0,8%

7 15 , .
.
26
20
20
2

. 4 000 .
,
. Cydonia, Cydon
.
.
, .
(160 170, 180 )
, . :
700 .
2 500 .

. cydonia, cotogno,
membrilo, coing, quince, ula, ajva,
Cydonia.
Rosaceae, Pomoideae, Cydonia.
Cydonia vulgaris L.; Cydonia oblonga Mill.

30 40 70 .
2. ;
4. ;
5. 6. ;
10. .
10 60 , 100
400 .

(70%) 8 25 cm, 25%

25 30 cm, 30 cm (5%).
.

3 5 m.
6 m . , ,
.
.
,
, , .
.
.

. ,
, . .


.
. .
, (. ), 18 cm,
().
, .
, 20 .
,
.

, 5 15 cm 3 5

.
5 , 5
, 25 30 5 .
.
, . , ,
, 8 20

.

, . ,
50 2 000
.
(), (), , .
.
,
.
, , , .
.
5 5 35, , ,
. , ,
.

.
, ,
. , .

() , .
, , .

.
.

.
,
.
-27 , -23.
, , -35 .
.
-12.
-1 ,
-1,5.
, -2,2
. -1,97 -1,8.


85%,
.
, .
.
,
750 990 mm .
- 600
mm .

,
.

.
.
.
, , ,
.
.

,
. ,
. .

, 2-3%.
1% 1,5% .
50 60 cm,
.

,
, () .

.
.

, .
, .
,
. , .
( ).
,
.
, , , (200-500 ).
, , ,
.
. .
,
.

. ,

, .
, .
,
.
.
, , , ,
. .
. 400 1 500 , .
700 800 . .
, , , ,
.
, , , , ,
. . , .
, .
:
.
:

, (),
() , .
1. : , , , , ( ?).
2. : , , .
3. : , , , , ( ?).
, ,
.
2 3 .
.
.
,
(Apis melifica) .

, , , ,
.
- , .
- () .
-
.
- ,
, .
-
.
- .

 ,
() , .

.
(ast Malling) .
. ( G) .
.
, ,
.

, .
, () (
1 3). 3 4 ,
.
, .

, .
,
.

: ,
, , , .
4 6 m, 2,80 4,50 m.
4 m , ,
,
. 6 m
.
, cca 2 m
1 000 .

, ()
(). 15
m. 6 .
6:2:2. , 4:2; 4:2:2 4:1:1.
, 6:2; 6:1 .

,
, (),
. , ,
40 50 cm 80 cm.
, ,
.

, .
.

 , .
. ,
.
,
, .

:
- ( ), 10 cm
- , ( ),

- .

.

, , , 0,2 0,5 kg N-
0,5 1,2 kg NPK 10:12:26 , .
,
, ,
., 200 400 kg KAN-a 400 600 kg NPK .
( ),
,
( ) .

,
.
, .
, ,
.
: 25 30 mm, a 50 60 mm m.
:
( )
()
()

( ), .

,
.

 .
.
. 6 8 .

(Erwinia amylovora)
, . , ,
, .
,
. , .
.
, , , .
, , .
.
, .

(Sclerotinia cydoniae, Monillia neans, Monillia fructigena)

.
. ,
. , ,
, . , ,
.

. .
, ,
. ,
.
, ,
. :
, , , , , , ,
, , .
, .
.

,
1-1,5 .
, , (
1% ) .
.
.
.
,
, . 160 170
. ,
.
, , .
,
.
.
.

. .

.
.
. .
(Penicillium expansum).

, .
,
.
40 t/ha 40%
.

,
.
. .

Zatita dunje
Faza razvoja

Problem

Preparat

Suenje cvetova
i trule plodova

Kupragin ili
Blauvit ili
Bakrocid S-50 ili
Bordovska orba S-20

Suenje cvetova

Sumilex 50 FL ili
Ronilan FL

Suenje cvetova

Sumilex 50 FL ili
Ronilan FL

Smotavci
Trule plodova

Fenitrotion E 50
Sumilex 50 FL ili
Ronilan FL

Smotavci

Fenitrotion E 50

Bolest je na dunji i mumuli izaziva neobino jake deformacije i ozbiljno ugroava njihovu vitalnost. Mlado
lie i tek razvijeni plodii dunje deformiu se i sue, zajedno sa obolelim granama. Na obolelim granama
dunje stvaraju se nabrekline, a tkivo puca ispoljavajui se u vidu rak-rana. Uzronik re na dunji i mumuli
je parazitna gljiva Gymnosporangium confusum.
Iznenadni i jaka pojava re dunje i mumule svojevremeno je utvrena na obolelim uzorcima poreklom iz
Rake. Naime, 1988. godine doneti su uzorci u laboratoriju radi dijagnoze bolesti, iznenada nastale, to je
veoma zabrinulo vlasnika pomenutih vonih vrsta. Bolest je na dunji i mumuli izazvala neobino jake
deformacije i ozbiljno ugrozila njihovu vitalnost.
Ubrzo se dolo do uverenja da je u pitanju parazitna gljiva, uzronik re (Gymnosporangium confusum), o
kojoj do tada, pa i danas, nema konkretnijih podataka sa podruja Republike Srbije. S obzirom na ovako
iznenadnu i jaku pojavu bolesti i sve vei znaaj dunje i mumule, ije se gajenje kod nas intenzivira, za
strunu javnost bie od koristi da se, ukae i na ovaj problem.
Rasprostranjenost i ekonomski znaaj. O rasprostranjenosti G. confusum nema konkretnijih podataka, bar
to se evropskih zemalja tie, iako brojni autori spominju ovog patogena, gotovo uvek kada i G. fuscum,
prouzrokovaa re kruke. Ipak, prisustvo G. confusum navodi se u Evropi (Ukrajina, severni Kavkaz i drugi
delovi nekadanjeg SSSR-a), kao i Kaliforniji, severnoj Africi i Aziji. Ekonomski znaaj parazita, takoe, je
malo poznat, mada neki autori istiu toliko jaku pojavu bolesti na dunji u Ljubinju, gde je u zasadu na 400m
n/v i u blizini alternativnog domaina (kleke) nastalo suenje voaka, zbog masovnog rak rana na granama.
Otuda bi nalaz ove re na dunji i mumuli, uoene u okolini Rake, ukazivalo na znaaj bolesti za ove dve
vone vrste i u nas. Tim pre, jer bi njeno, eventualno, dalje irenje ugrozilo novopodignute plantae dunje i
mumule, ukoliko bi se pogodni uslovi stvorili, pogotovo u prisustvu kleke. Prisustvo G. confusum utvreno
je i u Crnoj Gori, a obilje podataka o vrstama roda Gimnosporangyum, pa i G. confusum (paraitima voaka i
zimzelene kleke), dao je Mijukovi (1992).
Simptomi. Na dostavljenom materijalu iz Rake, simptomi bolesti utvreni su na liu, plodovima, drkama
ploda i granama obolelih voaka dunje i mumule.
Mlado lie i tek razvijeni plodii dunje deformiu se i sue, zajedno sa obolelim granama. Na obolelim
granama dunje stvaraju se nabrekline, a tkivo puca ispoljavajui se u vidu rak-rana.
Peteljka ploda mumule, takoe nabubri i zadeblja a plod se deformie i izduuje. Na svim ovim granama,
kako dunje tako i mumule, prisutne su ecidije, uoavaju se u vidu peharasto-peharastih telaaca. U
ecidijama prisutna je masa ecidiospora.
Parazit. G. confusum je heterokseni parazit. Na dunji i mumuli stvara ecidije sa ecidiosporama, a na
prelaznom domainu kleki (Juniperus spp., J. Oxycedus, J. sabina) razvija teleutostadijum sa
teleutosporama. Osim dunje i mumule, G. confusum stvara ecidije i na glogu, japanskoj dunji, kao i na
dunjarici i oskorui, a ree i na kruci.
Mikroskopskim pregledom ecidija sa obolele dunje i mumule utvreno je prisustvo okruglastih,
jednoeliskih ecidiospora, koje se bitnije ne razlikuju od ecidija G. fucum, poreklom sa kruke.
Poznato je da se ecidiospore raznose vetrom do kleke, gde se u prisustvu vlage ostvaruju zaraze, ija
micelija stimulie razvoj biljnih elija, usled ega se parazitirano tkivo deformie i zadebljava. Posle 1,5-2,5
godine, u prolee se (ispod kore obolelog tkiva) pojavljuju teleutosorusi sa teleutosporama, ispoljeni u vidu
narandastomrkih izrataja.

U uslovima vlage i toplote (ne ispod 10C), sorusi bubre oslobaajui teleutospore, koje formiraju bazide, a
na ovima bazidiospore. Na dunju i mumulu bazidiospore dospevaju vetrom, gde vre infekciju voaka, na
kojima se ispoljavaju napred opisani simptomi bolesti.
Usled odsustva uzoraka sa obolele kleke (alternativnog domaina), gljiva je uslovno odreena kao G.
confusum.
Suzbijanje. Osnovna mera borbe sastoji se u odstranjivanju i spaljivanju obolelih bunova kleke, koji se
nalaze u blizini voaka ili izbegavanje gajenja ovih ukrasnih biljaka nedaleko od zasada dunje i mumule.
Ako je kleka u parkovima obolela, orezati je i spaliti.
Preporuuje se i prskanje voaka u prolee, za vreme leta bazidiospora, pred cvetanje i kasnije. Efikasni su
preparati na bazi bakra i ditiokarbamata. Ukoliko se voke u to vreme tretiraju protiv drugih parazita, ujedno
se spreava i pojava ovog oboljenja.
Komentar. Pojava re dunje i mumule predstavlja nedovoljno poznatu mikozu kod nas. Jaka zaraza i
veoma izraene deformacije organa parazitiranih voaka, ukazuju na mogui znaaj koji bi G. confusum,
uzronik ove bolesti mogao imati u nas, pogotovo ako se uslovi za to ostvare.
U prvom redu, to je gajenje kleke kao ukrasne biljke u blizini vonih zasada. Svakako da i osetljivost
gajenih sorti dunje i mumule, kao i ispoljena virulentnost parazita, mogu, pri tome, imati znaajnu ulogu.
Ovo ukazuje i na oprez, koji bi trebalo imati u vidu prilikom zasnivanja zasada dunje i mumule u blizini
kleke (alternativnog domaina parazita), kao i njeno prisustvo po parkovima i drugim stanitima.
Dunja se u proizvonji susree sa nizom problema, od kojih je najdominantnija bolest bakteriozne
plamenjae, ili Ervinija amilovora, koja moe biti fatalna za stablo poruuje strunjak za zatitu bilja
iz kompanije Galenika Fitofarmacija dipl.in. Sreten Rilak. U poetku vidimo suvu granicu, potom se
suenje iri na ceo habitus i moe doi do kompletnog suenja biljke. Ervinija je bolest sa kojom biljka
ivi, i potrebno je na adekvatan nain pristupiti reavanju problema. Poinje se tako to se prilikom
rezidbe uklone zaraene granice, izbacuju iz vonjaka i spaljuju, kako bi se smanjio reprodukcioni
potencijal ove bakterije, odnosno smanjila mogunost zaraze u narednom periodu. Jako je vano da
sva mesta koja su preseena, i sve povrede na biljci, budu dezinfikovana i zatiena odgovarajuim
bakarnim preparatima, u toku cele vegetacije, pa ak i dok traje zimsko mirovanje, savetuje Sreten
Rilak. Kod dunje je vano rei da je to biljka koja zahteva veu higijenu od ostalih voki.

ERVINIA
bakarni oksid ili funguran.
Moguce je izboriti se sa njom.
Bukvalno posle svakog reza dezinfikovati makaze, varikinom i posle reza gurnuti makaze u varikinu
zahvatiti dosta zdravog dela, svaki presek sam natopiti funguranom ( parcetom vate natopljene rastvorom
natapkati rez) .

Ervinia jabuke, kruke i dunje

JabukaKrukaOstale biljne vrste
U proteklih 7 dana primeena je masovna pojava simptoma bakteriozne plamenjae jabuastog voa
(Erwinie amylovore) u pojedinim regiona Vojvodine. Zasada je primeena na lokacijama koje se nalaze u
blizini reka ili su zatvorenije pa je due zadravanje rose i vlanih uslova. Simptomi su primeeni na jabuci i
kruci. Ali su ugroeni su i dunja, mumula...Obratiti panju na jabuci, kruki i dunji na simptome kao to je
na slici (suenje lastara i lia koje ne opada, sa moguom pojavom bakterijskog eksudata-sluzi...)
Preporuuju se mehanike mere borbe i obavezno uklanjanje zaraenih delova iz vonjaka rezidbom do
zdravog tkiva (makazama je potrebno odsei najmanje 30 cm ispod poslednjeg simptoma) uz obaveznu
dezinfekciju pribora-makaza. Rez odmah dezinfikovati 0,5% rastvorom bakarnog preparata. Odseene grane
treba stavljati u vree ili dakove, izneti iz vonjaka i spaliti! Pregled i mehanike mere treba uraditi to pre,
jer se za vikend najavljuju kie koje e dalje iriti bolest.Bakterioznu plamenjau je nemogue hemijski
suzbiti. Ukoliko se uoe simptomi osim mehanikih mera, na dunji moemo primeniti i prskanje bakarnim
preparatima (naprim.: Neoram 0.3%...). Obino je potrebno vie tretmana u razmacima od nekoliko dana.
Na jabuci i kruci tretman bakarnim prepratom raditi samo uz predhodnu konsultaciju sa strunim licem.

Monilioza ili pale

(Monilinia linhartiana)
Simptomi
Javljaju se uglavnom na mladom liu, ve na poetku cvatnje, kada pojedini listovi poinju venuti i
posmeivati ili nekrotizirati uzdu lisnih nervi. U sluaju vlanog vremena na listovima se pojavi barunasta
prevlaka od micelija gljive. Micelij gljive ima miris po bajamima i privlai insekte, koji zatim prenose spore
ili konidije gljive na cvjetove. Te spore kliju i putem njuke tuka prodiru u cvijet i kasnije u plod koji

nastaje iz plodnice. Taj zaraeni plod se razvija samo do veliine ljenjaka i zatim ostaje visjeti kao mumija
na izboju sve do jeseni kada obino opadne. Iz plodova gljiva prelazi i u same izboje koji se sue i
nekrotiziraju, po emu je bolest i dobila ime pale dunje. Patogena gljiva Monilinia linhartiana
karakteristina je po tome da napada samo dunju, za razliku od drugih vrsta iz ovog roda.
Suzbijanje
Preporuuje se odstraniti sve mumificirane plodove nakon cvatnje i odrezati sve osuene izboje. Kao
preventivna mjera slui kasno zimsko prskanje uoi kretanja pupova fungicidima na bazi bakra (Nordox 75
WG, Champion WP, Kocide DF, Cuprablau Z WP i dr.), ali i poslije cvatnje, jer dunja dobro podnosi
bakrene fungicide. Osim bakrenih fungicida mogu se koristiti i neki drugi organski fungicidi na bazi
metirama (pr. Polyram DF i dr.) i dr.

Pepelnica dunje
(Podosphaera oxyacanthae)
Simptomi
Javljaju se na liu u vidu pepeljaste sivobijele prevlake, koja predstavlja povrinski micelij gljive. Obino
se javlja dosta kasno tijekom vegetacije (potkraj ljeta), pa ne ini vee probleme na dunji. U sluaju jae
zaraze simptomi se mogu javiti i na plodovima. Razvoju bolesti pogoduje vlano i toplo vrijeme.
Suzbijanje
Uglavnom se koriste neki od fungicida na bazi sumpora (pr. Thiovit Jet WG, Chromosul 80 WG, Sumpor
SC-80, Sulfolac 85 SC, Kalinosul 80 SC i dr.) kao i za druge pepelnice, no u pravilu se uope ne s u z b i j
a , zbog dosta kasnog javljanja. Prema iskustvima iz svijeta, mogu se koristiti i neki organski fungicid koji
djeluju na pepelnice (dinokap, fenarimol, triforin).

Bakterijska pale jabuke i kruke (Erwinia amylovora)

Bakterijska pale jabuka i kruaka je opasna bakterijska bolest ne samo jabuke i kruke, ve i brojnih
drugih vrsta. Bolest napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova. Osim jabuka i kruaka bolest napada dunju,
glog, oskoruu, mumulu, te jo neke kotiave i ukrasne vrste.
Bolest je donesena iz Amerike u Europu 1957. godine. Prvi je put ustanovljena u Engleskoj. Dalje se
irila najprije po zapadnoj Europi, a kasnije i po svim drugim podrujima Europe. U Hrvatskoj je
ustanovljena 1995. godine u Nutru i okolici Osijeka, a zatim po itavoj istonoj Slavoniji. Prema HZPSS-u
u Republici Hrvatskoj proirena je u Osjeko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Poeko-slavonskoj,
Brodsko-posavskoj, Virovitiko-podravskoj, Meimurskoj, Koprivniko-krievakoj i Varadinskoj upaniji
uz tendenciju daljnjeg irenja zaraze.
U praksi je neophodno provoditi prognozu pojave bakterijske palei kako bi se obavilo pravovremeno
preventivno suzbijanje i usporilo njeno irenje izvan karantenskog podruja te smanjile tete u vonjacima.
Bakterijska pale je uz krastavost najvanija bolest jabuke i kruke u svijetu.
Nakon pojave bolesti u Republici Hrvatskoj 1995. poduzete su sve mjere propisane za karantenske
bolesti. Zaraena stabla su krena i spaljivana. U toj akciji je prema HZPSS-u iskreno 199.432 stabla
jabuka, 142.479 kruaka, 148 dunja i 152 mumule. Bolest nije iskorijenjena unato uloenim naporima.
Bolest se inae na engleskom kae fireblight (pale) jer napadnuti dijelovi voke podsjeaju kao da su
spaljeni vatrom ili plamenom.

Slika 1
Slika 2
Slika 3
Simptomi: Oboljelo se stablo prepoznaje po suhom liu, suhim izbojcima i plodovima koji izgledaju
kao opaljeni vatrom. (sl. 1,2). Prvi simptomi bolesti primjeuju se u cvatnji (sl. 3). Uzronik bolesti je
bakterija koja prodire u voku kroz cvijet. Naalost, esto su upravo vektori (prenosioci) te bolesti ba pele
koje su nune za opraivanje navedenih vrsta (sl. 4). Napadnuti cvijet se sui. Bakterija iz cvijeta, prije nego
se osui preko peteljke prodire u izbojak (sl. 5), pa na granu, i u deblo. Svi napadnuti dijelovi potamne i
osue se (sl. 6). esto puta mladi izboji se osue, listovi pocrne i dre se jo uvijek na izboju, dok se izboj
svine u obliku drke kiobrana (sl. 7,8).

Slika 4

Slika 5

Slika 6
Slika 7
Slika 8
Poetni simptomi na listu su promjena boje peteljke i srednje ile u smeu ili crnu. Kod kruaka se boja

listova i izbojaka mijenja crno, dok se kod jabuka mijenja u tamno smeu. Lie esto tako ostane stajati do
dugo u zimu. Plodovi na zaraenom stablu pocrne i mumificiraju se te ostaju i dre se ( sl. 9). Infekcija se
moe i vizualno pratiti kako napreduje (15 30 cm kroz nekoliko dana).

Slika 9
Slika 10
Slika 11
Ova bolest se esto puta zna zamijeniti s jednim tetnikom, s krukinom osom srikaricom (Janus
compressus) koja napada kruke i jabuke, ali za razliku od bakterijske palei, izboj dalje kasnije nastavlja
svoj rast i osueni dio mladog izboja otpada.
Osim kroz cvijet, bakterija moe u voku prodrijeti i kroz nedozreli izbojak. Napadnuto drvo se poznaje
po crvenosmeoj boji kore. esto nastaju rak rane, kora puca i ljuti se (sl. 10). Na napadnutim dijelovima je
prisutna bjelkasta izluevina eskudat, u obliku kapljica koja kasnije posmei (sl. 11). Eskudat je sluzava
masa u kojoj je bakterija.
Biologija: Bakterija se najee iri u proljee kod cvjetanja (sl. 12). Optimalna temperatura za irenje
bakterije je od 16C navie. Nakon 5 30 dana vide se prvi simptomi ovisno o temperaturi. Naknadno
cvjetanje voaka nakon raznih stresova (sua, tua) je posebno opasno radi irenja infekcije. Postoje sorte
koje su sklone naknadnom cvjetanju, ta takoer pospjeuje zarazu. Bakterija se moe iriti iz rak rana
vjetrom i kiom sa zaraenih stabala na nova nezaraena stabla.
Takoer ju je mogue prenijeti priborom za rezidbu i precjepljivanje, sadnim materijalom, sadnicama,
podlogama, plemkama. Ipak najvaniji prenosioci su insekti. Zaraza cvijeta je najea kad su insekti aktivni.
Pogodna temperatura za to je izmeu 20 i 30C. Insekte privlae kapljice eskudata i tako postanu infektivni.
Posjeivanjem cvjetova prenose dalje bakteriju. Nakon kie ili jae rose bakterija je u kratkom vremenu u
biljci. To je primarna zaraza.
Do sekundarne zaraze dolazi preko bolesnih stabala u blizini. U ovom sluaju prenosioci su najee
insekti koji siu sokove preko zaraenih stabala na zdrava ( lisne ui, muhe, cikade), ali i kia, vjetar, alat za
rezidbu i cijepljenje. Sekundarne zaraze mogu rezultirati propadanjem cijele biljke. Ciklus irenja bakterijske
palei je na slici 13.
Iz zaraenog izboja moe se tako bolest proiriti na cijelo stablo, ali i na drugo, zdravo stablo. Stabla iz
kojih se iri zaraza ne moraju biti iste vrste. Mogu biti druge ukrasne biljke i grmovi. Bakterija ima vei broj
domaina. To su: Amelanchier, Chaenomeles, Cotoneaster, Crataegus, Eriobatrya, Mespilus, Sorbus,
Pyracantha, Spirea, Rosa, Rubus, Cydonia, Prunus, Amygdalus, naravno i druge Pyrus i Malus vrste
( divlje jabuke i kruke).

Slika 12

Slika 13

Zatita:
Od ove bolesti danas su nam na raspolaganju jedino preventivne mjere zatite. Ako je bolest
uznapredovala, jedini lijek je krenje i spaljivanje stabala, te spreavanje irenja zaraze. Jedna od osnovnih
mjera je sadnja otpornih sorata (Tablica 1). Jabuke su puno manje osjetljivije i tu se dobrim izborom sorte
moe dosta napraviti. Kruke su jako osjetljive, kao i dunje i mumule i tu se malo moe postii. Posebno su
osjetljive sorte Krasanka i Santa Maria.
Tablica 1

Jako osjetljive sorte Umjerno osjetljive sorte

JABUKE
Jerseymac
Zlatni Delicious
Vista Bella
Mutsu
Bjelinik
Empire
Breaburn
Granny Smith
Fuji
Macintosh
Gala
Spartan
Idared
Summered
Jonagold
Gold Rush
Jonathan
Nova Easygro
Rome Beauty
Grimes Golden
Pink Lady
Jonafree
Lodi
MM106 podloga
M9 podloga
MM111 - podloga
M26 podloga
M27 podloga

Relativno otporne sorte

Red Delicious
Liberty
Enterprise
Freedom
Winesap
Prima
Priscilla
Redfree
M7 - podloga

Jako osjetljive sorte Umjerno osjetljive sorte Relativno otporne sorte

KRUKE
Passe Crassane
Seckel
Harrow delight
Santa Maria
Harrow sweet
Starkrimson
Harvest Queen
Clapps Favorite
Abbe Fetel
Conference
Boskova boica
Anjou
Viljamovka uta
Viljamovka crvena
Cascade
gotovo sve sorte kruaka su jako ili umjereno osjetljive na bakterijsku pale
sve sorte dunja su jako osjetljive na bakterijsku pale
Vonjak treba pratiti i pregledavati. Vonjak na kojem je zaraza uoena prole godine treba pomno
pregledati. Na zaraenim stablima lie esto ostaje na stablu sve do proljea. Grane na kojima je ostalo to
lie treba energino stresti tako da padne. Ukoliko ima zaraenih plodova treba ih odnijeti iz vonjaka i
spaliti. Posebno treba obratiti pozornost na promjene na granama i deblu. Na kori debla i grana nastaju
uleknua neto tamnijih povrina. Taj dio kore u poetku postaje meki, nabubri, a zatim se isuuje te kora
ima drugu nijansu. Mogue je jasno raspoznati granicu izmeu zdravog i bolesnog tkiva.
Takoer se moe primijetiti jantarnouti ili smei iscjedak eskudat.
Sve grane na kojima se primijeti zaraza treba orezati ispod prijelaza iz bolesnog u zdravi dio tkiva i to
barem 30 cm ispod prijelaza kod jabuke i barem 50 cm ispod prijelaza kod kruke ili dunje. Mjesto reza
potrebno je premazati 3% otopinom bakrenog pripravka. Zaraene grane, plodove, a tamo gdje je mogue i
lie treba sakupiti u vree i spaliti. Prilikom svakog zahvata reza potrebno je dezinficirati alat (kare ili pilu)
u 70%-tni alkohol ili varikinu.
Za preventivno suzbijanje bakterijske palei na jabukama i krukama registrirano je nekoliko preparata
na bazi bakra i fosetila. Od kretanja vegetacije do cvatnje treba primjenjivati fungicide na osnovi bakra
(Champion, Cuprablau, Kocide, Nordox). Koncentracije treba prilagoditi razvojnom stadiju voaka,
smanjujui koncentraciju u prskanjima prema cvatnji (Tablica 2).
U cvatnji se mogu koristiti fungicidi na bazi fosetila (Aliette, Avi) u koncentraciji od 0,25%, fungicidi na
osnovi bakra u smanjenim koncentracijama od 0,03 0,07 % ili kombinaciju fosetila i fungicida na osnovi
bakra (Tablica 2).

Tablica 2
FENOFAZA A - B C C3 C3 D D3
EFG-H
Champion
0,25 % 0,2 %
0,1 %
Aliette ili Avi - 0,25%
ILI
Cuprablau Z
1,0 % 0,5 %
0,3 %
Cuperblau Z 0,03% + Aliette ili Avi - 0,2%
Kocide DF
0,75 % 0,5 %
0,3 %
Kocide 0,02% + Aliette ili Avi - 0,2%
Nordox 0,01% + Aliette ili Avi - 0,2%
ILI
Champion 0,07%
Nordox
0,2 % 0,15 %
0,1 %
Cuprablau Z 0,06%
Kocide DF 0,05%
Nordox 0,03%
Termini i broj prskanja se odreuju na osnovi prognoze poljoprivredno savjetodavne slube. Ako to nije
dostupno, intervali izmeu prskanja u cvatnji bi trebali iznositi 6-8 dana. Kod fungicida na osnovi bakra se
treba strogo pridravati preporuenih koncentracija (Tablica 2) jer u suprotnom moe doi do oegotina na
cvjetovima i liu.
Takoer prema nekim istraivanjima jesensko tretiranje fosetilom (Aliette, Avi) pojaava otpornost biljke
pa su proljetna tretiranja uinkovitija. Neki noviji regulatori razvoja koji se koriste u vonjacima doprinose
smanjenju bolesti. Takoer se preporuuje krenje navedenih biljaka domaina (glog i dr.) u blizini vonjaka
ili rasadnika koji su lako infektivni materijali idealni za irenje palei.

Krastavost lista i ploda jabuke (Venturia inaequalis)

Krastavost ili fuzikladij jabuke (Venturia inaequalis) je kod nas i u svijetu najvanija i najtetnija bolest
jabuke. Gljiva, uzronik bolesti krastavosti lista i ploda jabuke, prezimljuje na dva naina: Prvo, na jako
zaraenim stablima kao micelij ili konidija na kori, izmeu ljuski pupa, u udubljenjima na kori granica...
Nakon blagih zima kao to je ova iz micelija se ve u veljai mogu razviti konidije i uzrokovati zarazu mladih
listia ve u fazi "mijih uiju". Optimalna je temperatura za klijanje konidija oko 16 C uz relativnu vlanost
zraka od 90 %.
Drugo, s jesenskim opadanjem zaraena lia gljiva prelazi u zimski stadij peritecija s askusima u kojima
se nalazi osam askospora. Najpovoljnija je temperatura za stvaranje askusa 4 C. Za proljetni let askospora
potrebna je kap vode koja uzrokuje stvaranje tlaka na opni askusa koji pucanjem oslobodi askospore.
Askospore izlete na visinu 1-5 cm, a onda ih ve i vjetri odnese na vee udaljenosti. Posloe li se dnevni
temperaturni uvjeti, stvara se mogunost za primarnu infekciju lista jabuke: temperatura 2 - 22 C; kap vode
na listu od 9 do 50 sati.

Slika 1

Slika 2

Slika 3

Jaina infekcije i brzina inkubacije ovise o duljini vlaenja lista i temperaturi (npr. pri temperaturi od 10
C list mora biti vlaan 14 sati za slabu zarazu, 19 sati za srednju i 29 sati za jaku zarazu prof. I. Ciglar). Mladi
list jabuke najosjetljiviji je i najprije se na njemu trae simptomi infekcije (zaraze).
U ranom razdoblju zatite jabuke i kruke vano je izabrati fungicid koji je i pri niim temperaturama
posve uinkovit. Predlaemo fungicid CHORUS 75 WG, koji s djelatnom tvari ciprodinilom pokazuje vana
obiljeja u ranom razdoblju zatite:
zahvaljujui lipofilnim osobinama lako prolazi kroz kutikulu i votanu prevlaku lista (ve dva sata

nakon primjene kompletno prodire u list pruajui zatitu);

nakon primjene kree se sistemino ksilemom (akropetalno);
prua jedinstvenu zatitu pri niskim temperaturama;
poteuje korisne insekte;
protektivno djeluje 5-7 dana;
kurativno djeluje 2 dana.
CHORUS 75 WG primijenite 300 g/ha, u fazi "mijih uiju" jabuke i kruke. Ponovite tretman nakon 5-7
dana. Primarne infekcije mogu se kvalitetno suzbiti i jednim od ovih fungicida: DELAN 700 WDG u
koncentraciji 0,075% ili CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0,08% ili STROBY WG u koncentraciji 0,02%.
Svaki od tih fungicida potrebno je primijeniti od fenofaze 'mijih uiju' jabuke, i to u blok-metodi od dva
prskanja za redom. Razmaci prskanja ovise o vremenskim prilikama i iznose 5-7 dana. Kvalitetnom zatitom
od krastavosti omoguite vokama nesmetan poetan razvoj.

uvanje jabuka nakon berbe

Nakon to ste svoje plodove ubrali u optimalnom stanju zrelosti (tzv. tehnoloka zrelost) treba ih
pravilno uskladititi kako bi to dulje ouvali kvalitetu. Pored odravanja optimalne temperature i vlanosti u
skladitu (podrumu) za uvanje plodova od neophodne je vanosti sadraj kalcija. U nedostatku kalcija
plodovi brzo propadaju ak i kad su zadovoljeni uvjeti skladitenja. Kako biste svojim jabukama osigurali
dovoljnu koliinu kalcija, potrebno je plodove nakon berbe potopiti u otopinu bogatu kalcijem. Stoga ovdje
prenosimo recept dr. sc. Ive Krpine za pripremu takve otopine objavljen u emisiji Vikend u vonjaku na
Radio Sljemenu (88,1 MHz).
Za pripremu otopine potrebno je:
10 litara vode
0,4 kg kalcijeva klorida
20 g vinobrana
10 ml ovlaivaa (Chromovit, Radovit)
Jabuke se potope u otopinu na nekoliko minuta (plivaju jer su lake od vode pa ih je dobro potisnuti
prema dolje) i zatim bez brisanja posloe u letvaricu. Uloga vinobrana je da s koice ploda ukloni gljivice
koje uzrokuju truljenje. Ovlaiva uklanja masno-votanu prevlaku s ploda i omoguava bolje prianjanje
otopine. Priprema otopine je jednostavna, a sastojci su jeftini. U uskladitenim jabukama krob vrlo polagano
prelazi u eer odnosno jabuke postupno prelaze iz tehnoloke u uitnu zrelost, kad su najbolje za jelo.
I savjet za kraj. Jabuke ne pokrivajte ako ne elite da prebrzo dozriju. Najbolje je da ih posloite u
jednom sloju. Ovako uskladitene jabuke mogu se ouvati vie mjeseci, pa i do idueg ljeta ukoliko imate
dobar podrum. Povremeno ih je dobro poprskati vodom da se ne isue.

Bolesti plodova jabuke i kruke tokom skladitenja

Jesenske i zimske sorte jabuka i kruaka tijekom skladitenja su podlone raznim bolestima. Te su bolesti
dijelom uvjetovane i produenim procesima skladitenja, posebno u hladnjaama, novijim sortama,
intenzivnoj proizvodnji, jakoj i estoj neumjerenoj gnojidbi te drugim raznim agrotehnikim i uzgojnim
mjerama. Treba svakako spomenuti i u kakvim se uvjetima skladite, u boljim ili loijim uvjetima.
Posve su drugaiji uvjeti koji vladaju u jednom podrumu kakvog seoskog domainstva ili recimo
hladnjai nekog veeg gospodarstva. Danas svaka sorta jabuke i kruke koja se uva ima tono odreene
uvjete temperature, vlage i plinova koja joj odgovara za dui period uvanja, dakle specijalna atmosfera.
No, za krai period uvanja svakako moe posluiti i dobar podrum. Bitno je da se bolest na vrijeme
prepozna i bolesni dio voa eliminira iz skladinog prostora da dalje ne iri zarazu.
Treba razlikovati fizioloke (bolesti neparazitske prirode) od gljivinih bolesti (mikroorganizama).

U fizioloke bolesti (bolesti neparazitske prirode) spadaju gorke pjege, Jonathanove pjege, staklavost,
posmeenje koice skald. Ovaj lanak se bavi bolestima izazvanim djelovanjem mikroorganizmima. Od
fiziolokih bolesti spomenuu samo skald, jer je dosta slian za zamijeniti s nekom drugom boleu, a
relativno se esto javlja prilikom skladitenja posebno na nekim novijim sortama.
Gorka trule (Glomerella cinqulata)
Gljiva predstavlja glavni problem kod uvanja jabuka, a neto manje kod kruaka u hladnjaama (sl. 1).

Slika 1
Do naseljavanja parazita na plodove dolazi najee u posljednja 2 mjeseca prije berbe. Kie u tom
razdoblju takoer doprinose infekcijama. Do pojave simptoma dolazi u hladnjai, najee od sijenja
nadalje. Simptomi se takoer naglo javljaju kada se plodovi iznesu van na vie temperature.
Na uskladitenim plodovima javljaju se svjetlosmee okrugle pjege koje kasnije postaju tamnije
smee. Do fruktifikacije dolazi ispod koice kroz koju gljiva prodire na povrinu, formirajui prljavobijele
vataste nakupine, esto koncentrino rasporeene po leziji. U vlanoj atmosferi iz pokoice izbijaju acervuli
iz kojih izlaze spore u crvenkasto-naranastoj sluznatoj masi. Unutranji dio ploda ima svjetlosmeu boju,
mekan je i gorkog okusa.
Gljiva inae razara plod uzrokujui trule tek nakon nekog vremena kad on odlei i fizioloki dozrije u
skladitu. Sve dotle te gljive miruju, bez ikakvih znakova na plodu na koji su dospjele u vegetaciji.
Bolesti podleu osobito Cox orange, Zlatni delicious, Boskoop, Jonagold.
Volovsko oko (Pezicula malicorticis, Gloeosporium malicorticis)

Slika 2
Parazitira ee na plodovima jabuka nego kruaka. Osim na plodovima izaziva i rak rane na
drvenastim dijelovima spomenutih vrsta. Do infekcije plodova dolazi za vrijeme vegetacije i to kroz
lenticele, ali i rane nastale od insekata i drugih mehanikih povreda. Bolesti se mogu pojaviti u vonjaku
kod zakanjele berbe. Simptomi su slini onima kod gorke trulei. Tkivo napadnuto vrstom G.malicorticis je
na ivici lezije tamnije dok je centralni dio svjetlije sme do ut, pa se zbog toga bolest jo zove "Bulls eye
rot" volovsko oko (sl. 2)
Meka trule plodova (Penicillium expansum)

Slika 3
Parazitira jabuke i kruke za vrijeme skladitenja. esto se javlja kod jabuka, ali kod kruaka izaziva
vee tete (sl. 3). Do napada dolazi na mjestima oteenja od insekata, udaraca, ogrebotina, no u povoljnim
prilikama moe doi do infekcije i kroz lenticele. Kod kruke su poznati sluajevi ulaska i kroz peteljku. U

takvim sluajevima peteljka postaje tamna i ukoena, a dio ploda uz peteljku trune. Ovakav nain zaraze je
est kod sorata Drutvenka i Anjou.
Boja lezije varira ovisno o vonoj vrsti i stadiju zrelosti, ali je uvijek u poetku vodenasto, svjetlije ili
tamnije smee-crvenkaste nijanse. Zdravi dio je otro odijeljen od bolesnog. Unutar toga pojavljuju se u
poetku bijele nakupine koje s vremenom postaju zelenkastoplave kad sazriju spore. Natruli plod ima
svojstven, neugodni miris. Osim ove vrste naena je jo i Penicillium crustosum.
Smea trule ploda (Monilinia fructigena, Monilia fructigena)
Smatralo se da je ova vrsta parazit rana i oteenja. Meutim do infekcije moe doi i kroz neoteeno
tkivo, ali u takvom sluaju sudjeluje vei broj spora uz poveanu relativnu vlagu ili prisutnost kapljica vode.
Samo mali broj spora uspijeva izazvati infekciju pa je broj infekcija uvijek manji kod neoteenih plodova
nego kod plodova koji su oteeni. Do zaraze moe doi u polju, ali isto tako u hladnjai, od zaraenih
plodova, naroito pri viim temperaturama. Na koici ploda jabuke i kruke razvije se smea pjega ispod
koje je tkivo smee. Pjega se iri zahvaajui vei dio ili itav plod. Na plodu nastaju koncentrino poredani
uto-sivi jastuii (sl. 4). Napadnuti plodovi koji ostaju na stablu ili otpadaju i prezimljuju na zemlji glavni
su uzrok zaraze.

Slika 4
Slika 5
Osim spomenutih simptoma u skladitu kod jabuka se jo javlja i crna ili sterilna monilija monilia
sterile (sl. 5). Plodovi postaju crni ili tamnoljubiasti, a tkivo ispod koice je smee. Do fruktifikacije gljive
ne dolazi. Uzrok ovoj bolesti je Monilia laxa f.sp. mali i sve je ea u intenzivnim vonjacima jabuke.
Krastavost plodova (Venturia inaequalis, Venturia pirina, Fusicladium sp.)

Slika 6
S obzirom da posljednjih godina klimatske prilike pogoduju irenju te bolesti u polju ona se javlja i u
skladitu na plodovima jabuka i kruaka. Do zaraze dolazi u polju, nakon ega se plodovi sa simptomima ili
u stadiju inkubacije unesu u skladite. U sluaju kada se unose zaraeni plodovi na kojima se jo ne
pokazuju simptomi, tijekom skladitenja pojavit e se crne pjege na koici (sl. 6).
Trule sjemenjae
U zadnje vrijeme na plodovima skupine deliesa, ali i drugih sorata primijeena je uestalija pojava
trulei. Zaraza je uvjetovana graom plodova. Bolest se moe pokazati ve u polju. Na latentno zaraenim
plodovima koji dospiju u skladite, dolazi do pojave simptoma i kod niih temperatura. Zaraeno tkivo je
tamnosmee i vrlo gorkog okusa. Dio ili itava sjemenjaa prorasla je micelijem tamnosmee boje. Katkada
gljiva ulazi i u meso izazivajui suhu ili vlanu trule to ovisi o mikroorganizmu koji se nalazi u sjemenjai
(sl. 7a i 7b). Bolest se ee javlja poslije pretjerane gnojidbe duikom.

Slika 7a
Slika 7b
Iz tako zaraenih plodova izolirane su gljive: Trichotecium sp., Fusarium sp., Alternaria alternata,
Pleospora, Phoma sp., Penicillium sp., Aspergillus.
Siva Plijesan (Botrytis cinerea)

Slika 8
Ova gljiva je parazit rana i moe se naseliti kako na jsbuke, tako i na kruke, mada se ee javlja na
krukama. Katkad izaziva i tete u vonjaku. U skladitu izaziva trule mesa. Lezije su obino nepravilna
oblika, svjetlosmee zahvaajui sve vei dio ploda, a tkivo postepeno postaje mekano (sl. 8). Nakon
vaenja iz hladnjae na povrini zaraenih dijelova nastaje obilna fruktifikacija gljive uz pojavu sive
prevlake. Kada je gljiva zahvatila vei dio ploda mogu se u njemu formirati sklerociji. U skladitu se
dodirom od bolesnih zaraza prenosi na zdrave.
Trule od plamenjae (Phytophthora spp.)
Uzronik trulei su P.cactorum i P.syringae koje katkada izazivaju velike tete u hladnjaama. Koica
zaraenih plodova poprima smeu boju, a zaraeno meso ispod koice je takoer smee (sl. 9a i 9b).

Slika 9a
Slika 9b
Do infekcije dolazi s plodovima koji su sakupljeni sa zemlje i unose se u hladnjau. S esticama zemlje
unese se i parazit koji je stanovnik tla.

Posmeenje koice ploda skald

Iako nije gljivina bolest esto se javlja na sortama prvenstveno zelene boje koice, prekasnog ili
preranog termina berbe, estih izmjena temperature u skladitima, dugog i neodgovarajueg uvanja, toplog
i suhog vremena kod berbe. Dosta toga o mehanizmu pojave ove fizioloke bolesti se jo uvijek ispituje.
Glavni simptomi su posmeenje povrine koice u nepravilnim oblicima tijekom skladitenja.

Slika 10
Posmeenja se javljaju oko lenticela, a mogu prei i u dubinu mesa (sl. 10). Bolest se javlja posebno na
nekim sortama (Granny smith, Macintosh, Stayman winesap). Bolest se ne manifestira u vonjaku, ve
nastaje iskljuivo nakon odreenog razdoblja uvanja.