EPLAN P8 1 8 5 Upute Za Rad

EXOR d.o.o.
Informatiki inenjering
za istrazivanje, razvoj, proizvodnju i trgovinu
elektronickih sistema, uredaja i programa
MB: 3686914

Bani 73a, HR- 10 010 Buz i n, HRVAT SKA
Tel.:+385 (1) 66 51 872, Fax.:+385 (1) 66 78 888, e-mail: eplan@exor.hr, web: www.exor.hr

Na znak: 10-08-0269-0001
Autor: Dario Novak
Datum: 15. veljaa 2008
Verzija: BETA

Upute za rad za

ver. 1.8.5

2 / 205
SADRAJ:

1. INSTALACIJA......................................................................................................4
2. PODEENJE SUELJA..........................................................................................6
2.1. RADNO OKRUJE (WORKSPACE)........................................................................6
2.2. TRAKA S ALATIMA (TOOLBAR)...........................................................................7
2.3. KRATICE (SHORTCUT).................................................................................. 10
3. RAD S PROJEKTOM........................................................................................... 12
3.1. OTVARANJE POSTOJE#EG PROJEKTA..................................................................... 12
3.2. OTVARANJE NOVOG PROJEKTA ........................................................................... 13
3.3. ZATVARANJE PROJEKTA.................................................................................... 21
4. RAD SA STRANICAMA....................................................................................... 22
4.1. OTVARANJE POSTOJE#E STRANICE ...................................................................... 22
4.2. OTVARANJE NOVE STRANICE.............................................................................. 23
4.3. ZATVARANJE STRANICE.................................................................................... 25
4.4. PODEENJE STRANICE PRIJE CRTANJA .................................................................. 25
4.4.1. GRID.......................................................................................................... 25
5. SIMBOLI .......................................................................................................... 27
5.1. BAZE SIMBOLA .............................................................................................. 27
5.2. FILTERI....................................................................................................... 28
5.3. INSERTIRANJE SIMBOLA ................................................................................... 32
6. RAD SA SHEMOM.............................................................................................. 35
6.1. LOKACIJE..................................................................................................... 35
6.2. OP#ENITI URE%AJI (BLACK BOX) ..................................................................... 40
6.3. STEZALJKE (TERMINALS).................................................................................. 48
6.3.1. INSERTIRANJE STEZALJKI.................................................................................. 48
6.3.2. PODEENJE STEZALJKI ..................................................................................... 49
6.4. RELEJI/SKLOPNICI.......................................................................................... 58
6.4.1. KORITENJE SLOBODNIH KONTAKATA DEFINIRANOG RELEJA .................................... 63
6.5. MOTORSKA ZATITNA SKLOPKA .......................................................................... 65
6.6. INSERTIRANJE URE%AJA ................................................................................ 66
6.7. PLC........................................................................................................... 68
6.7.1. PLC MAKROI ............................................................................................. 68
6.7.2. PREDEFINIRANJE PLC OVERVIEW-A ................................................................. 73
6.7.3. PREDEFINIRANJE PLC CONNECTION POINTA (DI) U NAVIGATORU ............................ 74
6.7.4. KORITENJE I/O SIGNALA POMO#U MAKROA....................................................... 76
6.7.5. KORITENJE PREDEFINIRANIH I/O SIGNALA IZ NAVIGATORA.................................... 77
6.8. POTENCIJALI................................................................................................. 81
6.9. SIMBOLI SPAJANJA.......................................................................................... 86

3 / 205
6.10. KABELI........................................................................................................ 89
6.10.1. KABEL SA SHIELDOM.................................................................................... 95
6.11. ICE/VODII................................................................................................. 97
6.12. KATALOG (PARTS MANAGEMENT)...................................................................... 100
6.12.1. DEFINIRANJE NOVOG URE%AJA U KATALOGU ..................................................... 100
6.12.2. DEFINIRANJE NOVOG RELEJA U KATALOGU ....................................................... 108
6.12.3. DEFINIRANJE NOVE MOTORSKE ZATITNE SKLOPKE U KATALOGU............................. 111
6.12.4. DEFINIRANJE NOVOG KABELA U KATALOGU....................................................... 113
7. IZVJETAJI (REPORTI) ................................................................................... 116
7.1. IZVJETAJI UZ POMO# OPCIJE REPORTS ........................................................... 116
7.2. IZVJETAJI UZ POMO# OPCIJE TEMPLATE.......................................................... 123
7.3. FILTRIRANJE PODATAKA................................................................................. 124
7.4. SORTIRANJE PODATAKA ................................................................................. 126
8. IZVJETAJI U MS EXCEL FORMATU .............................................................. 128
9. IZVOZ / URE%IVANJE / PONOVNI UVOZ PODATAKA......................................... 134
10. BACKUP...................................................................................................... 138
11. PRINT......................................................................................................... 141
12. GRAFIKA..................................................................................................... 143
13. SIMBOLI ..................................................................................................... 153
13.1. NOVA BAZA SIMBOLA..................................................................................... 153
13.2. NOVI SIMBOL.............................................................................................. 154
14. FORME ....................................................................................................... 165
14.1. URE%IVANJE SASTAVNICE ............................................................................... 165
14.2. URE%IVANJE FORMI ...................................................................................... 175
14.2.1. LISTA MATERIJALA .................................................................................... 175
14.2.2. PRIKLJUNI PLAN...................................................................................... 180
15. RAD S 1-POLNIM SHEMAMA......................................................................... 186
15.1. 1-POLNA BAZA SIMBOLA................................................................................. 186
15.2. KREIRANJE 1-POLNE LINIJE .......................................................................... 187
15.3. RAD S PLACEHOLDER OBJECTOM.................................................................... 197
15.4. RENUMERIRANJE ELEMENATA........................................................................... 199
15.5. URE%IVANJE PODATKA ELEMENAT ..................................................................... 200
15.6. DEFINIRANJE KATALOKIH BROJEVA STRUJNOG KRUGA............................................ 202
15.7. RAD S ACAD PODLOGAMA.............................................................................. 203

4 / 205
1. Instalacija

Umetne se instalacijski CD EPLAN Electric P8 1.8 International u CD-ROM te se instalira
na eljeni disk na ra&unalu. Instalacija se moe obaviti u bilo koji folder na bilo koji disk
na ra&unalu ili na intranet.

5 / 205

Pozicija direktorija se moe definirati u parametrima:
Options Settings User Management Direktories

NAPOMENA!
Podaci za projekt mogu biti pozicionirani na bilo kojemu mjestu na hard disku ili
mrenom disku no radi organizacije podataka i upravljanja podacima predlae se da se
koristi instalacijska struktura kao prema slici gore.

6 / 205
2. Podeenje suelja
2.1. Radno okruje (WORKSPACE)

Radno okruje koje (e se koristiti u projektu se izabire preko opcije u izborniku
View Workspace

Radno okruje sadri odre)ene kombinacije/izbor toolbara koji moe ubrzati proces
izrade shema ili ure)ivanje podataka.

Ukoliko se eli kreirati vlastito radno okruje, potrebno je prvo podesiti raspored
toolbara i navigatora a zatim pritiskom na gumb kreira se novo vlastito radno
okruje.
Svaka izmjena na radnom okruju mora biti snimljena pritiskom na gumb .
Ina&e, prilikom novog pokretanja programa EPLAN ne(e prepoznati izmjene.

Izborom odre)enog radnog okruja u odre)enom trenutku moe zna&ajno ubrzati rad
(npr. Prilikom slobodnog grafi&kog crtanja koristi se radno okruje Mechanical
design ili prilikom ure)ivanja formi/simbola poziva se radno okruje Master dana
editor).

Svako radno okruje moe se exportirati na jednoj radnoj stanici pritiskom na gumb
te na drugoj radnoj stanici importirati pritiskom na gumb .

Na taj na&in jednostavno prenosimo podeenja s ra&unala na ra&unalo.

7 / 205
2.2. Traka s alatima (TOOLBAR)

Traku s alatima moe svatko kreirati prema svojim potrebama i zahtjevima. Princip rada
je kao u MS Office .

Pokrene se ure)ivanje alatne trake na Options Toolbars Customize

Klikne se na gumb NEW te se kreira novi alatna traka (npr. Personal) pa OK.

Pojavi se prazna alatna traka koja se popunjava

8 / 205

Popunjavanje alatne trake se odvija tako to se izabere kartica Commands

Izabere se kategorija Default te se s opcijom drag & drop prenesu opcije Edit
properties i Edit fuction dana in table (vidi ozna&ene opcije na slici gore).

Zatim se izabere kategorija Menu te se s opcijom drag & drop prenese opcija
Edit:Text:Move properties text. Prilikom ove akcije pojavi se sljede(i prozor

9 / 205
Pod opcijom Image file se klikne na [] gumb te se izabere odre)ena ikonica za ovu
funkciju.
Ikonica je u JPG formatu veli&ine 16x16 koju se moe kreirati pomo(u raznih
programa za izradu ikonica ( besplatni program za izradu ikonica moete prona(i na
sljede(oj web stranici: http://www.icofx.xhost.ro/ )

Ukoliko se ne izabere niti jedna ikonica, nego se samo pritisne opcija OK, tada se pojavi
slika .

Nakon toga se alatna traka pozicionira na eljeno mjesto unutar radnog okruja.

NAPOMENA!
Prilikom redizajna alatne trake potrebno je kliknuti na opciju SAVE kako bi alatna
traka bila usnimljena u postoje(e radno okruje. Ukoliko to nije napravljeno alatna
traka ne(e biti snimljena/vidljiva kod sljede(eg pokretanja programa EPLAN.
Bilo koja opcija iz izbornika ili komanda moe biti postavljena na alatnu
traku!

10 / 205
2.3. Kratice (SHORTCUT)

ele li se kreirati kratice za odre)ene komande, koje (e zna&ajno ubrzati rad, potrebno
je pokrenuti opciju za kreiranje kratica: Options Keyboard shortcuts

Pritiskom na opciju Create pojavi se kartica za kreiranje kratica.

Definira se kratica te se izabere opcija OK.

Za svaku komandu moe se definirati i vie od jedne kratice.
eli li se odre)ena kratica izbrisati, potrebno je u prozoru Assigned shortcut keys
ozna&iti kraticu te kliknutu gumb Remove.

11 / 205
Kratice se definiraju (i spremaju) za razinu korisnika u OptionsSettingsUser
ManagementKeyboard shortcuts te se na jednostavan na&in prenose s ra&unala
na ra&unalo pomo(u opcije Export/import

12 / 205
3. Rad s projektom
3.1. Otvaranje postoje#eg projekta

eli li se otvoriti postoje(i projekt potrebno je odabrati na izborniku Project Open

Izabere se projekt, te se otvori s opcijom Open.

U bilo kojemu trenutku je mogu(e otvoriti 2 ili vie projekta u jednom trenutku te
izme)u njih izmjenjivati podatke.

13 / 205

Projekt se moe otvoriti i preko izbornika Project Management (ukoliko ste kupci
licenci EPLAN 5 ili EPLAN Electric P8 Professionala).

Izabere se projekt, te se otvori s opcijom Open.

3.2. Otvaranje novog projekta

Novi projekt se otvara na osnovu predloka (TEMPLATEA). Predloak moete sami
kreirati ili moete koristiti postoje(i.

Postoje 2 tipa predloka:
1. Project template Predloak koji sadri kompletno sva podeenja
programa/parametara (sastavnice,forme, simboli, numeriranja,) i koji moe biti
personaliziran za svaku firmu posebno
2. Basic project - Predloak koji sadri kompletno sva podeenja
programa/parametara (sastavnice,forme, simboli, numeriranja,) ali i kompletno
sve stranice odre)enog projekta i koji tako)er moe biti personaliziran za svaku
firmu posebno

Predloci se mogu kreirati na ProjectOrganizeCreate basic project ili Create
project template.

14 / 205
Prethodno, prije kreiranja predloaka, je potrebno podesiti parametre
(OptionsSettingsProject<Ime projekta>) kako bi podeenja bila uklju&ena
u predloak.

Novi projekt se otvara preko opcije ProjectNew ili New (Wizard)

Ukoliko se izabere opcija New(Wizard) pojavi se sljede(a kartica

Pod Project name se upie <Ime projekta> dok se kod Template klikne na [] te se
se izabere novo kreirani personalizirani predloak.

Nakon toga se klikne na opciju Next

NAPOMENA!
Project template se uvijek koristi uz opciju New (Wizard) a Basic project uz
opciju New.
Prilikom izbora opcija, EPLAN automatski izabire jedan od predloaka!

15 / 205

Pod strukturom se izabire struktura projekta i adresiranje komponenata po IEC
standardu. Klikne li se na [] pojavi se sljede(a kartica na kojoj (e se dati detaljnija
pojanjenja

16 / 205
Po IEC/DIN za 2007 godinu pojavljuju se sljede(e oznake:

== Functional assignment
= Higher-level function
++ Installation site
+ Mounting location

to zna&i ukoliko se izabere opcija koja je gore navedena (Higher-level function and
Mounting location) da (e adresa svake grupe elementa biti npr. =ST1+RO1-F1
(Osigura& F1 u polju ST1 i ormaru RO1). Na taj na&in jednostavno se raspoznaju
elementi, filtriraju, komuniciraju
U svakom trenutku projekta se moe promijeniti struktura ozna&avanja elementa.
Izmjena dovodi samo do promjene adrese (npr. Izabere li se opcija Sequential
numbering tada je adresa osigura&a samo F1).

Nakon to se podesila struktura za elemente i stranice klikne se ponovno na Next te se
pojavi kartica Numbering.

NAPOMENA!
Svakako treba biti oprezan s izmjenama jer se moe desiti da pri promjeni na
Sequential numbering umjesto =ST1+RO1-F1 i =ST1+RO2-F1 imamo dva puta
F1 to dovodi do greke i dupliciranja oznake

17 / 205
Standard plot frame izabere se eljena sastavnica za projekt.
DT numbering odredi se na&in numeriranja elemenata prilikom postavljanja na
stranicu strujne sheme (npr. Identifier + counter zna&i za osigura& je identifier F a 1 je
redni broj)
PLC numbering odre)uje se na&in numeriranja PLC signala (I/O ili E/A ili
ABRADLEY)

Ponovno se klikne na opciju Next te se pojavi kartica Properties

U polja Value se upisuju podaci o projektu a koji (e se vidjeti na svakoj stranici
sastavnice ili na naslovnici.
Ukoliko se eli dodati novo polje za upis podataka klikne se na gumb New ( ) te se
izabere eljeni Property (npr.stupanj zatite ormara).

18 / 205
Klikne se OK te se pojavi u Project property izabrano polje Degree of
protection u koje se upie eljeni podatak a koji (e biti vidljiv na svim stranicama
projekta, ukoliko je postavljen u sastavnicu.

ele li se trajno udaljiti odre)en Property iz Project property potrebno je prvo
ozna&iti red, zatim izbrisati podatak iz polja Value pritiskom na desni klik mia pa
DELETE te nakon toga pritisnuti gumb kako bi udaljili polje/red iz Property
projekta.

Ukoliko brisanje nije ra)eno na ovaj na&in, tada (e se polje ponovno pojaviti kod
sljede(eg otvaranja projekta.

Tako)er je mogu(e odre)ena polja prilagoditi svojim potrebama i zahtjevima. Postoje
polje User supplementary fild 1-20 koje je mogu(e prilagoditi prema svojim
eljama.

Slobodna polja za upis (User supplementary fild) se nalaze na
OptionsSettingsProject<Ime projekta>Management
Supplementary fields

19 / 205

Npr. u polje User supplementary fild 1 se upie podatak Broj knjige koji (e se
pozvati u Project property prema gore navedenom primjeru

Kada se upiu svi podaci klikne se na gumb Finish i otvaranje novog projekta je
dovreno.

NAPOMENA!
Ovi podaci su na razini projekta te ulaze u Project template ili Basic project,
to zna&i da svaka firma moe kreirati 20 slobodnih polja za razinu projekta te 20 polja
za razinu stranice za upis vlastitih podataka.

20 / 205
Ukoliko je potrebno bilo koji podatak izmijeniti, mogu( je ponovno vratiti se na polje
Project property pomo(u opcije ProjectManagement, kartica Property te
pritisnuti gumb Edit. Nakon to se izmjene podaci potrebno je kliknuti na gumb Save.

No, ova opcija vrijedi samo ukoliko ste kupci licenci EPLAN 5 ili EPLAN Electric P8
Professionala.
U suprotnom do Project property je mogu(e do(i tako da se postavi na <Projekt>
u Page navigatoru pa desni klik mia ProjectProperties

21 / 205
3.3. Zatvaranje projekta

Projekt je mogu(e zatvoriti samo pomo(u opcije u izborniku Project Close ili tako da
se postavi na <Projekt> u Page navigatoru pa desni klik mia ProjectClose

22 / 205
4. Rad sa stranicama
4.1. Otvaranje postoje#e stranice

Uklju&i se Page navigator preko opcije u izborniku PageNavigator (F12
shortcut), odabere se eljena stranica u navigatoru te se izabere opcija u izborniku
PageOpen ili desni klik mia u navigatoru, na stranici pa opcija Open ili jednostavno
dvoklik na eljenu stranicu.

eli li se otvoriti 2 ili vie stranica istovremeno, tada se postavi u navigator na eljenu
stranicu te se izabere opcija Open in new window.

Ukoliko je uklju&ena opcija u izborniku ViewWorkbook tada je mogu(e jednostavno
kretati se po otvorenim stranicama preko Sheeta kao u MS Excelu

Kretanje po stranicama projekta jednostavno je putem opcije Page up i Page
down na tipkovnici ili preko izbornika PagePrevious page ili Next page

23 / 205
4.2. Otvaranje nove stranice

Postavi se u Page navigator na <Projekt> ili stranicu (ukoliko ve( postoji) pa ili desni
klik mia pa opcija New ili u izborniku PageNew (Ctrl+N shortcut kao u MS
Windows) te se pojavi sljede(i prozor za upis podataka

Full page name upisuje se smjetaj stranice unutar polja/lokacije. Ova stranica je
usmjetena u polju =ST1 i ormaru +RO1 i svaki element na toj stranici (e zaprimiti
doti&nu adresu.
Page type izabire se tip stranice na kojoj se crta shema (Multi-line ili Single line za
sheme, Graphics za grafiku,)
Page description upisuje se ime stranice koju crtamo. eli li se dvojezi&no (ili
viejezi&no) pisati opis, klikne se na polje Value pa desni klik mia i Multilingual
input te se pojavi prozor u kojemu je mogu(e istovremeno pisati vie jezika.

24 / 205

Polje Properties

Scale ozna&ava trenutno mjerilo
Grid trenuta&nu mreu za crtanje
Plot frame ovdje se izabire sastavnica za razinu ove stranice a koja je druk&ija nego
ona iz predloka koju smo prethodno definirali i vrijedi za sve stranice projekta
Contact image margin (in Path) ovdje se upisuje udaljenost kontakata
releja/sklopnika za razinu stranice udaljene od dna stranice

Pomo(u opcije moe se pozvati bilo koji dodatni Property iz popisa za razinu ove
stranice.
Nakon to se unesu eljeni podaci, klikne se OK i stranica je kreirana.

eli li se u bilo kojemu trenutku neto izmijeniti u Property stranice, postavi se na
stranicu u Page navigatoru, pa desni klik mia i izabere se opcija Properties ili se
ozna&i stranica pa preko izbornika EditProperties ponovno otvori kartica za
ure)ivanje podataka stranice.

25 / 205
4.3. Zatvaranje stranice

Stranica se zatvara na na&in da se postavi na stranicu u Page navigatoru pa desni klik
mia i izabere se opcija Close ili preko izbornika PageClose ili samo u desni ugao
stranice pa kliknemo na i zatvori se stranica.

4.4. Podeenje stranice prije crtanja

Prije nego to se krene s crtanjem strujnih shema mogu(e je podesiti nekoliko stvari koji
(e olakati sami proces crtanja.

4.4.1. Grid

Vidjeli smo da je GRID mogu(e promijeniti na propertisu stranice, no to je tako)er
mogu(e raditi na vrlo jednostavan na&in pritiskom na jedan od sljede(ih gumbova:

Pritiskom na slovo (A, B, C, D, E) izabire se jedan od gridova koji se prethodno podesi u
parametrima na: OptionsSettingsUserGraphical editingGeneral

26 / 205

Trenutno stanje uklju&enog grida mogu(e je vidjeti u Status baru u desnom donjem
uglu (ON zna&i da je grid uklju&en i da je 2mm).

Predlaemo da se OBAVEZNO uklju&i grid pomo(u opcije u izborniku Options Snap
to grid ili ikonica na toolbaru .

eli li se ona i vizualno vidjeti tada se uklju&i opcija ViewGrid ili ikonica na toolbaru
.

Predlaemo da standardni grid za elektriku bude 2mm ili 4mm.

27 / 205
5. Simboli

5.1. Baze simbola

Prije nego to se krene s crtanjem strujnih shema, potrebno je podesiti/provjeriti baze
simbola koje se koriste u projektu.
Podeenje baza simbola se nalazi na OptionsSettingsProject<Ime
projekta>ManagementSymbol libraries

Klikne se na polje Symbol libraries na [] te se izabere eljena baza simbola <baza
simbola>.slk.
Na EXOR FTP serveru je mogu(e prona(i baze simbola za instalacije, vatrodojavu i
zatitu te 1-polnu bazu simbola za EPLAN Electric P8 Comapct.
Definirane baze simbola su tako)er dio Project templatea i Basic projecta.

Kasnije (e biti objanjeno kako je mogu(e kreirati vlastitu bazu simbola i simbole u njoj.

28 / 205
5.2. Filteri

Filteri omogu(avaju da se u odre)enom trenutku vidi odre)ena baza simbola i na taj
na&in si smanjite vrijeme pronalaenja odre)enih simbola.
Filtera je mogu( imati vie od jednog i prema preporuci ih je zgodno koristiti u
odre)enom trenutku.
Npr. Kada se crta 3-polna shema, tada se koristi filter koji uklju&uje samo 3-polne
simbole, kada se crtaju 1-polne sheme prema analogiji se uklju&uje filtar za 1-polne
simbole ili kada se crtaju sheme za instalacije tada se uklju&uje filtar koji poziva bazu
simbola za instalacije.
Kako kreirati vlastiti filter? Uklju&i se simbol navigator pomo(u Project dataSymbols

Klikne se na [] pokraj opcije filter pa se pojavi novi prozor:

29 / 205

Na prozoru filter klikne se na gumb pokraj opcije Scheme te se pojavi prozor u
kojemu se definira <Ime filtera>

30 / 205
Klikne se OK te se ponovno pojavi prozor u kojemu se mora definirati koja baza (e biti
uklju&ena s doti&nim filterom

Klikne se na [] u polju Value te se ozna&i baza simbola INSTALACIJE i klikne na
opciju OK.

31 / 205
I na taj na&in uz filer Instalacije je pridruena baza simbola INSTALACIJE

Da bi filter Instalacije aktivirali potrebno je ozna&iti

32 / 205
5.3. Insertiranje simbola

Da bi pozvali simbol i postavili ga na stranice sheme potrebno je odraditi jedan od
sljede(ih na&in:
. Pomo(u funkcije u izborniku InsertSymbol
. Pomo(u ikonice na menu-iju
. Desni klik mia pa Insert simbol
. Pomo(u tipke Insert na tipkovnici

Nakon to se izabere i pozove simbol, prije nego to se postavi na stranicu (prije lijevog
klika mia ili Enter na tipkovnici), mogu(e ga je rotirati pomo(u tipke TAB na tipkovnici
ili pritiska (i drite) tipke CTRL + rotacija mia za 360C.
Naravno, prilikom izbora simbola mogu(e je odmah izabrati rotirani simbol.

U standardnoj bazi simbola ima 703 simbola i svaki simbol je prikazan s 8 varijanti (0-
90-180-270 te mirror svake od 4 varijante)

Da bi vidjeli varijante simbola uklju&i se opcija u izborniku ViewGraphical preview
Nakon to se postavi simbol na eljeno mjesto u strujnoj shemi pojavi se kartica za
definiranje podataka simbola a koja (e biti kasnije objanjena za svaki pojedina&ni tip.

33 / 205
Prilikom postavljanja simbola on automatski zaprimi ime prema podeenjima u
parametrima (Prilikom otvaranja projekta smo definirali Identifier + Counter).
U ovome slu&aju F1, sljede(i element (e imati F2 Fn.

eli li se postaviti npr. 5 osigura&a, postavi se prvi i njegovo ime je F1. Nakon toga se
klikne desni klik mia i izabere se opcija Duplicate, selekcionira se element F1, odredi
se udaljenost izme)u elemenata te se klikne lijevom tipkom mia ili opcija Enter na
tipkovnici te se pojavi prozor u kojemu se upisuje koliki broj elemenata jo elimo

Klikne se OK te se pojavi sljede(i prozor u kojemu se izabere opcija Number da
automatski nastavlja numerirati elemente.

Kao rezultat imamo:

Udaljenost izme)u prva 2 elementa je prenesena na sve ostale elemente a usput su i
automatski numerirani.

34 / 205
Na&in na koji (e se odvijati numeriranje elemenata mogu(e je prethodno podesiti u
parametrima na OptionsSettingsProject<Ime projekta>Devices
Numbering(offline)

Ukoliko se eli izmijeniti na&in numeriranja (npr. Page+Identifier+counter), tada se u
Scheme izabere neki drugi standardni na&in ili se kreira vlastiti. Kreiranje novog
formata je na ovoj kartici.

Da bi ispred elementa imali oznaku - potrebno je tako)er prethodno podesiti
parametre na OptionsSettingsProject<Ime projekta>Devices
General

35 / 205
Ukoliko se ozna&i element, zna&i da (e imati oznaku - a ako nije ozna&en element ,
zna&i da je nema ispred.

6. Rad sa shemom

6.1. Lokacije

Lokacije ili tzv.Location box predstavlja, unutar EPLAN-a, podru&je koje ne pripada
doti&noj stranici ali se zbog razumijevanja ili jednostavnosti prikaza crta na doti&noj
stranici. Do opcija za crtanje Location box-a se dolazi preko
InsertBox/Connection point/Mounting panelLocation box (Shortcut
CTRL+F11) ili pomo(u ikonice na alatnoj traci .

Predlaemo da se pravokutnik crta s lijeva na desno i odozgo prema dolje jer EPLAN tim
redoslijedom &ita podatke na stranici.

NAPOMENA!
Numeriranje/renumeriranje se moe obaviti u bilo kojemu trenutku projekta, dok
parametri vrijede tek od trenutka kad su postavljeni, to zna&i da se ne odnose na
prethodno postavljene elemente.

36 / 205
Prema slici, Motor M1 se nalazi u lokaciji +ST10 a nacrtan je na stranici +ST1

Prilikom crtanja lokacije pojavljuju se kartica Identifier na kojoj se definiraju podaci o
lokaciji.

Displayed DT Upisuje se oznaka lokacije s obavezom upisa znaka +
Istu oznaku (ali bez znaka +) mogu(e je upisati i u polje
mounting location
Function text Moe se koristiti za opis lokacije
Technical
characteristic
Upisuju se eljeni tehni&ki podaci o lokaciji
Engraving text Upisuju se podaci za natpisne plo&ice ormara

37 / 205
Na kartici Display se definiraju fontovi, poravnanja, boje, layeri

Property arrangment Pomo(u ove opcije se definira pozicija teksta u odnosu na
objekt, u ovome slu&aju lokacijski box
Text size Definira se veli&ina fonta
Colour Definira se boja fonta
Aligment Poravnanje teksta u odnosu na insertion point
Angle Kut teksta, moe se izabrati jedan od ponu)enih ili upisati
ru&no, npr.37,44C
Layer Svaki tekst ( u ovome slu&aju ozna&eni Device tag
(visible) je EPLAN layer EPLAN400, layer se moe
zamijeniti kreirati novi ili predfinirati za sve elemente u
Layer managementu (OptionsLayer Management)
Font Izabire se jedan od predefiniranih fontova koji se nalaze na:
OptionsSettingsCompanyGraphical
editingFonts
Font style Definira se format fonta za ozna&eni propertis elementa

38 / 205
Na kartici Symbol/Function data se odabire/mijenja fizi&ki izgled doti&nog elementa

U kasnijim primjerima (e biti vie panje posve(eno navedenoj kartici.

39 / 205
Na kartici Format se definiraju fizi&ka podeenja linije location boxa

Line thickness Definira se debljina linije location boxa
Color Definira se boja linije
Line type Definira se tip linije
Pattern lenght Kod isprekidane linije, definira se koliki je razmak izme)u 2
crtice i kolika je duina crtica
Line end stile Definira se tip zavretka linije
Layer Linije je definirana kao EPLAN layer EPLAN307, layer se
moe zamijeniti, kreirati novi ili predfinirati za location box
u Layer managementu (OptionsLayer Management)
Rounded Definiraju se kutovi pravokutnika location boxa, ukoliko je
opcija ozna&ena definira se radijus zaobljenosti
pravokutnika

40 / 205
6.2. Op#eniti ure%aji (BLACK BOX)

Black box se koristi u slu&ajevima gdje nije mogu(e druga&ije prikazati odre)eni
element, ve( se prikazuje na ovaj na&in. Za svaki ovakav element je mogu(e definirati
ime, kataloki broj, priklju&ke to ga svrstava u red punopravnog i funkcionalnog EPLAN
elementa.
Black box se naj&e(e koristi kao prikaz kompleksnog elementa kao to su energetski
prekida&i i releji, frekventni pretvara&i
Black box ima mogu(nost distributivnog prikaza kroz stranice po principu glavnog i
pomo(nog elementa to (e kasnije biti detaljno objanjeno.
Ovaj element pozivamo preko izbornika InsertBox/Connection pint/Mounting
panelBlack box ili pomo(u ikonice na alatnoj traci .
Kao i kod lokacijskog boxa predlaemo da je smjer povla&enja pravokutnika s lijeva na
desno odozgo prema dolje.
Nakon to smo povukli pravokutnik black boxa pojavljuje se sljede(a kartica za
definiranje podataka.

41 / 205
Princip popunjavanja kartice je sli&an kao i kod location boxa

Displayed DT Program automatski predlae ime po principu prvog
sljede(eg slobodnog broja. Manualni upis je uvijek mogu(.
Full DT Adresa koju EPLAN vidi u punom obliku
Technical
characteristics
Definiraju se tehni&ki podaci elementa ili se automatski
prepisuju iz kataloga ukoliko je kataloki broj izabran i
ukoliko je navedena karakteristika ispunjena u katalogu.
Function text Inteligentan tekst koji opisuje element i koji automatski
dolazi u sve izlazne liste (popis opreme, priklju&ni plan,)
Engraving text Podatak za natpisne plo&ice
Remark Slobodan dodatni podatak koji moe biti traen u izlaznim
listama
Supplementary field 1 Slobodan dodatni podatak koji moe biti traen u izlaznim
listama

eli li se ubaciti neki novi dodatni property potrebno je kliknuti na opciju New i
pozvati dodatni eljeni podatak.

42 / 205
Na kartici Display se definiraju fontovi, poravnanja, boje, layeri

Property arrangment Pomo(u ove opcije se definira pozicija teksta u odnosu na
objekt, u ovome slu&aju lokacijski box
Text size Definira se veli&ina fonta
Colour Definira se boja fonta
Aligment Poravnanje teksta u odnosu na insertion point
Angle Kut teksta, moe se izabrati jedan od ponu)enih ili upisati
ru&no, npr.37,44C
Layer Svaki tekst ( u ovome slu&aju ozna&eni Device tag
(visible) je EPLAN layer EPLAN400, layer se moe
zamijeniti kreirati novi ili predfinirati za sve elemente u
Font Izabire se jedan od predefiniranih fontova koji se nalaze na:
OptionsSettingsCompanyGraphical
editingFonts
Font style Definira se format fonta za ozna&eni propertis elementa

43 / 205
Kartica DISPLAY je po funkcionalnosti ista za sve elemente pa ne(e biti naknadno
spominjana osim u dodatnim napomenama ili potrebama.

Na kartici Symbol/function data biti (e djelomi&no objanjene odre)ene postavke,
detaljnije (e biti objanjeno u kompleksnijim ure)ajima.

Vidljivo je da Black box dolazi iz baze simbola Special i da je pod rednim brojem 0
te da je definiran po funkciji kao Black box.
Bitno je napomenuti da je nuno da element bude definiran kao Main function koji
sadrava karticu Parts i kataloke brojeve. Ukoliko je element prikazan na vie
stranica/lokacija tada (e svaki sljede(i element biti definiran kao Auxiliary element to
u ovome slu&aju zna&i da NEE biti ozna&ena opcija Main function.
NAPOMENA!
Kartica DISPLAY je po funkcionalnosti ista za sve elemente pa ne(e biti naknadno
spominjana osim u dodatnim napomenama ili potrebama!

44 / 205
Element (e funkcionirati po principu glavnog i pomo(nog elementa i biti (e me)usobno
povezan sa tzv. Cross-referencama (vidi sliku)

Prvi na stranici 1 (e bit definirani kao GLAVNI element:

Drugi na stranici 2 (e biti definiran kao POMO#NI element:

45 / 205
Kartica Parts je vidljiva samo kod Main function i na njoj se definira kataloki broj
elementa.

Pritiskom na polje Part number pristupa se direktno u EPLAN parts management
(KATALOG)

Kako bi se brzo i efikasno pronaao traeni element, uklju&i se filter koji pretrauje
bazu po tipu elementa i na taj na&in skrati vrijeme pronalaenja klju&nog elementa.

46 / 205

NAPOMENA!
Svaki element moe imati i vie katalokih brojeva ukoliko su potrebiti za popis
opreme. Mogu(e je dodati na isti na&in i svu potrebnu dodatnu opremu koja (e biti
sadrana u popisu opreme (npr. DIN letvu, grani&nike, pomo(ne blokove,)

47 / 205
Na kartici Format se definiraju fizi&ka podeenja linije black boxa

Line thickness Definira se debljina linije black boxa
Color Definira se boja linije
Line type Definira se tip linije
Pattern lenght Kod isprekidane linije, definira se koliki je razmak izme)u 2
crtice i kolika je duina crtica
Line end stile Definira se tip zavretka linije
Layer Linije je definirana kao EPLAN layer EPLAN305, layer se
moe zamijeniti, kreirati novi ili predfinirati za black box u
Rounded Definiraju se kutovi pravokutnika black boxa, ukoliko je
opcija ozna&ena definira se radijus zaobljenosti
pravokutnika

48 / 205
6.3. Stezaljke (Terminals)
6.3.1. Insertiranje stezaljki

Stezaljke se pozivaju iz baze simbola (InsertSymbols ili preko navigatora Project
danaSymbols ili ikonice preko alatne trake ili desni klik mia pa Insert symbol),
nalaze se pod rednim brojem 30 u bazi simbola IEC_Symbol te pod X oznakom po
IEC standardu.
Ukoliko se eli u jednom trenutku postaviti vie od jedne stezaljki mogu(e je koristiti
jedno od predloenih rjeenja.
. Postavi se stezaljke s lijeve strane iznad U1:L1, klikne se lijeva tipka mia i dri
se pritisnuta te se povla&i udesno prema U1:PE, ukoliko elimo da je linija ravna
prilikom povla&enja stezaljke s lijeva udesno klikne se na tipkovnici X (ne smije
biti uklju&en Caps Lock), nakon to se povuklo svih 5 stezaljki, pusti se lijeva
tipka mia i proces je dovren

. Postavi se stezaljke s lijeve strane iznad U1:L1, klikne lijeva tipka ili ENTER za
potvrdu imena X1:1. Nakon toga se klikne desna tipka mia i izabere opcija
Duplicate, zaokrui se stezaljka X1:1 te se odredi razmak izme)u stezaljki (u
ovom slu&aju se postavi iznad U1:L2), nakon toga se upie koli#ina (koliko
stezaljki (e biti jo postavljeno) pa se na kartici Insert mode odabere Number
kako bi program nastavio numerirati stezaljke i klikne se OK te se pojavi isti
rezultat kao u prethodnom primjeru

49 / 205

Isti na&in dupliciranja je mogu( i kod svih ostalih elemenata!

. Naravno, uvijek je mogu( na&in i da se postavlja 1 po 1 stezaljka a program
automatski numerira sve stezaljke koje su na istoj horizontalnoj ravnini.
Prilikom ovoga na&ina postavljanja stezaljki, mogu(e je koristit STEP
(OptionsIncrement ili shortcut S na tipkovnici) u kojemu se odre)uje razmak
izme)u pojedina&nih elemenata. Step u ovome slu&aju ne zna&i koliko mm ve(
koliko gridova ska&e (npr. ako je step 4 a grid 2mm onda je razmak izme)u 2
stezaljke 4 x 2 = 8mm).

6.3.2. Podeenje stezaljki

Ukoliko se ele podesiti podaci, potrebno je napraviti dvostruki klik na stezaljku pri &emu
se otvara prozor : Properties (components): Terminals

Na krtici Insert mogu(e je podesiti sljede(e podatke:

50 / 205
Displayed DT Program automatski predlae ime po principu prvog
sljede(eg slobodnog broja. Manualni upis je uvijek mogu(.
Full DT Adresa koju EPLAN vidi u punom obliku
Designation Redni broj stezaljke. Program predlae prvu sljede(u
slobodnu stezaljku. Manualni upis je tako)er mogu(.
Connection point
designation
Predstavlja opis stezaljke po principu da je ovo stezaljka
broj 1 ali je na nju priklju&en potencijal L1
Level Ukoliko su stezaljke viekatne tada se ovdje upisuje broj
kata a koji je vidljiv u priklju&nim planovima.
Function text Inteligentan tekst koji opisuje element i koji automatski
dolazi u sve izlazne liste (priklju&ni plan,)
Technical
characteristics
Definiraju se tehni&ki podaci elementa ili se automatski
prepisuju iz kataloga ukoliko je kataloki broj izabran i
ukoliko je navedena karakteristika ispunjena u katalogu.
Engraving text Podatak za natpisne plo&ice
Remark Slobodan dodatni podatak koji moe biti traen u izlaznim
listama
Supplementary field 1 Slobodan dodatni podatak koji moe biti traen u izlaznim
listama
Search direction for
transferring the
device tag
According to orientation of plot frame je podeenje za
stezaljke koje se postavljaju horizontalno.
As an alternative to orientation of plot frame je
podeenje za stezaljke koje se postavljaju vertikalno.
Multiple entries
allowed
Program ne dozvoljava duplikate. Ukoliko se pojavi potreba
za koritenjem jedno te istog imena vie puta (npr.
stezaljka PE ili N ili + ili-) tad je potrebno ozna&iti doti&ni
parametar
Sorting (graphical) Ukoliko se ozna&i ovaj parametar tada je poredak stezaljki u
priklju&nom planu jednak onome u shemi. S time to je ovaj
parametar potrebno podesiti samo na iznimke (npr. N ili PE)
jer se stezaljke po defaultu u priklju&nom planu poredane
alfanumeri&ki.

51 / 205
Function definition predstavlja funkcijsku definiciju odre)ene stezaljke. Po defaultu je
svaka insertirana stezaljka terminal me)utim u odre)enim trenutcima je mogu(e ili &ak
preporu&ljivo koristiti druga&iju funkciju. Ukoliko se klikne na [] pojavi se kartica za
reizbor funkcijske definicije stezaljke.

Pomo(u funkcijske definicije stezaljci dodajemo odre)enu karakteristiku (ukoliko imamo
PE stezaljku tada se koristi npr. PE terminal, 4 targets, za N stezaljku se koristi npr.
N fees through terminal, 4 targets, with saddle jumper a za obi&nu sivu
stezaljku se moe koristiti npr. Feed through terminal, 4 targets with saddle
jumper) koja sa sobom povla&i da ukoliko definiramo kabel, tada kabel prepoznaje
funkcijsku definiciju i prema njoj se ponaa (npr. na funkcijsku definiciju stezaljke PE
terminal, 4 targets program automatski postavlja ilu uto-zelenu). Tako)er s
ovom definicijom se definiralo da stezaljka moe primit 4 ice (2 ulaza i 2 izlaza) te
ukoliko se pokua dodati jo jedna ica program javlja greko to dovodi do toga da se
prema funkcijskoj definiciji podeava i Messages management za greke.
Kao zadnje, prema funkcijskoj definiciji, tako)er imamo odre)ene rezultate u
priklju&nom planu.

52 / 205
Definiraju li se stezaljke letve prema sljede(em primjeru:

Tada se prilikom definicije kabela pojavljuju sljede(i rezultati:

53 / 205
U priklju&nom planu dobivamo rezultat:

Kartica Display ne(e vie biti pojanjavana jer je u prethodnim primjerima to ve(
u&injeno (vidi Location box i Black box).

54 / 205
Kartica Symbol/Function data (e u ovome primjeru biti detaljno pojanjena pa na
daljnjim primjerima vie ne(e biti objanjenja

Prema ovoj kartici mogu(a su vidjeti odre)ena podeenja te odre)ena podenje je i
mogu(e napraviti direktno s ove kartice.
Vidljivo je da je simbol iz baze simbola IEC_symbol, da se simbol nalazi u bazi simbola
pod rednim broj 30 te da se koristi pod imenom X po IEC-u. Ukoliko se eli promijeniti
simbol, nije nuno da ga se mora izbrisati te ponovno postaviti ve( je dovoljno kliknuti
samo na gumb [] pokraj Number / name. Otvori se ponovno baza simbola.

55 / 205
Na kartici je mogu(e ponovno napraviti reizbor simbola iz simbol propertisa to dodatna
ubrzava ure)ivanje strujnih shema.
Na Function definition (logic) mogu(e je tako)er mijenjati funkcijsku definiciju kao i
na kartici Terminal.
Pomo(u opcije Reperesentation type mogu(e je odrediti sljede(e podeenje:
Multi-line stezaljka je namijenjena za prikaz u 3-polnoj shemi, tip stranice Multi-line
Single-line - stezaljka je namijenjena za prikaz u 1-polnoj shemi, tip stranice Single-
line
Pair-cross reference ukoliko se eli da stezaljka bude cross-referencirana
Overview stezaljka se nalazi na tipu stranice overview i nije ju mogu( spajati ve(
preddtavlja samo poziciju na odre)enom mjestu
External stezaljka se nalazi u naem projektu ali nije dio naega projekta, prepoznaje
se kao spojni element (target) ali za nju nije mogu(e dobiti priklju&ni plan.
Graphics stezaljka je definirana samo kao grafi&ki element, nema nikakvu
funkcionalnu vrijednost, niti je vidljiva kao spojni element (target) niti ju je mogu(e
dobiti u priklju&nom planu.

Opcijski gumb Logic predstavlja mogu(nost promjene logi&ke definicije stezaljke

. Transfer potential to zna&i da li (e se potencijal transferirati kroz stezaljki, tj.
Da li (e potencijal biti jednak prije stezaljke i nakon stezaljke to moe biti
izuzetno bitno kod postupka oi&avanja i izrade lista unutarnjih veza.
. Internal/External mogu(e je u bilo kojemu trenutku za dolaznu vezu (kolona
1) ili odlaznu vezu (kolona 2) re(i da je ica ili kabel to tako)er ima veliki utjecaj
na priklju&ne planove i listu unutarnjih veza.

56 / 205

Na kartici Connection je mogu(e vidjeti to je spojeno na INTERNAL stranu (interna
oznaka za ice/veze sa internal strane je B i D) a to ne EXTERNAL stranu (interna
oznaka za ice/veze sa external strane je A i C). Na ovoj kartici je tako)er mogu(e
promijeniti logiku spajanja bez obzira na fizi&ki izgled i zna&enje stezaljke/elementa.

NAPOMENA!
Po defaultu kod stezaljki 1 je uvijek ica ili INTERNAL a 2 je uvijek kabel
EXTERNAL!

Mala crtica prema gore kod 1 je vizualni znak da s te strane dolazi INTERNAL veza.

57 / 205
Na kartici Parts je mogu(e (kao i u primjeru kod Black boxa) definirati kataloki broj
same stezaljke i/ili dodatne opreme.

58 / 205
6.4. Releji/Sklopnici

Ukoliko se eli insertirati relej/stezaljka na stranice strujne sheme mogu( ga je pozvati
pomo(u opcije InsertSymbol ili desni klik mia pa Insert symbol ili ikonica na
alatnoj traci ili pomo(u simbola direktno iz navigatora Project dataSymbols pod
rednim brojem 20 i imenom simbola K.
Na&in uzimanja simbola je isti za veliki broj elemenata pa kod sljede(eg pozivanja
simbola vie ne(e biti opisane mogu(nosti pozivanja simbola.

Nakon to se postavi simbol pojavi se kartica Coil na kojoj se upisuju podaci kao i
prema prethodnim primjerima (vidi Black box).

59 / 205
Na kartici Display je kod releja/sklopnika bitna opcija Contact image koji odre)uje da
li (e pomo(ni kontakti biti vidljivi i gdje (e se nalaziti.
Ovu opciju je mogu(e podeavati i na niz drugih elemenata!

None pomo(ni kontakti ne(e biti vidljivi
In path pomo(ni kontakti se nalaze ispod elemenata na odre)enoj visini
On componenth pomo(ni kontakti (e biti prikazani pokraj elementa

Kartica Symbol/Function data funkcionira na isti na&in kao i kod prethodno
objanjenih elemenata (vidi stezaljke).

Na kartici Parts definiranje tipa/katalokog broja elementa se ne odvija na uobi&ajen
na&in kao u prethodnim primjerima (vidi Black box i stezaljke) ve( se bazi
releja/sklopnika pristupa na inteligentan na&in pritiskom na gumb Device selection.

60 / 205

Nakon to se pozove doti&na opcija pojavi se sljede(a kartica koja u prozoru Parts
prikazuje sve raspoloive releje/sklopnike prema uvjetima iz sheme.
Uvjeti iz sheme su vidljivi na kartici Selected parts: Function/template. Uvjeti tj.
definirani elementi koji ve( postoje u shemi pod odre)enim imenom (K1 u ovome
slu&aju).

U shemi je definiran samo pula K A1:A2. Da postoje definirani kontakti snage ili
pomo(ni kontakti oni bi bili vidljivi u ovome prozoru kao prema primjeru dolje. To je
primjer u kojemu su prethodno, prije definiranja tipa, postavljeni u shemu kontakti
snage i pula sklopnika. Opcija Device selection radi na taj na&in da uspore)uju
shemu i kompletnu bazu i prikau samo elemente koji zadovoljavaju kriterije prema
predefiniranima elementima. Oni elementi koji ne zadovoljavaju kriterije nisu prikazani u
kompletnom prikazu.

61 / 205

Nakon to se izabere traena komponenta na shemi (e biti vidljiva slika prema primjeru

ele li se pomaknuti kontakti s dna stranice, tada se mogu
podeavati na jedan od sljede(a 3 primjera:
1. Prilikom ure)ivanja sastavnice u Master data
editoru postoji opcija Contact image margin (in
path) u kojemu se upisuje udaljenost kontakata
(image) od dna stranice
2. U propertisu stranice u Page navigatoru se postavi
na stranicu pa desni klik mia pa Properties te se
prona)e opcija Contact image margin (in path) u
kojemu se upisuje udaljenost kontakata (image) od
dna stranice
3. Postavi se na pulu pa desni klik mia i TextMove
property text pa se ru&no postavi pozicija kontakata
Opcija 3. je najja&a i ima prioritet u odnosu na prethodno
dvoje.

62 / 205
Na kartici Contact image settings se podeavaju raspored i izgled pomo(nih
kontakata (images), pozicija teksta tipa elemenata (npr. 3RT1015-1AP01) i mnoga
druga podeenja koje je najbolje osobno isprobati jedan po jedan ili jednostavno
pritiskom na F1 (HELP) program Vam daje informaciju za karticu na kojoj se nalazite.

Ova podeenja su na lokalnoj razni, dakle samo za ovaj element.

Ukoliko se eli napraviti ista podeenja za razinu projekta, tj. za sve releje/sklopnike u
projektu tada je potrebno oti(i u op(enite parametre koji se nalaze na
OptionsSettingsProject<Ime projekta>Cross-references/contact
imageContact image in path

63 / 205
6.4.1. Koritenje slobodnih kontakata definiranog releja

Nakon to se puli releja/sklopnika pridijeli kataloki broj preko Device selection
pojave se slobodni kontakti ispod releja. Postoji nekoliko mogu(nosti koritenja
slobodnih kontakata predefiniranih releja.
. Jedna od mogu(nosti je ru&no definiranje slobodnog kontakta. Ukoliko se eli
pozvati slobodni NO kontakt 13:14 tada se iz baze simbola pozove simbol pod
rednim brojem 1 i imenom S (NC kontakt je pod rednim brojem 2 i imenom
O) te se postavi na stranicu gdje se pojavi kartica za definiranje podataka
elemenata.

Klikne se na [] kod opcije Displayed DT te se pojavi kartica na kojoj se na
jednostavan na&in odabere ime iz izbornika pomo(u navigatora koji prikazuje ve(
prethodno definirani element.

64 / 205
Izabere se kontakt K1/13:14 te se pokraj kontakta i kontaktima ispod pule
automatski pojavi cross-referenca.

. Drugi mnogo jednostavniji i sigurniji na&in je koritenje navigatora. Navigator za
ure)aje se nalazi na Project dataDeviceNavigator

U navigatoru se otvori element K1 na kojemu su vidljivi potroeni i slobodni
kontakti. Ozna&i se slobodni kontakt (npr. K1/ 21:22) te s opcijom drag&drop
se odvu&e na eljeno mjesto na strujnoj shemi. Automatski se pojavi cross-
referenca to zna&i da je kontakt iskoriten. Ovaj na&in spre&ava mogu(nost
pogreke i zna&ajno ubrzava crtanje strujne sheme.

NAPOMENA!
Podaci na shemi se osvjeavaju pomo(u opcije ViewRedraw (shortcut F5) ili
ikonica na alatnoj traci .

Veze na teku(oj stranici se osvjeavaju pomo(u opcije Project
dataConnectionUpdate ili ikonica na alatnoj traci

Veze za cijeli projekt se osvjeavaju pomo(u opcije SHIFT +

U desnom donjem kutu (status bar) se pojavljuju znakovi * i/ili # koji informiraju da
projekt ili stranicu treba osvjeiti.

65 / 205
6.5. Motorska zatitna sklopka

Tropolna zatitna motorska sklopka se nalazi u bazi simbola pod rednim brojem 97 i
imenom QL3_1. Simbol se pozove iz baze simbola i postavi se na strujnu shemu.

Pomo(ni kontakti nisu vidljivi jer nisu jo postavljeni u strujnu shemu. Ukoliko se pozove
NC ili NO kontakt (NO redni broj 1 oznaka S a NC redni broj 2 i imenom O) te
se postavi na stranicu strujne sheme, pomo(ni kontakt (e biti automatski vidljiv pokraj
zatitne motorske sklopke.

Najjednostavniji na&in pridruivanja imena NO kontaktu je kliknuti na [] na kartici
propertisa pokraj Displayed DT te se iz navigatora izabere ime koje pripada glavnom
elementu, u ovome slu&aju zatitnoj motorskoj sklopci (vidi primjer kod releja/sklopnik).

66 / 205
Ukoliko cross-referenca nije vidljiva tada treba kliknuti na opciju Refresh (opcija u
ViewRedraw).
Pomo(ni kontakt je automatski vidljiv samo zahvaljuju(i propertisu na kartici Display,
koji je predefiniran kod simbola prilikom izrade simbola, a to je Contact image ili
pozicija pomo(nih kontakata u odnosu na element.

6.6. Insertiranje ure&aja

Do sada je isklju&ivo bilo pokazano crtanje shema po principu insertiranje elementa iz
baze simbola te postavljanje na stranicu. Nakon toga je simbolu bilo pridodan kataloki
broj direktno s kartice Parts.
Novi, moderniji i svakako zna&ajno bri i jednostavniji pristup je insertiranje ure)aja ili
direktan rad s katalokim brojevima.
Preko opcije u meniju se pozove InsertDevice prilikom &ega se automatski otvara
katalog sa svim katalokim brojevima u EPLAN bazi.
eli li se pozvati zatitna motorska sklopka ode se na dio Components>Safety device
te se izabere odgovaraju(a zatitna motorska sklopka s eljenim pomo(nim kontaktima.

67 / 205
Svaki element je predfeiniran po funkciji (kasnije (e biti objanjeno kako se definira novi
ili ure)uje postoje(i kataloki broj) pa program automatski kataloki simbol zamjenjuje s
njegovom funkcijskom definicijom tj.simbolom. Pozove li se kataloki broj prema gore
navedenom primjeru (ABB.GJM2550001R0029) na shemi (e automatski vidljiva sljede(a
slika.

Dakle, odmah su vidljivi i svi pomo(ni kontakti. Na taj na&in je vrlo jednostavno
kontrolirati koje sve pomo(ne kontakte ima odre)eni element (bilo da je relej/sklopnik ili
zatitna motorska sklopka) i da li su potroeni i gdje.
Naravno u Device navigatoru (Project dataDeviceNavigator) je vidljiv pozvani
element sa svim sastavnim elementima (glavni dio + 1NC + 1NO).

Ukoliko se eli pomo(ni kontakt iskoristiti u shemi, tada s funkcijom drag&drop
povu&emo pomo(ni kontakt iz navigatora u shemu i pomo(ni kontakt je iskoriten
(vidi detaljnije kod releja/sklopnika).

Naravno, mogu( je i uobi&ajeni princip rada (vidi releje/sklopnike) da se u kartici Parts
klikne na gumb Device selection te se izabere kataloki element koji zadovoljava
zadane kriterije iz sheme.

68 / 205
6.7. PLC

PLC u EPLAN-u su naj&e(e definirani od strane proizvo)a&a (Siemens, ABradley,
Schneider, Omron, Mitsubishi,) u obliku makroa te na taj na&in na vrlo jednostavan
na&in omogu(uju rad s njima.
Proizvo)a&i dobavljaju makroe u obliku tzv. Overview-a te I/O kartice u obliku byte-a.
U sljede(im primjerima (e biti objanjeno kako koristiti predefinirane makroe a kako
kreirati svoje vlastite.

6.7.1. PLC makroi

Postavi se u Page navigator (shortcut F12) te se otvorni nova stranica (PageNew)
tipa Overview.
Nakon toga se pozove makro (InsertMacro ili tipka M na tipkovnici) koji je mogu(e
na(i ili na EPLAN stranicama ili na stranicama proizvo)a&a ili na EXOR EPLAN FTP
serveru (ftp.exor.hr/EPLAN).

Makro se postavi na stranicama Overview-a. Stranica slui kao preglednik I/O signala iz
sheme. Na jednom mjestu je mogu(e kontrolirati i prona(i cross-reference, TAG adrese i
opise svih I/O signala.

69 / 205

Nakon to se postavi makro na stranici Overview-a se pojavljuje sljede(a slika

NAPOMENA!
eli li se makro postaviti to&na na poziciju na kojoj je snimljen klikne se istovremeno
na tipku X i tipku Y te program automatski postavi element na definiranu
koordinatu.
eli li se odre)eni element pomicati samo po X-osi tada se klikne samo tipka X.
eli li se odre)eni element pomicati samo po Y-osi tada se klikne samo tipka Y.
Prilikom ove akcije mora biti isklju&ena opcija na tipkovnici CAPS LOCK.

70 / 205
Ukoliko se ele mijenjati odre)ene postavke potrebno je napraviti dvostruki klik na
pravokutnik pri &emu se otvara kartica PLC box na kojoj je mogu(e definirati odre)ene
podatke o PLC-u (Rack, Slot, CPU, Station,) prema primjeru koje je mogu(e dobiti
naknadno u izlaznim listama i/ili XLS listama.

71 / 205
Na kartici Bus data se definiraju podaci o hardware-u PLC koje (e biti mogu(e otvoriti u
programima za programiranje PLC-a (Simatic Manager, Unity Pro,). Naime, EPLAN
omogu(ava hardware-sku i software-sku definiciju podataka koji slue kao ulazni podaci
za PLC programere. EPLAN omogu(ava komunikaciju s programima za programiranje
PLC-a.

Export podataka za programe za programiranje PLC-a se odvija pomo(u opcije Project
dataPLCExport data

72 / 205
Uz standardna podeenja na karticama Display i Symbol/Function dana valja
napomenuti da se na kartici format definira linija podeenja PLC boxa.

73 / 205
6.7.2. Predefiniranje PLC overview-a

Da bi se kreirao svoj PLC overview (naravno uz mogu(nost preure)enja postoje(eg,
sli&nog makroa) potrebno je na stranici tipa Overview pozvati opciju InsertBox /
Connection point / Mounting panelPLC box ili ikonica na alatnoj traci te
nacrtati pravokutnik prema elji.
Postavke kartica su jednako kao u prethodnom primjeru.
U PLC box se postavljaju priklju&ci, koji se pozivaju pomo(u opcije InsertBox /
Connection point / Mounting panelPLC connection point (DI), prema primjeru
sa slike.

Prilikom definiranja PLC connection point (DI) bitno je definirati Connection point
designation te Address

74 / 205
Definiranje PLC overview-a je zapravo predefiniranje stvarnih I/O signala za strujnu
shemu.

6.7.3. Predefiniranje PLC connection pointa (DI) u Navigatoru

Najjednostavniji i najbri na&in izrade PLC overview-a je na taj na&in da se otvori PLC
navigator pomo(u opcije Project dataPLCNavigator.

Postavi se na eljeni CPU te eljeni element (CPU2, PLC box A2) te se klikne desni klik
mia i izabere opcija New function na kojoj se podese podaci prema slici.

75 / 205
Kao rezultat u Navigatoru (e se pojaviti samo predefinirani Connection point
designation (oznaka konektora Inputa)

Potrebno je definirati i Address. Ozna&i se Connection point designation te se
klikne desni klik mia i izabere opcija Edit in table ili opcija u menu-iju EditIn table
ili ikonica na alatnoj traci (opcija za tabelarno ure)ivanje podataka na razini stranice,
ormara, projekta, ovisno da li su podaci ozna&eni direktno na stranici ili preko
navigatora) te se pojavi kartica na kojoj se u stupcu PLC address upiu eljene adrese
(naravno podatke je mogu(e na jednostavan na&in definirati u MS EXCEL-u te ih se
kopirati u ovu tabelu).

Kad je postupak upisivanja/ure)ivanja podataka gotov klikne se na u lijevom gornjem
uglu te se tabela ugasi. Podaci su automatski spremljeni i zapam(eni.

Nakon toga se predefinirani podaci pomo(u opcije drag&drop prenose iz navigatora
direktno na PLC box na stranici Overview.
Ova opcija omogu(ava brz, jednostavan i to&an transfer podataka.

76 / 205

6.7.4. Koritenje I/O signala pomo'u makroa

Kako je prethodno bilo spomenutu, mnogi proizvo#ai opreme isporuuju gotove makroe u
obliku bayt-a.
Otvori se stranica tipa Schematic multi-line, pozove se eljeni makro, pomo$u klika na tipku
X i Y se pozicionira na odre#eno mjesto klikne se OK ili Enter na tipkovnici i I/O kartica je
postavljena.

Ukoliko se I/O signali ele ure#ivati mogu$e ih je ure#ivati tako to se napravi dvostruki klik
mia na svaki pojedinani signal te se ure#uje npr. Function text (opisni tekst signala, ovdje je
trenutni function tekst REZERVA) ili se oznae svi signali na kartici pomo$u opcije Highlight
object of the same type (postavi se na jedan I/O signal, klikne se na desni klik mia i izabere se
navedena opcija) ili se oznae u PLC navigatoru pa se ure#uju pomo$u opcije Edit in table,
grupno u tabelarnom prikazu.

77 / 205

Kao rezultat na stranici Overview-a je vidljiva sljede(a slika

6.7.5. Koritenje predefiniranih I/O signala iz navigatora

Kako su svi I/O signali ve( predefinirani na stranici Overview i vidljivi su u PLC
navigatoru, treba ih samo iskoristiti na stranicama sheme.
Otvori se stranica tipa Schematic Multi-line. Otvori se PLC navigator (Project
dataPLCNavigator), na stranici se nacrta PLC box eljene veli&ine (InsertBox
/ Connection point / Mounting panelPLC box) te se iz navigatora s opcijom
drag&drop povla&i eljeni I/O signal i postavlja se u PLC box.

U jedan PLC box se moe, naravno, postaviti i vie od jednog I/O signala.
Ukoliko elimo da I/O signal ima druga&iji fizi&ki oblik tada se prilikom opcije
drag&drop klikne na tipki BACKSPACE na tipkovnici te se pojavi kartica na kojoj je

78 / 205
mogu(e mijenjati fizi&ki izgled I/O simbola. U ovome primjeru se izabire simbol
PLCBCPP, broj 37, koji se koristi za SIEMENS-ove kartice koje imaju uklju&en konektor.

Pa u PLC boxu imamo sljede(u sliku

Ukoliko se ne eli raditi mo(u PLC boxova mogu(e je prilikom opcije drag&drop i klika i
BACKSPACE izabrati simbol PLC_CBOX_LEFT PLUG, broj 353.

79 / 205

Pa bi kao sliku dobili I/O signal u predefiniranom boxu.

Ukoliko se ukae potreba za brzom potrebom preimenovanja I/O signala (npr. Siemens
PLC-e treba zamijeniti s ABradley) tada se pozove opcija Project data PLC
Address gdje se podese podaci kao prema primjeru.

NAPOMENA!
Prilikom uzimanja simbola iz baze simbola SPECIAL (npr. PLC connection point,
interruption point, Potential definition point) mogu(e je promijeniti fizi&ki izgled
simbola pritiskom na tipku BACKSPACE.

Preporu&a se da opcija Activ bude odzna&ena.

Ukoliko se simbol ve( postavio na stranicu, tada se fizi&ki izgled simbola moe
zamijeniti na kartici Symbol/Function data pa pritiskom na [] kod reda
Number/Name

80 / 205
Pa kao rezultat imamo

Naravno, mogu(e je podesiti podatke na bilo koji na&in, na prethodnoj kartici, pritiskom
na [] kod PLC-specific settings, na kartici prema svojoj elji.

81 / 205

6.8. Potencijali

Ukoliko se eli prikazati prelazak veze (vodi&a, kabela, sabirnice,) sa stranice na
stranicu ili s lokacije na lokaciju tada se u EPLAN-u koriste potencijali ili
tzv.Interruption points. Do ove opcije se dolazi preko menu-ija InsertConnection
symbolInterruption point ili preko ikonice na alatnoj traci .
Potencijali rade po pravilu da uvijek moraju imati po&etak ili kraj te da rade uvijek u
parovima. Ukoliko nije zadovoljen jedan od dva prethodna kriterija tada nam program
javlja greku Interruption point not found to program tuma&i da potencijal nema
po&etak ili kraj ili nema para tj.ica je u zraku.

Kada se postavi potencijal na stranicu sheme tada se pojavljuje kartica Interruption
point na kojoj se upisuje ime potencijala (Displayed DT) npr. L1.
Full DT objanjava kako EPLAN vidi potencijal, tj.njegovu adresu.

82 / 205
Adresu koju program vidi je vidljiva u Full DT a ona je posljedica parametara koje smo
podesili kod otvaranja projekta na kartici Structure. Ukoliko se ele naknadno mijenjati
podeenja adresa tada je to mogu(e obaviti preko opcije Project property-a (desni
klik mia na <ime projekta> u Page navigatoru pa opcija Project>Properties) pa
kartica Structure.

Nakon to su se potencijali jedanput upisali u projektu, tada se automatski u
navigatoru potencijala (Project dataConnectionInterruption point navigator)
pojavljuju uneseni potencijali.

Navigator omogu(ava jednostavno koritenje potencijala sljede(i put na eljenoj stranici
ili lokaciji. Opcijom drag&drop ozna&i se eljeni potencijal te se povu&e na eljenu
stranicu.

83 / 205

Automatsku su vidljive cross-reference koje govori od kuda dolazi potencijal (sa stranice
1, kolone 5 i s koje lokacije-ako je razli&ita).
Prilikom opcije drag&drop i povla&enja potencijal s tipkom TAB na tipkovnici se rotira
strelica potencijal te popratni tekst i cross-referenca.

Osvjeenje veza ili potencijala odvija se pomo(u opcije SHIFT + ikonica !

Opcija Sort code na kartici Interruption point slui kao INDEKS koji se koristi kada
imamo razvod istog potencijala.

84 / 205
Npr. razvod DC potencijala 24V+ s brikanih stezaljki koji se razvode na 3 razli&ita
mjesta. Prvi 24V+ ima sort code 101, drugi 102 a tre&i 103. Program prakti&ki gleda ove
potencijala kao s imenom 24V+.101, 24V+.102 i 24V+.103.

Naravno na mjestu na stranici 2.b.2 se tako)er koristi njegov par tj. 24V+.101

Prilikom koritenja Sort code-ova zgodno je uklju&iti Navigator potencijala te uklju&iti
karticu/TAB List na kojoj se vidljivi predefinirani Sort code-ovi i jednostavno ih je
kasnije koristiti.

85 / 205
Da bi se uklju&io ovakva konfiguracija podataka potrebno je kliknuti na te izabrati
opciju Configure columns i na taj na&in uklju&iti/isklju&iti odre)ene podatke kao
prema primjeru na slici.

NAPOMENA!
Prilikom uzimanja strelice potencijala klikne se TAB na tipkovnici kako bi se rotirala
strelica prije nego to je postavljena na stranicu.
eli li se naknadno rotirati strelica potencijala tada se na kartici Symbol/Function
data izabere druga&ija varijanta (Varianta:A, B, C, D,)
Na kartici Display na opciji Property arrangement se izabire pozicija teksta (DT i
cross-reference) u odnosu na strelicu potencijala.

86 / 205
6.9. Simboli spajanja

Da bi spojili 2 elementa ili vie koji nisu jedan iznad drugog (u tom slu&aju vrijedi
funkcija Autoconnection) koriste se simboli za spajanje koji se nalaze na
InsertConnection symbol ili ikonice na alatnoj traci

1 2 3 4

Simboli pod oznakom 1 slue samo za promjenu smjera linije spajanja (npr.odozdo
udesno, slijeva prema gore,)

Simboli pod oznakom 2 slue za spajanje 3 elementa kod kojih je definirano od kuda
ica dolazi (1), kuda ide (2) i koliko ica imamo na kojemu elementu.

Opcija Draw as point omogu(ava da se umjesto inteligentnog T-Noda vidi to&ka ali s
inteligencijom T-Noda u pozadini.

87 / 205
Opcija za uklju&ivanje/isklju&ivanje opcije (da ova opcija bude vidljiva na ovoj kartici) se
nalazi na OptionsSettingsUserGraphical editingConnection symbols

Na Primjeru 1 je prikazano da ica ide s lijevog elementa (XDC:1) na element u sredini
(XDC:2) te da s njega ide u desno (XDC:3). Prema tome je vidljivo da (e na elementu
XDC:2 bit 2 ice

Primjer 1:

Na Primjeru 2 je prikazano da jedna ica ide s lijevog elementa (XDC:1) na element u
sredini (XDC:2) a druga, tako)er, s lijevog elementa (XDC:1) na desni (XDC:3). Prema
tome je vidljivo da (e na elementu XDC:1 bit 2 ice

Primjer 2:

Simboli pod oznakom 3 slue za prikaz jumpera ili dvostrukog spoja.

88 / 205
Standardni na&in prikaza Jumpera gdje kod XDC:2 nije mogu(e spojiti vodi& s gornje
strane

Kod simbola s oznakom 3 mogu(e je spojiti i vodi& s gornje strane kod stezaljke XDC:2

Simboli pod oznakom 4 slue za prikaza kosih linija vodi&a. Do sada je bilo mogu(e liniju
prikazati pod 0 ili 90, sada je mogu(e prikazati spojnu liniju pod bilo kojim kutem. ele
li se spojiti elementi na horizontalnoj ili vertikalnoj ravnini potrebno je kliknuti tipku na
tipkovnici TAB kako bi se odredio smjer spajanja.

eli li se prekinuti funkcionalna liniji izme)u 2 elementa koji se nalaze na istoj
horizontalnoj ili vertikalnoj ravnini potrebno je pozvati opciju InsertConnection
symbolBreak point

Simbol za prekid funkcionalne linije (krui() se postavlja na funkcionalnu liniju.

89 / 205
6.10. Kabeli

Prilikom definiranja kabela potrebno je voditi se pravilom da se linija kabela uvijek
povla&i s lijeva u desno ili odozgo prema gore.
Opcija se aktivira pomo(u InsertCable definition ili ikonica na alatnoj traci .

Nakon to se kabel nacrta pojavljuju se kartice za definiranje podataka kabela.

Program kao i kod releja/sklopnika na inteligentan na&in pretrauje bazu kabela i
uspore)uje ju sa stanjem na stranici. Ukoliko imamo definirane stezaljke s N i PE
potencijalom tada program trai kabel koji zadovoljava navedene kriterije.

Postoje 4 na&ina definiranja podataka kabela:

. 1.na&ina (Neinteligentan ru&ni na&in)

90 / 205
Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section se upisuju
potpuno ru&no bez podataka iz baze. Nema katalokog broja, nema kabela u popisu
oprema i nema oznaka ile (boje ili brojevi) na shemi. Ovakav na&in je najsporiji i
najmanje inteligentan.

. 2.na&in (Poluinteligentan poluatomatski na&in)

Klikne se na [] kod Type te program automatski otvara katalog s kabelima iz kojega
se izabere eljeni tip.

91 / 205
Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

automatski iz baze. Nema katalokog broja, nema kabela u popisu oprema i nema
oznaka ile (boje ili brojevi) na shemi. No ovaj na&in je mnogo bri od prethodnog i
svakako sigurniji.

. 3.na&in (Poluinteligentan automatski na&in)

92 / 205
Klikne se na [] na kartici Parts te program automatski otvara katalog s kabelima iz
kojega se izabere eljeni tip.


93 / 205

automatski iz baze. Imamo kataloki broja, postoji kabel u popisu oprema ali nema
oznaka ile (boje ili brojevi) na shemi. No ovaj na&in je mnogo bri i kvalitetniji od
prethodnog.

. 4.na&in (Inteligentan automatski na&in)

Klikne se na gumb Device selection na kartici Parts te program automatski otvara
katalog s kabelima iz kojega se izabere eljeni tip.

94 / 205

automatski iz baze. Imamo kataloki broja, postoji kabel u popisu oprema i imamo
inteligentan upis oznaka ila (boje ili brojevi) na shemi. Brzi, efikasan i siguran na&in.

Kao rezultat u shemi je vidljiv:

95 / 205
Ovaj na&in se koristi ukoliko se ele dobiti oznake ila kabela na shemi. No, ukoliko nije
potreban, tada je preporu&ljiv jedan od dva prethodno opisana na&ina.

6.10.1. Kabel sa Shieldom

Kod kabela sa shieldom prvo se definira/nacrta shield a zatim se nacrta linija kabela kao
prema prethodna &etiri na&ina.
Opcija InsertShield ili ikonica na alatnoj traci aktivira eljenu funkciju crtanja.

Shield se po&inje crtati na onoj strani na kojoj je spojno mjesto sa stezaljkom ili
elementom. Spaja se sa elementima pomo(u opcije Connection symbol.

Nakon toga se pojavljuje kartica propertiesa kabela na kojoj je potrebno upisati ime
kabela. Ime shielda mora biti jednako imenu kabela.
Kartica Shielda i linija moe biti potpuna zamijene za liniju definicije kabela.

NAPOMENA!
Ukoliko se mijenja tip kabela u 4.na&inu ili ukoliko se u 2. i 3.na&inu ele naknadno
dodati oznake ila kabela tada se ozna&i kabel ili vie njih u navigatoru (Project
dataCableNavigator) te se pozove funkcija Project danaCablePlace

96 / 205
Nakon toga se definira linija kabela preko svih linija te linije koja je spojena sa shieldom
(vidi sliku).
Dakle linija kabela obavezno mora biti izme)u elemenata (stezaljke) i shielda.

Program automatski prepoznaje da imamo veze s potencijalima N, PE i SH.

97 / 205
Izabere se eljeni tip koji odgovara prona)enom kriteriju. Znamo da je rezultat ispravan
ukoliko svi vodi&i kabela imaju oznaku, uklju&uju(i i liniju shielda (vidi sliku)

6.11. ice/vodi#i

ele li se pojedina&no definirati vodi&i (boja,presjek,) izme)u ure)aja tada je potrebno
aktivirati opciju InsertConnection definition point ili ikonicu na alatnoj traci .

ele li se definirati svi vodi&i (boja,presjek,) na istom potencijalu tada je potrebno
aktivirati opciju InsertPotential definition point ili ikonicu na alatnoj traci .

98 / 205
Prilikom pozivanja ove opcija pojavljuje se kartica Connection definition point ili
Potential definition point za upisivanje podataka o vodi&u.

Prilikom upisivanja podataka zanimljiva je kartica Connection graphic na kojoj se
definiraju svojstva linije/vodi&a (isprekidina linija, boja linije, debljina linije,)

99 / 205
Tada se kao rezultat u shemi pojavljuje situacija na kojoj su vidljive u&injene promijene.

Da bi se vidjeli rezultati na stranici, nakon izmjene svojstava linije, potrebno je osvjeiti
veze za stranicu (Project dataConnectionUpdate) ili za cijeli projekt (SHIFT +
Project dataConnectionUpdate).
Podaci o vodi&ima koji su se definirali slue za izradu liste unutarnjih veze te za
priklju&ne planove.

100 / 205
6.12. Katalog (Parts management)

6.12.1. Definiranje novog ure&aja u katalogu

Da bi se unio novi kataloki broj u bazu katalokih brojeva potrebno je otvoriti doti&nu
bazu pomo(u opcije UtilitiesPartsManagement ili pomo(u ikonice na alatnoj
traci .

Baza se otvori, odabere se i ozna&i eljena grupa elementa (Generators, power
supply units) pa se klikne desni klik mia i izabere opcija New te se popunjavaju
podaci i kartice prema elji i potrebi.

101 / 205

Na kartici General mogu(e (preporu&ljivo) je definirati sljede(e podatke

Product group Mogu(e je promijeniti ili napraviti reizbor grupe
Product subgroup Mogu(e je odabrati podgrupu ukoliko postoji
Part number Kataloki broj elementa
Type number Tip elementa, moe biti isti kao i Part number to ovisi o
proizvo)a&u
Designation 1-3 Opis elementa
Manufacturer Proizvo)a&
Supplier Dobavlja&
Order number Narudbeni broj elementa, moe biti isti kao i Part number
to ovisi o proizvo)a&u
Description Dodatni opis elementa

102 / 205
eli li se imati viejezi&nu bazu (opisi na HR, ENG, GER, RUS,) prilikom unosa opisnih
tekstova klikne se desni klik mia na red te se izabere opcija Multilingual input i
unese se i drugi eljeni jezik.

Ovaj slu&aj je uporabljiv samo kada se eli dobiti lista materijala/trokovnik i na drugom
jeziku osim na HR.

ele li se dobiti narudbenica direktno iz EPLAN-a s podacima o firmi dobavlja&u tada je
potrebno upisati podatke o dobavlja&u u bazu dobavlja&a a podaci (e automatski biti
prikazanu u zaglavlju narudbenice.

(Postavi se na Manufacturer/supplier pa desni klik mia i New)

103 / 205
Na kartici Prices/Other mogu(e je definirati cijene o komponenti te ih dobiti u
trokovniku kao TOTAL ali zbog &estog slu&aja izmjena cijena i rabata nije &esto
koritena opcija.

Kartica Free properties slui samo za interni opis podataka i nije ga mogu(e dobiti niti
u jednoj listi.

104 / 205
Na kartici Mounting data se upisuju podaci za izradu ormara a preporu&amo sljede(e
podatke

Weight Teina komponente bitna je zbog ukupne teine ormara i
transporta
Width irina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije
elemenata ormara
Height Visina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije
elemenata ormara
Depth Dubina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije
elemenata ormara
Graphical macro Svaki element moe imati fizi&ki izgled komponenti (2D) koji
naj&e(e distribuiraju proizvo)a&i ali ga je mogu(e i samog
nacrtati unutar EPLAN-a
Image file Uz element je mogu(e dodati i sliku (jpg, gif,) koji
olakava izabir komponente
Mounting clearance
Width
Minimalni zahtijevani razmak izme)u 2 komponente po
horizontali
Mounting clearance
Height
Minimalni zahtijevani razmak izme)u 2 komponente po
vertikali

105 / 205
Na kartici Tehnical data upisuju se dodatni podaci o elementu

Accessory code Ukoliko se elementu dodaju pomo(ni blokovi (npr.kod
sklopnika) onda se unese eljeni kod
(kontaktirajte Va EPLAN suport za detalje)
Identifier Upisuje se oznaka komponente po DIN standardu (vidi
UtilitiesMaster danaIdentifier) a koristi se kao
osnovni filter kod pretraivanja komponenti
Wearing part -
Procurement
Podaci o odravanju komponente iz kojih je mogu(e dobiti
liste za procesne podatke
Macro Uz svaki element je mogu(e dodati njegov elektri&ni makro
(Window macro) koji je prethodno napravljen u strujnoj
shemi
Connection points Mogu(e je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod
releja)
External
document 1-3
Uz svaki kataloki broj mogu(e je staviti link na PDF
dokument na hard disku ili link na web stranicu.

106 / 205
Kartica Function template predstavlja jednu od najbitnijih stavki kod upisivanja novog
ili koritenja postoje(eg katalokog broja.
Naime, svako kataloki broj se na ovaj na&in definira to je po FUNKCIJI to za program
zna&i kako zapravo simboli&ki izgleda. Samo ako je definiran FUNCTION template
mogu(e je raditi preko funkcije insertiranje ure)aja (InsertDevice).

Kartica Function template (e detaljnije biti razjanjena za releje, kabela i motorske
zatitne sklopke.

Connection point
designation
Mogu(e je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod
releja)
Technical
charachteristics
Ukoliko se upie podatak u ovo polje, podatak (e
automatski biti prepisan u polje Technical
charachteristics kod kartice propertisa bilo kojega
elementa
Symbol library Ukoliko se ne izabere Function definition mogu(e je i
ovdje definirati bazu simbola iz koje (e biti uzet simbol kod
funkcije insertiranja ure)aja (npr. IEC_Symbol)
Symbol number Upisuje se redni broj simbola iz baze simbola (npr. za relej
je 20). Broj simbola se mora prepisati iz baze simbola.
Device selection Izabire se Function definition svakog pojedina&nog
elementa pritiskom na []

107 / 205
Connection point
designation
Mogu(e je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod
releja)
Symbol Ukoliko nismo zadovoljni s interpretacijom simbola iz
Function definition ovdje se ta definicija moe zamijeniti
s regularnim simbolom iz baze simbola.

Na kartici Component data upisuju se dodatni tehni&ki podaci o elementu a koji (e biti
detaljnije razjanjeni kod definicije kabela.

NAPOMENA!
Separator se dobije kombinacijom tipaka CTRL + Enter ili desni klik mia pa
opcija Line break.
Funkcija slui kao separator izme)u 2 spojna mjesta elementa (npr. A1A2) ili
lomljenja reda u kolonu kod pisanja teksta

108 / 205
6.12.2. Definiranje novog releja u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kod releja/sklopnika osima kartice Function definition
koja (e biti detaljno objanjena.

Kompletan relej/sklopnik se mora napraviti na gore naveden na&in.

Dakle sastoji se od pule.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Coil

109 / 205
Zatim od 3 kontakta snage.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Power NO contact

Zatim od radnog (NO) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere NO auxilliary
contact

110 / 205
Zatim od mirnog (NC) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere NC auxilliary
contact

I kao mogu(a opcija izmjeni&ni (Change-over) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Change-over
contact

111 / 205
6.12.3. Definiranje nove motorske zatitne sklopke u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kao kod ostalih elemenata osima kartice Function
definition koja (e biti detaljno objanjena. Spadaju u grupu Safety device.

Kompletna motorska zatitna sklopka napravljena je na gore naveden na&in.

Dakle sastoji se od glavnog elmenta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Motor overload
switch

112 / 205
Zatim od radnog (NO) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere NO auxilliary
contact

I od mirnog (NC) kontakta.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere NC auxilliary
contact

113 / 205
6.12.4. Definiranje novog kabela u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kod kod ostalih elemenata osima kartice Function
definition i Cable data koja (e biti detaljno objanjena.

Kabel je napravljena je na gore naveden na&in.

Dakle sastoji se od definicijske linije.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Cable definition

114 / 205
I vodi&a/ica.

Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Conductor/wire

Color / No. Upisuju se oznake vodi&a kabela (boje ili brojevi)
Cross section Preporu&ljivo je upisivati presjek ica na ovome mjestu ali
samo ako su razli&itih presjeka
Shielded by Upisuje se koji su vodi&i shieldani s kojim shieldom.
Kontaktirajte Va EPLAN support za vie detalja.
Potential type Odabire se koja ica je kojega potencijala (N i PE)

U karticu Cable data se moraju upisivati podaci ukoliko se eli da ti podaci budu vidljivi
uz ime kabela na shemi, u protivnom podaci ne(e biti vidljivi.

115 / 205

NAPOMENA!
Najjednostavniji na&in rada s katalokim brojevima je copy&paste.
Postavi se na odre)eni element, desni klik mia pa se izabere opcija Copy zatim
odmah nakon toga opcija Paste i prepravi se element na eljene podatke.

Kod releja i kabela je vrlo upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na
drugi eljeni i izabere se opcija na desnom kliku mia Paste function templates pri
&emu se kopira samo funkcijska definicija elementa.

Kod kabela je upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na drugi
eljeni i izabere se opcija na desnom kliku mia Paste technical data pri &emu se
kopira samo podaci s kartice Cable data.

116 / 205

7. Izvjetaji (Reporti)

Rezultat nacrtane sheme su izvjetaji. Izvjetaja ima razli&itih tipova. Izvjetaji
popunjavaju odre)ene podatke u tabelama (forme) na osnovu podataka iz sheme. Za
svaki tip ima veliki broj formi koji se mogu izabrati.
Naravno, svaku formu moete prilagoditi svojim zahtjevima u Form editoru (kasnije (e
biti objanjeno kako je mogu(e ure)ivati/kreirati forme).

eli li se izbaciti odre)eni izvjetaj pozove se opcija UtilitiesReportsGenerate te
se pojavi sljede(a kartica.

7.1. Izvjetaji uz pomo' opcije REPORTS

Na kartici Reports se generira izvjetaj po izvjetaj (npr. popis letvi, priklju&ni plan,
grafi&ki priklju&ni plan,dakle 3 x je potrebno ponoviti istu radnju).

117 / 205
Klikne li se na gumb New ili desni klik mia pa New pojavi se kartica na kojoj se izabire
odre)eni izvjetaj (npr.priklju&ni plan)

Output format Ukoliko je opcija Page tada program automatski otvara
novu stranicu na koju generira izvjetaj. Opcija Manual
placement omogu(ava da se generiranu listu ru&no
pozicionira na stranicu na koju se eli pa &ak i na stranicu
Schematic Multi-line .
Select report type Izabire se eljeni izvjetaj. Mogu(e je izabrati 1 po 1.
Manual selection Ozna&i li se ova opcija, tada program daje popis npr. svih
raspoloivih letvi u projektu od kojih se izabiru eljene ili se
ozna&e sve. Opcija omogu(ava selektivan izbor elemenata.

118 / 205
Klikne li se OK nakon to se izabrao eljeni izvjetaj pojavi se prvo mogu(nost odabira
filtera i sortiranja podataka (o ome (e biti naknadno vie re&eno)

Nakon toga se pojavljuje upit na kojemu se odre)uje pozicija izvjetaja u projektu.
Ovisno o parametrima pozicionirat (e se ru&no na odre)enu lokaciju ili (e to program
automatski raditi na osnovu parametara po principu, izvjetaj se pozicionira u lokaciju iz
koje dolazi ( o ovome primjeru se ru&no postavlja na adresu =ST1+RO1/10)

119 / 205
Klikne se OK i izvjetaj je generiran.

Da bi se izabrala druga&ija forma za izvjetaj te da bi se podesio parametar za
automatsko pozicioniranja izvjetaja na lokaciju iz koje dolazi klikne se na gumb
Settings pa Output to page na kartici Reports (UtilitiesReportsGenerate) pri
&emu se pojavi sljede(a kartica

Bit (e objanjena samo zna&ajna podeenja

120 / 205
Form Klikne se na [] te se pojavi popis svih formi za eljeni
izvjetaj. Izabere se eljena forma. Forma se moe mijenjati
u bilo kojemu trenutku. Nakon to se forma zamijeni mora
se kliknuti na gumb Update ili eventualno izbrisati stari
izvjetaj te ponovno generirati novi.
Page sorting Ovdje se izabire pozicioniranje izvjetaja u projektu. Total
zna&i da sami izabiremo poziciju kao u prethodnom
primjeru. Opcija Higher-level function and mounting
location zna&i da je izvjetaj automatski pozicioniran na
lokaciju od kuda dolazi.
Combine Ova opcija se koristi kod dinami#kih formi i ona
omogu(ava da npr. vie letvi bude na istoj stranici. Ina&e
je uobi&ajeno kod stati#kih formi da na jednoj stranici
bude izvjetaj samo za jednu letvu.

Na kartici Reports se klikne na gumb Settings pa opcija Display/output pri &emu se
pojavi sljede(a kartica

121 / 205
Na kartici Display/output u zna&ajnoj mjeri su upotrebljivi sljede(e opcije:

Opcija 1
Ukoliko je opcija odzna&ena tada kao rezultat u priklju&nom planu imamo

Ukoliko je opcija ozna&ena i kao znak koriten =

122 / 205
Opcija 2
Ukoliko je opcija odzna&ena tada kao rezultat u priklju&nom planu imamo

Ukoliko je opcija ozna&ena i kao znak koriten X

123 / 205
7.2. Izvjetaji uz pomo' opcije TEMPLATE

Opcija Template omogu(ava da se unaprijed u Project template ili Basic project
predefiniraju eljene liste koje (e biti kreirane nakon zavretka shematskog dijela
projekta. Proces izrade (e zna&ajno biti ubrzan i za sve djelatnike firme (e biti postupak
pojednostavljen.

Definiranje eljenih listi je po istom principu. Klikne se gumb New ili se klikne desni klik
mia pa opcija New te se izabere eljeni izvjetaj/i uz isto podeenje parametara ili po
opciju automatskog smjetaja izvjetaja na poziciju od kuda dolaze ili po opciji ru&nog
postavljanja na eljeno mjesto u strukturi projekta.

124 / 205

Nakon to se projekt zavri (shematski dio) tada se liste generiraju uz opciju
Template pozivanjem opcije UtilitiesReportsGenerate project reports ili na
kartici Reports se klikne na gumb Generate reports.

7.3. Filtriranje podataka

Prilikom generiranja izvjetaja, mogu(e je koristiti filtere. Uz pomo( filtera mogu(e je
prikazati samo odre)ene podatke koji su se definirali u filteru ili (e odre)eni podaci biti
blokirani.
Kada se pokrene opcija generiranja izvjetaja (UtilitiesGenerateReports) i kada
se izabere eljeni izvjetaj pojavi se kartica za definiranje filtera (sli&an princip koritenja
filtera je i za sve ostale funkcije unutar EPLAN-a)

NAPOMENA!
Nakon to su izvjetaji generirani a projekt naknadno izmijenjen, tada je potrebno
osvjeiti liste. Osvjeavanje se radi na jedan od ova 2 na&in:
. Postavi se na izvjetaj u Page navigatoru te se klikne jedna ili vie stranica
izvjetaja koji su doivjeli promjene i klikne se na opciju
UtilitiesReportsUpdate
. Otvori se kartica Reports (UtilitiesGenerateReports), na njoj se u
navigatoru izvjetaja izabere izvjetaj ili grupa izvjetaja koji su doivjeli
promjene te se klikne na gumb Update

125 / 205
Klikne se na [] pokraj filtera te se pojavi kartica za definiranje filtera

Scheme Predstavlja ime filtera. Schema moe biti neograni&en broj.
Klikom na gumb se moe kreirati vlastiti filter sa
eljenim imenom.
Active Ukoliko je ozna&ena ova opcija, zna&i da je opcija uop(e
aktivna kao filter.
Negated Predstavlja NOT funkciju. Isklju&uje odre)eni podatak
Criterion Predstavlja svojstvo koja sa&injava doti&ni filter.
Value Ozna&ava vrijednost svojstva. Mogu se koristiti isti znakovi
kao i kod MS Windows za pretraivanje (* prije i/ili poslije
vrijednosti)

Nakon to se definirao filter da bi ga i aktivirali prilikom generiranja izvjetaja potrebno
je ozna&iti opciju Activ.

126 / 205
Primjer filtera kod izrade lista unutarnjih veza

Filter radi sljede(e po redu:
. Ne prikazuje kabelske veze
. Prokazuje unutarnje veze
. Ne prikazuje jumper
. Prikazuje samo veze unutar ormara RO2

Ovo je prikaz sloenih uvijeta/kriterija kod izrade odre)enih izvjetaja.

7.4. Sortiranje podataka

Prilikom generiranja izvjetaja, mogu(e je koristiti sorting podataka. Uz pomo( filtera
mogu(e je prikazati odre)en sorting podataka koji su se definirali u filteru za sortiranje.

Kada se pokrene opcija generiranja izvjetaja (UtilitiesGenerateReports) i kada
se izabere eljeni izvjetaj pojavi se kartica za definiranje sorting podataka (sli&an
princip koritenja sortinga podataka je i za sve ostale funkcije unutar EPLAN-a)

127 / 205

Klikne se na [] pokraj sorting te se pojavi kartica za definiranje filtera sortinga
podataka

Scheme Predstavlja ime filtera za sorting podataka. Schema
moe biti neograni&en broj. Klikom na gumb se moe
kreirati vlastiti filter sa eljenim imenom.
Criterion Predstavlja svojstvo koja sa&injava doti&ni filter za sorting
podataka.

Nakon to se definirao sorting podataka treba ga aktivirati, prilikom generiranja
izvjetaja, ozna&ivanjem opcije Activ.

128 / 205
8. Izvjetaji u MS Excel formatu

Osim u EPLAN formatu bilo koji podatak je mogu$e izvesti u MS Excel format. Princip je
slian kao i kod klasinih izvjetaja.
Pozivanjem opcije UtilitiesReportsLabeling se pojavljuje kartica podeenja koja $e biti
detaljno objanjena.

Settings Pritiskom na [] pojavljuje se kartica za podeenje izvoznih
podataka i dokumenata u koji (e podaci biti izvezeni.
Podeenje (e biti naknadno objanjena.
Report type Automatska informacija koji tip izvjetaja se radi.
Language Izabere se eljeni jezik izvjetaja.
Target file Odre)uje se pozicija izvjetaja i njegovo ime.
Output type Opcija Export samo izvozi podatka a Export and start
aplication izvozi podatke i automatski otvara program MS
Excel
Apply to entire project Ukoliko je ova opcija ozna&ena tada (e se izvoziti podaci iz
cjelokupne grupe elemenata ili se moe samo odre)ene
ozna&iti ili u shemi ili u navigatoru

Isti princip rade i podeenja vrijedi i za sve druge izvjetaje!!!

129 / 205
Pritiskom na [] kod opcije Settings se pojavljuje kartica na kojoj se definiraju svi
detalji izvoza podataka.

Na kartici File se definiraju podaci sa sljede(im zna&enjem:

. Type of file zna#i format/tip izvoznih podataka(*.xls, *.xml, *.txt)
. Target file je prazan npr. MS Excel dokument koji se postavlja na eljeno
mjesto na hard disku (npr. C:/Temp).
Program u ovu praznu filu prepisuje podatke na osnovu Template file te na
osnovu izabranih podatka na kartici Label

130 / 205

. Template je obi&an MS Excel u kojemu se definiraju kolone i upie varijabla na
osnovu koje program zna gdje treba zapo&eti s upisom podataka (oznaka ###
za po&etak upisa podataka iz sheme, #H# mjesto upisa podataka Headera,
#F# mjesto upisa podataka Footer-a vidi sliku)

Komentar:
- oznaka ### se upisuje samo u prvi red
- sve &elije se formastiraju se prema elji pri &emu se format prenosi na sve redove
u koloni
- forma je dinami&ka
- forma je snimljena kao obi&an *.xls file (u ovome slu&aju PLC basic.xls a
spremljena je u Template folderu unutar EPLAN P8 instalacijske strukture)
- Target file je zapravo jedna vrsta kopije ove *.xls file.

131 / 205
Na kartici Header se definiraju koji podaci (e biti prikazani u headeru projekta

U ovome primjeru su svi podaci odabrani iz Project properties-a i pomo(u gumba
su preba&eni u polje za header.

132 / 205
Na kartici Label se definiraju koji podaci (e biti prikazani u Target file (a posloeni kao
prema Template file).

Vidljivo je da su svi podaci odabrani iz PLC connection point-a i pomo(u gumba
su preba&eni u polje za definiciju izvezenih podataka. Raspored (pozicija) podataka je
to&no kao prema rasporedu iz ove tabele a isti raspored je nuan i u Template file
kako bi imena kolona odgovarale podacima iz (elija podataka.

133 / 205
Na kartici Footer se definiraju koji podaci (e biti prikazani u footeru projekta.

U ovome slu&aju nema predvi)enih podataka za footer.

Na kartici Settings se definiraju filteri i na&in sortinga podataka na isti na&in kao i u
izvjetajima.

U ovome slu&aju nema predvi)enih podataka za Settings.

Nakon to se kartica Settings: Labeling podesi klikne se OK te se vra(amo nazad u
karticu Output labeling na kojoj se tako)er podeavaju podaci prema elji te se kao
rezultat u Target filu pojavljuju sljede(i podaci:

134 / 205
9. Izvoz / ure%ivanje / ponovni uvoz podataka

Vrlo &esto je najjednostavnije i najbre izvesti podatke npr. u MS Excel, urediti ih (ili
dati nekome drugome da ih uredi) te ih ponovno pozvati ili u krajnjem slu&aju importirati
u projekt.
Opcija koja omogu(uje sve navedeno je UtilitiesEdit properties externally
Export function. Pozivanjem, ali prethodnim ozna&avanjem elemenata na shemi ili u
navigatoru, opcije pojavljuje se sljede(a kartica.

Settings Pritiskom na [] pojavljuje se kartica za podeenje izvoznih
podataka i dokumenata u koji (e podaci biti izvezeni.
Podeenje (e biti naknadno objanjena.
Language Izabere se eljeni jezik izvjetaja.
Output type Opcija Export samo izvozi podatka a Export and start
aplication izvozi podatke i automatski otvara program MS
Excel dok opcija Edit in external application and
reload omogu(ava izvoz podataka, obra)ivanja i
automatski uvoz nakon opcije Save i zatvaranja dokumenta
Target file Odre)uje se pozicija izvjetaja i njegovo ime.

135 / 205
Pritiskom na [] kod opcije Settings se pojavljuje kartica na kojoj se definiraju svi
detalji izvoza podataka.

Na kartici General se definiraju podaci sa sljede(im zna&enjem:

. File type je format/tip izvoznih podataka(*.xls, *.xml, *.txt)
. Target file je prazan npr. MS Excel dokument koji se postavlja na eljeno
mjesto na hard disku (npr. C:/Temp).
Program u ovu praznu filu prepisuje podatke na osnovu Template file te na
osnovu izabranih podatka na kartici Data
. Template je poseban MS Excel file isporu&en od strane EPLAN S&S i koji ne
moe biti prilago)avan svojim zahtjevima ali kako je univerzalan automatski
sadri sve mogu(e podatke iz kartice Data.

136 / 205
Na kartici Data se definiraju koji podaci (e biti prikazani u Target file

Vidljivo je da su svi podaci odabrani iz polja Availible format element i pomo(u
gumba su preba&eni u polje Selected format element koji predstavljaju
definiciju izvezenih podataka.

Nakon to su se svi podaci podesili kao rezultat u Target file se pojavljuju sljede(i
podaci:

137 / 205
Nakon to se odre)eni podaci izmjene (mijenjati se mogu samo bijela polja, siva polja
nije mogu(e mijenjati taj je podatak vidljiv na prethodnoj kartici na koloni
Changable), klikne se opcija Save ( ) te se zatvori dokument pritiskom na pojavi
se kartica na kojoj se potvr)uje automatski povrat novih podataka u shemu.

Podaci su automatski izmijenjeni na shemi.

Ukoliko se doti&na *.xls file nekome proslijedi na ure)ivanje, tada je mogu( uvoz
podataka (a ne Reload) pomo(u opcije UtilitiesEdit properties externally
Import pri &emu se ostvari jednak u&inak kao i u prethodnom primjeru.

138 / 205
10. Backup

Jedini ispravni i siguran na&in izra)ivanja sigurnosnih kopija (backup) je standardni
EPLAN-ov backup.
Prilikom pokretanja opcije ProjectBack up Project (ili Symbol libryry ili Partisti
princip je kao i za projekt) se pojavljuje sljede(a kartica

Method Postoje 3 metode backupa:
. Save additionaly standardan i preporu&ljiv na&in
spremanja sigurnosne kopije. Moe se ozna&iti vie od
jednog projekta.
. File off for external editing projekt se uzme s
mree na drugi medium za ure)ivanje. Uredi se na
njemu i prilikom ponovnog povratka na mreu
automatski se osvjei stara verzija. Original na mrei
je read-only sve dok se ne osvjei s novom verzijom.
. Archiving program brie original s mree i
sprema ga samo na backup medium.

139 / 205
Medium Postoje 2 opcije:
. Storage medium (Backup directory) izabere se
mjesto na kojemu se sprema sigurnosna kopija (npr. C-
disk, My Documents)
. E-mail (Partial size) - Sigurnosna kopija moe biti
napravljena u obliku priloga e-maila. Odre)uje se samo
limit prolaznosti veli&ine maila.
Npr. ukoliko je limit 5MB a veli&ina sigurnosne kopije
7MB tada (e biti isporu&ena 2 e-maila. Ukoliko primatelj
eli otvoriti sigurnosnu kopiju tada oba priloga treba
spremiti u isti folder na disku te samo napraviti
dvostruki klik na jedan od priloga pa program
automatski prepoznaje da je to sve isti projekt i radi
restore projekta.
Back up external
documents
U standardnu sigurnosnu kopiju (e biti uklju&eni i
externalni dokumenti ukoliko ih ima u projektu.
Back up image files U standardnu sigurnosnu kopiju (e biti uklju&ene i slike
ukoliko ih ima u projektu.

NAPOMENA!
Prosje&na veli&ina sigurnosne kopije je 6-10MB. Vrlo je mala razlika izme)u projekta s
20 str i 200str. Razlog tome je to se u sigurnosnoj kopiji u oba slu&aja nalazi svi
podaci potrebi za projekt kao to su: Part management, simboli, forme,
Dakle u sigurnosnoj kopiji se nalazi kompletna baza programa (MS Access)
Prije izrade sigurnosne kopije dobro je ne napraviti reorganizaciju projekta
(ProjectOrganizeReorganize) i komprimiranje projekta
(ProjectOrganizeCompress). S ovim postupcima mogu(e je smanjiti &ak i do
30% veli&ine projekta.
Format sigurnosne kopije je <ime projekta>.zw1

140 / 205
eli li se otvorit (reload) projekt na drugoj radnoj stanici, to je mogu(e napraviti s
dvostrukim klikom na projekta (<ime projekta>.zw1) ili pomo(u opcije
ProjectReloadProject

Backup directory Mjesto na disku na kojemu se nalazi sigurnosna kopija
Project Izabire se eljeni projekt
Target directory Odredite projekta unutar EPLAN instalacijske strukture
Project name Ime projekta (zadrava originalno ili se upisuje novo po
elji)

141 / 205
11. Print

eli li se printati projekt ili dio projekta tada tada se u Page navigatoru ozna&e eljene
stranice (CTRL ili SHIFT + klik mia, kao u MS Windows programima).

Nakon toga se pozove opcija ProjectPrint pri &emu se pojavi kartica za podeenje.

142 / 205
Izabere se eljeni printer. Pritiskom na gumb [Properties] se odre)uje format printa
(A3, A4,) te ostala standardna podeenja.

Jedina podeenja printa unutar EPLAN-a na kojima je mogu(e podesiti print je gumb
[Settings]

Print size Opcija Print to scale (1:1) zna&i ukoliko je shema
nacrtana na A3 a printer izabran A4 tada (e biti samo dio
slike A3. Opcija Scale to page omogu(ava da se veli&ina
sheme automatski stisne prema printeru. S opcijom Keep
aspect ratio se odre)uje da promjena veli&ine slike bude
ravnomjerno napravljena po X i Y-osi.
Print margins Odre)uje se margina. Margina se odre)uje i prilikom
ure)ivanja formi.
Print position Pozicij slike u odnosu na papir
Print in black and
white
Print u boji ili crno-bijelo.

143 / 205
12. Grafika

Slobodna grafika bit (e predo&ena preko primjera na slici:

. Pravokutnik

Da bi nacrtali pravokutnik pozove se opcija InsertGraphicsRectangle ili klikom
na ikonicu na alatnoj traci te se pojavi pravokutnik kojemu se odre)uje eljena
dimenzija.

144 / 205
Dimenzije se mogu odrediti na nekoliko na&ina:
- Podeavanje pomo(u status bara u lijevom donjem uglu ekrana

- Prilikom crtanja pravokutnika (nakon to se pokrenula opcija i nakon to se
kliknulo lijevom tipkom mia) klikne se na opciju na tipkovnici SHIFT + R ili
preko OptionsRelative cordinate input te se pojavi prozor u kojemu se
upisuju podaci za X i Y koordinatu.

- Tako)er je mogu(e nacrtati pravokutnik bilo koje veli&ine te se nakon toga
napravi dvostruki klik na pravokutnik te se pojavi isti prozor kao i u prethodnom
slu&aju.

. Krug

Da bi nacrtali krug pozove se opcija InsertGraphicsCircle ili klikom na ikonicu na
alatnoj traci te se pojavi krug kojemu se odre)uje eljena dimenzija.

Dimenzije se mogu odrediti na nekoliko na&ina:
- Podeavanje pomo(u status bara u lijevom donjem uglu ekrana

- Tako)er je mogu(e nacrtati krug bilo koje veli&ine te se nakon toga napravi
dvostruki klik na krug te se pojavi prozor na kojemu se upisuje radijus.

145 / 205
Ukoliko se eli nacrtati krug u krugu tada je potrebno uklju&iti opciju OptionsDesign
mode koja nam pomae prilikom grafi&kog crtanja ili je &ak dovoljna opcija Snap to
grid gdje (e krug zaka&iti za sredite osnovnog kruga.
S krugovima je najjednostavnije raditi ukoliko se grupiraju. Grupiranje elemenata je
mogu(e pomo(u opcije EdithOtherGroup

. Rad s koordinatama

ele li se oba kruga premjesti na eljenu koordinatu u odnosu na desni donji ugao
pravokutnika prema slici iz primjera.
Aktivira se novi koordinatni sistem. Pozove se opcija OptionsMove based point ili
kratica na tipkovnici O te se pojavi u status baru to
zna&i da se odabere novi koordinatni sistem (npr.kliknemo u desni donji ugao
pravokutnika) te se kao rezultat pojavi oznaka za privremeni koordinatni sistem.

Koordinatni sistem je uvijek mogu(e resetirati s ponovnim pritiskom na kraticu O te
ga ponovno pozvati s istom kraticom ukoliko se eli premjestiti na neku drugu poziciju.

Sve koordinate (e biti u skladu s novo postavljenim koordinatnim sistemom.

. Micanje/dupliciranje

Ukoliko se ele pomaknuti krugovi na poziciju X=45, Y=52 u odnosu na desni ugao
pravokutnika tada se uklju&i (ili je ve( uklju&en) opcija OptionsDesign mode te se
aktivira opcija za micanje (desni klik pa opcija Move ili kratica na tipkovnici V) pri
&emu se u status baru pojavljuje poruka to zna&i da se klikne
na element koji (e biti dislociran. U trenutku kad se kliknulo na element (ili grupu
elemenata) pojavljuje se u status baru poruka to zna&i da se treba
odrediti to&ka za pomicanje (kako trebamo postaviti krugove na odre)ene X, Y
koordinate logi&no je da centar elementa/krugova bude to&ka micanja).
Nakon toga se pojavljuje u status baru poruka to zna&i da odredimo
novu poziciju elemenata. Kako se koordinatni sistem premjestio u desni donji ugao
pravokutnika, tada je najjednostavnije kliknuti na opciju SHIFT + R te ukucati nove
koordinate u odnosu na novi koordinatni sistem.

146 / 205

Nakon to se postavio element/krugovi na definiranu koordinatu potrebno je jo
duplicirati sljede(e krugove na definiranu koordinatu prema primjeru (X=0, Y=52).
Najjednostavniji na&in je premjestiti koordinatni sistem, pomo(u kratice na tipkovnici
O, u centar krugova te u odnosu na prvu grupu krugova postaviti sljede(e 3 na
definiranu koordinatu (X=isti kao i prva grupa, Y=52).

Pokrene se opcija za dupliciranje (desni klik mia pa Duplicate ili kratica na tipkovnici
D). Ponovno se prati status bar te se odredi polazno mjesto dupliciranje (ponovno
sredite krugova) te se upiu koordinate za dupliciranje

Nakon toga se pojavi prozor na kojemu se definira koli&ina duplikata

147 / 205
Dobiven je rezultat prema zadanom primjeru.

. Rad s pomo'nom linijom

Ukoliko se eli definirati krug unutar pravokutnika tada (e se koristiti pomo(ne linije.
Nacrta se pravokutnik prema jednoj od navedenih opcija iz prethodnog primjera (npr.
koriste(i SHIFT + R) te unutar njega pomo(na linija (ili vie) koja (e na jednostavan
na&in detektirati sredite pravokutnika (nakon uporabe moe se izbrisati).

Nakon ovoga mogu(e je ponovno grupirati ova 2 elementa (krug i pravokutnik) te radi s
grupom. Uklju&i se Designe mod te se preseli koordinatni sistem u lijevi donji ugao
(kratica O na tipkovnici) i kre(e se u opciju pozicioniranja na eljenu koordinatu.

Hvatite grupe prilikom pomicanja (e bit u lijevom donjem uglu. Nakon toga se pozove
opcija za upis koordinate (SHIFT + R) i element/grupa je pozicionirana.

148 / 205
. Dimenzioniranje/kotiranje

LINEARNO kotiranje

Da bi se kotirao nacrtani PRAVOKUTNIK pozove se opcija InsertDimensioning
Linear dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci .
Da bi procedura dimenzioniranja bila jednostavna preporu&a se uklju&iti opcija
OptionsObject snap te naravno i prije faze crtanja dobro je podesiti GRID (A, B,..)
kako bi se svaka dimenzija mogla to&no nacrtati a kasnije i to&no kotirati.
Uzme se opcija za kotiranje te se odabere prvo mjesto kote, pomo(u opcije SNAP
jednostavno ga je uhvatiti, nakon toga se uhvati drugi kraj kote te se razvu&e kota
na eljenoj udaljenosti od pravokutnika

Podeavanje parametara za kotiranje se nalazi na OptionsSettingsProject
<Ime projekta>Graphical editingDimensioning

149 / 205

Font Odre)uje se eljeni font kote.
Distance do dimension
line
Udaljenost oznake kote do linije kote
Unit Jedinica (mm, cm, m)
Display units Prikai jedinicu na liniji kote
Precision Odre)uje se broj decimalnih mjesta kote odnosno samim
time se odre)uje i preciznost
Suppres zero Ne prikazuj nulu na koti
Extension of
dimension help line
Odre)uje se koliko je pomo(na linija kote izdignuta od
kote
Dimension line
termination
Zavretak kote (strelica, krug, kosa linija)

Tako)er je mogu(e podesiti parametre individualno za svaku kotu s dvostrukim klikom
na kotu pri &emu se pojavljuje sljede(a kartica

KONTINUIRANO kotiranje

Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija
InsertDimensioning Continued dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj
traci gdje se pomo(u opcije SNAP samo odre)uju hvatita elementa. Kada se zavri
kotiranje klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.

150 / 205

INKREMENTALNO kotiranje

Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija
InsertDimensioning Incremental dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj
traci gdje se pomo(u opcije SNAP samo odre)uju hvatita elementa. Kada se zavri
kotiranje klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.

151 / 205
Kotiranje KUTOVA

Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertDimensioning Angular dimension ili
se klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se pomo(u opcije SNAP prvo odre)uje
centar kuta te zatim po&etna i krajnja linija kuta. Kada se zavri kotiranje klikne se samo
opcija Esc na tipkovnici.

Kotiranje KRUGOVA

Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertDimensioning Radius dimension ili se
klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se samo ozna&i krug. Kada se zavri kotiranje
klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.

152 / 205
. Promjena mjerila (SCALE)

Ukoliko se eli promijeniti mjerilo grafi&kog elementa koristi se opcija EdithScale pri
&emu se prvo ozna&i element pa se pozove doti&na funkcija pri &emu se u status baru
pojavi informacija kod koje se samo odabire hvatite/polaznu to&ku
za promjenu mjerila (scale).
Nakon toga se pojavi samo kartica u kojoj se upisuje scale faktor

. Razvla#enje (STRETCH)

Ukoliko se eli promijeniti dimenzija grafi&kog elementa koristi se opcija
EdithStretch pri &emu se prvo pozove funkcija, zatim se ozna&i dio elementa kojemu
se mijenja dimenzija

U status baru pojavi informacija kod koje se samo odabire
polaznu to&ku za promjenu dimenzije.

Upotrebljivo je kliknuti na tipkovnici npr. X ukoliko se eli da se promjena smjera odvija
samo po X osi i za kraj se samo klikne lijevom tipkom mia za potvrdu odredita.

153 / 205
13. Simboli

Kako bi jednostavno radili s tzv. Master data podacima predlaemo promjenu radnog
okruja. Klikne se na opciju ViewWorkspace te se izabere sistemski definirano
radno okruje Masta dana editor te je na taj na&in osiguran brzi rad s ikonicama na
alatnoj traci.

13.1. Nova baza simbola

eli li se kreirati vlastita/nova baza simbola pokrene se opcija UtilitiesMaster
danaSymbol libraryNew pri &emu se pojavi kartica na kojoj se u redu File
name upisuje ime nove baze simbola (npr.TEST)

Klikne se Save te se pojavi kartica na kojoj je potrebno odrediti Basic symbol library
(u ovome slu&aju je odabrano BasicsSymbolLibrary a moe biti i IEC_Symbol ili bilo koji
drugi) te Symbol library description i eventualno bazni Grid.

154 / 205

Klikne se OK i baza simbola je kreirana s brojem simbol u bazi 0.

13.2. Novi simbol

Ukoliko se eli kreirati novi simbol u bazi simbola pokrene se opcija UtilitiesMaster
dataSymbolNew ili ikonica na alatnoj traci (Master dana editor workspace).

Nakon toga se pojavi kartica na kojoj se odabere eljena varijanta simbola (svaki simbol
moe imati 8 varijanti A,B,C,D,E,F,G,H - 0, 90, 180,270 i mirror varijanta svake
navedene)

Nakon toga se pojavi kartica podeenja simbola.

155 / 205

Symbol number Odre)uje se redni broj simbola u bazi simbola. Program
uvijek predloi prvi slobodni simbol.
Symbol name Ime simbola u bazi simbola (npr. K je oznaka za
releje/sklopnike + dodatak imena)
Symbol type Za standardne elektri&ne simbole koristi se Function
Function definition Odabere se to je simbol po Funkcijskoj definiciji kao kod
parts managementa
Symbol
representation type
Odre)uje se da li je simbol za 3-polne sheme (multi-line),
1-polne (single-line), instalacije (overview), grphics (za
izvjetaje)za svaki representation tip predlae se da
postoji zasebna baza simbola.

156 / 205
Nakon toga se pojavi posebna stranica na kojoj se ure)uje simbol. Crveni krui(
predstavlja Insertion point (hvatite) simbola i na njemu se crta simbol. U Page
navigatoru se pojavljuje posebna ikonica na kojoj je mogu(e na desnom kliku mia
uvijek u&i u podeenja svakog simbola te prilikom zavretka crtanja simbola, postavi
se na doti&nu ikonicu te se klikne na desni klik mia i Close te se simbol zatvori a
snimanje je automatsko jer je rije& o bazi.

157 / 205
Simbol je mogu(e napraviti na nekoliko na&ina:

. Crtanje simbola

Svaki simbol je mogu(e nacrtati koritenjem slobodne grafike

Nakon toga se koristi opcija za automatsko spajanje InsertConnection point
top/bottom/left/right

Pomo(u opcije InsertProperty text predefiniraju se podaci na kartici Display koji
(e biti vidljivi na podeenju simbola

158 / 205
Kao rezultat (emo imati sljede(e stanje:

Simbol za varijantu A je gotov.
ele li se definirati i druge varijante klikne se na opciju UtilitiesMaster
danaSymbolNew variant pri &emu se pojavi kartica na kojoj se definira simbol u
eljenoj varijanti.

Source variant Odre)uje se to ja bazni simbol za novu varijantu
Rotated by Odre)uje se kut rotacije simbola
Mirror graphics across
Y axis
Odre)uje se da li (e se raditi mirror simbola u odnosu na
bazni
Rotate connection
point designation
Rotacija oznaka spojnih mjesta simbola (npr. A1:A2 kod
releja)
Rotate placed
properties
Rotacija oznaka propertiesa simbola (npr. ime K1 kod
releja, karakteristika 24VDC)

159 / 205

Kada se ure)ivanje i kreiranja simbola tada se zatvara kreiranje simbol preko opcije
UtilitiesMaster danaSymbolClose ili desni klik mia na ikonicu u Page
navigatoru te opcija Close.
Simbol je automatski spremljen u bazu simbol.

NAPOMENA!
Na kartici Symbol editor se pojavljuju vidljive varijante ( ). eli se ponovno
ure)ivati koja od varijanti samo se klikne na ikonicu varijante te se ponovno pristupa
eljenom simbolu. eli li se izbrisati pojedina varijanta, prvo se odabere varijanta preko
ikonice te se nakon toga klikne na ikonicu ili preko opcije UtilitiesMaster
danaSymbolDelete variant.
Brisanje kompletnog simbola iz baze simbola se odvija preko opcije UtilitiesMaster
danaSymbolDelete.

160 / 205
. Koritenja basic simbola

Umjesto cjelokupnog procesa crtanja simbola mogu(e je koristiti i basic simbol koji
program predlae na osnovu funkcijske definicije simbola iz podeenja simbola a
pozivanjem opcije InsertBasic symbol

U funkcijskoj definiciji simbola odre)eno je da (e element po funkciji biti coil pa na
osnovu toga program predlae simbol sa svim potrebnim definicijama i podeenjima za
simbol.
Nakon toga mogu(e je urediti simbol po elji.

Daljnji postupak za varijante i podeenja je jednak kao i u prethodnom primjeru.

161 / 205
. Koritenje simbola iz postoje'e baze simbola

Novi simbol je mogu(e kreirati i koritenjem postoje(eg simbola iz bilo koje baze simbola
ili &ak zdruivanje vie simbola u jedan simbol. Da bi postupak bio realiziran koristi se
opcija InsertSymbol

Pozvala su 2 nezavisna simbola iz baze simbola IEC_Symbol te su se nakon toga spojili u
jedan eljeni simbol

Daljnji postupak za varijante i podeenja je jednak kao i u prethodnom primjeru.

162 / 205
. Koritenje dxf/dwg simbola

Kod crtanja simbola mogu(e je umjesto samostalnog crtanja simbola, pomo(u EPLAN
grafike, iskoristiti postoje(i ACAD simbol (dxf/dwg).
Novi simbol, pomo(u ove metode, mogu(e je kreirati pozivanjem opcije
InsertGraphicsDXF / DWG

ACAD simbol se moe uvesti i pomo(u opcije drag&drop iz Windows Explorera.
Ostatak crtanja simbola se odvija kao prema prethodnim primjerima.

. Koritenje makroa

Kod crtanja simbola mogu(e je umjesto samostalnog crtanja simbola, pomo(u EPLAN
grafike, iskoristiti postoje(e makroe
Novi simbol, pomo(u ove metode, mogu(e je kreirati pozivanjem opcije
InsertGraphicsWindows macro

Ostatak crtanja simbola se odvija kao prema prethodnim primjerima.

163 / 205
Da bi kreirana baza simbola i simboli bili vidljivi i dohvatljivi u bazi simbola potrebno je
nadodati novokreiranu bazu simbola u projekt. Proces se odvija preko opcije
OptionsSettingsProject<Ime projekta>ManagementSymbol
libraries

Nakon toga je vrlo prakti&no kreirati zasebni filter ili nadodati bazu o predefinirani filter
simbola. U Simbol navigatoru se klikne pokraj opcije Filter na .

164 / 205
Pojavi se kartica za ure)ivanje Filter.

Pod opcijom Value klikne na te se pojavi kartica u kojoj se postoje(oj bazi unutar
filtera nadoda i novokreirana

Ukoliko se eli aktivirati ovaj filter potrebno je ozna&iti opciju Activ na filteru.

Ukoliko nakon ove procedure nije vidljiv simbol potrebno je napraviti sinhronizaciju
podataka pomo(u opcije UtilitiesMaster danaUpdate current project ili
UtilitiesMaster danaSynchronize current project

NAPOMENA!
Svi Master data podaci (simboli, forme) se ure)uju na razini sistema.
Svi podaci u projektu su na razini projekta. Program prakti&ki u tome procesu
prepisuje podatke s razine sistema na razinu projekta.
Razlog sinhronizacije je izmjena podataka izme)u sistema i projekta ili obratno.

165 / 205
14. Forme

14.1. Ure&ivanje sastavnice

Ukoliko se eli prilagoditi postoje(a sastavnica vlastitim potrebama ili pak kreirati nova ili
na osnovu postoje(e ACAD sastavnice to (e biti obavljeno preko opcija
UtilitiesMaster data PlotframeNew/Open/Copy.

Preporu&uje se opcije Copy zbog jednostavnosti.
Pokrene se opcija UtilitiesMaster data PlotframeCopy pri &emu program
zahtijeva da se izabere sastavnica koja (e biti predloak na novu.

Izabere se eljena sastavnica i klikne se opcija Open te se pojavi sljede(i prozor.

166 / 205
Na njemu se upie novo ime sastavnice te se klikne opcija Save.
Nakon toga se pojavi prozor za ure)ivanje sastavnice.

ele li se podesiti odre)eni podaci u propertisu sastavnice, potrebno je postaviti se na
ikonicu u Page navigatoru te kliknuti desni klik mia i izabrati opciju Properties pri
&emu se pojavi sljede(i prozor

167 / 205

Number of columns Definira se broj kolona u sastavnici
Number of rows Definira se broj redova u sastavnici
Column width [1n] Odre)uje se dimenzija (irina) kolone
Row height [1n] Odre)uje se dimenzija (visina) reda
Grid Standardni grid sastavnice
Row numbering
format
Format kolona moe biti numeri&ki ili alfanumeri&ki
Column numbering
format
Format redova moe biti numeri&ki ili alfanumeri&ki
Start value (column) Po&etni broj/slovo kod numeriranja kolone
Start value (row) Po&etni broj/slovo kod numeriranja redova
Contact image marigin
(in path)
Udaljenost kontakata releja/sklopnika od dna stranice
Description Opis sastavnice

Nakon to se definiraju eljeni podaci moe se pristupiti grafi&kom ure)ivanju sastavnice
te pozivanju tzv specialnih tekstova.

Kako pristupiti ure)ivanju sastavnice?
Predlaemo maksimalnu prilagodbu na sljede(i na&ina:

. Definiranje tzv. Supplementary filed

168 / 205
U podeenjima programa na OptionsSettingProject<Ime
projekta>Management Supplementary filedsKartica Project se upisuju
podaci koje se koriste u dosadanjim tijeku rada i koji (e biti prepoznatljivi za sve
sudionike u procesu projektiranja.
Ova polja (e biti vidljiva u properiesu projekta te u sastavnici projekta. Polja su na
hrvatskom i lako prepoznatljiva.

. Definiranje obi#nih opisnih tekstova

Izbriu se sva polja iz sastavnice.
Nakon toga se definiraju opisna polja u sastavnici.

Opisno polje je obi&an EPLAN tekst koji se poziva pomo(u opcije InsertGraphics
Text ili pomo(u ikonice na alatnoj traci .
Pojavljuje se polje za upis teksta

Sve tekstove je mogu(e definirati viejezi&no (multilingual) pritiskom na desni klik mia
pa opcija Multilingual (ili kratica na tipkovnici CTRL + L)

169 / 205
Nakon toga se definiraju obi&ni opisni tekstovi (imena polja mogu biti jednaka poljima iz
Supplementary fields).

. Definiranje tzv. specialnih tekstova

Specialni tekstovi se pozivaju pomo(u opcije InsertSpecial textProject
properties ili Page properties.Dakle na sastavnicu je mogu(e postaviti podatke s
razine projekta ili s razine stranice.
U ovome primjeru (e biti prikazan kombinacija sistemski definiranih tekstova za razinu
projekta/stranice te personalno definiranih u Supplementary field.

Prvo (e se pozvati personalno definirani tekst (pomo(u opcije InsertSpecial
textProject properties)

170 / 205
Nakon to se izabere eljeni specialni personalizirani tekst za razinu projekta
(InsertSpecial textProject properties<Ime projekta>), pojavljuje se kartica za
definiranje specialnog teksta. Mogu se podesiti kartice Format i Border (omogu(ava
da tekst bude uvijek u granicama pravokutnika bez obzira na njegovu duljinu).

Pri &emu na stranici sastavnice vidimo rezultat

Nakon toga je mogu(e definirati eljeni specialni sistemski tekst za razinu stranice
(InsertSpecial textPage propertiesPage description) pri &emu se pojavljuje kartica
za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnom primjeru

I kao zadnje mogu(e je definirati eljeni specialni sistemski tekst za razinu projekta
(InsertSpecial textProject propertiesCreation date) pri &emu se pojavljuje kartica
za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnim primjerima.

Kada se definiraju svi eljeni specialni tekstovi na sastavnici tada kao rezultat imamo:

171 / 205
. Insertiranje loga

Ukoliko se eli inserirati grafi&ki logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija
InsertGraphicsImage file, izabere se logo s hard diska pri &emu se pojavljuje
prozor na kojemu se odlu&uje da li (e na sastavnicu biti postavljen samo link (Keep
source directory) ili se kopira logo u projekt folder (Copy). Nakon toga se pozicionira u
sastavnicu na eljeno mjestu sa eljenim dimenzijama.

Ukoliko se eli inserirati dxf/dwg logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija
InsertGraphicsDXF/DWG, izabere se logo s hard diska i pozicionira se u
sastavnicu na eljeno mjestu sa eljenim dimenzijama.

. Definiranje kolona/redova

U propertisima sastavnice se definira broj kolona/redova i njihove dimenzije, me)utim
program ne crta automatski linije u sastavnicu.

Da bi kolone bile vizualno vidljive potrebno ih je nacrtati pomo(u InsertGraphics
Line

Na taj na&in je proces ure)ivanja sastavnice dovren. Budu(i da su podaci u bazi, nema
opcije Save ve( je dovoljno samo zatvoriti ure)ivanje klikom na ili desni klik na
ikonicu pa opcija Close. Ure)ivanje je zatvoreno a svi podaci su spremljeni.

172 / 205
. Upisivanje podatka projekta

Da bi cjelokupni proces definiranja sastavnice bio dovren i podaci bili vidljivi u
sastavnici projekta, na svim stranicama projekta potrebno je napraviti sljede(e radnje:

I. Otvaranje propertisa projekta na na&in da se postavi na ikonicu projekta u Page
navigatoru pa desni klik mia te ProjectProperties (ili pomo(u opcije
ProjectManagement<Project>Edit) pri &emu se pojavljuje prozor za
definiranje podataka projekta.

NAPOMENA!
Najjednostavniji na&in vlastitog definiranja je da se prvo izbriu sva polja te nakon
toga se pozovu eljena nova polja.
Brisanje svih polja mogu(e je jedino na na&in da se prvo izbriu podaci iz polja
Value na na&in da se selekcioniraju sva polja (CTRL + A) te nakon toga klikne
desni klik mia pa opcija Delete i za brisanje svih redova pritiskom na gumb

173 / 205
II. Pozivanje novih polja klikom na gumb pri &emu se pojavljuje prozor sa svim
mogu(im propertisima. Izaberu se na isti na&in sva polja za sastavnicu i
eventualno naslovnicu

III. Definiranje podataka projekta u polju Value

174 / 205
IV. Podeavanje novokreirane sastavnice za razinu projekta preko opcije
OptionsSettingsProject<Ime projekta>ManagementPages

V. Nakon toga potrebno je osvjeiti podatke pritiskom na opciju ViewRedraw ili
pritiskom kratice na tipkovnici F5 pri &emu kao rezultat u sastavnici imamo

NAPOMENA!
Da bi cjelokupni proces bio visoko standardiziran za razinu firme i sve njezine
korisnike potrebno je sada kreirati Project template (ili Basic project) pomo(u
opcije ProjectOrganizeCreate project template.
Na taj na&in prilikom otvaranja svakog sljede(eg novog projekta svi podaci o
projektu i sastavnica je definirana. Potrebno je samo mijenjati podatke o projekt u
polju Value

175 / 205
14.2. Ure&ivanje formi

Ure)ivanje formi je globalno gotovo identi&no na&inu ure)ivanju sastavnice. Da bi se
otvorilo ure)ivanje forme potrebno je pozvati opciju UtilitiesMaster dataForm
Open ili desni klik mia u Page navigatoru pa opcija FormOpen.
Nakon toga se izabere tip forme koji (e se ure)ivati.
Biti (e demonstrirano na 2 klasi&na primjera. Sve ostale forme se ure)uju na identi&an
na&in.
14.2.1. Lista materijala

Ukoliko se eli ure)ivati Lista materijala tada se pozove opcija UtilitiesMaster
danaForm Open te se izabere tip forme Parts list

Izabere se eljena forma (npr. F01_02.f01) koja je po svojoj karakteristici DINAMIKA
forma jer je broje redova varijabilan (karakteristi&na grafika za DINAMIKU formu je da
je forma mala tj.definiran je samo prvi red a ostali su varijabilni ovisno o broju
komponenti).
Nakon toga se pristupa ure)ivanju forme.

176 / 205

Ure)ivanje (e se odvijati u nekoliko faza bez obzira na poredak:

I. U prvoj fazi prvo (e se prevesti sve tekstove i na HR jezik na na&in da se napravi
dvostruki klik mia na tekst (???) pa se pojavi prozor na kojemu nije vidljiv niti
jedan tekst a upravo iz navedenog razloga iz Napomene.

NAPOMENA!
Upitnici (???) umjesto tekstova su vidljivi iz razloga to je forma napravljena na
ENG jeziku a podeenja projekta su HR (OptionsSettingsProject<Ime
projekta>TranslationGeneral)

177 / 205
II. Nakon toga se postavi u prostor (Enter text polje) te se klikne desni klik mia i
izabere se opcija Multi-lingual input pri &emu se pojavi kartica za viejezi&ni
unos teksta te se upie i HR prijevod.

Nakon toga se klikne OK i tekst na formi je vidljiv.

III. Prema istom principu treba prevesti i sve ostale tekstove te nadodati nove ukoliko
je potrebno.

IV. Ure)ivanje tzv.specialnih ili varijabilnih tekstova, koji su zapravo poveznica s
podacima iz kataloga ili sheme, se odvija na na&in da se napravi dvostruki klik na
postoje(i tekst ili se pozove novi pomo(u opcije InsertPlacehoder text pri
&emu se pojavljuje kartica na kojoj se odre)uje eljeni Placeholder text za ovaj
tip forme.

178 / 205

V. Nakon to se kartica otvorila pritiskom na pristupa se popisu svih mogu(ih
propertisa iz sheme i kataloga.

Device data propertisi se odnose na podatke o elementu iz sheme dok Parts
data propertis se odnose na podatke iz kataloga o doti&nom elementu.

VI. U sljede(oj fazi moe do(i do grafi&kog preure)enja forme koriste(i opciju
InsertGraphicsLine te ure)uju(i postoje(e linije na kartici Format.

179 / 205

VII. Dinami&ke forme imaju Zaglavlje i Podnoje (InsertDinamic form
Header/Footer area) u kojima se nalaze generalni podaci te Podatkovnu
tabelu (InsertDinamic formData area) u kojoj se nalaze podaci o
elementima. Dinami&ka forma se moe ure)ivati prema elji. Vidljivo je da
DINAMIKA forma ima samo jedan red za podatke. Ukupan broj mogu(ih redova
se definira u propertisu forme.

VIII. eli li se u&i u propertis forme i definirati podatke o formu i u samoj formi,
postavi se na ikonicu za ure)ivanje forme u Page navigatoru te se klikne desni
klik mia i izabere opcija Properties.

Description Opis forme
Grid Standardni grid forme
Adapt row heigh
dynamicaly
Program automatski proiruje redove ukoliko je tekst
preduga&ak
No. of rows Broj redova
Row height Veli&ina reda
Form handling Tip forme (dinami&ka ili stati&ka)

180 / 205
Format for automatic
page description
Klikom na [] u ovome redu pristupa se kartici za mogu(u
automatsku definiciji forme u Page descriptionu za npr.
Sadraj
No. of columns Ovdje se definira broj kolona (uovome slu(aju imamo samo
jednu kolonu)
Column width Definira se irina kolone ako ih ima vie od jedne

IX. Na taj na&in je proces ure)ivanja forme dovren. Budu(i da su podaci u bazi,
nema opcije Save ve( je dovoljno samo zatvoriti ure)ivanje klikom na ili desni
klik na ikonicu u Page navigatoru pa opcija Close. Ure)ivanje je zatvoreno a svi
podaci su spremljeni.
X. eli li se forma podesiti za izradu Izvjetaja potrebno je kliknutu na
OptionsSettingsProject<Ime projekta>ReportsOutput to
page te u redu Parts list kliknutu na [] u polju forme i izabrati ure)ivanu. Na
taj na&in je ova forma uklju&ena u izradu izvjetaja tj. Liste materijala.
14.2.2. Priklju#ni plan

Ukoliko se eli ure)ivati Priklju&ni plan tada se pozove opcija UtilitiesMaster
danaForm Open te se izabere tip forme Terminal diagram. Kako ne bi gubili
vrijeme na bespotrebna prevo)enja i ure)ivanje forme, HR forme mogu(e je prona(i na
EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u mapi Forme. Sve forme se kopiraju u Va folder
Forme unutar instalacije EPLAN-a. Nakon toga se izabere eljena forma za ure)ivanje.

181 / 205

Princip ure)ivanja je identi&an prethodnom primjeru za Listu materijala uz iznimku
propertisa koji su karakteristi&ni za stezaljke i veze (kabele, vodi&e).

Kao to je spomenuto princip ure)ivanja je isti pa stoga ne(e biti detaljno razra)eno kao
u prethodnom primjeru ve( (e biti objanjene samo 2 zanimljive opcije.

I. Na formi postoji Placeholder tekst Conductor table, external / Connection
color (number) koji ima funkciju upisivanja veza u priklju&nom planu.

NAPOMENA!
Preduga&ke tzv.Placeholder tekstove se moe na jednostavan na&in prikazati i
pomo(u brojeva na na&in ViewProperties as number pri &emu se pove(ava
preglednost formi kod ure)ivanja.

182 / 205
U standardnoj definiciji forme nije ozna&ena opcija Display all connection to
automatski dovodi do toga da bi u tome slu&aju bili u priklju&nom planu bili
vidljivi samo kabeli ali ne i vodi&i.
Ukoliko se ova opcija ozna&i tada (e u priklju&nom planu biti vidljive sve veze tj. i
kabeli i vodi&i to i je naj&e(i zahtjev korisnika.

II. U priklju&nom planu se eli vidjeti poseban simbol za uzemljenje uz stezaljku PE.
Postavi se na ikonicu za ure)enje formi u Page navigatoru te se klikne desni klik
mia i izabere se opcija Properties. Pritiskom na gumb se pozove poseban
tekst Assigment:Function definition to graphics

183 / 205
Zatim se klikne na [] u polju Value te se pojavi nova kartica na kojoj se
definira uz koju Funkcijsku definiciju stezaljke ide koji simbol. Pritiskom na
gumb se definiraju sve mogu(e opcije za Funkcijske definicije.
U ovome slu&aju (e biti prikazana opcija samo za funkcijsku definiciju PE
terminal, 4 targets

Nakon toga se klikne na [] u polju Symbol name pri &emu se pojavi sljede(a
kartica na kojoj se iz baze simbola GRAPHICS (obavezno!!!) odabire eljeni
grafi&ki simbol za definiranu funkcijsku definiciju.

Uvijek je mogu(e definirati samo jedan simbol uz odre)enu funkcijsku definiciju.

184 / 205
Kao rezultat je vidljivo sljede(e stanje

Nakon toga je potrebno postaviti taj isti Placeholder tekst na formu. Pozove se
opcija InsertPlaceholder text te ponovno pozove Assigment:Function
definition to graphics iz Terminal propertiesa.

Nakon to se pozove opcija tekst se postavi na eljeno mjesto u formi.

185 / 205
III. Na taj na&in je proces ure)ivanja forme dovren. Budu(i da su podaci u bazi,
nema opcije Save ve( je dovoljno samo zatvoriti ure)ivanje klikom na ili desni
klik na ikonicu u Page navigatoru pa opcija Close. Ure)ivanje je zatvoreno a svi
podaci su spremljeni.
IV. eli li se forma podesiti za izradu Izvjetaja potrebno je kliknutu na
OptionsSettingsProject<Ime projekta>ReportsOutput to
page te u redu Terminal diagram kliknutu na [] u polju forme i izabrati
ure)ivanu. Na taj na&in je ova forma uklju&ena u izradu izvjetaja tj. Priklju&nog
plana.

Kao rezultat u priklju&nom planu (e biti sve podeene opcije.

186 / 205
15. Rad s 1-polnim shemama

15.1. 1-polna baza simbola

Da bi radili s 1-polnim shemama potrebno je prethodno podesiti baze simbola.
Ukoliko imate Professional licencu ili Single-line modula tada se na stranici tipa
Schematic Single-line insertiraju 1-polni simboli koji se isporu&uju sa programom.
Baza simbola se zove IEC_single_symbol.
Baze simbola se podeavaju na OptionsSettingsProject<Ime projekta>
ManagementSymbol library.
Ukoliko imate Compact ili Select licencu tada nije mogu(e koristiti bazu simbola
IEC_single_symbol jer je ta baza simbola prire)ena samo za jednopolni tip stranica.
Kako ova dvije licence nemaju 1-polni tip stranica tada nije niti mogu(e koristiti isto.
Stvar je u tome da svaki simbol iz doti&ne baze simbola ima properties Single line pa
one vrijede samo za jednopolni tip stranice.

Kako bi mogli raditi i korisnici Compacta i Selecta s 1-polnim shemama, na EXOR FTP
serveru (ftp://ftp.exor.hr/ePLAN/) mogu(e je prona(i bazu simbola koja se zove IEC_1-
polni simboli kojima je promijenjen properties u Multi-line te ih je nadalje mogu(e
koristiti na stranici tipa Schematic Multi-line.
U sljede(em poglavlju biti (e prikazan rad s 1-polnim shemama na tipu stranice
Schematic Multi-line s prepravljenom bazom simbola za licence Compact i Select.

187 / 205
15.2. Kreiranje 1-polne linije

Objasniti (e se mogu(nost automatizacije Vaih 1-polnih linija. Postupak (e biti
objanjen kroz nekoliko to&aka:

I. Kreiranje 1-polne sabirnice. Sabirnica (e biti kreiran pomo(u opcije strelica
potencijal InsertConnection symbolaInterruption point te opcije za
po&etak/kraj potencijala InsertPotential connection point

II. Definicija tzv. BUSBAR priklju&ka. Pozove se opcija InsertBox/Connection
point/Mounting locationBusbar connection point te se postavi element
na 1-polnu sabirnicu

Pri &emu se automatski otvori kartica za podeenje i upisivanje podataka

Pod Display DT predlaemo upisivanje broja strujnog kruga ili eventualno oznaku
faze/sabirnice.

188 / 205
Na kartici Symbol/Function data potrebno je ozna&iti opciju Main function.
(potrebno je podesiti ovu funkciju iz razloga ispravnog numeriranja i
renumeriranja strujnog kruga)

III. Definiranje elementa zatite (osigura&, prekida&a,). Iz 1-polne baze simbola se
pozove npr. automatski osigura& FA1 pomo(u jedno od opcija za pozivanje
simbola InsertSymbol.

189 / 205
Kod crtanje 1-polnih shema ne upisuju se podaci Connection point
designation.
Podaci o struji se upisuju ru&no u polje Technical characteristic ili ih je
mogu(e dobiti automatski iz kataloga ako je uz ovaj element pridjeljen kataloki
broj (kartica Parts). Karakterisitku osigura&a predlaemo za upis u polje
Function text, me)utim Vi ga moete upisivati u bilo koje drugo eljeno polje.

IV. Definiranje stezaljke/letve. Iz baze simbola se pozove simbol stezaljke X te se
postavi u shemu.

Kod crtanje 1-polnih shema ne upisuju se podaci o stezaljci u Connection point
designation. U ovome primjeru podatke o ukupnom broju stezaljki upisujemo u
polje Remark. Kasnije je mogu(e dobiti priklju&ni plan na osnovu ovoga podatka

190 / 205
Ukoliko elimo u shemi uz stezaljku vidjeti ovaj podatak, potrebno je oti&i na
karticu Display te kliknuti na gumb i pozvati Remark.

Nakon toga je shemi vidljiva sljede(a situacija:

191 / 205
V. Definiranje troila/elemenata strujnog kruga. Kako u strujnom krugu postoji ve(i
broj troila, njih (emo simboli&ki prikazati pomo(u elementa Black box. Pozove
se opcija InsertBox/Connection point/Mounting locationBlack box te
njegov priklju&ak InsertBox/Connection point/Mounting location
Device connection point.

Nakon toga podesimo tekstove na kartici Display i kartici Format

192 / 205
Naravno izme)u 1-polne stezaljke/letve i black boxa koji predstavlja strujni
krug mogu(e je definirati kabel pozivanjem opcije InsertCable definition

Nakon toga dobijemo 1-polnu liniju kao u primjeru Makro 1. Nakon toga
napravimo jo 3 dodatna varijante koje bi se mogli pojavljivati u radu (Makro 2,
Makro 3, Makro 4).

193 / 205
VI. Kreiranje makro varijanti. Ozna&i se 1-polna linija te se pozove opcije
EditCreate window macro i kreira se macro kao varijanta A, nakon toga
Macro 2 snimimo kao varijanta B ali naravno pod istim imenom te za Makro
3 i 4 snimimo varijante C i D.

NAPOMENA!
Makroe pozivamo s kraticom M na tipkovnici a varijante mijenjamo nakon
toga s opcijom TAB na tipkovnici

194 / 205
VII. eli li se makrou pridijeliti inteligentna tabela s podacima za odre)ene elemente u
liniji koristiti (e se opcija InsertPlaceholder object. Pozove se novokreirani
makro te se postavi na shemu na eljeno mjesto, nakon toga se pozove opcija
Placeholder object pri &emu se zaokrui/ozna&i 1-polna linija i na kraju se
pojavi prozor za definiranje tabele s podacima.

U prozoru Values klikne se na desni klik mia i izabere opcija New variable pri
&emu se definiraju polja varijabli kao prema primjeru na slici.
Nakon toga se klikne ponovno na desni klik mia i izabere se opcija New value
set pri &emu se definiraju vrijednosti za svaku od karakteristika.

195 / 205
VIII. Nakon to smo zavrili definiciju varijabli injihovih vrijednosti na kartici Value,
moramo oti(i na karticu Assigment koja slui za povezivanje definirane tabele sa
poljima u propertisima elemenata na 1-polnoj liniji

Npr. U tabeli Values smo definiriali struju zatite i sada elimo taj podatak
povezati sa poljem Technical characteristic. Postaviti (emo se na polje
Variabl, kliknuti desni klik mia i izabrati opciju Select varijabla pri &emu (e se
pojaviti kartica na kojoj se pak izabire opcija Struja zatite koju smo definirali u
tabeli, kliknemo OK i proces je zavren.

196 / 205
Na isti na&in definiramo i sve ostale podatke iz tabele. Najjednostavniji na&in
pronalaenja podatka iz velike tabele Assigment je ime iz sheme makroa te
njegova vrijednost.

IX. Nakon toga pomaknemo znak Sidro iznad 1-polne linije i ponovno sve skupa
(postoje(i makro i sidro) snimimo kao makro pod istim imenom (varijanta A)
pomo(u opcije EditCreate window macro

Ukoliko elimo da nam sidro nije dio printa tad isklju&imo njegov layer (Layer
EPLAN322). Pokrenemo opciju OptionsLayer management te isklju&imo
opciju Print.

197 / 205

15.3. Rad s Placeholder objectom

Nakon to smo definirali placeholder object za varijantu A te nakon to smo sve
skupa snimili kao macro, macro pozivamo standardno pomo(u kratice na tipkovnici M
,postavimo ga na eljeno mjesto u shemi, gdje nakon toga se pojavljuje prozor u
kojemu nas program trai da izaberemo snagu strujnog kruga.

Izabire se snaga strujnog kruga i klikne se OK.

Nakon toga nas program pita da li elimo automatski numerirati elemente u liniji pri
&emu izabiremo opciju Number.

Program automatski numerira elemente u liniji te im pridjeljuje vrijednosti iz tabele.

NAPOMENA!
Opcija Placeholder object MORA biti napravljena za svaku varijantu makroa.
U ovome primjeru je bilo prikazano samo za varijantu A.

198 / 205
Kao rezultat koritenja ovoga makroa imamo sljede(u sliku:

eli li se promijeniti snaga strujnog kruga (a pri tome i vrijednosti svih elemenata u liniji
u skladu sa snagom a na osnovu definirane tabele), ozna&i se sidro, klikne se desni
klik na njega te se izabare opcija Assigne value set pri &emu se ponovno pojavljuje
prozor za izbor snage strujnog kruga. Izabere se nova eljena snaga i klikne se OK pri
(emu se svi elementi u liniji izmjenjeni.

ele li se promijeniti podaci u tabeli Value napravi se dvostruki klik mia na sidro
[ ] pri (emu se ponovno pojavljuje po&etna tabela za definiranje podataka.

199 / 205
U tabeli se mogu nadodati i nove vrijednosti koje (e biti povezane u kartici Assigment
po gore objanjenom na&inu.

15.4. Renumeriranje elemenata

Ukoliko se eventualno ubaci novi strujni krug izme)u postoje(ih, program NE#E
automatski pomaknuti/renumerirati elemente. Princip rada renumeriranja je vrlo
jednostavan. ele li se renumerirati imena strujnih krugova, ozna&i se jedan black box
koji simbolizira troila strujnog kruga, nakon toga se klikne desni klik mia i izabere
opcija Higlight object of same type pri &emu su ozna&eni svi elementi istog tipa.
Zatim se klikne opcija Project danaDevicesNumber pri &emu se pojavi kartica za
renumeriranje elemenata

NAPOMENA!
eli li se pridodati novi element u postoje(u liniju macroa tj.Placeholder object.
Postavi se na sidro, klikne se desni klik mia i izabere opcija Assign object to
placeholder object i ozna&i/nadoda se novu objek u postoje(u grupu.

200 / 205
Ukoliko se ozna&i opcija Apply to entire project tada su svi elementi obuhva(eni
renumeriranjem.

Na taj na&in vrlo jednostavno renumerirate i slaete elemente strujnog kruga i same
strujne krugove.
15.5. Ure&ivanje podatka elemenat

elimo li na jednostavan i brz na&in ure)ivati podatke elemenata 1-polne linije (ili bilo
kojih drugih) po istom principu kao uprethodnom slu&aju ozna&imo eljenu grupu
elemenata (desni klik mia pa Higlight object of same type) te nakon toga kliknemo
desni klik mia i izaberemo opciju Edit in tabel pri &emu se pojavljuju podaci u
tabelarnom prikazu kao prema slici

U ovome primjeru promijeniti (emo samo Function text. Nakon toga kliknemo na ,
zatvorimo tabeli a podac su automatski u&itani.

Kod ure)ivanja utabelarnom prikazu najbolje je kreirati vlastitu shemau za odre)eni tip
ure)aja kako bi ure)ivanje bilo jednostavni i komforno.

201 / 205
Kliknemo na gumb i krenemu u kreiranje nove vlastite Scheme. Ozna&avanjem
podataka u Column configuration zapravo kreiramo podatke koji (e biti vidljivi u
tabeli za ure)ivanje i koje moemo uklju&ivati/isklju&ivati prema potrebi.

Preporu&amo da si kreirate scheme za svaki tip elemenata (osigura&e, stezaljke,
kabele,).

202 / 205
15.6. Definiranje katalokih brojeva strujnog kruga

elimo li definirati za trokovnik sve elemente strujnog kruga, napravimo dvostruki klik
mia na Black box i otvorimo karticu Parts, kliknemo na [] u polju Part number pri
&emu automatski pristupamo katalogu. Izabiremo kataloke brojeve elemenat koji su dio
strujnog kruga.

Pri &emu u trokovniku imamo rezultat

Po istoj analogiji se definira i kabel i letva i ostali elementi u grupi.

NAPOMENA!
Ogledni projekat je mogu(e prona(i na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu
PROJEKTI, ime projekta 1-polne sheme.zw1. Unutar projekta je mogu(e prona&i
forme za trokovnik, kabele, priklju&ne planove podeene za 1-poni prikaz.

203 / 205
15.7. Rad s ACAD podlogama

Pomo(u opcije InsertGraphicDXF/DWG ili pomo(u opcije drag&drop iz
Windows Explorera mogu(e je uvesti ACAD podlogu za instalacije. Prilikom
prilago)avanja podlege potrebno je koristiti EditScale ili promjenu mjerila stranice ili
promjenu veli&ine sastavnice.

Nakon toga se mogu insertirati simboli za elektri&ne instalacije koje moete sami izraditi
ili na&i na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu SIMBOLI, ime baze Instalacije.

Simboli mogu biti povezani s EPLAN-ovom inteligentnom linijom ili s grafi&kom linijom
(InsertGraphicLine ili Polyline).

204 / 205
Ukoliko elimo povezati sve elemente strujnog kruga s podloge (S1, X2, X3, H1) sa
Black boxom SK1 (napomena strujni krug 1) sa 1-polne linije, potrebno je podesiti da
svi elementi na jednoj i drugoj shemi nosie isto ime (npr.SK1).
Funkcija radi po principu glavnih i pomo(nih elemenata.
Element black box (e imati oznaku Main function a ostali na podalozi ACAD-a ne(e
imati ozna&en ovaj properties.

Ukoliko elimo promijeniti ime strujnog kruga npr.s SK1 na SK1.1 tada uklju&imo opciju
Project dataDevisesNavigator, postavimo se na strujni krug &ije ime elimo
promijeniti, kliknemo desni klik mia i izaberemo opciju Rename pri &emu imamo
promjenu na obje sheme.

205 / 205

Za sva dodatna pitanja vezana uz odre)ene opcije i mogu(nosti kontaktirajte Vau
EPLAN podrku putem e-maila: eplan@exor.hr ili putem telefona +385 1 66 51 872

Vae EPLAN tim

EPLAN P8 1 8 5 Upute Za Rad

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EPLAN P8 1 8 5 Upute Za Rad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EXOR d.o.o.

You might also like