Dobrodoli u svijet akvaristike!

Kao u svemu, tako je i u ovom djeliu prirode

pretanka granica izmeu savrenosti i borbe za
opstanak.
Na alost, preesto se dogaa da zbog vlastite
nepripremljenosti uinimo pogreke kobne po
ivot naih ribica. I tako, umjesto da osjetimo
zadovoljstvo, mir i tiinu, obuzmu nas frustracije i
oaj dok gledamo kako polako gasne tek nedavno
oformljen kutak za odmor.

etverokutni akvarij

kutni, ovalni

esterokutni

vrijednost, temperatura,...) mnogo se sporije

odvijaju, pa mo emo pravodobno reagirati.
No, za opremanje vrlo velikog akvarija potrebno
je mnogo novca. Stoga poetnicima predla emo
nabavu akvarija obujma izmeu 100 i 200 litara.

Smjetaj akvarija
To je razlog zbog kojega smo se odluili za
tiskanje ovoga prirunika. Pokuat emo obraditi
najva nije stvari, a mnogo, mnogo vie mo ete
pronai na naim web stranicama, na adresi
www.akvarijske-ribe.com
Ovaj je prirunik nastao zajednikim trudom
ekipe sa spomenutih web stranica i ako bude
ikakvih pitanja (a bit e ih, vjerujte mi) s vae
strane, ili pak po elite vlastita iskustva podijeliti s
nama, pridru ite nam se - bit e nam izrazito
zadovoljstvo!

Openito vrijedi: to vei akvarij, to je odr avanje

lake, ma kako to na prvi pogled nevjerojatno
zvualo. U veim akvarijima, promjena kvalitete
vode i njezinih osnovnih svojstava (tvrdoa, pH

AKVARIJ

VRATA

AKVARIJ

Pri izboru akvarija nema strogih pravila. Postoje

razni oblici, no odabir meu njima stvar je
estetike i naeg osobnog ukusa. Tako po
trgovinama mo emo, uz najee etverokutne
oblike, naii i na esterokutne, osmerokutne, s
ovalnom prednjom stijenkom, kugle,...

NE

NE

Izbor akvarija

Kao prvo, u obzir morate uzeti masu oformljenog

akvarija; kompletno ureen i napunjen vodom,
akvarij od 150 l te i vie od 200 kg, pa je za njegov
smjetaj potrebno imati dovoljno vrst stalak
(ormari).

PROZOR

Akvarij treba smjestiti tako da na njega ne pada

Sunevo svjetlo, i to iz dvaju razloga: kako bi se
izbjeglo nekontrolirano bujanje algi i, budui da
se ribe okreu prema izvoru svjetlosti, kako ne bi
zauzimale neprirodan polo aj dok sunce obasjava
prednje staklo. Akvarij ne biste trebali smjestiti ni
u blizini ulaznih vrata, jer su ribe izlo ene stresu
ako se pored akvarija stalno prolazi. Iz istog

razloga ni previe buno mjesto nije idealno.

Ispod akvarija stavite stiropor debljine 5 mm ili
vie, jer i najmanja neravnina, ili neka mrvica na
gornjoj ploi vaega stalka, mo e biti uzrokom
pucanja stakla.
Kako sva oprema za akvarij (filtar, grija, pumpice
za zrak i rasvjeta) zahtijeva prikljuak na 220 V,
akvarij morate smjestiti u blizinu utinice, ili pak
osigurati dovoljno dugaak produ ni kabel s
dovoljnim brojem prikljunih mjesta.

Oprema
Ako ste se odluili na gotov komplet, tada najvjerojatnije imate svu potrebnu opremu za funkcioniranje vaeg slatkovodnog akvarija. U jednom od
iduih poglavlja proitajte o opremi potrebnoj za
morski akvarij. Za slatkovodni akvarij potrebno
vam je sljedee:

Grija
Filtar
Rasvjeta
Zrana pumpa (opcio-

plastine reetke, koje tite grija od nasrtaja

veih i agresivnih riba, ali istodobno tite i same
ribe, kako se ne bi ozlijedile naslonivi se na vruu
povrinu.
Iako svaka vrsta riba ima svoju optimalnu temperaturu vode, namjestimo li termostat na 25 C,
tek rijetkim vrstama riba to nee odgovarati
(primjerice, diskusima, koji preferiraju topliju
vodu - oko 30 C).
Osnovno pravilo pri rukovanju grijaem jest da
nikada ne smije raditi izvan vode, jer bi se u tom
sluaju ve za nekoliko trenutaka pregrijao, to bi
rezultiralo pucanjem zatitnog stakla. Iz slinog
razloga po eljno je grija najprije na petnaestak
minuta uroniti u vodu kako bi mu se temperatura
izjednaila s okolinom, pa ga tek onda ukljuiti.
Isti postupak treba primijeniti i prilikom vaenja
grijaa.

Filtar
Budui da postoji mnogo
tipova akvarijskih filtara,
a i cijene prilino variraju, izbor pravoga filtra
jedna je od najveih stavki u ukupnoj svoti koju
treba izdvojiti za akvarij,
te nas ostavlja u mnogim
nedoumicama.

nalno: veina filtara

opskrbljuje akvarij dovoljnom koliinom kisika, a kod biljnih akvarija dodatno upuhivanje zraka mo e ak
usporiti rast bilja)

Grija
U dananje vrijeme svi renomirani proizvoai
izrauju vodootporne grijae s termostatom, koji
automatski iskljuuje grija kad voda dosegne
eljenu temperaturu. Veina njih grijae stavlja u

Na tr itu postoje razliiti filtri razliitih proizvoaa, koje dijelimo na:

Unutarnje filtre:
Spu vaste filtre
Kutne ili box-filtre
Filtre pogonjene crpkom
Podne filtre (smjetaju se ispod ljunka)

Vanjske filtre:
Visee (hang-on) filtre (postavljaju se bilo
na bonu, bilo na stra nju stranu akvarija)
Kanistarske filtre (najee se koriste u
slatkovodnoj akvaristici kod veih akvarija)

Dezinfekcija akvarija i opreme

Nakon to ste nabavili akvarij i odabrali mjesto za
njegov smjetaj, prvo to morate uiniti jest
temeljito oprati akvarij.
Staklo (vanjsku i unutarnju stranu) i poklopac perite samo mlakom vodom. Nemojte rabiti nikakva
kemijska sredstva, osim malo hipermangana za
dezinfekciju. Nakon toga dobro isperite vodom.
Sve ukrase za akvarij, bilo prirodne (razno korijenje i drva) ili umjetne (keramike pilje, brodovi,
avioni,...), prokuhajte na 5 minuta. ljunak za
akvarij (osobito ako je rije o tvorniki neispranom, neobojenom ljunku) ispirite sve dok se
voda ne razbistri, a zatim ga takoer prokuhajte.

Vrste akvarija
Prema nainu ureenja, vrstama riba, biljaka i
ostalih organizama koje elimo imati, akvarije
mo emo podijeliti na nekoliko vrsta.
Po osnovnoj podjeli, akvariji mogu biti
slatkovodni, boati i morski, a prema temperaturi
vode dijelimo ih na hladnovodne i toplovodne.

Hladnovodni akvarij
Tekst napisao:Sandrino Moar ( Smozar)

Prije ulijevanja u akvarij, voda mora 2-3 dana

odstajati u prikladnoj posudi, ili je treba prokuhati
30-45 minuta. Takoer, u akvarij se mo e staviti i
destilirana voda, uz dodatak manje koliine mineralne vode radi obogaenja mineralima.
Iako mnoge hladnovodne vrste bilja i riba vole
tvru vodu, manja odstupanja nee prouzroiti
znatnije smetnje ako nisu nagla nego postupna.
pH vrijednost vode treba biti izmeu 6,0 i 7,8.

Grija nije potreban, jer je hladnovodnim ribama

dovoljna temperatura vode 12-15 C. Na viim
temperaturama metabolizam riba se ubrzava, to
im skrauje ivotni vijek.
Glede rasvjete, dovoljno je 0,5 W
po litri vode, to je manje nego u
tropskom akvariju.
Najzastupljeniji stanovnik
hladnovodnog akvarija je
zlatna ribica, podvrsta Carassius
auratus auratus, iako esto susreemo i hibridne
oblike poput lavlje glave, crvene kape, perlice,
pajolanke, teleskope i bubble.
Najzastupljenije
biljke u ovoj vrsti
akvarija su:
Myriophyllum
Aquaticum,
Lagarosiphon
Major,
Mentha cervina,
Potamogeton
Crispus,
Tillatea recurva i
dr.

Akvarij s cihlidama ("ciklidima")

Tekst napisao: Mikec Franci (Miki_Kodeljevo)

Cihlide dijelimo u nekoliko skupina:

1. Cihlide Staroga svijeta
Cihlide Azije i Madagaskara
Cihlide jezera Malawi
Cihlide jezera Tanganyika
Cihlide jezera Victoria
Cihlide ostalih istonoafrikih voda
2. Cihlide Novoga svijeta
Srednje i Ju ne Amerike
Cihlide porjeja Amazone, koja je najbogatija vrstama

3. Patuljaste cihlide
Afrike - pu arice, patuljaste ustonoe,...
Srednjoameriki patuljci
Ju noameriki patuljci
Od svih ribljih porodica, cihlide obuhvaaju
najvei broj vrsta, te emo predstaviti samo
nekoliko koje se kod nas mogu nabaviti.
Cihlide jezera Malawi
U ovu skupinu spada velik broj vrsta, koje se
dijele na mbune i non-mbune. Za veinu vrsta
dostupnih na naem tr itu karakteristino je
bogatstvo boja. enke ovih riba ikru, a kasnije i
mla, nose i uvaju u ustima.
Dijelimo ih na rodove: Pseudotropheus,
Labeotropheus i Labidochromis, koji su kod nas
KARLOVAC
najvie zastupljeni, te na Alunokare.

MaPouranieva
obala 2to
temperamentu
tel.su047
/
616
agresivne819
i teritorijalne ribe, a vole tvrdu i alkalnu vodu temperature 26-28 C.
Primjerene su samo za
velike akvarije (vee
od 150 litara), s mnogo kamenja meu kojim se mogu skrivati.
Cihlide jezera Tanganyika
Najzastupljeniji rod u naim prodavaonicama je
Neolamprologus, koji obuhvaa vrste poput:
leleupi, calvus, tetracantus, tretocephalus,
sexfasciatum i nekoliko vrsta pu arica.
Nijedna od nabrojenih
vrsta ne naraste vea
od 10 cm, a neke ne
prerastu ni 6 cm. Prete no se dr e u jatima.
Nisu ustonoe, ali su
FOTO: CICO
CICO047
teritorijalne i meu
mu jacima iste vrste este su borbe, osobito
tijekom parenja. Kao i kod Malawi cihlida,
Tanganyika takoer zahtijeva tvrdu i alkalnu
vodu, te temperaturu izmeu 26 i 28 C.

Patuljaste cihlide
Pripadnika ove skupine je mnogo. Takoer su
prekrasnih boja, ne narastu vie od 8 cm, te ih se
mo e dr ati u manjim akvarijima. Bri ni su
roditelji i, ovisno o nainu skrbi za mla, mo emo
ih podijeliti u tri osnovne skupine: onu kod koje se
za potomstvo brine mu jak, onu kod koje se za
ikru i mla brine enka, te skupinu gdje su oba
roditelja podjednako anga irana.
Najei su rodovi:
Microgeophagus, Apistogramma, Aequidens,
Apistogrammoides, Crenicara, Dicrosus,
Heterogramma, Mesops, Nannacara, Parvacara,
Pseudoapistogramma,... s brojnim pripadajuim
vrstama.
U trgovinama se prodaje nekoliko vrsta, koje su
navodno, zbog miroljubive udi, pogodne za svaki
akvarij. No, veina tih ribica vrlo je osjetljiva i
zahtijeva mekanu i kiselu vodu.
Zbog velikog broja vrsta koje pripadaju porodici
cihlida, te njihovim raznolikim potrebama za optimalnim ivotnim uvjetima, potrebno je dobro prouiti svaku pojedinu vrstu koju odluimo dr ati u
akvariju.

Morski akvarij
Tekst napisao: Neboja Humek - Brada
www.brada.info

Poetak i razvoj morskog akvarija

Poinje najee iznenada, kad se poklopi nekoliko uvjeta (akvarij, oprema, novac), a inicijalni
impuls je kad se morski akvarij vidi u ivo. Kod
morskog akvarija prvo nam u oi upada boja
vode, koja je - za razliku od "slatkog" (zelenog) kristalno plava. Razlika u boji posljedica je
osvjetljenja, te pomanjkanja bilja i zelenih algi.
Voda
Kakvoa vode od vitalnog je
znaaja za morski akvarij, a njezin
kemijski sastav mo e znaiti razliku
izmeu ivota i smrti, ili zadovoljstva i oaja. Ako imamo "fish-only",
moramo razmiljati o udobnosti i

zdravlju naih ljubimaca, a ako je akvarij nastanjen i koraljima, vie ne govorimo o udobnosti,
nego o opstanku. Koralji su najbolji pokazatelj
stanja mora, jer se povlae pri najmanjem zagaenju, a ugibaju ako takvo stanje potraje.
U morskom akvariju mjerimo slanost, pH, fosfate,
nitrite i nitrate, kao i temperaturu vode. Uporaba
vode iz vodovoda ili zdenca suoava nas s velikom
koliinom silikata, fosfata i ostalih primjesa koje
su nemjerljive u moru, tako da je imperativ
uporaba vode iz RO ureaja ili kupovanje demineralizirane vode.
Cikliranje
Nakon to smo u akvariju pomijeali H2O i sol za
pripremu morske vode, te izmjerili gustou hidrometrom (vrijednosti zelenog podruja kreu se od
1022 do 1033),
pokreemo cirkulaciju vode kroz
filtar, u kojemu se
trebaju razviti bakterije i alge. One
su poetak ivota
u naem akvariju.
ivo kamenje
ivo kamenje nije neto to gmi e po staklu i dnu.
Rije je o najva nijem sastojku vaeg akvarija,
ija je svrha filtriranje vode organskim putem.
ivo kamenje koraljnog je podrijetla, upljikave
strukture, te nastanjeno organizmima koji razla u
amonijak na spojeve koje mo emo oistiti filtrom i
kemikalijama.
Na ivo kamenje lijepimo koralje, to je druga
svrha njihove prisutnosti u akvariju.
Tu dolazimo do sljedeeg va nog detalja cirkulacije vode. Kako bismo organizmima u kamenju (kao i koraljima) osigurali stalan dotok hrane,
moramo stvoriti cirkulaciju vode sa
to manje mrtvih kutova. U tome
nam koriste powerhead pumpe,
povrat iz filtra, te povrat iz sumpa
(ako ga imamo).

Preporuka je za cirkulaciju (mjereno u l/h)

minimalno 10 x volumen akvarija. Na primjer, ako
je zapremina akvarija 180 litara, cirkulacija ne bi
smjela biti manja od 1800 l/h. Iznimku ine
akvariji s DSB filtracijom (Deep Sand Bed)
Takoer, moramo voditi rauna o koraljima, koji
ne vole direktan mlaz vode iz PH pumpe.
Rasvjeta
Kako bi ivio, te kako bismo mogli vidjeti njegovu
unutranjost, akvarij mora biti osvijetljen. Rasvjeta u morskom i slatkovodnom akvariju znaajno
se razlikuje. Biljke zahtijevaju neto svjetla i dosta
hranjivih sastojaka za normalan ivot. Koralji
zahtijevaju intenzivno svjetlo odreenog spektra,
te za njih postoje specijalni izvori svjetlosti.

svakom trenutku. Ne treba zazirati od poetka treba slijediti zdrav razum i logiku, uz kratko
upoznavanje s osnovnim pravilima.

Slatkovodni tropski akvarij

Prije nego to ponemo ureivati akvarij (stavljati
podlogu, saditi biljke, nalijevati vodu), trebali
bismo nainiti malu shemu rasporeda biljaka,
kamenja, panjeva i ostalih ukrasa. Prilikom
rasporeivanja elemenata po akvariju trebali
bismo paziti da sve izgleda to prirodnije - dakle,
treba izbjegavati bilo kakvu simetriju.

Odr avanje akvarija

Zbog intenziteta rasvjete, te zbog vee otvorenosti (izlo enosti) zraku, potrebno je nadolijevanje svje e vode (do 2 litre na dan).
Slana voda se ne dodaje, nego mijenja jednom
mjeseno do 20 %. Potrebno je ee istiti
skimmer (1-2 puta tjedno, ovisno od zagaenosti
vode). Struganje algi s prednjeg stakla potrebno
je svaka dva do tri dana. Morski akvarij skuplji je
od slatkovodnog
(u startu), ali prua neusporedivo
vee zadovoljstvo, jer ivot u
moru odvija se intenzivnije i dinaminije, te su promjene vidljive u

bilje stra njeg plana

bilje srednjeg plana
bilje prednjeg plana

Akvarijsko bilje
Tekst napisao: Frano Ledi (Frano_Zaprei)

Osim to akvarij ini ljepim, akvarijsko bilje igra

vrlo va nu ulogu u odr avanju kemijske ravnote e, obogaivanju vode kisikom potrebnim za
ivot riba, te spreavanju bujanja algi.
Rasvjeta
Kako bi biljke mogle rasti, potrebno im je svjetlo
odreenog spektra i intenziteta. Okvirne
smjernice za snagu rasvjete su sljedee:

Vrlo zahtjevno bilje: 2 W/l

Srednje zahtjevno bilje: 1-1,5 W/l
Manje zahtjevno bilje: 0,5-1 W/l
Za optimalan rast bilja, svjetlo bi u akvariju
trebalo biti ukljueno 12-14 sati dnevno. Veina
gotovih kompleta dolazi u duane s rasvjetom za
manje zahtjevno bilje, te lampama koje nisu
adekvatne za akvarijsko bilje, nego pospjeuju
rast algi!
Osim kvalitetne rasvjete, bilju za uspjean rast
treba osigurati i kvalitetnu podlogu, te ga
povremeno prihranjivati gnojivom.

Osim brojnih tekstova o ureenju

akvarija, opremi, opisima riba i biljaka,
najzanimljiviji dio web stranica
www.akvarijske-ribe.com svakako je
forum, u kojem brojni lanovi razmjenjuju iskustva vezana uz akvaristiku.
Na forumu poetnici, ali i oni iskusni,
mogu pronai odgovore na gotovo sva
pitanja i probleme s kojima se
svakodnevno susreu dru ei se sa
svojim ribicama, biljem, koraljima,
pu evima i drugim stanovnicima tog
arobog djelia prirode, ili pak podijeliti
svoje iskustvo i dati savjet ostalima.
Jo jedan zanimljiv dio portala je
svakako i foto-galerija, koju svaki lan
foruma mo e lako i jednostavno izraditi.
Ujedno dobiva i vlastitu web adresu
oblika

Nekoliko savjeta za sadnju:

Sve

ute i trule listove prije sadnje treba odstra-

www.akvarijske-ribe.com/galerija/ime

niti

Preveliko korijenje treba podrezati

Neke akvarijske biljke ne sade se u podlogu, nego se ribikim koncem privruju na kamen ili
drvo u akvariju (anubiasi, mahovine, paprati,...)

Bilje koje se razmno ava rezanjem stabljike ree se tek kad dosegne povrinu vode

Kod biljaka koje se razmno avaju vrije ama,

mlada biljka odvaja se od matine (rezanjem trkaa) tek kad izdanak dosegne treinu veliine
osnovne biljke

Nakon to korijen biljke

uvrstimo u podlogu,
stabljiku treba lagano
povui prema gore, kako
bismo sprijeili kasniji
rast korijenja iznad
povrine podloge

Na portalu se nalaze i lako pretra ive

baze riba i akvarijskog bilja, sa svim
opim podacima o pojedinim vrstama.
Akvaristiki rjenik olakava poetnicima, ali i onim iskusnijima, razumijevanje nekih pojmova specifinih za
akvaristiku, ali i openito pojmova
vezanih uz ivotinjski i biljni svijet.

Pri sadnji stabljiastih biljaka, donje meke i

zdrave listove potrebno je odstraniti kako bi se
lake razvio korijenski sustav

Nakon sadnje biljaka bilo bi dobro pod korijenski sustav staviti gnojivo, najbolje laterit ili neko
gnojivo u tabletama

Biljke koje preporuujemo za

poetak:
Naravno da nije svejedno s kojim biljkama ukrasiti
tek oformljeni akvarij. Mnoge se vrste biljaka
uveliko razlikuju u svojim potrebama za gnojivom
i rasvjetom. Neke su ak osjetljive na manje pomake u temperaturi i ostalim parametrima vode.

Za trenutke oputanja tu je i poseban

kutak sa zabavnim igricama.
Ovaj prirunik izraen je na osnovi
iskustava svih lanova foruma.

Biljke, pa ak i neke alge, imaju u akvariju

posebno va nu ulogu - uzimaju iz vode otpadne
tvari (nitrate), a stvaraju kisik neophodan za
ivotriba, te pru aju prirodna skrovita za
plaljive ribe. Pravilnim omjerom broja riba i
biljaka posti emo bioloku ravnote u u akvariju.
Ugrubo, biljke mo emo podijeliti, ovisno o
konanoj visini rasta na:

Bilje prednjeg plana

Zahvaljujemo svima koji su na posredan

ili neposredan nain sudjelovali u izradi
istog.

Grafika priprema i tekst:

Jasmina Burek
Lektura i korektura:
Nenad Jurkovi

Slika gore:
Anubias barteri var. Nana
Slika desno:
Eleocharis acicularis

Bilje srednjeg
plana

Cryptocoryne wendtii

 Bilje stra

njeg plana
Logino da emo bilje
iz ove skupine posaditi
uz stra nju stijenku
akvarija, kako nam ne
bi zaklanjalo pogled.
Slika lijevo:

Hydrocotyle leucocephala
Ribe koje preporuujemo za
poetak:
Poetnicima se, opravdano, najee preporuuju ivorotke. Specifine su po tome to ne pola u ikru, nego "raaju" ive mlade (ikra se razvija
u utrobi enke, a kad dosegne stadij zrelosti, mla
se koti).
Mlade ivorotke odmah su po okotu sposobne za
samostalan ivot (tra enje hrane, skrivanje od
grabe ljivaca). Roditelji se ne brinu za potomke;
naprotiv, ak e ih rado pojesti, pa ih je potrebno

odvojiti u poseban akvarij ili kotilicu. Uz mnogo

bilja, veina mlai mo e pre ivjeti i u zajednikom
akvariju, skrivajui se meu listovima od
pro drljivih odraslih riba.
Najzastupljenije ivorotke u akvaristici su:
Poecilia reticulata (gupi)
Mu jaci s prekrasnim
repnim perajama pravi
su ukras svakog akvarija. Rije je o uzgojenim oblicima; u prirodi
su gupiji neugledni,
blijedih pastelnih boja
i kratkih repova.
Budui da mu jaci neprestano opsjedaju enke i
dodijavaju im, preporuuje se dr ati dvije ili vie
enki na jednog mu jaka.
Postoji mnogo varijacija boja, oblika repnih
peraja,...
Veliina: enke 5 cm, mu jaci 4 cm

Xiphophorus maculatus (plati)

Ove prekrasne i plahe
ribe dostupne su u
mnogim bojama: crvenim, bijelim, utim,... s
prijelazima boja,...
Veliina: enke do 5 cm, mu jaci do 4 cm
Poecilia velifera (moli)

vlasnicima biljnih akvarija, jer se nerijetko

dogodi da poupaju
veinu bilja. Ako ih se
dr i vie od pet-est,
bit e zaokupljene
sobom i vlastitom "igrom", te nee smetati
ostalim stanovnicima.
Veliina: 5 cm

Razlikujemo crne, bijele, srebrne, dalmatinere, albino i druge

varijetete. Iako ih se
rijetko spominje kao
algo dere, odlini su i
marljivi istai algi u
akvariju.
Veliina: enke do 7 cm, mu jaci do 7 cm

Betta splendens (sijamska riba borac)

Ova iznimno atraktivna riba u prirodi je znatno
kraih peraja i neugledne, zelenkaste boje.
Iako enke nisu toliko
arkih boja ni izdu enih peraja, takoer su
vrijedne naih pogleda.

Neke od najzastupljenijih ikraica:

Ovdje je potrebno napomenuti da nikako ne

smijemo dr ati vie od jednog mu jaka u akvariju,
jer njihove borbe gotovo uvijek zavravaju smru
slabijeg. Inae su to iznimno miroljubive i spore
ribe.
Veliina: enke do 6 cm, mu jaci 7 cm

Thayeria boehlke (hokejka)

Ova brza jataica odlikuje se specifinim
polo ajem tijela u mirovanju, pod kutom od
45. Hrvatski naziv dobila je po obliku crne
pruge, koji se du tijela sputa na donji dio repne peraje, dajui tako
oblik hokejake palice.
Veliina: 6 cm
Brachydanio rerio (zebrica)
Jataica, vrlo brza i
nemirna, prava prodrljivica, koja e u
vaem akvariju uvijek
prva doi do hrane.
Postoji nekoliko varijeteta: prugaste, tokaste, albino, dugoperajne,...
Veliina: 6 cm

Puntius tetrazona (barbus tetrazona)

Jo jedna iz skupine jataica. Vrlo su brze,
nemirne, ali i sna ne, pa zadaju glavobolje

Ribe dna
Ancistrus dolichopterus (ekinjasti som)
Iako u poetku iznimno plaljiva, ova riba
s vremenom e sve
vie bivati izlo ena
vaim pogledima.
Mnogo vremena provodi na staklu, prilju-

bljena ustima. U akvaristici se esto susree i

albino varijetet ove vrste.
Koristan je algo der, a za probavu su mu prijeko
potrebne neka vrste drva, npr. Mangrovina.
Corydoras (oklopni som)
Postoji mnogo pripadnika ovoga roda, a
najuestaliji su
C. Panda, C. aeneus,
C. Melanotaenia,
C. paleatus,... Jataice su i najugodnije se
osjeaju uz vie od
pet pripadnika iste vrste. Meso deri su i mnogi ih
ljudi pogreno smatraju algo derima. Uvijek su u
pokretu, te djeluju razigrano.
Botia (ikov)
Vrlo korisna riba, jer
unitava pu eve koji
se nekontrolirano
mno e i zadaju glavobolje gotovo svaYGROPHILA POLYSPERMA
kom akvaristu. Iz tog
razloga nije preporuljivo dr ati je s veim,
ukrasnim vrstama pu eva. Takoer se osjea
ugodnije u jatu, a neke vrste pokazuju agresiju
prema pripadnicima iste potporodice.

i trulog bilja. Ako im

ponestane hrane, mogu se okomiti i na njenije listove zdravih
biljaka. Hrane se bilo
kojim vrtnim povrem,
koje prije treba dobro
oprati. Najbolji je list
blitve ili pinata, krastavac, mrkva, a vole i
sve vrste riblje hrane.
Za razliku od veine
pu eva, jabuari su razdvojena spola. enke
pola u jaja na rub akvarija ili na stakleni poklopac izvan vode. Jaja moraju ostati u vla nom,
ali ne i mokrom okoliu.
Veliina: 5-8 cm (promjer)
Temperatura: 18-28 C
Voda: pH 7-8, tvrdoa 14-20 dH, s dosta kalcija

Vrijednosti vode:
Tekst napisao: Nino Burek

Tekst napisao : Mikec Franci (Miki_Kodeljevo)

Oito je kako je u akvaristici najva niji element

voda. Voda ima svoja fizika (temperatura,
boja...) i kemijska svojstva (kiselost, tvrdoa,
koliina otopljenih plinova). Koncentrirat emo se
na kemijska svojstva vode, jer se ona ne mogu
ocijeniti pogledom i njuhom, nego je za njihovo
mjerenje potrebno imati posebne testere
(digitalne ili analogne listie). Mijenjanjem
pojedinog kemijskog svojstva vode izravno
utjeemo na ostale parametre.

Rije je o tropskim pu evima porodice

Ampullariidae. Ukras su svakog akvarija ili
ribnjaka, a ujedno iste akvarij od ostataka hrane

pH
pH nije nita drugo nego koncentracija otopljenih
iona vodika H+. pH skala ima raspon od 0 do 14.

Ostali organizmi
Pomacea bridgesii (pu jabuar)

B A U H A U S Z A G R E B k .d . H R 1 0 0 0 0 Z A G R E B ,
P o s lo v n ic a J A N K O M IR ,V . k o rp ik a 2 7 , T e l.: + 3 8 5 1 3 4 3 0 -7 0 0 , F a x .: + 3 8 5 1 3 4 3 0 -7 1 8
P o s lo v n ic a IT N J A K , T e l.: + 3 8 5 1 2 4 8 0 3 1 8 , F a x .: + 3 8 5 1 2 4 8 0 3 1 3

pH 7 oznaava neutralnu vodu. Sve manje od pH

7 smatra se kiselom vodom, a vee od pH 7 lu natom. Uglavnom sve slatkovodne tropske
ribe najbolje se osjeaju kod pH vrijednosti
izmeu 6 i 8.
Nagle promjene pH vrijednosti vode utjeu na
zdravlje riba, te one ubrzo ugibaju. Problem
nastaje i kod dugotrajnog izlaganja povienom
pH (iznad 8,5), jer su u takvim vodama mnogo
opasniji duini spojevi (nitriti).
KH
Meu kemijska svojstva vode spada i tvrdoa.
Razlikujemo dva tipa tvrdoe: ukupnu (GH General Hardness) i promjenjivu, odnosno
karbonatnu (KH - Carbonate Hardness).
Ukupna tvrdoa oznaava koliinu otopljenih soli i
minerala potrebnih za ivot. Izra ava se u dH
(1 dH = 17.8 ppm CaCO3). to je manja
vrijednost dH, to je voda meka. Kako bi se tvrda
voda omekala, mo e se nadolijevati destilirana
voda, ija je tvrdoa 0 dH. (Na primjer, elite li od
100 l vode tvrdoe 20 dH napraviti 10 dH,
potrebno je 50 l vode izvaditi i zamijeniti
destiliranom vodom.)
U akvaristici nam je zanimljivija karbonatna
tvrdoa, jer njezina vrijednost izravno utjee na
pH vrijednost vode. Visoka vrijednost KH
(izra ava se u KH) djeluje kao zatita u promjeni
pH vrijednosti vode (to svojstvo zove se puferski
kapacitet; to je vei KH, vei je puferski kapacitet
i te e je promijeniti pH). Kako bi pH akvarijske
vode bio stabilan, KH bi trebao biti vei od 4 KH.
KH smanjujemo dodavanjem CO2, sputanjem pH
ili filtriranjem vode kroz treset, a mo emo je
poveati pojaanom aeracijom vode, koja
istiskuje CO2, ili dodavanjem NaHCO3 (sode
bikarbone).
CO2 - Ugljik (II) oksid
Koliina otopljenog CO2 u vodi u akvaristici nam je
zanimljiva jer je CO2 potreban za rast biljaka. No,
ako je koncentracija CO2 prevelika, dolazi do
velikog pada pH vrijednosti (ispod 5), te ribe

ugibaju. Premala pak koncentracija CO2 uzrokuje

propadanje biljaka i mogue poveanje pH
vrijednosti preko granice od 9, to takoer dovodi
do smrti riba.
CO2 takoer ima znaajnu ulogu u kru enju
duika, te odr avanju puferskog kapaciteta.

Kru enje duika

Tekst napisao: Nino Burek

Duik, odnosno njegovi spojevi, od velikog su

znaaja za bioloku ravnote u u akvariju. Uz
pomo odreenih bakterija i nekih mikroorganizama, otrovni spojevi, iji je glavni sastojak duik, prelaze u druge, manje otrovne, zatim u neopasne, te na kraju ak i u hranjive spojeve.
Gledajui u donji shematski prikaz, jasno je da se
ribe ne smiju stavljati u akvarij odmah im natoite vodu, nego treba najprije "zaciklirati" akvarij,
kako bi profunkcioniralo kru enje duika.
Kako bi se akvarij zaciklirao, odnosno filtarski
medij(i) "napunili" dobrim bakterijama, potrebno
je nakon nalijevanja vode ukljuiti filtar i ostaviti
ga tako barem dva tjedna. Postupak mo emo ubrzati ubacivanjem hrane za ribe (u prazan akvarij),
te nakon toga dodavanjem gotovih komercijalnih
sredstava koja sadr e "dobre" bakterije.

dobivamo potpuno istu i mekanu vodu.

To je trenutano tehnoloki najnapredniji nain
proiavanja vode. Ovaj sustav omoguava
dobivanje pitke vode ak iz oneienih voda, kao
i iz morske vode.
"RO voda" je siromana mineralima (gotovo ih
uope nema) koji su potrebni za rast biljaka, te
nema puferski kapacitet (odnosno ima jako malu
karbonatnu tvrdou, manju od 1 KH), pa se
njezina pH vrijednost mo e naglo mijenjati.
Stoga se za potrebe akvaristike ne preporuuje
uporaba iste RO vode, nego je u nekom omjeru
treba mijeati s vodovodnom.
Ovisno o vrstama riba koje dr imo u akvariju,
tvrdoa vode (ukupna tvrdoa - GH) trebala bi biti
izmeu 5 dH i 15 dH.
Neke vrste akvarijskih riba tra e iskljuivo kiselu
(meku, RO) vodu za mrijest, te je prvenstveno iz
tog razloga potrebna uzgajivaima riba.
U prvim danima funkcioniranja akvarija voda
mo e postati mutna i/ili zamagljena, to je glavni
pokazatelj razvoja bakterija. Takoer se, uslijed
naglog rasta koncentracije amonijaka, mo e
dogoditi da se voda jako pjeni.
Sve to ukazuje kako je proces kru enja duika
zapoeo. Nakon to se voda razbistri, mo ete
ubaciti prve stanovnike.
Ako se navedeno zamuenje i "pjenjenje" vode
dogodi u kasnijem stadiju "starog" akvarija,
trebali bismo uiniti sljedee: odmah promijeniti
dio vode, izmjeriti sve parametre vode (amonijak,
nitrite, nitrate, pH), te daljnje postupanje
uskladiti s rezultatima.

RO - Reverzna osmoza
Tekst napisao: Nino Burek

U akvaristici se za filtriranje, odnosno pripremu

vode, koriste i tzv. RO ureaji, koji iz vode
uklanjaju gotovo sav kamenac, teke metale,
otrovne spojeve, bakterije i viruse, te na taj nain

Osim u navedenome, velika je prednost RO vode

u tome to je se ne mora tretirati proizvodima za
uklanjanje tekih metala, klora i sl., ne treba
odstajati prije ulijevanja u akvarij, ne ostavlja
tragove kamenca po staklu,...

Znaaj karantenskog akvarija

Na alost, zbog raznih uvjeta, bolje reeno
neuvjeta u kojima se ribe dr e u prodavaonicama,
prava je rijetkost naii na zdrave primjerke. Zbog
toga je karantenski akvarij prijeko potreban za
sprjeavanje unosa bolesti u akvarij.
Promjenu vode ribe do ivljavaju kao stres, a riba
u stresu posebno je podlo na bolestima; dakle,
kupovina sama po sebi donosi odreen rizik od
obolijevanja.
Pokuajte istodobno nabaviti i mali, karantenski
akvarij. Taj akvarij ne mora imati rasvjetu niti biti
estetski ugodan. On slu i za lijeenje riba ako
obole (to i nije tako rijedak sluaj, osobito u
poetnika).

lijeenja. Kod svake dezinfekcije i tretiranja riba

navedenim sredstvima po eljno je podii
temperaturu vode na 29-30 C.
Ako se odluimo na primjenu specijaliziranih
lijekova, moramo ugasiti rasvjetu, pojaati
aeraciju, podii temperaturu, te ukloniti aktivni
ugljen iz filtra.

Najee poetnike pogreke:

Ribe

nipoto ne useljavajte odmah, nego

najmanje 10 dana nakon to ste u akvariju
ukljuili svu opremu.

Svakodnevno ubacujte minimalne koliine hrane, kako biste stvorili i odr ali na ivotu bakterije
opisane u poglavlju o duikovim spojevima. Na
tr itu postoje preparati koji pospjeuju i
ubrzavaju taj proces.

Takoer, vie je no preporuljivo svaku kupljenu

ribu staviti najprije na desetak dana u karantenu,
gdje je mo emo promatrati i na vrijeme reagirati
ako u tom razdoblju uoimo simptome bolesti.

U akvarij ne stavljajte vei broj riba odjednom,

Osim kupovanjem originalnih lijekova namijenjenih odreenim vrstama bolesti, zarazu

mo emo sprijeiti i suzbiti na sljedei nain:

Ukupan broj riba neka vam ne prelazi omjer od

Dezinfekcija hipermanganom:
10 g praha otopi se u 100 ml vode. Jedna kap ove
otopine stavlja se na jednu litru akvarijske vode,
tako da poprimi ru iastu boju. U toj otopini ribe
smiju biti najdulje desetak minuta. Posuda mora
biti dobro poklopljena, jer mnoge su ribe dobri
skakai.
Dezinfekcija solju:
2-3 grama po litri vode. Sol prethodno dobro
otopimo.

jer se na taj nain lako poremeti teko steena

kemijska ravnote a vode. Preporuujemo stavljati 2-3 jedinke istodobno.
jednog centimetra ribe na litru i pol volumena
vode, uz jo nekoliko riba dna (ancistrus, koridoras, botia, kuli,...). Ako, dakle, imate 100
litara vode, to bi znailo 100/1,5 l = 66,6 cm
ribe. Podijelimo to sa 5 cm, koliko ima prosjena
riba 66,6/5 = 13 riba, ne raunajui 4-5 riba
dna.

Nije svejedno ni s kojim ribama zapoinjete.

Neke su, naime, osjetljivije, a neke manje osjetljive na nove akvarije, tj. na nedovoljnu zacikliranost u poetku.

Nikada ne perite filtarski materijal u vodovodnoj vodi, jer na taj nain ubijate sve one dobre,
ve spominjane bakterije. Perite ga u akvarijskoj vodi, koju ete, naravno, poslije baciti.

Pojedine vrste riba ne podnose sol ni u najmanjim

koliinama (koridoras, ancistrus i mnoge
ikraice), dok se veina ivorotki osjea ugodno u
"posoljenoj" vodi.

Mijenjajte samo 20 % vode iz akvarija, i to sva-

Veina akvarista odluuje se na ovu opciju

koliinom hrane koju mogu pojesti za tri minute.

kih desetak dana, nikako ne svu!

Ribe hranite svega dvaput dnevno, onolikom