz budeta Kantona izdvojeno je 32.000,00 KM za
obiljeavanje znaajnih dana Ekolokog kalendara i potporu radu ekolokih drutava na podruju
KSB/SBK.
Prema Odluci o usvajanju Programa utroka sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava
namijenjenih za zatitu okolia za 2013. godine iz sredstava Fonda za zatitu okolia FBiH, Fond za
zatitu okoline SBK/KSB planirao je izdvajanje 800.000,00 KM, ali je ukupno realizovano
722.000,00KM.
U 2013. godini procenat ulaganja iz sredstava Fonda za zatitu okolia SBK/KSB u upravljanje je
neznatan, i odnosi se samo na izdvajanje sredstava za nabavku pocinanih kontejnera za smee u
Fojnici (vrijednost cijelog projekta koji obuhvata i izgradnju dijela kanalizacione mree je
15.000,00KM).
U 2013. godini iz budeta Kantona izdvojeno je 25.000,00 KM za obiljeavanje znaajnih dana
Ekolokog kalendara i potporu radu ekolokih drutava na podruju KSB/SBK, ali i 15.000,00 KM za
otpad, odnosno saniranje ekolokih incidenata (ova sredstva su izdvojena za saniranje i zatvaranje
postojeegradskedeponijezaodlaganjekomunalnogotpadauBugojnu).
Sredstva koja s ulau u otpad su vrlo skromna, dok s druge strane sredstva koja se izdvajaju za
projekte iz oblasti zatite okolia (dominantno za projekte vodosnabdijevanja, odvodnje otpadnih
voda i ienja vodotoka) znaajno rastu iz godine u godinu to je znak da se ovoj oblasti daje sve
veapanjaifinansijskapotpora.
S obzirom na prioritete i mjere iz ovog Plana upravljanja otpadom, Kanton mora dati vei znaaj
rjeavanju problema unutar sistema upravljanja otpadom, te uvesti i obavezni minimum procenta
sredstavakojisetrebajuusmjeritinaprojektekojiseodnosenaupravljanjeotpadom.
U skladu sa analizom ekonomskih instrumenata i finansijskih sredstava predstavljenom u ovom
poglavlju,moguseizdvojitislijedeiproblemiipreporukezanjihovorjeenje:
Rb. Problem Rjeenje Obrazloenjeipreporuka

1. Fond za zatitu
okoliaKantonane
postoji
Uspostavljanje
Fonda
Fond za zatitu okolia za podruje SBK/KSB jo
uvijek formalno nije uspostavljen. Po Zakonu o
fondu zatite okolia SBK/KSB postoje uslovi za
osiguranje njegovih prihoda po raznim
osnovama,nekiodtihprihodaseveigeneriu,
te je neophodno i formalno uspostavljanje
Fonda.
Takoer je potrebno donijeti Pravilnik o radu
Fonda koji e detaljno definisati njegov rad,
naroito vezano za prikupljanje i distribuciju
145

prikupljenih sredstava koji se odnose na
upravljanjeotpadom.
2. Nedovoljna
sredstva za
ulaganja u sistem
upravljanja
komunalnim
otpadom
Unapreenje
poslovanja
komunalnih
preduzea:
Korekcija
korisnike
naknade
Poveanje
stopenaplate
Da bi primjena ekonomskog instrumenta
korisnikanaknadabilaadekvatnaiispunila
svoju prvobitnu namjenu i omoguila
selektiranje i recikliranje otpada, korisniku
naknadu za prikupljanje i odlaganje
komunalnogotpadabitrebalodaplaajusvi
korisnici usluge prikupljanja i odlaganja
otpada. Visina naknada bi se trebala
odrediti na objektivniji nain, i trebala bi
zavisiti od stvarne koliine otpada.
Korisnika naknada bi trebala da bude
kalkulisana po principu full cost recovery.
Trokovikojibitrebalibitipokrivenicijenom
usluge vezani su za prikupljanje, odvoz i
odlaganje otpada na registrirane deponije
kaoitrokoveadministracijeikontrole.
KomunalnapreduzeanapodrujuSBK/KSB
imaju nizak stepen naplate potraivanja, te
je s toga neophodno poduzeti mjere za
poveanje stepena naplate u komunalnim
preduzeima. Naplata je problem u veini
komunalnihpreduzea,teseproblemmoe
rijeiti zajednikim naporima Kantona i
opinaujaanjujavnesvijestikojaseodnosi
na vanost zbrinjavanja otpada, kao i da se
ubrzaju sudski postupci i izvrenja, ali i
naloi komunalnim preduzeima da se
pojaaprocesnaplatepotraivanja,kaoida
sepojaajuinspekcijskekontrole.
3. Nedovoljna
finansijska
sredstva
prikupljena po
osnovunaknadaza
ambalani i
elektronikiotpad
Postaviti precizne
ciljeve u
prikupljenim
koliinama
otpada na
kantonalnom
nivou
S obzirom da ne postoji precizna obaveza
prikupljanja odreenih koliina otpada po
kantonima,potrebnojedonijetiprovedbeni
propis koji e biti sastavni dio Zakona o
upravljanju otpadom SBK/KSB koji e uvesti
obavezne ciljeve koliana prikupljenog
otpada za operatere, a koja se odnosi i na
ambalauiambalaniotpadinaelektronski
ielektronikiotpad.
Propisom je takoer potrebno obavezati
operatera na izvjetavanje i kantonalnom
fonduzazatituokolia,kakooprikupljenim
koliinama otpada, tako i o sredstvima koja
je uloio u sistem upravljanja otpadom na
podrujukantona.
4. Novana sredstva
iz kaznenih
odredbi nisu
Precizirati
distribuciju
sredstava
Potrebno je u kantonalnom zakonu o
upravljanjuotpadomjasnousmjeritisva
novanasredstvakojasuprikupljenaod
146

usmjerena u
sistem upravljanja
otpadom
prikupljenih od
novanihkazni
novanih kazni po osnovu krenja
zakonskih odredbi koje se odnose na
upravljanje otpadom, Fond za zatitu
okolia SBK/KBS, ali jasno precizirati
namjenu tih sredstava (za unapreenje
sistemupravljanjaotpadom).
6. Nedovoljan broj
ekonomskih
instrumenta u
primjeni
Unapreenje
postojeih i
uvoenje novih
ekonomskih
instrumenata
PotrebnojedaKantonradinaunapreenju
i uvoenju novih ekonomskih instrumenata
u skladu sa dinamikom datom u poglavlju
1.2.2.ovogPlana.
S obzirom da kantonalni Fond za zatitu okolia jo uvijek nije oformljen, tako nije poznat ni iznos
sredstava kojima Fond raspolae. U ovoj fazi je mogue samo navesti potencijalne izvore sredstava,
tojeuovomPlanuiuinjeno.
Glavni zakljuak ovog poglavlja jeste da se vrlo mali procenat (do 2%) godinjih sredstava koja se
rasporeuju na nivou Kantona, a koja su namijenjena za okoli, ulae u projekte koji se odnose na
otpad,tedasesredstvaulauuglavnomuizgradnjuvodovodneinfrastrukture.
Kanton mora dati vei znaaj projektima upravljanja otpadom, te sredstva Kantonalnog Fonda za
zatitu okolia moraju biti distribuirana u veem procentu u odnosu na dosadanje raspodjele, na
projekte koji unapreuju sistem upravljanja otpadom i promoviraju selektivno prikupljanje i
reciklau.
147
11 INFORMISANJEJAVNOSTIIJAVNASVIJEST
11.1 Informisanjegraanaoupravljanjuotpadom
Ministarstvo prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova SBK/KSB
nemaslubuzaodnosesjavnou,kaonisvojuzvaninuinternetstranicu.
Informacije i saopenja za javnost o upravljanju otpadom Ministarstvo plasira uglavnom tokom
realizacije projekata iz ove oblasti, i to putem sredstava javnog informisanja i preko web stranice
VladeSBK/KSB.
NepostojiPlankomunikacijesagraanimaijavnoupopitanjuzatiteokoliaiupravljanjaotpadom
unadlenomKantonalnomministarstvuokolia.
Opine, kao i komunalna preduzea, odnosno operatori u opinama koji imaju dozvolu za
prikupljanjekomunalnogotpadaimajuobavezuinformisanjajavnostiopruenimuslugama.
neizdajenikakvemjeseneiligodinjeinformativnebilteneukojimaprezentirainformacijeosvome
raduidostignuimauoblastiupravljanjaotpadom.
Kantonalnoministarstvonemanideurniekotelefon,putemkojeggraanimogudojavitiiprobleme
vezanezaupravljanjeotpadomnapodrujuKantona.
U konkretnoj situaciji kada je rije o prikupljanju npr. kabastog otpada, komunalna preduzea
pojedinihopinakoristesredstvainformisanja(lokalnuwebstranicu,radio,tv)ilioglasneploeuMZ
obavjetavaju graane o vremenskim terminima i mjestima za odlaganje kabastog otpada. Ovo se
najvieprimjenjujeuopinamaBugojno,TravnikiNoviTravnik
11 opina u SBK/KSB ima slubu za informisanje graana o svim pitanjima koja se odnose na rad
opine.
Graani mogu biti informisani putem web stranice koju ima 11 opina. Direktnu komunikaciju s
graanima opine ostvaruju i preko mjesnih zajednica. Slube za informisanje graana i mjesne
zajednicebitrebaleintenzivnosaraivatisakomunalnimpreduzeimanapoboljanjuinformisanosti
stanovnika(npr.prenosinformacijaomjestimazaselektivnoodlaganje,otpada,olokacijamazelenih
otokaireciklanihdvorita,njihovomradnomvremenuisl.).
Nain informisanje stanovnitva o pruenim komunalnim uslugama prikupljanja, odvoza i

deponovanjasmeau12opinauSBK/KSBdatjeunarednojtabeli.
Tabela49.Informisanjegraanaopruenimuslugamau12opinauSBK/KSB
Red.
broj
Opina Naininformisanjagraanaiprivrede
1 Bugojno Webstranicaopine,oglasneploeuMZ
2 Busovaa Web stranica opine, oglasne ploe u MZ, putem lokalne
radiostanice,plakati
3 Dobretii /
4 DonjiVakuf PlakatipoMZ,prekolokalneradiostanice
5 Fojnica Webstranicaopine,oglasneploeuMZ,plakatiranje
6 GornjiVakuf Uskoplje Web stranica opine, putem oglasnih ploa u MZ; direktni
razgovoriinkasantaizJPnaterenu
7 Jajce Web stranica opine, putem lokalnoga radija, na oglasnim
ploamauMZiukomunalnompreduzeu;
8 Kiseljak Web stranica opine i komunalnog preduzea, Televizijske
postajeTVKISSKiseljak,oglasneploeuzgradiOpine,ana
konkretne, pojedinane upite vezane za upravljanje
otpadom i pruenim uslugama, odgovore mogu dobiti u
uredimaJPVodovodikanalizacijaKiseljak
148
Red.
broj
Opina Naininformisanjagraanaiprivrede
9 Kreevo Web stranica opine, oglasne ploe u MZ i u komunalnom
preduzeu
10 NoviTravnik Webstranicaopine,lokalnaradiopostaja,sastancipoMZ
11 Travnik Webstranicaopine,oglasneploeuMZ,puteminkasanata
JPiputemsredstavainformisanjaTNTradio
12 Vitez Webstranicaopine
Trenutno postoje odreeni i neredovni naini informiranja graana o upravljanju otpadom na

podrujuSBK/KSB.Postojeestanjeukazujenazakljuakdatonijedovoljno,tedajedostanizaknivo
informiranostikodstanovnitvaoodrivomupravljanjuotpadom.
11.2 Programipodizanjasvijesti
ima nedovoljnu saradnju sa naunoobrazovnim i strunim institucijama u Kantonu, odnosno u BiH.
Odreeni nivo podrke obrazovanju za okoli i unapreenju ekoloke svijesti graana, te podrku
nevladinim ekolokim organizacijama trenutno postoji. Meutim, sve te aktivnosti su skromne,
nedovoljneipotrebnoihjeznaajnounaprijediti.
Neprovodesenikakveplaniraneikontinuiranejavnekampanjeiobukejavnostizapodizanjesvijesti
o posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoli i ljudsko zdravlje, te naine postupanja s
otpadom i praenje potrebe graana (osmiljavanje i realiziranje uspjene kampanje za javno
informiranje).
FMOIT je u period od 20112013. godine redovno izdvajalo sredstva, na osnovu odluka o utroku
sredstava za podrku organizacijama civilnog drutva iz oblasti zatite okolia, za podizanje svijesti i
irenje informacija. Precizni podaci o projektima koji su realizovani na podruju SBK/KSB nisu
trenutnodostupni.
SredstvazapotporuprojektimaekolokihudruganapodrujuKantonau2012.godini,izdvajalasuse
putem Odluke o izdvajanju sredstava iz Prorauna KSB/SBK sa stavke Prijenos sredstava za
obiljeavanje znaajnih dana Ekolokog kalendara i potporu radu ekolokih drutava na podruju
KSB/SBK. Podaci o vrsti projekata koji su finansirani, te o postignutim rezultatima nakon zavretka
realizacijeistihnisudostupni.
Ukupnaizdvojenasredstvaudruenjimagraanazazatituokoliaza2012.godinubilasu32.000KM.
Istasituacijabilajeiza2013.godinutj.sredstvazapotporuprojektimaekolokihudruganapodruju
Kantona, izdvajala su se putem Odluke o izdvajanju sredstava iz Prorauna KSB/SBK sa stavke
Prijenos sredstava za obiljeavanje znaajnih dana Ekolokog kalendara i potporu radu ekolokih
drutava na podruju KSB/SBK. Podaci o vrsti projekata koji su finansirani, te o postignutim
rezultatimanakonzavretkarealizacijeistihnisudostupni.
Ukupnaizdvojenasredstvaudruenjimagraanazazatituokoliaza2013.godinubilasu25.000KM.
Iz prethodno navedenog moe se zakljuiti da su sredstva koja su izdvojena za potporu ekolokim

udrugama u periodu 2012. godini bila via (za oko 30%) u odnosu na sredstva u2013. godini.
Generalnoposmatrano,zaobjegodinesuizdvojenarelativnoskromnasredstvaapotporuprojektima
ekolokihudruganapodrujuSBK/KSB.
Kanton mora dati vei znaaj rjeavanju problema niskog nivoa javne svijesti unutar sistema
upravljanjaotpadomnasvompodruju,teuvestiiobavezniminimumprocentasredstavaizbudeta
a koja se trebaju usmjeriti u budunosti na projekte podizanja svijesti graana u upravljanju
otpadom.
149
Opine u svojim budetskim sredstvima takoer izdvajaju godinja sredstva za podrku projektima
kojeimplementirajuekolokadrutva.Projektepodizanjajavnesvijesti,opineuglavnomrealizujuu
saradnjisaorganizacijamacivilnogdrutvatakotoimpruajufinansijskupodrku.
Organizacije civilnog drutva provodi u znaajnoj mjeri i edukaciju uenika u kolama, te realizuju
projekte direktno na terenu sa konkretnim akcijama. U sklopu edukativnih projekata iz oblasti
upravljanja otpadom i zatite okolia, opine u SBK/KSB su organizovale razne aktivnosti kao to su:
predavanja(ekolokiasovi),akcijeienjajavnihpovrinaiuklanjanjadivljihdeponija,radionicepo
kolama, okrugli stolovi, izrada kolskih mapa, akcija u takmienju prikupljanja starog papira,
takmienje meu uenicima u kolama na u pisanju literarnih radova na temu ouvanja okolia,
organizovanje EKO KAMPA, izrada radova od recikliranog materijala, informativne emisije na
lokalnimradioiTVstanicama,tampanjepromotivnihmaterijalaisl.Ukolamajeprisutnopodizanje
javne svijesti putem sekcija iz oblasti zatite okolia, gdje djeca izrauju projekte kojim pokazuju
svojukreativnostushvatanjuproblemaiiznalaenju
rjeenja.
Programi podizanja svijesti stanovnitva o upravljanju otpadom u 12 opina u SBK/KSB dat je u
narednojtabeli.
Tabela50.Programipodizanjasvijestigraanaoupravljanjuotpadomu12opinauSBK/KSB
Red.
broj
Opina Programi podizanja svijesti graana o upravljanju
otpadom
1 Bugojno Opina Bugojno je organizovala akcije pod nazivom isto
Bugojno u kojima su uestvovala javna i privatna
preduzea, javne ustanove, kole i sl. U akcijama su
uklanjane divlje deponije koje su se nalazile pored
magistralnih puteva na ulazu u Bugojno. U saradnji sa
nevladinim organizacijama organizovane su: akcije ienja
javnih povrina, radionice po kolama, okrugli stolovi,
informativneemisijenaRTVBugojnoitampanipromotivni
materijali:plakati,letci.
2 Busovaa Suradnja sa kolama (izrada kolskih mapa koje su
dozvolom ministarstva odobrene kao pomono sredstvo u
nastavi).
3 Dobretii Neprovodesenikakaviprogramiikampanje
4 DonjiVakuf Nisudostupneinformacije
5 Fojnica Nekoliko godina voena je mjesena akcija u takmienju
prikupljanja starog papira po kolskim odjeljenjima.
Najaktivnijeodjeljenjeudatommjesecujedobivalotortu,a
nakon kraja kolske godine odjeljenja sa najveim brojem
pobjeda su bila nagraivana jednodnevnim izletom
(posjeta: Natron Maglaj, izvor Bune, Visoke piramide).
Provedeno je takmienje meu uenicima u kolama na
podruju Fojnice u pisanju literarnih radova na temu
ouvanja okolia. Najbolji radovi su novano nagraivani.
NavedeneakcijejefinansiraloJKP"ona"d.o.o.
Sa profesorima i uenicima SM Zijah Dizdarevi je
organizovan EKO KAMP gdje su akcije trajale nekoliko
dana. Formiran je punkt sa radovima od recikliranog
materijala, tampan je promotivni materijal, provoeno je
ienje grada. Akcije EKO KAMP su finansirali opina
Fojnica, JKP "ona" d.o.o. , tamparija Fojnica, Tamex
Busovaa,Intradeenergy,...
Uproljeeserealizujekomunalnaakcijaukojuseukljuuju
NVOi.
6 GornjiVakuf Uskoplje Opinajeorganizovalavieprojekatasaudrugamaakojisu
150
Red.
broj
Opina Programi podizanja svijesti graana o upravljanju
otpadom
imalizacilj sljedee:izgradnja osvjetenogpojedincakojie
se zalagati za rjeavanje aktuelnih problema okolia;
sticanje znanja djece kroz ekoloke projekte i njihovo
ueeurjeavanjuokolinihproblemaidoprinosstvaranju
zdrave ivotne sredine, stvaranje uslova za primjenu
pozitivnih praksi i odrivog transporta otpada na odreenu
lokaciju uz uee i suradnju sa lokalnim vlastima; ienje
obala i korita rijeka i pritoka; ouvanje kvaliteta i zatita
izvoritapitkevodeirijeka.
Posljednjirealiziraniprojektipodizanjasvijestisu:
Zatitaizvorita"Trnovaa
Rijekebezsmea
ZatitaokoliauMZ"Voljevac"
Zatitajezeraudrimcima
7 Jajce Neke NVO su realizovale ograniene kampanje sa ciljem
smanjenjazagaenjavodotoka:Plive,Vrbasa,RikeiLuine
8 Kiseljak Jedan od uspjeno realiziranih projekata je ekoloka akcija
LetsDoIt.Akcijajeposveenaienjuilegalnihdeponija
smea u jednom danu, ienju zelenih povrina, odnosno
zatienih podruja. Uposlenici opine Kiseljak i volonteri,
predvoeni Naelnikom opine, istili su korito rijeke
Lepenica, divlje deponije na lokalitetima ''Visoka cesta'',
''Sarajevska cesta'' i urbano jezgro grada du magistralnog
puta M.5 Kaonik Blauj do naselja Jehovac. U akciji su
sudjelovali i lanovi udruge ''areno brdo'', Udruge
Sportskih ribolovaca Kiseljak, Planinarsko drutvo
''Pogorelica'', Crveni kri Kiseljak, ''Eko srce Gromiljak'' i
ostalivolonteri.
9 Kreevo Programi podizanjajavnesvijestiserealizirajuusuradnjisa
nevladinim sektorom. Od realiziranih projekata vano je
spomenuti godinju akciju Let's do it u kojoj aktivno
sudjelujusvizainteresiranigraaniopine.
10 NoviTravnik Programi podizanja javne svijesti se realiziraju: putem
medija, sastanci po MZ, broure, postavljanje tabli sa
natpisimaodgovarajuegsadraja
11 Travnik Nemadostupnihpodataka.
12 Vitez Napodrujuopineuvienavratasuseprovodilekampanje
oselektivnomprikupljanjuotpada.Informativnoedukativni
materijal je dijeljen svim korisnicima organiziranog odvoza
otpada koji ive u urbanim dijelovima grada, uz raune
komunalnog preduzea. U zadnjih 10 godina ekoloka
udruga Kremenik Vitez je provela veliki broj akcija i
edukativnih radionica u vezi upravljanja otpadom s
predkolskom djecom, njihovim odgajateljima, kolskom
djecom,uiteljimainastavnicima,adioakcijajefinancirala
iopinaVitez.
Iz gore navedenog moe se zakljuiti da su sredstva koja se izdvajaju za potporu neprofitnim

organizacijama,uperiodu20122013.bilaistanagodinjemnivou,irelativnosuskromna.
I ako postoje odreeni program i projekti podizanja svijesti ire javnosti o upravljanju otpadom na
podrujuSBK/KSB,trenutnostanjeukazujenazakljuakdatonijedovoljno,tedajedostanizaknivo
javnesvijestikodstanovnitvaoodrivomupravljanjuotpadom.
151
U Ministarstvu prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova
SBK/KSB, prema sistematizaciji radnih mjesta ne postoji slubenik koji bi iskljuivo bio zaduen za
odnosesjavnouipodizanjejavnesvijestikodgraanstva.Ministarstvonemanisvojuslubenuweb
stranicuveinformacijeplasirairojjavnostiputemwebstraniceVladeSNK/KSB.
NepostojiPlankomunikacijesagraanimaijavnoupopitanjuzatiteokoliaiupravljanjaotpadom
unadlenomKantonalnomministarstvuokolia.
Ministarstvo ne izdaje nikakve mjesene ili godinje informativne biltene u kojima prezentira
informacijeosvomeraduidostignuimauoblastiupravljanjaotpadom.Nemanideurniekotelefon,
putemkojeggraanimogudojavitiiproblemevezanezaupravljanjeotpadomnapodrujuKantona.
Graani mogu biti informisani o upravljanju otpadom putem web stranice koju ima 11 opina.
DirektnukomunikacijusgraanimaopineostvarujuiprekomjesnihzajednicaoglasnihploauMZ,
putemlokalnihradiostanice,plakata,prekoinkasanataisl.
Neprovodesenikakveplaniraneikontinuiranejavnekampanjeiobukejavnostizapodizanjesvijesti
o posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoli i ljudsko zdravlje, te naine postupanja s
otpadom i praenje potrebe graana (osmiljavanje i realiziranje uspjene kampanje za javno
informiranje).
Ne plasiraju se redovno informacije od strane nadlenog Ministarstva za medije o aktivnostima iz

oblasti zatite okolia i upravljanja otpadom na podruju SBK/KSB, ve se to radi uglavnom tokom
realizacijeprojekataizoveoblasti.
Anketa meu graanima je pokazala da bi graani bili spremni odvajati nastali otpad i odlagati ga
odvojenoukolikobibilaobezbjeenainfrastrukturazatunamjenu(postavljanjezelenihotoka).
152
12 REZULTATIANKETIRANJASTANOVNITVAIORGANIZACIJA
U okviru pripreme Kantonalnog plana upravljanja otpadom izvreno je anketiranje stanovnitva

SBK/KSB sa ciljem dobivanja miljenja o trenutnom stanju u upravljanju otpadom na podruju
Kantona.Pripremljenesurazliitevrsteanketazatriciljneskupinestanovnitvaodnosnoza:
a)radnosposobnostanovnitvoipenzioneriizurbanihpodruja,
b)radnosposobnostanovnitvoipenzioneriizruralnihpodrujai
c)mlade.
Anketiranje je trebalo obuhvatiti 1.000 stanovnika Kantona, ali je na analizu pristiglo ukupno 1.293
ankete. Rezultati ankete e biti ukljueni u mjere i aktivnosti predviene ovim Planom, a sa ciljem
unaprjeenjasistemaprikupljanjaiodvozaotpadaprilagoenihpotrebamagraana.
Pored toga, bilo je potrebno anketirati i oko 100 razliitih institucija, te je u tu svrhu izraeno 14
razliitihanketaprilagoenihodabraniminstitucijama(javneustanoveopine,ministarstva,kole,
domovi zdravlja, bolnice, zatim metalna, ekstraktivna, hemijska, prehrambena, drvna, tekstilna,
koarska industrija, autopraonice/vulkanizerske i automehaniarske radnje, poljoprivredna apoteke,
apoteke, benzinske stanice, NVO, operateri za upravljanje razliitim vrstama otpada, servisi
elektronske i elektronike opreme i trni centri) i dostavljeno na adrese 120 institucija. Ankete je
ispuniloidostavilosvega49ispitanika.
Unastavku(Slika8iSlika9)sudajezbirniprikazproblemavezanihzaprikupljanjeiodlaganjeotpada
uSBK/KSBpremamiljenjustanovnitvaizsvetriciljneskupinekaoinjihoviprijedloziikomentariza
poboljanjetrenutnogstanja.SveukupnaanalizaanketagraanadatajeuPrilogu1
Slika8.NajeiproblemvezanizaodlaganjeotpadauSBK/KSBpomiljenjustanovnitva
153
Slika9.KomentariiprijedlozigraanazapoboljanjeupravljanjaotpadomnapodrujuSBK/KSB
Izprethodnihdijagramavidljivojedasunajveiproblemipomiljenjugraana:
rasipanjesmea,
nedovoljanbrojposudazaodlaganjesmea,
nerazvijenaekolokasvijest,i
zajednikoodlaganjesvihvrstaotpada.
Zarjeavanjeevidentiranihproblemanajveibrojgraanadaojesljedeeprijedloge:

Educiranjekolskepopulacijeigraanejaatisvijest,
Vritiredovnijiodvozsmea,
Poveatibrojposudazaodlaganjeotpada,
Pojaatiinspekcijskukontroluipootritikaznenemjerezanepropisnoodlaganjeotpada,i
Omoguitiselektivnoprikupljanjeotpada.
154
AnketnilistovipripremljenizazdravstveneustanovesapodrujaSBK/KSBposlanisuu9ustanova,a
odgovori su dobiveni od njih 6. Analizom anketnih listova pristiglih iz zdravstvenih ustanova sa
podrujaSBK/KSBdobivaseuvidunjihovomiljenjeoproblemimavezanimzaupravljanjeotpadom
u zdravstvenim ustanovama (Slika 10). Sveukupna analiza anketa iz zdravstvenih ustanova data je u
Prilogu2.
Slika10.Najeiproblemvezanizaodlaganjeotpadauzdravstvenimustanovama
Izdijagramajevidljivodasunajveiproblemiuzdravstvenimustanovama:
Zbrinjavanjemedicinskogotpada,
SporaproceduraodabiraoperatoraovlatenihzaupravljanjeopasnimiEEotpadom,
Neprovoenje kaznenih mjera za ustanove koje nemaju sklopljen ugovor sa nekim od
operatorazazbrinjavanjespecijalnogotpada,
Neredovanodvozotpada,i
Neselektivnoprikupljanjeotpada.
Zdravstvene ustanove su dale prijedloge za rjeavanje problema vezanih za upravljanje otpadom ali
neproblemekojisuiskljuivovezanizazdravstveneustanove:
Uvoenje kaznenih mjera za ustanove koje nemaju sklopljen ugovor sa nekim od operatora
zazbrinjavanjespecijalnogotpada,
Razvijanjesvijestigraana,
Recikliranjeotpada,
Izvritiprilagoavanjeambalaeusmislutopraktinijegodlaganjaotpada.
155
Anketni listovi pripremljeni za industrije sa podruja SBK/KSB poslani su u ukupno 34 industrije

(ekstraktivna,drvna,metalna,hemijska,koarska,prehrambena,tekstilnaimineralna),aodgovorisu
dobiveniodnjih12.AnalizomanketnihlistovapristiglihodindustrijasapodrujaSBK/KSBdobivase
uvidunjihovomiljenjeoproblemimavezanimzaupravljanjeotpadomunjihovimpostrojenjimakao
i u prijedloge za poboljavanje trenutnog stanja (Slika 11 i Slika 12). Sveukupna analiza anketa iz
industrijadatajeuPrilogu2.
Slika11.Najznaajniproblemipostrojenjaprilikomzbrinjavanjaotpada
Slika12.Prijedlozizarjeavanjeproblemaindustrijskihpostrojenjavezanihzaupravljanjeotpadom
IzdijagramajevidljivodasunajveiproblemiuindustrijamasapodrujaSBK/KSBsljedei:
156
Uslovljavanje operatora za upravljanje otpadom da se prikupe vee koliine otpada, a to

iziskujedugotrajnoskladitenjeiskladiniprostor,
Plaanjeuslugazbrinjavanjaotpadnihuljaigumaodkamiona,
Zbrinjavanjeambalanogotpada,i
Odlaganjeotpadaukrugovimapostrojenjaodstranestanovnika.
Zarjeavanjeevidentiranihproblemaindustrijesudalesljedeeprijedloge:

Uspostaviti bolju komunikaciju Ministarstva sa industrijama kroz odravanje zajednikih
sastanaka,
Vritiredovnijiodvozsmea,
Subvencioniranje privrednih drutva od strane dravnih ustanova kako bi mogli pojeftiniti
uslugeodvozaotpada,
Pojaatiradinspekcije.
AnketnilistovipripremljenizakolesapodrujaSBK/KSBposlanisuuukupno15osnovnihisrednjih
kola a odgovori su dobiveni od njih 8. Analizom anketa moe se zakljuiti da je prema miljenju
kolanajveiproblemzajednikoodlaganjesvihvrstaotpada.Sveukupnaanalizaanketaprovedenih
ukolamadatajeuPrilogu2.
AnketnilistovipripremljenizaNVOsapodrujaSBK/KSBposlanisuukupnoza7NVO,aodgovorisu
dobiveni od njih 3. Analizom anketnih listova dobiva se uvid u njihovo miljenje o problemima
vezanim za upravljanje otpadom u njihovim organizacijama ali i u SBK/KSB generalno. Problemi i
prijedlozizarjeavanjeproblemaprikazanisunaSlika13iSlika14.SveukupnaanalizaanketaizNVO
datajeuPrilogu2.
Slika13.NajznaajniproblemiuNVOsektoruiuSBK/KSBpremamiljenjuNVO
157
Slika14.PrijedloziNVOzarjeavanjeproblema
Iz prethodna dva dijagrama je vidljivo da su najvei problemi vezani za otpad prema miljenju NVO
sljedei:
Slabaeduciranoststanovnitva,
Nedostatakosnovneinfrastrukturezaodvojenoprikupljanjeotpada,
Inertnost svih nivoa vlasti za implementaciju pozitivnih zakonskih propisa i oblasti
gospodarenjaotpadom,
Nedovoljanbrojkontejnera,
Divljedeponije,i
Organiziranjeprijevozadoovlatenogodlagalitazbogfinansijskihproblema.
Zarjeavanjeevidentiranihproblemaindustrijesudalesljedeeprijedloge:
IzgradnjaregionalnihdeponijauskladusaEUDirektivom,
Pokretanjemedijskekampanjeopravilnompostupanjusaotpadom,
Uvoenjeprimarneisekundarneselekcijeotpada,
Edukacijastanovnitva,
Pojaanradinspekcijskihslubi,i
Saradnjalokalnihvlastiijavnihpreduzeasacivilnimdrutvom.
Zbog slabog odaziva ostalih institucija kojima su poslane ankete nije bilo mogue valjano izvriti
analizeiistegrafikiprikazati.
.
158
13 SPECIFIKACIJAPROBLEMA
Analizom raspoloive dokumentacije, podataka dobivenih sa terena, te anketiranjem stanovnitva i
organizacija, identificirani su glavni problemi upravljanja otpadom na podruju SBK/KSB. Postojei
sistem upravljanja otpadom u Kantonu ne funkcionira na zadovoljavajui nain, nije podjednako
razvijenusvimsegmentimainijeupotpunostiefikasan.
Glavni problemi, koji se mogu promatrati sa aspekta institucionalnog, tehnikog, pravnog,
infrastrukturnogifinansijskogproblema,teproblemajavnesvijestinavedenisuunastavku.
13.1 Institucionalniitehnikiproblemi
IdentifikovaniinstitucionalniitehnikiproblemiuupravljanjuotpadomuSBK/KSBsu:
NijeformiranaupravazainspekcijskeposloveuSBK/KSB;
JouvijeknijeformiranFondzazatituokoliaiakojedonesenZakonokantonalnomFondu
zatiteokolia;
Nepostojijasnorazgranienaadministrativnastrukturazaupravljanjeotpadom,kaoniradno
mjestokojeseiskljuivobavizadacimaiposlovimaupravljanjaotpadomuKantonalnom
ministarstvuokolia;
Nedovoljniresursi(ljudskiitehniki)unadlenimministarstvimanaKantonalnomnivouakoji
sebaveupravljanjemotpadom;
NadlenoministarstvouKantonunemauspostavljenelektronskiRegistaropostrojenjimai
zagaivanjima,nijeuspostavljenaelektronskamreasaFMOIT,pastogainevodievidenciju
nanainkakojetopropisanoupravilnikuPravilnikuoregistrimapostrojenjaizagaivanjima
(Sl.novineFederacijeBiH,br.82/07);
NepostojijedinstvenikatastarregistrovanihprivrednihsubjekatazapodrujeSBK/KSB;
SveindustrijesapodrujaSBK/KSBkojeposjedujuvaeeokolinskedozvoleneizvjetavajuza
potrebeBHPRTR,nepostojiaurnaevidencijanitianalizapodatakaonjihovimprodukovanim
izbrinutimkoliinamaotpada.Izovograzloganijemogueniizraunatiuobiajneindikatore
zaindustrijskiotpadnapodrujuSBK/KSBza2012/2013.godinu;
U Kantonalno ministarstvo okolia se ne dostavljaju godinji izvjetaji o ispunjenju uvjeta iz
dozvole za upravljanje otpadom ili okolinske dozvole izdate proizvoaima otpada i
operatorima postrojenja ili pogona za tretman otpada za upravljanje otpadom. Kantonalno
ministarstvo ima samo listu operatora kojima su izdate dozvole za upravljanje otpadom, ali
senevodedetaljneevidencijskebazepodataka;
U Kantonalno ministarstvo okolia se ne dostavlja dokumentacija od strane onih koji
transportuju opasni otpad do operatora za podruje SBK/KSB pa stoga ni ne postoji
evidencijaoovojdokumentaciji;
Generatorirabljenihuljamorajunadlenomorganukojijeizdaonjihovuokolinskudozvoluili
dozvolu za upravljanje otpadom do 1. marta svake godine dostaviti izvjetaj. Ovaj izvjetaj
treba da sadri podatke o koliinama i vrstama (ili kategorijama) rabljenih ulja koja su
proizveli u toku prethodne godine. U Kantonalno ministarstvo okolia se ne dostavljaju
izvjetajiodstranegeneratorarabljenihuljapastogainepostojiovaevidencijazapodruje
SBK/KSB;
UKantonunepostojikatastarzagaivaailikatastarnekretninaukojiseregistrujudeponije;
KantonjetrenutnouIfazipripremeKEAPa.Od12opinauKSB/SBKnjih7jeizradiloLEAPe,
dok 5 opina nije jo uvijek izradilo ovaj dokument. U izraenim LEAPnije koritena
metodologija DPSIR (na bazi indikatora) za ocjenu trenutnog stanja okolia, odnosno
upravljanja otpadom. Samo dvije opine (Bugojno i Gornji Vakuf Uskoplje) prate na
godinjemnivoustanjerealizacijeaktivnostiizLEAPa;
159
U opinama ne postoje inspektori samo za upravljanje otpadom. Komunalni inspektori

obino,meuostalim,imajuinadlenostzanadzornadupravljanjemotpadom;
Ni u jednoj opini u SBK/KSB nije uvedeno radno mjesto komunalnog redara sa tano
definisanimovlatenjimaiobavezama;
Kantonalna ministarstva zdravstva i okolia nemaju preciznu evidenciju o koliinama
zbrinutoginfektivnogmedicinskogotpadauSBK/KSBnagodinjemnivou,poosnovuOdluke
o instaliranju kompleta aparata marke Sintion i utvrivanje naknade za pruene usluge u
zbrinjavanju infektivnog medicinskog otpada i Uputstva o vrstama medicinskog otpada koje
nastajepripruanjuzdravstvenezatiteionainupostupanjasatimotpadom;
Nepoznati su podaci o koliinama nastalog i prikupljenog specijalnog otpada na podruju
SBK/KSB. Potrebno je izraditi Registar pravnih lica sa podacima o koliinama specijalnog
otpadakojegenerirajuatobisenajadekvatnijerealiziralouzpomoinspekcijskihorgana;
Nedovoljna multisektorska povezanost i participatorni pristup u analizi i odluivanju za sve
vrsteotpada;
Poseban problem predstavlja injenica da prostorna planska dokumentacije ne tretira
problematiku razmjetaja infrastrukture za odlaganje otpada to predstavlja probleme u
procesu izdavanja dozvola. Ovaj problem je potrebno prevazii izdavanjem privremenih
dozvola ili korjenitim rjeenjem problema kroz slubu za prostorno ureenje i komunalne
poslovekojatrebadainsistiranauvrtavanjuoveproblematikekodizradeprostornoplanske
dokumentacijeodgovarajuegreda.
Nadleni odjeli za okoli i prostorno planiranje i ureenje u Kantonalnom ministarstvu
trebaju odrediti lokaciju sredinjeg kantonalnog odlagalite za opine koje nemaju rijeeno
pitanje na regionalnu deponiju u Moanici, kroz proces izmjene i dopune Prostornog plana
SBK/KSB. U rjeavanje ovog problema trebaju biti ukljueni i opinski odjeli za prostorno
planiranjeiureenje,kojieusklopusvojihopinskihprostornihplanovapredloitimjestaza
neophodnu infrastrukturu (opinske deponije/sabirne stanice/meuopinske pretovarne
stanice)iuskladitiihsakantonalnimplanom.
Inspekcijskinadzornadprovedbomzahtjevaizdozvolazaupravljanjeotpadomkojejeizdalo
kantonalno ministarstvo okolia nije na zadovoljavajuem nivou. Zbog malog broja
inspektoranedovoljanjeinspekcijskinadzornanivouKantonaiopina,tepostojipotrebaza
jaanjemistog;
Nedovoljna i nepravovremena opinska saradnja i realizacija postignutih sporazuma u
uspostaviirazvojuRCUOiprateeinfrastrukturezaupravljanjeotpadom,
Na podruju SBK/KSB nema registriranih operatera ovlatenih za prikupljanje i zbrinjavanje:
otpadnog PCB i PCT, biorazgradivog otpada, mulja iz otpadnih voda, kabastog otpada, i
otpadakojinastajeodzatitezdravljaljudiiivotinja;
U12opinajeobavljanjekomunalnihdjelatnostipovjerenojavnimpreduzeimakomunalne
djelatnosti a po osnovu vaeih odluka. Samo u opini Dobretii se odluka ne potuje zbog
nedostatkafinansijskihsredstavaiosobljaupreduzeu.
13.2 Pravniproblemi
IdentifikovanipravniproblemiuupravljanjuotpadomuSBK/KSBsu:
Nepostojanje podzakonskih akata na razini Federacije BiH potrebnih za efikasno uvoenje
integralnogsistemaupravljanjaotpadom;
Neusuglaeni kantonalni propisi sa federalnim, a naroito propisi oko upravljanja razliitim
vrstama otpada, uzrokuju njihovu nepotpunu implementacije na terenu. Federalnim
Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na
selektivno prikupljanje i razdvajanje otpada prema vrsti i osobinama, ali u praksi sistem
selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada jo nije zaivio zbog nedostatka provedbenih
propisa koji se trebaju donijeti za: opremu koja sadri polihlorirane bifenilePCB i
160
polihloriraneterfenilePCT,otpadnegume,staravozila,baterijeiakumulatore,otpadnaulja,
otpadni azbest, titan dioksid, graevinski otpad, te sav otpad animalnog porijekla a koji nije
utvren Pravilnikom o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog
porijeklakojisemogukoristitiupoljoprivrednesvrhe(Sl.NovineFBiH,br.08/08);
U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao nain
upravljanjatehnolokimotpadom,tenijedonioodgovarajuipropissasadrajem;
U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao obavezu
odvojenogsakupljanjaopasnogotpada,tenijedonioodgovarajuipropissasadrajem;
U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao nain
upravljanjaposebnimotpadom;
Opine u SBK/KSB imaju ovlasti kada je u pitanju izdavanje dozvola za upravljanje otpadom
to je u suprotnosti sa Pravilnikom o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u
upravljanjuotpadomkaoprovedbenimaktomZakonaoupravljanjeotpadomFBiH.
Sistem nije regulirao rad obrtnika/malih proizvoaa specijalnih vrsta otpada poput foto
laboratorija,hemijskihistionica,autolakirera,mesara,itd.Dabiseprevaziaoovajproblem
potrebno je Izvriti dopunu lana 13. Zakona o otpadu (S.N. FBiH 33/03, 72/09) na nain da
se propie da e se provedbenim propisom urediti izdavanje saglasnosti za upravljanje
otpadom za djelatnosti male privrede i obrtnike te na taj nain stvoriti obaveza i za male
proizvoaeotpadadaupravljajuotpadomuskladusanaelimazatiteokolia;
Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB vri tretman infektivnog medicinskog otpada iz
zdravstvenihustanovasapodrujaKantonaalineposjedujedozvoluzaobavljanjeaktivnosti
tretmanaotpadakaotojepropisanoulanu12.ZakonaoupravljanjuotpadomFBiH;
Federalno Ministarstvo prostornog ureenja je formiralo komisiju za izradu Smjernica za
zbrinjavanje graevinskog otpada kao osnovu za izradu Pravilnika o upravljanju otpadom i
drugih akata kojima e se definisati obaveze investitora i drugih uesnika u problematici
graevinskog otpada i u konanici uspostaviti cjelovit sistem upravljanja graevinskim
otpadom u FBiH. Kanton, kao jedan od subjekata na koje se odnose ove Smjernice,
odgovoran je za donoenje Plana upravljanja graevinskim otpadom. Ovaj plan za SBK/KSB
jonijeuraen;
Najvei dio mjera iz Federalnog plana upravljanja otpadom (Akcioni plan) u kojima treba da
uestvujeKantonnijerealizovannitijedolodoizmjeneindikatorastanjakojiusutiniprate
odreenumjeru;
Pet opina u SBK/KSB (Jajce, Dobretii, Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf Uskoplje)
nemaju uraene PUO, a to je obaveza iz Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom. U
skladu sa lanom 7 Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom, sve opine dune su da
dostave svoje planove kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za pitanja okolia. Trenutno
nadlenoKantonalnoministarstvozaokolinijedobilonijedanzavreniopinskiPUO;
Organiziran nain odlaganja i prikupljanja kabastog otpada pravno nije ureen u opinama
Gornji VakufUskoplje, Travnik, Kiseljak i Kreevo. Potrebno je izvriti dopunu Odluke o
komunalnom redu kojom e se regulisati nain, mjesto i vrijeme prikupljanja kabastog
otpada.
13.3 Infrastrukturniproblemi
IdentifikovaniinfrastrukturniproblemiuupravljanjuotpadomuSBK/KSBsu:
USBK/KSBnijezadovoljavajuinivopokrivenostuslugomprikupljanjaiodvozaotpadaiiznosi
cca. 62%. Ovo direktno utie na nekontrolirano odlaganje jednog dijela proizvedenog
komunalnogotpada;
Nekoristesenikakvemjerezasmanjenjekoliineotpada(zafinalnozbrinjavanje),asamim
timsenekoristeniresursizareciklau;
NepostojisistemskiorganizovanaiplaniranaselekcijairecikliranjeotpadauKantonu;
161
Dotrajalost i neadekvatnost opreme i voznog parka kojim se obavljaju usluge sakupljanja i

odvoza otpada u Kantonu. Prosjena starost vozila koja se koriste za prikupljanje i odvoz
otpadanapodrujuSBK/KSBje18godina;
U opinama Travnik, Kiseljak i Bugojno primjetan je nedostatak posuda za sakupljanje
otpada;
UopinamauSBK/KSBjeprisutanproblemunitavanjainfrastrukturezaprikupljanjeotpada,
a ova pojave se uglavnom ne sankcionie. U opinama Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Vitez,
Novi Travnik i Kreevo se deava da stanovnitvo u kontejnere odlae ar to dovodi do
poara u kontejnerima. Pojava samovoljnog pomijeranja kontejnera izraena je u opinama
Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Novi Travnik. Potrebno je iznai modalitete za rjeavanje
problema unitavanja infrastrukture za prikupljanje otpada, odnosno za odlaganje drugih
vrstaotpadaukontejnerezakomunalniotpad,paljenjesmea,pomijeranjekontejneraisl.
Trenutnisistemupravljanjakomunalnimotpadomnepodravaizdvajanjeopasnogotpadaiz
preostalog komunalnog otpada na mjestu nastanka u domainstvima, te se zbog toga ovaj
otpadidaljeodlaezajednosakomunalnimnalokalneodnosnoregionalnudeponiju;
Nepostojekapacitetizaadekvatnozbrinjavanjespecijalnogotpadakojiseumnogosluajeva
mijeasakomunalnimotpadomilisezbrinjavananepropisannain.
o Zatretmaninfektivnogmedicinskogotpadapotrebnojenabavitiminimalnodvanova
ureajapoputpostojeegureajaSintion;
o Za otpad ivotinjskog porijekla preporuke je da klaonice i mesne industrije SBK/KSB
sklope ugovor sa ovlatenim operaterima za zbrinjavanje ove vrste otpada na
okolino prihvatljiv nain i u skladu sa zahtjevima EU direktiva iz oblasti okolia i
veterinarstva;
o Potrebnojeuspostavitiodlagalitegraevinskogotpada.
Nepostojanje pouzdanih podataka o koliinama i sastavu komunalnog otpada potrebnih za
kvalitetnoplaniranje(ovoseposebnoodnosinanepostojanjeevidencijeokoliinamaotpada
kojeseodlaunaodlagalita).NaosnovuiskustavazemaljalanicaEUpotrebnojeprimijeniti
neku od zvaninih metodologija za procjenu generisanih koliina i sastava komunalnog
otpada kako bi se odluivalo o konceptu iskoritavanja komponenti iz otpada ili
iskoritavanjuenergijeizotpada;
Nepostojekapacitetizaadekvatnozbrinjavanjespecijalnogotpadakojiseumnogosluajeva
mijeasakomunalnimotpadomilisezbrinjavananepropisannain;
NedovoljanjebrojzelenihotokanapodrujuKantona,odnosnoopina;
NateritorijiSBK/KSBnemaizgraenihreciklanihdvorita;
Na podruju Kantona nema centara za kabasti otpad kao i drugih objekata za organizovano
upravljanjeraznimvrstaotpada;
Nesanitarnikarakterpostojeihopinskihdeponijainepostojanjepreduslovazabrziprelazak
na sanitarno odlaganje, kako trenutno nalae zakonska regulativa. Planirano vrijeme za
sanaciju svih opinskih deponija u SBK/KSB po trenutno raspoloivoj projektnotehnikoj i
okolinskoj dokumentaciji je od 20112018. godine, a zahtijevat e znaajna finansijska
sredstva;
Na teritoriji Kantona ima cca 473 divlje deponije na kojima se odlae uglavnom komunalni,
graevinski i kabasti otpad. 6 opina ne planira i ne pravi redovne programe za uklanjanja
divljih deponija na svom podruju. 6 opina ne izdvaja redovno svake godine odreena
sredstvazauklanjanjadivljihdeponija;
Na podruju SBK/KSB ne postoji adekvatna mrea lokalnih punktova (zelenih otoka), mrea
veihpunktova;pretovanihstanicateRCUOkojiukljuujeisanitarnudeponijuzaintegralno
upravljanjeotpadom.
Za upravljanje otpadom u opini Dobretii potrebno je urgentno obezbijediti minimalnu
infrastrukturuzauslugeprikupljanjaiodvozaotpada.
162
13.4 Finansijskiproblemi
IdentifikovanifinansijskiproblemiuupravljanjuotpadomuSBK/KSBsu:
Nedovoljnasredstvazaulaganjausistemupravljanjakomunalnimotpadom;
Nedovoljna finansijska sredstva prikupljena po osnovu naknada za ambalani i elektroniki
otpad;
Novanasredstvaizkaznenihodredbinisuusmjerenausistemupravljanjaotpadom;
Nedovoljanbrojekonomskihinstrumentauprimjeni.
13.5 Javnasvijest
ProblemivezanizanivojavnesvijestigraanaoupravljanjuotpadomuSBK/KSBsu:
Nizaknivoinformiranostiijavnesvijestikodstanovnitvaoodrivomupravljanjuotpadom;
U nadlenom kantonalnom ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta ne postoji
slubenik koji bi iskljuivo bio zaduen za odnose s javnou i podizanje javne svijesti kod
graanstva;
Ministarstvonemanisvojuslubenuwebstranicuveinformacijeplasirairojjavnostiputem
webstraniceVladeSNK/KSB;
Ne plasiraju se redovno informacije od strane nadlenog Ministarstva za medije o
aktivnostima iz oblasti zatite okolia i upravljanja otpadom na podruju Kantona, ve se to
radiuglavnomtokomrealizacijeprojekataizovihoblasti;
NepostojiPlankomunikacijesagraanimaijavnoupopitanjuzatiteokoliaiupravljanja
otpadomunadlenomKantonalnomministarstvu;
Ministarstvoneizdajenikakvemjeseneiligodinjeinformativnebilteneukojimaprezentira
informacije o svome radu i dostignuima u oblasti upravljanja otpadom. Nema ni deurni
ekotelefon,putemkojeggraanimogudojavitiiproblemevezanezaupravljanjeotpadomna
podrujuKantona;
Neprovodesenikakveplaniraneikontinuiranejavnekampanjeiobukejavnostizapodizanje
svijestioposljedicamaneadekvatnogodlaganjaotpadanaokoliiljudskozdravlje,tenaine
postupanja s otpadom i praenje potrebe graana (osmiljavanje i realiziranje uspjene
kampanjezajavnoinformiranje);
U opinama ne postoji slubenik koji se iskljuivo bavi informiranjem javnosti u vezi zatite
okoliaiupravljanjaotpadom,ateposlovenajeeobavljajustrunisaradnicizakomunalne
poslove.
163
14 LITERATURA
1. Zakonozatitiokolia(SlubenenovineFBIH,br.33/03i38/09);
2. Zakonovodama(SlubenenovineFBiH,br.70/06);
3. Zakonozatitiprirode("SlubenenovineFBiH",br.66/13);
4. Zakonoupravljanjuotpadom(SlubenenovineFBIH,br.33/03);
5. ZakonoizmjenamaidopunamaZakonaoupravljanjuotpadom(SlubenenovineFBIH,br.
72/09);
6. ZakonoizmjenamaidopunamaZakonaozatitiokolia(SlubenenovineFBIH,br.38/09);
7. Zakonoprikupljanju,proizvodnjiiprometusekundarnihsirovinaiotpadnihmaterijala
(SlubenenovineFBiH,br.35/98);
8. Zakonoapotekarskojdjelatnosti(SlubenenovineFBiH,br.40/10);
9. Zakonozdravstvenojzatiti(SlubenenovineFBiH,br.46/10);
10. Zakonocestama(SlubenenovineFBiH,br.12/10i16/10);
11. ZakonoprincipimalokalnesamoupraveuFBiH(SlubenenovineFBiH,br.49/06);
12. Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima u BiH (Slubeni Glasnik BiH, br.
48/10,75/06,44/07,6/06);
13. ZakonoradijacijskojinuklearnojsigurnostiuBiH(SlubeniglasnikBiHbr.88/07);
14. Zakonoupravljanjuotpadom(SlubenenovineSBK/KSB,br.04/05);
15. Zakonozatitiokolia(SlubenenovineSBK/KSB,br.04/05);
16. Zakonozatitiprirode(SlubenenovineSBK/KSB,br.04/05);
17. Zakonokomunalnimdjelatnostima(SlubenenovineSBK/KSB,br.13/13);
18. Zakonovodama(SlubenenovineSBK/KSB,br.11/09);
19. Zakonoumama(SlubenenovineSrednjobosanskogkantonabr.14/02,2/05i8/11)
20. Odluka o instaliranju kompleta aparata marke Sintion i utvrivanje naknade za pruene
usluge u zbrinjavanju infektivnog medicinskog otpada (Slubene novine SBK/KSB, br.
09/05);
21. Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom ("Slubene
novineFBiH",br.09/05);
22. Pravilnikouslovimakojemorajuispunjavatipravnaifizikalicazaprometfitofarmaceutskim
sredstvima(SlubeniglasnikBiH,br.51/11);
23. Pravilnik o uslovima za promet i koritenje izvora jonizirajueg zraenja (Slubeni glasnik
BiH,br.66/10);
24. Pravilnikomedicinskimsredstvima(SlubeniGlasnikBiH,br.04/10);
25. Pravilnikozbrinjavanjufarmaceutskogotpada(SlubeniglasnikBiH,br.23/11);
26. Pravilnikomedicinskimsredstvima(SlubeniglasnikBiHbr.4/10);
27. PravilnikozbrinjavanjufarmaceutskogotpadauBiH(SlubeniglasnikBiHbr.23/11);
28. OdlukaoratifikacijiKonvencijeokontroliprekograninogprometaopasnogotpadai
njegovomodlaganju(SlubeniglasnikBiHbr.31/00);
29. Uredbaoselektivnomprikupljanju,pakiranjuioznaavanjuotpada("SlubenenovineFBiH",
br.38/06);
30. PravilnikokategorijamaotpadasalistamaFBIH("SlubenenovineFBiH",br.33/03);
31. Pravilnik o sadraju Plana prilagodbe upravljanja za postojea postrojenja za tretman ili
odlaganjeotpadaiaktivnostimakojepreduzimanadleniorgan("SlubenenovineFBiH",br.
9/05);
32. Pravilnikouvjetimazaprijenosobavezaupravljanjaotpadomsaproizvoaaiprodavaana
operaterasistemazaprikupljanjeotpada("SlubenenovineFBiH",br.33/03);
33. Pravilnikoupravljanjumedicinskimotpadom("SlubenenovineFBiH",br.77/08);
34. Pravilnik o upravljanju ambalaom i ambalanim otpadom (Slubene novine FBiH, br.
88/11);
164
35. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalaom i ambalanim

otpadom(SlubenenovineFBiH,br.28/13);
36. Pravilnikoobrascu,sadrajuipostupkuobavjetavanjaovanimkarakteristikamaproizvodai
ambalaeodstraneproizvoaa(SlubenenovineFBiH,br.8/08);
37. Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih teta,
sanacijeipostupkanakonzatvaranjadeponije("SlubenenovineFBiH",br.39/06);
38. Pravilnikoupravljanjuotpadomodelektronskihi elektroninihproizvoda("Slubenenovine
FBiH",br.87/12);
39. Pravilnikoivotinjskomotpadu idrugimneopasnimmaterijalnimprirodnog porijeklakoji se
mogukoristitiupoljoprivrednesvrhe(SlubenenovineFBiH,br.8/08);
40. Pravilnik o bliim uvjetima glede prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i
obavljanje ljekarnike djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i nainu i postupku
njihoveverifikacije("SlubenenovineFBiH",br.44/12);
41. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku
dozvolu("SlubenenovineFBiH",br.19/04);
42. Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea postrojenja za
tretmaniodlaganjeotpadaiaktivnostimakojepreduzimanadleniorgan("Slubenenovine
FBiH",br.09/05);
43. Uredba koja regulira obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o provoenju
programa nadzora, monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz dozvole ("Slubene
novineFBiH",br.31/06);
44. Pravilnikaoregistrimapostrojenjaizagaivanjima("SlubenenovineFBiH",br.82/07);
45. OdlukaogranicamarijenihbazenaivodnihpodrujanateritorijiFederacijeBIH(Slubene
novineFBiHbr.41/07);
46. Pravilnikonainuobraunavanja,postupkuirokovimazaobraunavanjeiplaanjeikontroli
izmirivanja ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH br.
92/07,46/09,79/11i88/12);
47. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o nainu uplate javnih prihoda budeta i
vanbudetskihfondovanateritorijiFederacijeBiH(SlubenenovineFBiHbr.97/07);
48. Pravilnik o sadraju, obliku, uslovima, nainu izdavanja i uvanju vodnih akata (Slubene
novineFBiHbr.06/08,57/09,72/09i68/12);
49. Pravilnik o uslovima i kriterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu dokumentacije
naosnovukojegseizdajuvodniakti(SlubenenovineFBiHbr.17/08i38/12);
50. Pravilnik o sadraju i nainu voenja evidencije i dostavljanje podataka o koliinama
zahvaenevode(SlubenenovineFBiHbr.83/08);
51. Uredba o vrstama i sadraju planova zatite od tetnog djelovanja voda (Slubene novine
FBiHbr.26/09);
52. Pravilnik o postupcima i mjerama u sluajevima akcidenta na vodama i obalnom vodnom
zemljitu(SlubenenovineFBiHbr.71/09);
53. Pravilnik o utvrivanju podruja podlonih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate (Slubene
novineFBiHbr.71/09);
54. Pravilnikouspostaviiupravljanjuinformacionimsistemomvoda(SlubenenovineFBiHbr.
77/09);
55. Pravilnikozdravstvenojispravnostivodezapie(SlubenelistBiHbr.40/10i30/12);
56. Instrukcija o izdavanju vodnih akata za radove koji se izvode na sanaciji i odravanju
vodotoka(SlubenenovineFBiHbr.04/1);
57. Federalnioperativniplanodbraneodpoplava(SlubenenovineFBiHbr.07/11);
58. Uredba o uslovima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne
kanalizacije(SlubenenovineFBiHbr.4/12);
165
59. Pravilnikonainuutvrivanjauslovazaodreivanjezonasanitarnezatiteizatitnihmjeraza
izvoritavodezajavnovodosnabdijevanjestanovnitva(SlubenenovineFBiHbr.88/12);
60. Pravilnikonainuodreivanjaekolokiprihvatljivogprotoka(SlubenenovineFederacijeBiH
4/13);
61. Uredbaoopasnimitetnimtvarimauvodama(SlubenenovineFBiHbr.43/07);
62. Odlukaokarakterizacijipovrinskihipodzemnihvodaureferentnimuslovimaiparametriza
ocjenustanjavodaimonitoringuvoda(SlubenenovineFBiHbr.1/14);
63. Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora u granicama SR BiH (Slubene novine SR
BiH,br.18/80);
64. Uredbaokategorizacijivodotoka(SlubenenovineSRBiHbr.43/67);
65. IzvjetajostanjuokoliauBiH2012;
66. StrategijazatiteokoliaFBiH20082018;
67. StrategijaupravljanjavrstimotpadomzaBiH,2000;
68. Federalniplanupravljanjaotpadom20122017;
69. ProstorniplankantonaSredinjaBosna/Srednjobosanskogkantona20052025;
70. OpinskiPlanupravljanjaotpadom20112016OpinaNoviTravnik(Slubeniglasnik
OpineNoviTravnikbr.5/11),nacrt;
71. Plan upravljanja otpadom opine Vitez 20112016 (Slubeni glasnik Opine Vitez br. 5/08),
nacrt;
72. PlanupravljanjaotpadomnapodrujuopineBusovaa20112016;
73. OpinskiPlanupravljanjaotpadom20112016OpinaTravnik,nacrt;
74. Planupravljanjaotpadom20142019opinaKiseljak,nacrt;
75. Planupravljanjaotpadom20142019opinaKreevo,nacrt;
76. Planupravljanjaotpadom20142019opinaFojnica;
77. Lokalni ekoloki akcioni plan (LEAP) opine Travnik 20102015 (Slubene novine Opine
Travnik,br.11/05);
78. Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineJajce,2010;
79. Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineKiseljak,2011;
80. Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineVitez20082012;
81. Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineNoviTravnik2009;
82. Lokalni ekoloki akcioni plan (LEAP) opine Bugojno, 20062007 (dostupan na:
http://www.scribd.com/doc/153367643/LEAPBugojno);
83. Lokalniekolokiakcioniplan(LEAP)opineFojnica2004;
84. Strategija razvoja Opine Travnik 20112015 (Slubene novine Opine Travnik br. 10/11);
brojodluke0110134454/11;
85. OpinaKiseljakLokalniekolokiakcioniplanLEAP,2011;
86. StratekiplanrazvojaopineFojnica20102015,nacrt;
87. StrategijarazvojaopineJajce20142024;nacrt;
88. StrategijarazvojaopineKiseljak20132020,nacrt;
89. StrategijalokalnograzvojaopineBugojno20102015;
90. StrategijarazvojaopineNoviTravnik20142020;
91. StrategijarazvojaOpineGornjiVakufUskoplje20102015;
92. Strategija privrednog razvoja Srednjobosanskog Kantona za period 2013. 2023. godina,
nacrt;
93. Strategija upravljanja radioaktivnim otpadom u BiH; Dravna regulatorna agencija za
radijacijskuinuklearnusigurnost;
94. Smjernicezazbrinjavanjegraevinskogotpada,Sarajevo,2009.god.,
95. Uvodna analiza za razvoj i uspostavljanje sistema upravljanja mazivim uljima, FMOIT,
2006.god.;
96. Studija izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada Srednjebosanskog kantona,
regija1(SBK,regija1),Septembar2012.godine,Nacrtizvjetaja;
166
97. Plan prilagoavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada Opine Bugojno,
Mart2013.godina;
98. Plan prilagoavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada Opine Fojnica,
April2014.godina;
99. Plan prilagoavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada opine Gornji
VakufUskoplje,Juni2012.godina;
100. Plan prilagoavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada u Opini Novi
Travnik;Mart2014.godina;
101. Plan prilagoavanja odlaganja komunalnog otpada na deponiju Berberuaopina Kiseljak,
2013.godina;
102. Plan prilagoavanja odlaganja komunalnog otpada na deponijiu Kruica, Opina Jajce;
Oktobar2011.godina;
103. Plan prilagoavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada Opine Kreevo;
Mart2013.godina;
104. Idejni plan upravljanja graevinskim otpadom za projekat sanacije postojee deponije
komunalnog otpada Opine Donji Vakuf i izgradnju prateih objekata prilagoenih
regionalnomkonceptuodlaganja,januar2014.godina;
105. Plan prilagoavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada u Opini Travnik;
April2014.godina;
106. PlanprilagoavanjaupravljanjaotpadomzadeponijukomunalnogotpadauOpiniVitez;Maj
2013.godina;
107. Elaborat o prikupljanju i transportu otpadaka sa idejnim rjeenjem sanitarnog deponiranja
otpadakazaOpinuBugojnonalokacijiTalingaj,Zagreb,januar1989.godine;
108. Popunjeni upitnici od strane opina i komunalnih preduzea na podruju SBK/KSB, apriljuni
2014.god.(usklopuaktivnostinaizradiPlanaupravljanjaotpadomzaSBK/KSB);
109. Popis stanovnitva, domainstava/kuanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni
rezultati po opinama i naseljenim mjestima u FBiH, BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku,
Statistikibiltenbr.195,Sarajevo,decembar2013.(www.statistika.ba);
110. Saopenje Statistika okolia Javni odvoz i odlaganje komunalnog otpada od
25.10.2013.god.;
111. RegistraopostrojenjimaizagaivanjimauFederacijiBiH(BHPRTR)
(http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/86/registriiizvjescaronivanje);
112. Planaktivnostizaeksploatacijusirovoggipsa,napovrinskomkopuBreiKulenVakufza
postojeepogoneipostrojenja(http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/378/);
113. PlanaktivnostiB.S.I.d.o.o.Jajce(www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc);
114. PlanupravljanjaotpadomupogonuzaproizvodnjuferosilicijafirmeTRIMGRADd.o.o.Jajce
(http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/728/javnaraspravaldquotrimgradrdquodoojajce
proizvodnjaferosilicijasilicijummetala);
115. Planaktivnostisamjeramairokovimazapostupnosmanjivanjeemisija,odnosnozagaenjai
za usaglaavanje sa najboljom raspoloivom tehnikom za pogon kovanice ''NT FORGING''
d.o.oNoviTravnik(http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/309/);
116. Zahtjevi za izdavanje okoline dozvole za kompleks klaonice i prerade mesa Bajra, d.o.o
Dolac n/L Travnik (http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/537/javniuvidmesnaindustrija
bajradoodolacnalascaronvitravnikpreradaiklaonica);
117. PlanzaupravljanjeotpadomzapostojeepogoneipostrojenjaPPPDPoljoradd.o.o.Turbe,
OpinaTravnik;
118. Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole Tamex
(www.fmoit.gov.ba/download/Plan%20aktivnosti%20TAMEX.pdf);
119. Utvrivanje sastava otpada i procena koliine u cilju definisanja strategije upravljanja
sekundarnimsirovinamausklopuodrivograzvojaRepublikeSrbije,jun2009.godine;
167
PRILOGI.ANKETIRANJESTANOVNITVA
Analizom anketnih listia pripremljenih za radno sposobno stanovnitvo i penzionere iz urbanih

podrujaSBK/KSBmogusedonijetisljedeizakljuci:
98%graanakoristikomunalnuusluguprikupljanjaiodvozaotpadaodegaje28%graana
potpunozadovoljno,a3%potpunonezadovoljnopruenomuslugom(Slika15iSlika16)
85% graana ne odvaja otpad u svom domainstvu, a 75% je izrazilo spremnost da pone
odvajatiotpadukolikobisepostavilikontejnerizareciklaniotpadunjihovonaselje(Slika17
iSlika18);
Na pitanje da se navedu problemi vezani za odlaganje otpada, 25% graana je rasipanje
smeanavelokaoproblem,a18%graanadajetoneadekvatneposudezaodlaganjeotpada
(Slika19);
Graani su mogli dati svoje prijedloge i komentare za poboljanje trenutnog naina
prikupljanja i odvoza otpada te je tako njih 25% je predloilo da se omogui odvojeno
prikupljanje otpada, 21% je predloilo redovniji odvoz otpada, 16% je predloilo poveanje
brojakontejnera.IovikaoiostalikomentariiprijedlozisuprikazaninaSlika9.
Slika15.Koritenjeuslugeprikupljanjeiodvoza
otpada
Slika16.Zadovoljstvouslugomprikupljanjai
odvozaotpada
Slika17.Odvojenoprikupljanjeotpadau
domainstvima
Slika18.Spremnosturbanogstanovnitva
SBK/KSBdaodvojenoprikupljaotpad
168
Slika19.NajeiproblemvezanizaodlaganjeotpadauSBK/KSBpomiljenjuurbanog
stanovnitva
Slika20.KomentariiprijedlozizapoboljanjeupravljanjaotpadomnapodrujuSBK/KSB
Analizom anketnih listia pripremljenih za radno sposobno stanovnitvo i penzionere iz ruralnih

29%graananekoristikomunalnuusluguprikupljanjaiodvozaotpadaodega93%graana
bieljelodaseovauslugauspostaviunjihovomnaselju.Njih87%jespremnoplaatiuslugu
prikupljanja i odvoza otpada. 42% graana je spremno plaati uslugu do 3KM, a isto toliko
graanajespremnousluguplaatido5KM(Slika2124);
169
71% graana koristi komunalnu uslugu prikupljanja i odvoza otpada, od ega je 36%
ispitanikapotpunozadovoljnopruenomuslugomdokje6%potpunonezadovoljnouslugom
(Slika24);
40% graana koji ne koriste komunalnu uslugu prikupljanja i odvoza otpada navelo je da
otpad zbrinjava spaljivanjem, 33% ispitanika otpad nosi do najblieg kontejnera, dok 9%
ispitanikazakopavasvojotpad,a17%otpadbacanadivljudeponiju(Slika25);
51%anketiranihgraanakompostirabiorazgradiviotpadusvomdvoritu(Slika26);
Od ambalae koja se moe ponovo upotrebljavati, najvei procent graana (37%) ponovo
upotrebljava staklenu ambalau, 35% plastinu ambalau, a njih 23% papirnu i kartonsku
ambalau(Slika27);
68 % ispitanika bi vrlo rado odvojeno prikupljalo otpad kada bi se postavili kontejneri za
reciklaniotpadunjihovomnaselju,dok7%ispitanikanebiodvojenoprikupljalootpad(Slika
28);
Napitanjedasenaveduproblemivezanizaodlaganjeotpada,najveiprocentgraana(28%)
je navelo nepostojanje posuda za odlaganje otpada kao problem, 16% graana je navelo da
je broj posuda za otpad nedovoljan, dok se 21% graana izjasnilo da je rasipanje smea
znaajanproblemvezanzaotpad(Slika29);
Graani su mogli dati svoje prijedloge i komentare za poboljanje trenutnog naina
prikupljanja i odvoza otpada te je tako njih 41% je predloilo redovniji i ei odvoz smea
kako u gradu tako i na selima koji imaju postavljene kontejnere, 15% je predloilo da se
povea broj kontejnera, 13% graana je miljenja da se treba provoditi vea kontrola od
strane inspekcijskih organa i primjena zakona (kaznene mjere) za graane koji pogreno
odlausvojotpad.IovikaoiostalikomentariiprijedlozisuprikazaninaSlika30.
Slika21.Koritenjeuslugeprikupljanjeiodvoza
otpada
Slika22.Zainteresiranostzauspostavljanje
uslugaprikupljanjaiodvozaotpada

Slika23.Spremnostzaplaanjeusluge Slika24.Zadovoljstvograanaruralnih
podrujapruenomuslugom
170
Slika25.Nainodlaganjaotpadaupodrujima
bezprueneusluge
Slika26.Kompostiranjeotpadaururalnim
podrujima

Slika27.Ponovnaupotrebaambalaeu
domainstvimaruralnihpodruja
Slika28.Spremnostruralnogstanovnitva
SBK/KSBdaodvojenoprikupljaotpad
Slika29.NajeiproblemvezanizaodlaganjeotpadauSBK/KSBpomiljenjururalnog
stanovnitva
171
Slika30.KomentariiprijedlozizapoboljanjeupravljanjaotpadomnapodrujuSBK/KSB
Analizom anketnih listia pripremljenih za populaciju mladih (starosti od 11 do 23 godine) sa

12%ispitanikajeodgovorilodaseukoli/fakultetuodvajaotpad,10%jereklodasereciklira
papir,a8%dasekompostiraotpadukoli/fakultetu(Slika3133);
88% ispitanika smatra da im je potrebna vea informiranost o prednostima odvojenog
prikupljanja otpada, 42% ispitanika je uestvovalo u nekoj od akcija vezanih za otpad, dok
75%ispitanikaneizuavaproblematikuzatiteokoliauokvirunastavnihaktivnosti(Slika34
36);
62% mladih je miljenja je nepravilno odlaganje otpada kljuni problem vezan za otpad na
podruju njihove lokalne zajednice (otpad se odlae u rijeke, ume, na divlje deponije
umjesto na za to predviena mjesta), a to je prema njihovom miljenju direktna posljedica
nerazvijene ekoloke svijesti graana (Slika 37). U skladu sa ovim, najvei broj ispitanika je
kao rjeenje navedenog problema naveo potrebu za podizanjem svijesti graana/uenika o
ouvanjuizatitiokoliasaukupno54%odgovora(Slika38).
Slika31.Odvajanjeotpadaukoli/fakultetu Slika32.Recikliranjepapiraizuionicaiureda
172
Slika33.Kompostiranjeotpada
Slika34.Potrebazaveiminformiranjemo
prednostimaodvajanjaotpada
Slika35.Organizacijaakcijaispremnostuea
uakcijamavezanimzaotpadizatituokolia
Slika36.Izuavanjeproblematikezatiteokolia
unastavi
Slika37.Najeiproblemvezanizaodlaganjeotpadaukoli/fakultetuikantonuopenitoprema
miljenjumladih
173
Slika38.Prijedlozimladihzarjeavanjeproblemavezanihzaupravljanjeotpadomnapodruju
KSB/SBK
174
PRILOGII.ANKETIRANJEINSTITUCIJA
AnketnilistovipripremljenizazdravstveneustanovesapodrujaSBK/KSBposlanisuu9ustanova,a
odgovorisudobiveniodnjih6.Analizomanketamogusedonijetisljedeizakljuci:
17% zdravstvenih ustanova ne odvaja medicinski otpad od ostalog otpada, a isti toliki
procenatnemanisklopljenugovorsanekomodovlatenihustanovazaodvozizbrinjavanje
medicinskogotpada(Slika39iSlika40);
Kaonajeeinajznaajnijeproblemesakojimasesuoavajuprilikomodlaganjasvivrsta
otpadaispitanicisunavelidajetou46%zbrinjavanjemedicinskogiinfektivnogotpada,u
27%sluajevausporenaproceduraodabiraoperatorazapreuzimanjeizbrinjavanjeopasnog
otpada.IovikaoiostaliproblemprikazanisunaSlika10.
Slika39.Odvajanjeotpadaozdravstvenim
ustanovama
Slika40.Sklopljeniugovorisaovlatenim
operaterimazazbrinjavanjemed.otpada
Slika41.Najeiproblemvezanizaodlaganjeotpadauzdravstvenimustanovama
175
Anketni listovi pripremljeni za industrije sa podruja SBK/KSB poslani su u ukupno 34 industrije

(ekstraktivna,drvna,metalna,hemijska,koarska,prehrambena,tekstilnaimineralna),aodgovorisu
dobiveniodnjih12.Analizomanketamogusedonijetisljedeizakljuci:
Samo8%anketiranihindustrijanemaizraenPlanupravljanjaotpadom(Slika42)dok17%
nemaimenovanureferentnuosobuzaduenuzaposloveupravljanjaotpadom(Slika43);
92%anketiranihindustrijaodvojenoprikupljasamnastaliotpadunutarsvogpostrojenja
(Slika44),dok75%imasklopljenugovorsanekimodovlatenihoperaterazazbrinjavanje
specijalnihvrstaotpada(Slika45);
NajznaajnijiproblemsakojimasesusreuanketiraneindustrijeprikazanisunaSlika11dok
suprijedlozizanjihovorjeavanjeprikazaninaSlika12.
Slika42.IzraeniPlanoviupravljanjaotpadom Slika43.Referentnaosobazaupravljanje
otpadomunutarpostrojenja
Slika44.Odvojenoprikupljanjeotpadaunutar
postrojenja
Slika 45. Sklopljeni ugovori sa ovlatenim
ustanovamazazbrinjavanjespecijalnogotpada
176
Slika46.Najznaajniproblemipostrojenjaprilikomzbrinjavanjaotpada
Slika47.Prijedlozizarjeavanjeproblemavezanihzaupravljanjeotpadomuindustrijama
AnketnilistovipripremljenizakolesapodrujaSBK/KSBposlanisuuukupno15osnovnihisrednjih
kolaaodgovorisudobiveniodnjih8.Analizomanketamogusedonijetisljedeizakljuci:
75%kolanemaposudazaodvojenoprikupljanjeotpada(Slika48);
Dobrekancelarijskeprakseseprimjenjujurelativnoslabo(Slika49);
Svega33%anketiranihkolarealiziraakcijeiprogramevezanozaotpadizatituokolia
generalno(Slika50);
Kaonajznaajniproblemvezanozaotpad,anketiranekolesunaveledajetozajedniko
odlaganjesvihvrstaotpada(Slika51).
177
Slika48.Posudezaodvojenoprikupljanje
otpadaukolama
Slika49.Primjenadobrihkancelarijskihpraksiu
kolama
Slika50.Realizacijaakcijaiprojekatavezanih
zaotpad
Slika51.Najznaajnijiproblemivezanoza
odlaganjesvihvrstaotpada
AnketnilistovipripremljenizaNVOsapodrujaSBK/KSBposlanisuukupnoza7NVO,aodgovorisu
dobiveniodnjih3.Analizomanketamogusedonijetisljedeizakljuci:
67%anketiranihNVOodvojenoprikupljaotpaditonajeeplastiku,papirikabastiotpad
(Slika52);
Dobrekancelarijskeprakseseprimjenjujurelativnoslabo(Slika53).
Slika52.Odvojenoprikupljanjeotpada Slika53.Primjenadobrihkancelarijskihpraksi
Zbog slabe odaziva ostalih institucija (operatori za upravljanje otpadom, apoteke, poljoprivredne
apotekeibenzinskepumpeitd.)kojimasuposlaneanketenijebilomoguevaljanoizvrianalizeiiste
grafikiprikazati.

Finalni Nacrt Puo SBKKSB 12082014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Finalni Nacrt Puo SBKKSB 12082014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ZA

IZVJETAJ OSTANJU UPRAVLJANJA

Voditeljprojekta: Internakontrola: Direktor:

DATUM POTPIS POTPIS POTPIS

9.3.12 MULJIZOTPADNIHVODA 125

Nacionalnii entitetski planoviupravljanjaotpadom suuglavnomstratekogkaraktera,sautvrenim

Upravljanje otpadom na podruju Srednjobosanskog kantona/Kantona Sredinja Bosna (SBK/KSB)

Prema podacima iz Prostornog plana SBK/KSB do 2025. godine

Red.broj Opina Urbanapodruja(%) Ruralnapodruja(%)

Red.broj Opina Urbanapodruja(%) Ruralnapodruja(%)

Sa prostornoplanskog aspekta, od ukupne povrne SBK/KSB 3,83 % otpada na urbana podruja a

1 Bugojno 34.559 9.546

R.br. Proizvoaotpada Kategorije otpada(ifra,naziv)

R.br. Proizvoaotpada Kategorije otpada(ifra,naziv)

R.br. Proizvoaotpada Kategorije otpada(ifra,naziv)

R.br. Proizvoaotpada Kategorije otpada(ifra,naziv)

R.br. Proizvoaotpada Kategorije otpada(ifra,naziv)

Trenutno ne postoji precizna evidencija privrednih subjekataproizvoaa otpada, kao ni podaci o

Procjenjuje se da sa aspekta produkcije posebnih kategorija otpada, najznaajniji proizvoai na

Nadleno kantonalno ministarstvo je dobilo software i hardware za uspostavu Registra iz FMOIT.

R.br. Nazivpostrojenja Vrsta

26. Kamenolom Jaki

R.br. Nazivpostrojenja Vrsta

Prema raspoloivim podacima, 27 industrijskih postrojenja sa podruja SBK/KSB ima vaeu

Drvna Pilana 16.12.2013.

2. Poljorad d.o.o. Turbe

Drvna Pilana 07.01.2013. 2011

Graevinska Betonara 28.03.2013.

R.br. Nazivpostrojenja Vrsta

Drvna Pilana 16.12.2013.

Sa aspekta produkcije posebnih kategorija otpada od prethodno navedenih vrsta industrija

U procesu pripreme leita za povrinsku eksploataciju boksita u rudniku Jajce nastaje

kuhinja i restorana. Podaci o koliinama otpada organskog porijekla nisu dostupni.

R.br. Proizvoaotpada Kategorije otpada(ifra,naziv)

R.br. Proizvoaotpada Kategorije otpada(ifra,naziv)

Ne postoji precizna evidencija javnih institucijaproizvoaa otpada, kao ni podaci o koliinama

Prema Zakonu o upravljanju otpadom nadlenost upravljanja otpadom je podijeljena izmeu

Zakon/Pravilnik Broj Sl.

l. 6: Zdravstvena ustanova duna je

Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na

Trenutno, u praksi su u odreenom stadiju zaivjeli sistemi selektivnog prikupljanja i razdvajanja

ocjenu trenutnog stanja

Prema kantonalnom Zakonu o upravljanju otpadom nadlenost upravljanja otpadom je podijeljena

privatna preduzea, vlasnici radnji i fizika lica prigradskih naselja

3/09 Za odvoz smea i krupnog otpada odgovorno je nadleno

U skladu sa Kantonalnim zakonom o komunalnoj djelatnosti , u 10 opina u SBK/KSB donesene su

7.2.8. Biorazgradiviotpadiskoritenzaproizvodnjukomposta ibiogoriva 40%do2018

7.2.10 Smanjena koliina nastalog otpada od opasnih materija u poljoprivredi i

7.4.1.1 IzraditiStudijusaprogramomrazvojainformacionogsistemaootpadu 2009

Izraditi plan aktivnosti

Prostorno planiranje upravljanja otpadom (lociranje deponija, RCUO, pretovarnih stanica,

Jo uvijek nije nita uraeno po pitanju konanog definisanja lokacija meuopinskih

Nadleni odjeli za okoli i prostorno planiranje i ureenje u Kantonalnom ministarstvu trebaju

Trenutno ne postoji jedinstvena i precizna evidencija privrednih subjekataproizvoaa otpada, kao

Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na

Od obaveza koje su propisane zakonskim okvirom za upravljanje otpadom na nivou FBiH, u

Od obaveza koje su propisane zakonskim okvirom za upravljanje otpadom na nivou SBK/SBK,

Znaajan problem predstavlja i vaea prostornoplanska dokumentacija. Prostorni plan tretira

Odreivanje svake pojedinane lokacije (opinske pretovarne/sabirne stanice, meuopinskih

Nadlenost za provedbu Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti je data Dravnoj regulatornoj

Prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, struni savjetnik za zatitu okolia i

Uvidom u Izvjetaj o radu inspektora zatite okolia evidentirano je da inspekcijskoj kontroli

Trenutno u Ministarstvu zdravstva nema zaposlenih ni farmaceutskih ni zdravstvenih inspektora