06 Zakon o Upravnom Postupku FBiH

ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU
-INTEGRALNI TEKST-
1

PRVI DIO OPE ODREDBE
I - OSNOVNA NAELA
1.Vaenje Zakona

lan 1.
(1) Po ovom zakonu duni su postupati organi uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija) i organi uprave kantona, kao i gradske i opinske slube za
upravu i drugi organi (u daljnjem tekstu: organi) kad u upravnim stvarima, neposredno
primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima graana,
pravnih lica ili drugih stranaka.
(2) Nadlena tijela kantona mogu donositi dopunska pravila upravnog postupka, koja
moraju biti sukladna ovom zakonu.
(3) Po ovom zakonu duna su postupati i poduzea (drutva), ustanove i druga pravna
lica kad u obavljanju javnih ovlasti (u daljnjem tekstu: institucije koje imaju javne
ovlasti) koje su im povjerene zakonom ili propisom gradskog ili opinskog vijea
rjeavaju u upravnim stvarima.
2. Poseban postupak
lan 2.
Pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim
federalnim zakonom, urediti drukije nego sto su ureena ovim zakonom, ako je to nuno
za drugaije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti suprotna naelima ovog
zakona.

1
Integralni tekst sadri tekst Zakona o upravnom postupku (Slubeni novine Federacije BiH, broj 2/98),
koji je stupio na snagu 28.1.1998. godine i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku
(Slubene novine Federacije BiH, broj 48/99).
Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom slubene upotrebe ne moe
pozivati.
http://www.advokat-prnjavorac.com

3. Supsidijarna primjena Zakona
lan 3.
U upravnim oblastima za koje je federalnim zakonom propisan poseban postupak,
postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u
svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom.
4. Naelo zakonitosti
lan 4.
(1) Organi i institucije koje imaju javne ovlasti kada postupaju u upravnim stvarima
duni su da te stvari rjeavaju na osnovu zakona i drugih propisa, kao i opih akata
institucija koje imaju javne ovlasti i koje one donose na osnovu javnih ovlasti.
(2) U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javne ovlasti
zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni,
rjeenje mora biti doneseno u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je
ovlatenje dato.
(3) Pravila postupka utvrena odredbama ovog zakona vae i za sluajeve u kojima je
organ odnosno institucija koja ima javne ovlasti, ovlaten da u upravnim stvarima rjeava
po slobodnoj ocjeni.
5. Zatita prava graana i zatita javnog interesa
lan 5.
(1) Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti vode postupak i rjeavaju, duni su da
strankama omogue da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodei pritom rauna da
ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih osoba niti u suprotnosti sa
zakonom utvrenim javnim interesom.
(2) Kad slubena osoba koja rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee
injenino stanje, sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje nekog
prava, upozorit e je na to.

(3) Ako se na osnovu zakona strankama nalazu kakve obaveze, prema njima e se
primjenjivati one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim
mjerama postie cilj zakona.

6. Naelo efikasnosti
lan 6.
Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima, duni su
da osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, poduzea (drutava),
ustanova i drugih pravnih lica, sto obuhvata dobru organizaciju na izvravanju poslova
organa, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rjeavanje upravnih stvari u upravnom
postupku uz svestrano razmatranje tih stvari.
7. Naelo materijalne istine
lan 7.
U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve
injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.
8. Naelo sasluanja stranke
lan 8.
(1) Prije donoenja rjeenja stranci se mora pruiti mogunost da se izjasni o svim
injenicama i okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja.
(2) Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kad
je to zakonom doputeno.
9. Ocjena dokaza
lan 9.
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje ovlateno slubeno lice po svom
uvjerenju, na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza
zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.
10. Samostalnost u rjeavanju
lan 10.
(1) Organ vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno, u okviru ovlasti datih
zakonom, drugim propisima i opim aktima.
(2) Ovlatena slubena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje
injenice i okolnosti i na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise,
odnosno ope akte na konkretni sluaj.

11. Pravo albe
lan 11.
(1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe. Samo zakonom
moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako se na
drugi nain osigura zatita prava i zakonitosti.
(2) Ako nema organa uprave drugog stupnja, alba protiv prvostepenog rjeenja moe se
izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Tim zakonom odredit e se i organ koji e
rjeavati po albi.
(3) Pod uvjetima iz ovog zakona stranka ima pravo albe i kad provostepeni organ nije u
odreenom roku donio rjeenje o njenom zahtjevu.
(4) Protiv rjeenja donesenog u drugom stupnju alba nije doputena.
12. Konanost rjeenja
lan 12.
Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom
postupku (konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno
kojim su stranci odreene neke obaveze, moze se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u
sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni.
13. Pravomonost rjeenja
lan 13.
Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti zalba niti pokrenuti upravni spor (pravomono
rjeenje), a kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene
neke obaveze, moze se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili
drugim zakonom predvieni.
14. Ekonominost postupka
lan 14.
Postupak se ima voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge
osobe koje uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve sto je potrebno za pravilno
utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.


15. Pomo neukoj stranci
lan 15.
Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje
uestvuju u postupku ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.
16. Upotreba jezika i pisma
lan 16.
(1) Upravni postupak vodi se na bosanskom jeziku i hrvatskom jeziku, a kao sredstva
komuniciranja mogu se koristiti i ostali jezici.
(2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog jezika i
hrvatskog jezika.
(3) Ako je federalnim zakonom kao slubeni jezik odreen i dodatni jezik, taj jezik e se
koristiti sukladno federalnom zakonu.
(4) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj
omogui da prati tok postupka na svom jeziku. Organ e pouiti stranku odnosno drugog
uesnika o mogunosti koritenja njenog jezika u postupku, a u zapisnik e se zabiljeiti
da je stranka, odnosno drugi uesnik pouen o tom pravu i njegova izjava u vezi sa datom
poukom unijet e se u zapisnik.
(5) Stranke i drugi uesnici u postupku koji nisu dravljani Federacije Bosne i
Hercegovine, a ne znaju jezik na kome se vodi postupak, imaju pravo da tok postupka
prate preko tumaa (prevodioca).
(6) U upravnom postupku slubeno pismo je latinica.
17. Upotreba izraza "organ"
lan 17.
Pod organom koji vodi postupak odnosno rjeava u upravnim stvarima, u smislu ovog
zakona, podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove, slube i institucije iz lana
1. ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

II - N A D L E N O S T
1. Stvarna i mjesna nadlenost
lan 18.
(1) Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima
kojima se ureuje odreena upravna oblast ili po propisima kojima se odreuje
nadlenost pojedinih organa.
(2) Mjesna nadlenost se odreuje po federalnim propisima kojima su ureene federalne
jedinice (kantoni) Federacije, kao i po propisima o teritorijalnoj podjeli opina i po
propisima o organizaciji federalnih i kantonalnih organa uprave, odnosno po gradskim i
opinskim propisima o organizaciji gradskih i opinskih slubi za upravu.
lan 19.
(1) Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno je nadlean federalni i
kantonalni organ uprave, odnosno gradska i opinska sluba za upravu, ako zakonom ili
odlukom gradskog, odnosno opinskog vijea nije odreena nadlenost drugog organa.
(2) Federalni organi uprave rjeavaju u prvom stupnju u onim upravnim stvarima iz
iskljuive nadlenosti Federacije i zajednike nadlenosti Federacije i kantona koje su
federalnim zakonom stavljene u nadlenost tih organa, osim pitanja koja su federalnim
zakonom prenesena na kantonalne organe uprave, odnosno gradske i opinske slube za
upravu, kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su zakonom kantona
prenesene na federalne organe uprave.
(3) Kantonalni organi uprave rjeavaju u prvom stupnju u upravnim stvarima koje su
kantonalnim zakonom stavljene u nadlenost kantonalnih organa uprave i u upravnim
stvarima koje su federalnim zakonom prenesene na kantonalne organe uprave
(4) Gradske, odnosno opinske slube za upravu rjeavaju u prvom stupnju u upravnim
stvarima iz oblasti uprave i samouprave koje su statutom grada odnosno opine i
propisom gradskog, odnosno opinskog vijea stavljene u nadleznost gradskih odnosno
opinskih slubi za upravu, kao i u upravnim stvarima koje su federalnim i kantonalnim
zakonom prenesene u nadlenost tih slubi.
(5) Ako propisima iz st. 1 do 4 ovog lana nije odreeno koji je organ uprave stvarno
nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari, a to se ne moe utvrditi ni po prirodi
stvari, takva stvar spada u nadlenost organa uprave koji je nadlean za poslove uprave u
Federaciji odnosno kantonu, a u gradu i opini sluba koja se odredi propisom gradskog,
odnosno opinskog vijea.

lan 20.
(1) Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa
i sam je rijesiti, osim ako je to zakonom predvieno i pod uvjetima propisanim tim
zakonom.
(2) Organ nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari moe samo na osnovu
izriitog zakonskog ovlatenja prenijeti rjeavanje u toj stvari na drugi organ.
(3) Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom
organa i stranaka, ni dogovorom organa, osim ako je to zakonom drukije odreeno.
lan 21.
(1) U okviru propisa predvienih u lanu 18. stav 2. ovog zakona, mjesna nadlenost se
odreuje:
1. u stvarima koje se odnose na nepokretnost prema mjestu gdje se nepokretnost
nalazi;
2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog organa, poduzea (drutva),
ustanove ili drugog pravnog lica prema mjestu njihovog sjedista. U stvarima koje
se odnose na djelatnost poslovnih jedinica pravnih lica, nadlenost se odreuje
prema sjeditu poslovne jedinice;
3. u stvarima koje se odnose na voenje radnje ili na profesionalnu djelatnost
pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odreenom mjestu - prema
sjeditu radnje, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja;
4. u ostalim stvarima prema prebivalistu stranke. Kad ima vie stranaka, nadlenost
se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema
prebivalite u Federaciji, nadlenost se odreuje prema mjestu njenog boravita, a
ako nema ni boravita prema mjestu njenog posljednjeg prebivalita, odnosno
boravita u Federaciji.
(2) Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti po odredbama stava 1. ta. 1 do 4. ovog
lana, ona se odreuje prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka.
(3) U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov, ili u kojima je povod za voenje
postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna se nadlenost odreuje prema matinoj
luci broda, odnosno matinom pristanitu zrakoplova.
(4) Odredbe ovog lana primjenjuju se ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
lan 22.
(1) Ako bi prema odredbama lana 21. ovog zakona istovremeno bila mjesno nadlena
dva ili vie organa, nadlean je onaj organ koji je prvi pokrenuo postupak, ali se mjesno
nadleni organi mogu sporazumjeti koji e od njih voditi postupak.
(2) Svaki mjesno nadleni organ izvrit e na svom podruju one radnje postupka koje ne
trpe odlaganje.
lan 23.
Organ koji je pokrenuo postupak kao mjesno nadlean zadrava nadlenost i kad u toku
postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bio mjesno nadlean drugi organ. Organ koji
je pokrenuo postupak moe ustupiti predmet organu koji je prema novim okolnostima
postao mjesno nadlean, ako se time znatno olakava postupak, naroito za stranku.
lan 24.
(1) Svaki organ pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka na svoju stvarnu i
mjesnu nadlenost.
(2) Ako organ utvrdi da nije nadlean za rad po odrenoj upravnoj stvari, postupit e na
nain propisan u lanu 65. st. 3. i 4. ovog zakona.
(3) Ako je nenadleni organ izvrio neku radnju postupka, nadleni organ kome je stvar
ustupljena cijenit e da li e koju od tih radnji ponoviti.
2. Stranke sa diplomatskim imunitetom
lan 25.
(1) Glede nadlenosti domaih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva
pravo imuniteta u Federaciji, strana drava ili meunarodna organizacija, imaju u
upravnom postupku poloaj ureen meunarodnim pravom, odnosno meunarodnim
ugovorima, priznatim od Bosne i Hercegovine i Federacije.
(2) U sluaju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, objanjenje daje organ uprave
nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
(3) Slubene radnje koje se tiu osoba koje uivaju pravo imuniteta obavljaju se
posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
3. Prostorno ogranienje nadlenosti
lan 26.
(1) Svaki organ vri slubeni rad u granicama svog podruja.
(2) Ako postoji opasnost zbog odgaanja, a slubenu radnju bi trebalo izvriti van granica
podruja organa, organ moze izvriti radnju i van granica svog podruja. On je duzan da
o tome odmah obavijesti organ na ijem je podruju tu radnju poduzeo.
(3) Slubene radnje u zgradama ili drugim objektima u posjedu vojnih organa obavljaju
se po prethodnoj prijavi zapovjedniku zgrade, odnosno objekta i po sporazumu s njim.
(4) Slubene radnje koje se obavljaju na eksteritorijalnom podruju vre se
posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
4. Sukob nadlenosti
lan 27.
Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organizacionih jedinica federalnih
organa uprave koje se nalaze van sjedista federalnog organa uprave, a osnovane su sa
zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti federalnog organa
uprave, rjeava federalni organ uprave iz ije nadlenosti obavljaju poslove te
organizacione jedinice.
lan 28.
Sukob nadlenosti u upravnom postupku na nivou Federacije rjesava:
1) izmeu federalnih organa uprave, izmeu federalnih organa uprave i federalnih
ustanova, kao i izmeu federalnih ustanova Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Vlada Federacije);
2) izmeu organa uprave dva ili vie kantona Vrhovni sud Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije);
3) izmeu institucija koje imaju javne ovlasti s podruja dva ili vie kantona, kao i
sukobe nadlenosti izmeu tih institucija i federalnih organa uprave - Vrhovni sud
Federacije;
4) izmeu federalnih organa uprave i federalnih ustanova i kantonalnih organa uprave i
kantonalnih ustanova, kao i federalnih i kantonalnih institucija koje imaju javne ovlasti
Vrhovni sud Federacije.
lan 29.
Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu vlada dva ili vie kantona, odnosno
izmeu Vlade Federacije i vlade kantona rjeava Vrhovni sud Federacije.
lan 30.
Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu federalnih organa koji nisu predvieni
u l. 27. i 28. ovog zakona i za koje nije odreena nadlenost drugog organa ili suda
rjeava Vrhovni sud Federacije.
lan 31.
Sukob nadlenosti u upravnom postupku u kantonu rjeava:

1) izmeu kantonalnih organa uprave, izmeu kantonalnih organa uprave i kantonalnih
ustanova, kao i izmeu kantonalnih ustanova vlada kantona;

2) izmeu kantonalnih institucija koje imaju javne ovlasti i kantonalnih organa uprave i
kantonalnih ustanova najvisi sud kantona.
lan 32.
Sukob nadlenosti u upravnom postupku u opini rjeava:
1) izmeu opinskih sluzbi za upravu, izmeu opinskih slubi za upravu i opinskih
ustanova, kao i izmeu opinskih ustanova opinski naelnik;
2) izmeu opinskih slubi za upravu dvije ili vie opina najvisi sud kantona;
3) izmeu institucija koje imaju javne ovlasti s podruja dvije ili vie opina, kao i
sukobe nadlenosti izmeu tih institucija i opinskih slubi za upravu najvisi sud
kantona;
4) izmeu opinskih naelnika dvije ili vie opina, odnosno izmeu opinskog naelnika
i vlade kantona najvisi sud kantona.
lan 33.
Sukob nadlenosti u upravnom postupku u gradu rjeava:
1) izmeu gradskih sluzbi za upravu, izmeu gradskih slubi za upravu i gradskih
ustanova, kao i izmeu gradskih ustanova gradonaelnik
2) izmeu gradskih sluzbi za upravu i opinskih slubi za upravu - najvii sud kantona;
3) izmeu gradskih institucija koje imaju javne ovlasti, kao i sukobe nadlenosti izmeu
tih institucija i gradskih slubi za upravu i gradskih ustanova - najvii sud kantona.
lan 34.
(1) Kada se dva organa izjasne kao nadleni ili kao nenadleni za rjeavanje u istoj
upravnoj stvari, prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je
posljednji odluivao o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.
(2) Organ koji rjeava sukob nadlenosti istovremeno e ponititi rjeenje koje je u
upravnoj stvari donio nenadleni organ, odnosno ponistit e zakljuak kojim se nadleni
organ izjasnio kao nenadlean i dostavit e spise predmeta nadleznom organu.
(3) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti stranka ne moe izjaviti
posebnu albu ni voditi poseban upravni spor.
(4) Odredbe lana 22. stav 2. ovog zakona shodno se primjenjuju i u sluaju sukoba
nadlenosti.
lan 35.
(1) Ako organ u sukobu smatra da mu je rjeenjem kojim je odlueno o sukobu
nadlenosti povrijeeno neko pravo, moe na to rjeenje izjaviti albu. Ako je o sukobu
nadlenosti rijeio nadlenii sud, alba nije doputena.
(2) Ako organ nadlean za rjeavanje po albi iz stava 1. ovog lana utvrdi da rjeenje o
sukobu nije zasnovano na propisima, raspravit e odnose koji su usljed toga nastali
izmeu organa koji se alio i organa koji je rjeenjem o sukobu nadlenosti oglaen za
nadlenog, vodei rauna o pravima koja po odgovarajuim propisima pripadaju organu
koji se alio. Rjeenje doneseno po albi smatra se prvostepenim rjeenjem o odnosima
koji se njime rjeavaju.
(3) albu u vezi sa stavom 1. ovog lana i rjeenje doneseno u vezi s albom nemaju
uticaja na upravni postupak u konkretnom predmetu, jer tu upravnu stvar rjeava organ
koji je odreen kao nadlean rjeenjem donesenim o sukobu nadlenosti.
5. Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje
lan 36.
(1) U upravnoj stvari za ije je rjeavanje nadlean organ uprave rjeenje u upravnom
postupku donosi rukovodilac tog organa, ako propisima o organizaciji tog organa ili
drugim posebnim propisima nije drukije odreeno.
(2) Rukovodilac organa uprave moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog organa da
rjeava u upravnim stvarima iz odreene vrste upravnih poslova ili drugu strunu
slubenu osobu za voenje postupka odnosno preduzimanje radnje u postupku prije
donoenja rjeenja.
(3) O ovlatenju slubenih osoba iz stava 2. ovog lana, rukovodilac organa uprave duan
je donijeti posebno rjeenje, koje sadri line podatke slubenih osoba i obim njihovih
ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima ( da rjeava upravne stvari ili da vodi
upravni postupak ili i jedno i drugo ).
(4) Ovlatenje za rjeavanje obuhvata i voenje postupka koji prethodi rjeavanju.
lan 37.
Ako je za rjeavanje u upravoj stvari nadlena Vlada Federacije ili vlada kantona,
postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili tijelo koje svojim aktom
odrede te vlade, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
lan 38.
Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadlean dom Parlamenta Federacije ili
zakonodavno tijelo kantona odnosno gradsko ili opinsko vijee, postupak vodi i
priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili komisija ili drugo tijelo koje svojim aktom
odrede ti organi, ako zakonom odnosno drugim propisom nije drukije odreeno.
lan 39.
U upravnim stvarima u kojima rjeava institucija koja ima javne ovlasti rjeenje donosi
rukovodilac institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije drukije odreeno.
Rukovodilac moe ovlastiti drugu slubenu osobu institucije da poduzima radnje u
postupku do donoenja rjeenja ili da rjeava u upravnim stvarima iz nadlenosti te
institucije, o emu se donosi posebno rjeenje, koje sadrzi line podatke slubenih osoba i
obime ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima.
6. Pravna pomo
lan 40.
(1) Za izvrenje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan podruja
nadlenog organa ovaj e organ zamoliti organ uprave na ijem se podruju radnja ima
poduzeti da izvri te radnje.
(2) Organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari moe, radi lakeg i breg obavljanja
radnje ili izbjegavanja nepotrebnih trokova, zamoliti drugi odgovarajui organ ovlaten
za poduzimanje takve radnje da izvri pojedinu radnju u postupku.
lan 41.
(1) Organi, kao i institucije koje imaju javne ovlasti za rjesavanje u upravnim stvarima,
duzni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoc u upravnom postupku. Ova se pomoc
trazi posebnom molbom.
(2) Zamoljeni organi, odnosno institucije iz stava 1. ovog lana, duni su postupati po
molbi u granicama svog podruja i djelokruga, bez odgaanja, a najkasnije u roku od 10
dana od dana prijema molbe
(3) Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova
samo u okviru posebnih propisa. Izuzetno, organ odnosno institucija koja ima javne
ovlasti za rjeavanje u upravnim stvarima mogu traiti od sudova da im dostave spise koji
su potrebni za voenje upravnog postupka. Sudovi su duni postupiti po takvom traenju
ako se time ne ometa sam sudski postupak. Sud moe odrediti rok u kom mu se spisi
moraju vratiti.
(4) Za pravnu pomo u odnosu sa inozemnim organima vaze odredbe meunarodnih
ugovora, a ako ovih ugovora nema, primjenjuje se naelo reciprociteta. Ako postoji
sumnja o postojanju reciprociteta, objanjenje o tom pitanju zatrait e se od organa
uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
(5) Domai organi ukazuju pravnu pomo inozemnim organima na nain predvien u
domaem zakonu. Organ e uskratiti pravnu pomo ako se trai radnja koja je protivna
domaem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inozemnog organa moe se izvriti i na
nain koji zahtijeva inozemni organ, ako takav postupak nije protivan domaem zakonu.
(6) Ako meunarodnim ugovorima nije predviena mogunost neposrednog kontakta sa
inozemnim organima, domai organi kontaktiraju sa inozemnim organima preko organa
uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
7. Izuzee
lan 42.
Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava ili da obavlja pojedine radnje u postupku
izuzet e se od rada u predmetu:
1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak: stranka, suovlatenik, odnosno
suobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke;
2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke srodnik po krvi u pravoj
liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini
do drugog stupnja zakljuno, pa i onda kad je brak prestao;
3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staraoca,
usvojioca, usvojenika ili hranioca;
4) ako je u prvostepenom postupku uestvovalo u voenju postupka ili u donoenju
rjeenja.
lan 43.
Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili da obavi neku
radnju u postupku, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lana 42. ovog
zakona, duna je da prekine svaki daljnji rad na predmetu i da o tome obavijesti organ
nadlean za rjeavanje o izuzeu ( lan 45). Ako slubena osoba smatra da postoje druge
okolnosti koje opravdavaju njeno izuzee, obavijestit e o tome taj organ ne prekidajui
rad.
lan 44.
(1) Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe iz razloga navedenih u lanu 42.
ovog zakona, a i kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristrasnost.
U svom zahtjevu stranka mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od
razloga za izuzee.
(2) Slubena osoba za koju je stranka zahtijevala izuzee iz nekog od razloga navedenog
u lanu 42. ovog zakona ne moe, sve do donoenja zakljuka o ovom zahtjevu, obavljati
nikakve radnje u postupku, osim onih koje ne trpe odgaanje.
lan 45.
(1) O izuzeu slubene osobe u federalnom organu uprave i federalne ustanove, odnosno
u kantonalnom organu uprave i kantonalnoj ustanovi odluuje rukovodilac koji rukovodi
tim organom odnosno ustanovom.
(2) O izuzeu slubene osobe u gradskoj, odnosno opinskoj slubi za upravu odluuje
gradonaelnik, odnosno opinski naelnik.
(3) O izuzeu slubene osobe organa koji se nalazi u sastavu organa uprave odluuje
rukovodilac organa koji se nalazi u sastavu organa uprave.
(4) O izuzeu rukovodioca iz stava 1. ovog lana odluuje Vlada Federacije odnosno
vlada kantona, a o izuzeu rukovodioca organa koji se nalazi u sastavu drugog organa
uprave odluuje rukovodilac organa u ijem se sastavu nalazi taj organ.
(5) O izuzeu gradonaelnika odnosno opinskog naelnika odluuje gradsko odnosno
opinsko vijee.
(6) O izuzeu slubene osobe institucije koja ima javne ovlasti odluuje rukovodilac te
institucije, a o izuzeu rukovodioca te institucije odluuje organ utvren statutom ili
drugim opim aktom institucije, ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona
ili drugim posebnim propisom nije drukije odreeno.
(7) Odredbe ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee
slubenih osoba iz l. 37. i 38. ovog zakona. O izuzeu tih osoba odluuju odgovarajua
vlada odnosno dom.
(8) O izuzeu se odluuje zakljukom.

lan 46.
(1) U zakljuku o izuzeu odredit e se slubena osoba koja e rjeavati, odnosno
obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kome je izuzee odreeno.
(2) Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena alba.
lan 47.
(1) Odredbe lana 45. ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na
izuzee zapisniara.
(2) Zakljuak o izuzeu zapisniara donosi slubena osoba koja je ovlatena da vodi
postupak.
III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE

1. Stranka
lan 48.
Stranka je osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak,
ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u postupku.
lan 49.
(1) Stranka u upravnom postupku moe biti svako fiziko i pravno lice.
(2) Organi uprave i drugi organ i poslovna jedinica poduzea (drutva), naselje, grupa
osoba i dr. koji nemaju svojstvo pravnog lica, mogu biti stranke u postupku, ako mogu
biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom postupku.
(3) Stranka moe biti i sindikalna organizacija ako se upravni postupak odnosi na kakvo
pravo ili pravni interes slubenika i namjetenika u organima uprave, kao i radnika u
poduzeu (drutvu), ustanovi ili u drugom pravnom licu.
(4) Ombudsmen moe, ako nae da ima temelja prisustvovati upravnom postupku radi
ostvarivanja svojih funkcija u zatiti ljudskog dostojanstva, prava i sloboda graanina
zajamenih ustavom i instrumentima navedenim u Aneksu Ustava federacije. Ombusmen
moe prisustvovati u upravnom postupku do donoenja pravomonog upravnog akta i u
postupcima vanrednih pravnih lijekova.
U toku postupka iz stava 4. ovog lana, Ombudsmen moe pregledati sva slubena
dokumenta koja se odnose na upravne spise i zahtijevati suradnju slubene osobe
ovlaene za rjeavanje upravnih stvari u upravnom postupku i drugih slubenih osoba, a
posebno u pribavljanju potrebnih inforamcija, dokumenata i spisa koji se odnose na
upravnu stvar koja je predmet upravnog postupka.
lan 50.
(1) Poduzee (drutvo), ustanova i drugo pravno lice, drutvena organizacija i udruenje
graana koji prema svom opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava i interese
svojih lanova, mogu, po pristanku svog lana, u njegovo ime da stave zahtjev koji se
odnosi na takva prava i interese, kao i da stupe u ve pokrenuti postupak sa svim pravima
stranke.
(2) Pravno lice iz stava 1. ovog lana, moe da zastupa svog radnika u upravnom
postupku na njegov zahtjev, ako je to predvieno opim aktom toga pravng lica.
lan 51.
(1) Ako su tuitelj, pravobranitelj i drugi organi vlasti zakonom ovlateni da u upravnom
postupku zastupaju javne interese, oni imaju u granicama svojih ovlatenja, prava i
dunosti stranke.
(2) Organi iz stava 1. ovog lana ne mogu u upravnom postupku imati ira ovlatenja
nego to ih imaju stranke, ako zakonom nije drukije odreeno.
2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik
lan 52.
(1) Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u
postupku (procesna sposobnost).
(2) Za procesno nesposobnu fiziku osobu radnje u postupku obavlja njegov zakonski
zastupnik. Zakonski zastupnik se odreuje na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa
donesenog na osnovu zakona.
(3) Pravno lice obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika odnosno zakonskog
zastupnika. Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravnog lica odreuje se njegovim
opim aktom, ako nije odreen zakonom ili aktom nadlenog organa donesenog na
osnovu zakona.
(4) Organ uprave obavlja radnje u postupku preko zakonom odreenog predstavnika,
poslovna jedinica poduzea (drutva) preko osobe koja rukovodi radom poslovne
jedinice, a naselje, odnosno grupa osoba koje nemaju svojstvo pravnog lica preko osobe
koju oni odrede, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
(5) Kad organ koji vodi postupak ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod
starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome organ
starateljstva.
lan 53.
(1) U toku cijelog postupka organ e po slubenoj dunosti paziti da li osoba koja se
pojavljuje kao stranka moze biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski
zastupnik, odnosno predstavnik.
(2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se moe obustaviti ili nastaviti,
zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako prema prirodi stvari
postupak ne moe da se nastavi, organ e obustaviti postupak zakljukom protiv kojeg je
doputena posebna alba.
3. Privremeni zastupnik
lan 54.
(1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima
poduzeti protiv osobe ije je boravite nepoznato, a koja nema punomonika, organ koji
vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika, ako to trai hitnost
predmeta, a postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak odmah e izvijestiti o
tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ije je boravite
nepoznato, objavit e svoj zakljuak na oglasnoj tabli ili na drugi uobiajeni nain.
(2) Ako poduzee (drutvo), ustanova ili drugo pravno lice nema zakonskog zastupnika,
predstavnika ni punomonika, organ koji vodi postupak, pod uvjetima iz stava 1. ovog
lana, postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, iz reda osoba iz
pravnog lica i o tome e, bez odgaanja, obavijestiti to pravno lice.
(3) Na nain predvien u odredbama st. 1. i 2. ovog lana, postavit e se privremeni
zastupnik i kad se ima izvriti radnja koja se ne moe odgoditi a stranku, odnosno njenog
punomonika ili zastupnika nije mogue pravovremeno pozvati. O tome e se stranka,
punomonik ili zastupnik odmah obavijestiti.
(4) Postavljena osoba je duna primiti se zastupanja, a zastupanje moe odbiti samo iz
razloga koji su predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik uestvuje samo u
postupku za koji je izriito postavljen, i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili
predstavnik, odnosno sama stranka ili njen punomonik.

4. Zajedniki predstavnik
lan 55.
(1) Dvije ili vise stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, u istom
predmetu istupati zajedniki. One su u takvom sluaju dune naznaiti ko e od njih
istupati kao njihov zajedniki predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika.
(2) Organ koji vodi postupak, moe ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti
strankama koje u postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku
naznae ko e ih izmeu njih predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika o
emu se donosi zakljuak. Ako stranke po takvom zakljuku ne postupe, moe to odrediti
sam organ koji vodi postupak, u kom sluaju zajedniki predstavnik, odnosno
punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog. Protiv takvog
zakljuka stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odgaa izvrenje zakljuka.
(3) I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno punomonika, svaka
stranka zadrava pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno
izjavljuje albe i koristi druga pravna sredstva.
5. Punomonik
lan 56.
(1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e je
zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.
(2) Radnje u postupku koje punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isto
pravno djelovanje kao da ih je poduzela sama stranka.
(3) I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a ove izjave se mogu od
stranke i neposredno traiti.
(4) Stranka koja je prisutna kad njen punomonik daje usmenu izjavu moe neposredno
poslije date izjave izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Ako u pismenim ili
usmenim izjavama koje se tiu injenica postoji nesuglasnost izmeu izjava stranke i
njenog punomonika, organ koji vodi postupak cijenit e obje izjave u smislu lana 9.
ovog zakona.
lan 57.
(1) Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe
koja se bavi nadripisarstvom.
(2) Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ e takvoj
osobi uskratiti daljnje zastupanje, o emu se donosi zakljuak i o tome e odmah
obavijestiti stranku.
(3) Protiv zakljuka o uskraivanju zastupanja moe se izjaviti posebna alba, koja ne
odgaa izvrenje zakljuka.
lan 58.
(1) Punomo se moe dati pismeno, ili usmeno u zapisnik koji sainjava slubena osoba
organa koji vodi postupak.
(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie stavit e na pismenu punomo
umjesto potpisa otisak prsta. Ako se punomo izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je
i prisustvo dvojice svjedoka, koji e se potpisati na punomo.
(3) Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku
moe dopustiti da u ime stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju osoba koja
nije podnijela punomo (lan porodice i dr.), ali e istovremeno narediti toj osobi da
naknadno u odreenom roku podnese odgovarajuu punomo za tu radnju.
lan 59.
(1) Ako je punomo data u obliku privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost,
moe se narediti da se podnese ovjerena punomo.
(2) Pravilnost punomoi ispituje se po slubenoj dunosti, a nedostaci pismene punomoi
uklanjaju se shodno odredbi lana 67. ovog zakona, pri emu slubena osoba koja vodi
postupak moe dopustiti punomoniku s neurednom punomoi da izvri hitne radnje u
postupku.
lan 60.
(1) Za sadraj i obim punomoi mjerodavne su odredbe punomoi. Punomo se moe dati
za cio postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti.
(2) Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili
promjenom njenog zakonskog zastupnika, ali pravni sljedbenik stranke, odnosno njen
novi zakonski zastupnik moe opozvati raniju punomo.
(3) Na pitanja u vezi s punomoi koja nisu ureena odredbama ovog zakona shodno e se
primjenjivati odgovarajue odredbe zakona kojim je ureen parnini postupak.

lan 61.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na stranke vaze shodno i za njihove zakonske
zastupnike, punomonike, privremene zastupnike i zajednike predstavnike.
lan 62.
(1) Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se trazi struno poznavanje pitanja u vezi
s predmetom postupka dovede strunu osobu koja e joj davati obavjetenja i savjete
(struni pomaga). Ova osoba ne zastupa stranku.
(2) Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna
ili koja se bavi nadripisarstvom.
IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA
1. Podnesci
lan 63.
(1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku
obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga priopenja kojima se
pojedinci ili pravna lica obraaju organima.
(2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmeno
priopavaju na zapisnik kod organa, a mogu se, ako nije drugaije propisano, izjavljivati i
faksom ili telegrafski. Kratka i hitna priopenja mogu se davati i telefonski, ako je to po
prirodi stvari mogue.
lan 64.
Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podneska, a moe se predati svakog
radnog dana u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani s rokom ili
inae nisu neodloni moe se odrediti da se predaju samo u odreene sate u toku radnog
vremena. Vrijeme za predaju ovakvih podnesaka objavljuje svaki organ u svojim
prostorijama na vidnom mjestu.
lan 65.
(1) Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog priopenja, duan je
primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno priopenje.
(2) Slubena osoba koja primi podnesak duna je, po slubenoj dunosti ili na usmeno
traenje podnositelja, dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne plaa se taksa.
(3) Ako organ nije nadlezan za prijem pismenog podneska, odnosno priopcenja na
zapisnik, sluzbena osoba ovog organa ce upozoriti na to podnosioca i uputiti ga organu
nadlenom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak
odnosno priopenje na zapisnik primi, slubena osoba je duna primiti takav podnesak,
odnosno usmeno priopenje. Ako organ utvrdi da nije nadlezan za rad po takvom
podnesku, donijet e zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i
zakljuak odmah dostaviti stranci.
(4) Kad organ potom dobije podnesak za iji prijem nije nadlean, a poznato mu je koji
je organ nadlean za prijem, poslat e podnesak bez odgaanja nadlenom organu,
odnosno sudu i o tome e obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne moe
da utvrdi koji je organ nadlean za rad po podnesku, donijet e bez odlaganja zakljuak
kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci.
(5) Protiv zakljuka donesenog po st. 3. i 4. ovog lana doputena je posebna alba.
(6) Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e bez odgaanja
dostaviti nadlenom sudu, o emu e pismeno obavijestiti podnosioca tube.
lan 66.
(1) Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se u vezi s njim
moglo postupiti. Podnesak naroito treba da sadri: oznaenje organa kome se upuuje,
predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomonik ako
ga ima i ime i prezime i boravite (adresu) podnosioca, odnosno zastupnika ili
punomonika.
(2) Podnosilac je duan svojeruno potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak moe umjesto
podnosioca potpisati njegov brani drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili ki, ili
advokat koji je po ovlatenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala
podnesak za podnosioca duna je da na podnesku potpie svoje ime i stavi svoju adresu.
(3) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, potpisat e ga druga
pismena osoba, koja e potpisati i svoje ime i adresu.
lan 67.
(1) Ako podnesak sadri neki formalni nedostatak koji spreava postupanje po podnesku,
ili je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji
je primio takav podnesak duan je uiniti one radnje koje e osigurati da se nedostaci
otklone i odredit e podnosiocu rok u kome je duan da to uini. Ovo se moe saopiti
podnosiocu pismeno, faksom ili telefonski, a i usmeno, ako se podnosilac zatekne kod
organa koji ovo saopava. O uinjenom saopenju organ e sastaviti slubenu zabiljeku
u spisu.
(2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e se da je podnesak
bio od poetka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, pa se
usljed toga ne moe u vezi sa podneskom postupati, smatrat e se da podnesak nije ni
podnesen. O tome e organ donijeti zakljuak protiv koga se moe izjaviti posebna alba.
Na ovu posljedicu podnosilac e se naroito upozoriti u pozivu za ispravku podneska.
(3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili je primljeno telefonsko priopenje, pa
se posumnja da podnesak nije podnijela osoba ije je ime oznaeno na telegrafskom ili
faks podnesku, odnosno da ne potie od osobe koja je pri telefonskom priopenju kazala
svoje ime, nadleni organ e povesti postupak za utvrivanje ovih injenica, pa ako se
nedostaci ne otklone, postupit e na nain propisan u stavu 2. ovog lana.
lan 68
Ako podnesak sadri vie zahtjeva koji se moraju rjeavati odvojeno, organ koji primi
podnesak uzet e u rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean, a sa ostalim
zahtjevima postupit e u smislu lana 65. stava 4. ovog zakona.
2. Pozivanje
lan 69.
(1) Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva osobu ije je prisustvo u postupku
potrebno a koje boravi na njegovom podruju. Po pravilu, pozivanje se ne moe vriti
radi dostavljanja pismenih otpravki, rjeenja i zakljuaka, ili radi saopenja koja se mogu
izvrsiti potom i na drugi nain pogodniji za osobu kojoj se saopenje ima uiniti.
(2) Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja boravi van podruja
organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne
prouzrokuje vee trokove ili vee gubljenje vremena za pozvanog.
(3) Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvien drugi
nain pozivanja.
lan 70.
(1) U pismenom pozivu naznait e se: naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa
osobe koja se poziva, mjesto, dan, a kad je to mogue i sat dolaska pozvanog, predmet
zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.), a zatim i koja
pomona i dokazna sredstva pozvani treba da ponese. U pozivu se mora navesti da li je
pozvana osoba duzna da doe lino ili moe poslati punomonika koji e je zastupati, a
zatim e se upozoriti da je u sluaju sprijeenosti da se odazove pozivu duna da izvijesti
organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti da moe biti priveden ako se
iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je sprijeen da doe,
odnosno da moe biti novano kanjen.
(2) U pozivu na usmenu raspravu stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge
dokaze, a moe se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.
(3) Kad to dopusta priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanoj osobi da umjesto
linog dolaska preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu.
lan 71.
(1) Pri pozivanju organ e voditi rauna da se osoba ije je prisustvo potrebno pozove da
doe u vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog
posla.
(2) Niko ne moe biti pozvan da doe u toku noi. Pozivanje za dolazak nou moe se
izvriti samo izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o izvrenju
hitnih i neodgodivih mjera, koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu
kojeg se vri to pozivanje.
lan 72.
(1) Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu.
(2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprijeena da
doe, duna je odmah po prijemu poziva o tome izvijesititi organ koji je izdao poziv, a
ako je razlog sprijeenosti nastao kasnije, onda odmah poslije saznanja tog razloga.
(3) Ako se osoba kojoj je poziv lino dostavljen (lan 83.) ne odazove pozivu, a izostanak
ne opravda, moze biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i kanjena
novanom kaznom do 50 DM. Ove e se mjere primijeniti samo ako je u pozivu bilo
naznaeno da e se te mjere primijeniti. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane
osobe nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi osoba koja je
izostala. Zakljuak o privoenju, o izricanju kazne ili o plaanju trokova donosi
slubeno lice koje vodi postupak u suglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za
rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa u suglasnosti s rukovodiocem tog organa,
odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima. Protiv ovog
zakljuka doputena je posebna alba.
(4) Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili slubenik policije, organ e se obratiti
nadlenoj vojnoj komandi odnosno organu policije te osobe sa zahtjevom da se ona
dovede, a moe ga i kazniti po stavu 3. ovog lana, odnosno odrediti da snosi trokove.
3. Zapisnik
lan 73.
(1) O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i o vanijim usmenim
izjavama stranaka ili treih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik.
(2) O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje bitno ne utiu na
rjeenje stvari, o upravljanju toka postupka, o saopenjima, slubenim opaanjima,
usmenim uputstvima i nalozima, kao i okolnostima koje se tiu samo unutranjeg rada
organa kod koga se vodi postupak, nee se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u
samom spisu sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje slubena osoba koja ju je
sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim
zahtjevima stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava.
lan 74.
(1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se
obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena
slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih osoba
koje su prisutne izvoenju radnje.
(2) Zapisnik treba da sadri tano i kratko tok i sadraj u postupku izvrene radnje i datih
izjava i da se te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je predmet
postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri
izvoenju radnje, a, prema potrebi, ove se isprave prilazu zapisniku.
(3) Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje uestvuju u postupku, a koje
su znaajne za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi i
njihovim rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se u toku radnje donesu.
(4) Ako se koje sasluanje obavlja preko tumaa (prevoditelja), oznait e se na kom je
jeziku sasluani govorio i tko je bio tuma (prevoditelj).
(5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana
zavriti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono sto je tog dana uraeno i to
e se potpisati.
(6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e
se naznaiti da je bilo prekida.
(7) Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i tome
slino, te akte e svojim potpisom ovjeriti slubena osoba i prikljuiti zapisniku, a u
zapisniku konstatovati akte koji su uzeti.
(8) Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u vidu
knjige ili drugih sredstava evidencije.
lan 75.
(1) Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nista brisati. Mjesta koja su
precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva i njih svojim potpisom ovjerava
slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.
(2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se nista dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve
zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.
lan 76.
(1) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje
uestvuju u radnji postupka. Ove osobe imaju pravo da i same pregledaju zapisnik i da
stavljaju svoje primjedbe, a slubena osoba je obavezna to omoguiti. Na kraju zapisnika
navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu,
ukratko e se upisati sadraj datih primjedaba. Te primjedbe e potpisati osoba koja ih je
dala. Zatim e se pristupiti potpisivanju zapisnika na nain to e se prvo potpisati osobe
koje su sasluane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti
svojim potpisom slubena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisniar, ako ga je
bilo.
(2) Stranka, svjedoci, vjetaci i druge osobe koje su sasluane u postupku u zapisniku e
se potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava.
(3) Ako su vrena suoenja, dio zapisnika o tome potpisat e osobe koje su suoene.
(4) Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki
list e na kraju svojim potpisom ovjeriti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka
i osoba ija je izjava upisana na kraju lista.
(5) Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.
(6) Ako osoba koja treba da potpise zapisnik nije pismena, ili ne moe da pise, potpisat e
je jedna pismena osoba, koja e staviti i svoj potpis. Ovo ne moze biti slubena osoba
koja rukovodi radnjom postupka, niti zapisniar.
(7) Ako neka osoba nee da potpise zapisnik, ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to
e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskraen.
lan 77.
(1) Zapisnik sastavljen sukladno s odredbama lana 76. ovog zakona jeste javna isprava.
Zapisnik je dokaz o toku i sadrini radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova
zapisnika na koje je sasluana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.
(2) Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.
lan 78.
(1) Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasanju sastavlja se
poseban zapisnik. Kad je u postupku u vezi sa albom jednoglasno odlueno, ne mora se
sastavljati zapisnik o vijeanju i glasanju, ve se o tome moze sastaviti samo slubena
zabiljeka u spisu, koja se ovjerava potpisom slubene osobe koja predsjedava
kolegijalnim organom.
(2) U zapisnik o vijeanju i glasanju upisuje se, pored podataka o linom sastavu
kolegijalnog organa, oznaenje predmeta o kome je rije i kratak sadraj onoga to je
rijeeno, kao i odvojena miljenja ako ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuju osoba koja
predsjedava i zapisniar.
(3) Kad u upravnom postupku rjeava organ zakonodavne ili organ izvrne vlasti, nee se
voditi poseban zapisnik o vijeanju i glasanju, ve e se zakljuak donesen u upravnoj
stvari unijeti u zapisnik, kao i ostali zakljuci tih organa.
4. Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka
lan 79.
(1) Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da o svom troku prepisu potrebne
spise, a organ je obavezan to omoguiti. Spisi se razgledaju i prepisuju pod nadzorom
odreene slubene osobe.
(2) Pravo da razgleda spise i da o svom troku prepise pojedine spise ima ombudsmen i
svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes za to, kao i drutvena
organizacija i udruenje graana, ako za to postoji opravdan interes.
(3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa moe se staviti i usmeno. Organ moze
traiti od osobe iz stava 2. ovog lana da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazlozi
postojanje svog pravnog interesa.
(4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni referati
i nacrti rjeenja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla
osujetiti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu
jedne stranke ili treih osoba.
(5) Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu,
kao i zainteresirani organi, imaju pravo da se obavjetavaju o toku postupka.
(6) Protiv odbijanja zahtjeva iz odredaba ovog lana doputena je posebna alba i kad
zakljuak nije izdat pismeno. alba se moe izjaviti odmah.

V - DOSTAVLJANJE PISMENA
1. Nain dostavljanja pismena
lan 80.
(1) Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se,
po pravilu, tako sto se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno.
(2) Dostavljanje se vri preko pote ili ga vri organ preko svoje slubene osobe. Osoba
kojoj ima da se pismeno dostavi moe biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno,
kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje se ima uruiti, ako je takva dostava
posebnim propisom predviena.
(3) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja sukladno odredbama
ovog zakona o dostavljanju pismena.
lan 81.
(1) Dostavljanje se vri samo radnim danom, i to danju.
(2) Organ ije se pismeno ima dostaviti moe, izuzetno, iz osobito vanih razloga odrediti
da se dostavljanje izvri i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dravnog praznika.
(3) Dostavljanje potom moe se vriti i u dane iz stava 2. ovog lana.
lan 82.
(1) Dostavljanje se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba
kojoj se dostavljanje ima izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu.
(2) Dostavljanje se moze izvriti i van prostorija navedenih u stavu 1. ovog lana, ako
osoba kojoj se dostavljanje vri pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih
prostorija nema, moe se takvoj osobi izvriti dostavljanje gdje god se ona zatekne.
2. Obavezno osobno dostavljanje pismena
lan 83.
(1) Dostavljanje se mora izvriti lino osobi kojoj je pismeno namijenjeno kad je takvo
dostavljanje odreeno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja
poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produavati, ili kad to odredi organ koji je
naredio dostavljanje. Smatra se da je izvreno osobno dostavljanje advokatu i predajom
pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu.
(2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima osobno izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na
radnom mjestu, ili se u advokatskom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu
zaposlena, dostavlja e se obavijestiti kad i na kom mjestu ga moe nai, pa e mu kod
neke od osoba navedenih u lanu 84. ovog zakona ostaviti pismeno obavjetenje da
odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena.
Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvriti,
dostavlja e postupiti na nain propisan u lanu 86. ovog zakona, i tada se smatra da je
dostavljanje izvreno.
(3) Ostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za
primanje pismena (lan 88), smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci.
3. Posredno dostavljanje pismena
lan 84.
(1) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje
se vri predajom pismena nekom od odraslih lanova njegovog domainstva , a ako se ni
oni ne zateknu u stanu, pismeno se moze predati susjedu, ako on na to pristane.
(2) Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta
osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se moze izvrsiti osobi koja je na istom mjestu
zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. Dostavljanje advokatu moze se izvrsiti i
predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu.
(3) Dostavljanje po st. 1. i 2. ovog lana ne moe se izvriti osobi koja u istom postupku
uestvuje sa suprotnim interesom.
lan 85.
(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna i da joj osoba
navedena u lanu 84. ovog zakona ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se
vratiti organu koji ga je izdao, uz naznaenje gdje se odsutna osoba nalazi.
(2) Ako je boravite osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti i pored istraivanja ostalo
nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e toj osobi privremenog zastupnika u
smislu lana 54. ovog zakona i njemu e predati pismeno,
lan 86.
(1) Ako se dostavljanje ne moe izvriti ni na nain propisan u lanu 84. ovog zakona, a
nije utvreno da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna, dostavlja e predati
pismeno nadlenom organu opine na ijem se podruju nalazi boravite osobe kojoj se
dostavljanje vri, ili posti u mjestu njenog boravita, ako se dostavljanje vri preko pote.
Na vratima stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti dostavlja e pribiti pismeno
saopenje u kojem je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom
pismenu koje se imalo dostaviti, dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao
i datum kad je saopenje u kojem je naznaeno pribio na vrata, i staviti svoj potpis.
(2) Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje pribijeno na vrata s tim da
osteenje ili unitenje ovog saopenja izvreno nakon pribijanja na vratima nema uticaja
na valjanost dostavljanja.
(3) O dostavljanju izvrenom na nain propisan u stavu 1. ovog lana, obavijestit e se
organ koji je naredio dostavljanje.
4. Posebni sluajevi dostavljanja pismena
a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku
lan 87.
(1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na
nain propisan u l. 80. do 86. ovog zakona.
(2) Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom
predmetu, dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku, odnosno
punomoniku. Ako stranka ima vie punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri
samo jednom od njih.
b) Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena
lan 88.
(1) Stranka moe ovlastiti odreenu osobu kojoj se imaju vriti sva dostavljanja za nju.
Kad stranka pismeno obavijesti o tom ovlatenju organ koji vodi postupak, taj organ je
obavezan sva dostavljanja vriti ovom punomoniku (punomonik za primanje pismena).
(2) Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci.
(3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku
znatno odugovlailo postupak, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci
da u vezi sa odreenim predmetom, a u odreenom roku postavi u sjeditu organa
punomonika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ moe
postupiti shodno lanu 54. ovog zakona.
(4) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju
punomonika u Federaciji, pozvat e se pri dostavljanju prvog pismena da u odreenom
roku postave punomonika ili punomonika za primanje pismena i upozorit e se da e
im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti
punomonik za primanje pismena, odnosno privremeni zastupnik.
(5) Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena smatra se da je
dostavljanje izvreno stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno.
lan 89.
(1) Kad vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima
nemaju zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu
zajednikog punomonika za primanje pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u
sjedistu organa. Dok ne prijave zajednikog punomonika za primanje pismena, smatrat
e se za takvog punomonika ona stranka izmeu njih koja je na prvom zajednikom
podnesku prva potpisana ili oznaena. Ako se na takav nain ne moe odrediti
punomonik, slubena osoba koja vodi postupak moe odrediti za punomonika bilo koju
od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke prijaviti, a
i sama slubena osoba moze odrediti i vise takvih punomonika i oznaiti koju e od
stranaka svaki od njih zastupati.
(2) Zajedniki punomonik za primanje pismena duan je bez odgaanja obavijestiti sve
stranke o pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepisu i ovjere
pismeno koje, po pravilu, on treba da uva.
(3) U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznait e se sve
osobe za koje se dostavljanje vri.
c) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima (drutvima), ustanovama i
drugim pravnim licima
lan 90.
(1) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima (drutvima), ustanovama i drugim
pravnim licima vri se predajom pismena slubenoj osobi odnosno osobi odreenoj za
primanje pismena tih organa odnosno pravnih lica, ako za pojedine sluajeve nije
drukije propisano.
(2) Ako u postupku uestvuju poslovne jedinice, naselja, grupe osoba i dr. (lan 49. stav
2.) dostavljanje se vri predajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena
(lan 52. stav 4.).
(3) Ako dostavlja u toku radnog vremena ne nae osobu odreenu za primanje pismena,
predaju pismena moe izvriti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno u
pravnom licu, koja se zatekne u njihovim prostorijama.

d) Dostavljanje pismena ostalim osobama
lan 91.
(1) Fizikim osobama i pravnim licima u inozemstvu, kao i stranim dravama,
meunarodnim organizacijama i osobama u Federaciji koje uivaju diplomatski imunitet,
dostavljanje pismena se obavlja preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove
Bosne i Hercegovine, ako medjunarodnim ugovorima nije drugije odreeno.
(2) Dravljanima Federacije koji se nalaze u inozemstvu dostavljanje izvoda iz matinih
knjiga, svjedodaba, diploma, uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdatih na zahtjev
stranke moe se obavljati neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena moe se
obavljati i preko diplomatskih i konzularnih predstavnitava Bosne i Hercegovine u
inozemstvu.
(3) Vojnim osobama, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom,
rijenom, pomorskom i zranom saobraaju dostavljanje pismena se moe vriti i preko
njihove komande, odnosno organa ili pravnog lica u kojima su zaposleni.
(4) Osobama koje su liene slobode dostavljanje pismena se vri preko uprave ustanove u
kojoj se nalaze.
e) Dostavljanje pismena javnim priopenjem
lan 92.
Ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti,
dostavljanje pismena e se izvriti javnim priopenjem na oglasnoj tabli organa koji je
pismeno izdao. Smatra se da je dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15 dana od
dana isticanja priopenja na oglasnoj tabli, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi
dui rok. Pored objavljivanja na oglasnoj tabli, organ moe objaviti priopenje u novi-
nama, odnosno u drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi uobiajeni
nain.
f) Odbijanje prijema pismena
lan 93.
(1) Ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva bez
zakonskog razloga odbije da primi pismeno, ili to uini osoba zaposlena u organu,
poduzeu (drutvu), ustanovi ili u drugom pravnom licu ili u advokatskom uredu,
odnosno ako to uini osoba koju su za prijem pismena odredili naselje, grupa osoba i dr.
(lan 49. stav 2.), dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili na radnom mjestu gdje je ta
osoba zaposlena ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena.
(2) Kad je dostavljanje pismena izvreno na nain predvien u stavu 1. ovog lana,
dostavlja e zabiljeiti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto
gdje je pismeno ostavio, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.
g) Promjena stana
lan 94.
(1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivalite
ili stan, duni su da o tome odmah obavijeste organ koji vodi postupak.
(2) Ako oni to ne uine, a dostavlja i pored istraivanja ne moe saznati kuda su se
odselili, organ e odrediti da se sva daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku
vrse pribijanjem pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak.
(3) Dostavljanje se smatra izvrenim poslije isteka 15 dana od dana pribijanja pismena na
oglasnoj tabli organa koji vodi postupak.
(4) Kad punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena u toku postupka
promijeni svoje prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak,
dostavljanje e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen.
5. Dostavnica
lan 95.
(1) Dokaz za izvreno dostavljanje pismena predstavlja potvrda o dostavljanju
(dostavnica).
(2) Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se
dostavlja, ime stranke odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu.
(3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuju je primalac i dostavlja.
Primalac e na dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema.
(4) Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici
naznaiti njegovo ime i datum predaje i stavit e napomenu zato primalac nije stavio
svoj potpis.
(5) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i
ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.

6. Greke u dostavljanju pismena
lan 96.
(1) Ako pri dostavljanju pismena bude uinjena greka koja se odnosi na datum
dostavljanja ili osobu kojoj je pismeno predato, organ o ijem se pismenu radi duan je
sprovesti postupak radi utvrivanja tih injenica. Smatrat e se da je dostavljanje izvreno
onog datuma za koji se u postupku utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno
stvarno dobila to pismeno.
(2) Ako je dostavnica nestala, izvreno dostavljanje pismena moe se dokazivati i drugim
sredstvima sto se utvruje u postupku, sukladno odredbi stava 1. ovog lana.
VI - ROKOVI
lan 97.
(1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi.
(2) Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na
okolnosti sluaja, slubena osoba koja vodi postupak.
(3) Rok koji je odredila slubena osoba koja vodi postupak, kao i rok odreen propisima
za koji je predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresirane
osobe koja se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani
razlozi za produenje, o emu se sainjava slubena zabiljeka u spisu.
lan 98.
(1) Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine.
(2) Kad je rok odreen po danima, dan u koji je dostavljanje ili priopenje izvreno,
odnosno u koji pada dogaaj od koga treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok,
ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan. Rok koji je odreen po mjesecima,
odnosno po godinama zavrava se istekom onog dana, mjeseca, odnosno godine, koji po
svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili priopenje izvreno, odnosno danu u
koji pada dogaaj od koga se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem
mjesecu, rok istie posljednjeg dana tog mjeseca.
(3) Svretak roka moe se oznaiti i izvjesnim kalendarskim datumom.
lan 99.
(1) Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dani odnosno dani kada se ne radi i dani
dravnih praznika.
(2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi
dan kad organ kod koga se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok istie istekom prvog
narednog radnog dana.
lan 100.
(1) Podnesak je podnesen u roku ako je prije nego to rok istekne stigao organu kome je
imao biti predat.
(2) Kad je podnesak upuen postom preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra
se danom predaje organu kome je upuen.
(3) Za osobe koje se nalaze u vojsci Federacije dan predaje podneska vojnoj jedinici,
odnosno vojnoj ustanovi ili tabu, smatra se danom predaje organu kome je upuen.
(4) Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe
nalaze smatra se danom predaje organu kome je upuen.
(5) Ako je nadleni organ odredio dan kad e se raspravljati o podnesku koji je stranka
duna da podnese, pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odreenog dana, organ je
duan uzeti u razmatranje podnesak koji je primljen prije poetka raspravljanja.
VII - POVRAT U PREANJE STANJE
lan 101.
(1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju postupka,
pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, dozvolit e se, po njenom
prijedlogu, povrat u preanje stanje.
(2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit e joj se
povrat u preanje stanje i kad je ona iz neznanja ili oiglednom omakom podnesak
pravovremeno poslala postom ili neposredno predala nenadlenom organu.
(3) Povrat u preanje stanje dozvolit e se i u sluaju kad je stranka oiglednom
omaskom prekoraila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog organa najkasnije
za tri dana poslije isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo.
lan 102.
(1) Stranka je duna da u prijedlogu za povrat u preanje stanje iznese okolnosti zbog
kojih je bila sprijeena da u roku izvri proputenu radnju i da te okolnosti uini bar
vjerovatnim (lan 160.).
(2) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne moe se zasnivati na okolnosti koju je organ
ve ranije ocijenio nedovoljnom za produenje roka ili odgaanje rasprave.
(3) Ako se povrat u preanje stanje trai zbog toga sto je proputeno da se podnese
kakav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.
lan 103.
(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se u roku od osam dana raunajui od
dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije
saznala za proputanje, onda od dana kad je to saznala.
(2) Poslije isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u preanje
stanje.
(3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog lana za traenje povrata, ne moe se traiti
povrat zbog proputanja ovog roka.
lan 104.
(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvriti
proputenu radnju.
(2) O prijedlogu odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu
radnju.
(3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka.
(4) Ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva ope poznate, nadleni organ moe
odluiti o prijedlogu bez izjanjenja protivne stranke.
lan 105.
(1) Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povrat u preanje stanje nije doputena alba,
osim ako je povrat dozvoljen po prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je
nedoputen (lan 103. stav 3.).
(2) Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je
posebna alba samo ako je zakljuak donio prvostepeni organ.
(3) alba nije doputena protiv zakljuka o prijedlogu za povrat u preanje stanje koji je
donio organ nadlean za rjeavanje u drugom stupnju o glavnoj stvari.
(4) Protiv zakljuka kojim je kao nepravovremen odbaen prijedlog za povrat u preanje
stanje doputena je posebna alba samo kad je zakljuak donio prvostepeni organ.

lan 106.
(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadlean
za odluivanje o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o
prijedlogu kojim je rijeeno o povratu ne postane konaan.
(2) Kad je povrat u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u ono stanje u kome se
nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u
vezi s proputanjem.
VIII - ODRAVANJE REDA
lan 107.
(1) Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se stara o odravanju
reda pri radu.
(2) S tim ciljem slubena osoba je ovlatena da opominje osobe koje smetaju rad organa i
da odreuje mjere potrebne da se red odri o emu se u spisu sainjava slubena
zabiljeka.
(3) Osoba koja prisustvuje nekoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno orue.
lan 108.
(1) Osoba koja i pored opomene ometa rad ili uini nepristojnost pri vrenju radnje
postupka ili nee da odloi oruje odnosno orue, moe biti udaljena. Osoba koja
uestvuje u radnji postupka moe biti udaljena tek posto je prethodno bila opomenuta da
e biti udaljena i poto su joj bile predoene pravne posljedice takve mjere. Udaljenje
zbog naruavanja reda ili zbog nepristojnosti, ili noenja oruja ili opasnog orua, izrie
slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.
(2) Ako na osnovu odredbe stava 1. ovog lana, bude udaljena stranka koja nema
punomonika, ili ako bude udaljen punomonik iji vlastodavac nije prisutan, slubena
osoba koja rukovodi radnjom postupka pozvat e osobu koja se udaljava da postavi svog
punomonika. Ako pozvana osoba to ne uini, slubena osoba moze odgoditi radnju na
troak osobe koja je odbila da postavi svog punomonika, a moe mu i sama postaviti
punomonika ako je to potrebno. Ovakav punomonik moe zastupati samo u onoj radnji
postupka s koje je stranka udaljena.
(3) O udaljenju iz st. 1. i 2. ovog lana donosi se zakljuak. Protiv zakljuka donesenog
po stavu 2. ovog lana moe se izjaviti posebna alba.

lan 109.
(1) Ko u radnji postupka tee narui red ili uini krupniju nepristojnost, moe se, pored
udaljenja, kazniti novanom kaznom do 50 DM.
(2) Ova kazna ne iskljuuje krivinu ili disciplinsku odgo-vornost.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog lana moe biti kanjena i osoba koja svojim podneskom
grubo povrijedi obiaje ponaanja prema organu ili slubenoj osobi koja vodi postupak.
lan 110.
(1) Novane kazne zbog radnji predvienih u lanu 109. stav 1. ovog zakona izrie
slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka, a zbog radnji predvienih u lanu 109.
stav 3. - organ koji vodi postupak.
(2) Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv zakljuka o
novanoj kazni zbog naruavanja reda ne odgaa izvrenje te kazne.

IX - TROKOVI POSTUPKA
1. Trokovi organa i stranaka
lan 111.
(1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi
slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., a koji su nastali
provoenjem postupka po nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je
cio postupak vodio.
(2) Kad osoba koja uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obijeu
trokove pojedinih radnji u postupku, duna je da snosi te trokove.
(3) Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno po stranku,
trokove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo.
lan 112.
(1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao
to su: trokovi dolaenja, izgubljenog vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje i
struno pomaganje.
(2) Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja
je izazvala postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je da protivnoj stranci
naknadi opravdane troskove koji su toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. Ako je
u takvom sluaju neka od stranaka djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna
da naknadi protivnoj stranci trokove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije
uspjela. Stranka koja je obijeu prouzrokovala protivnoj stranci trokove u postupku
duna je da toj stranci te trokove naknadi.
(3) Trokovi za pravno zastupanje naknauju se samo u sluajevima kad je takvo
zastupanje bilo nuno i opravdano.
(4) Zahtjev za naknadu trokova po odredbama st. 2. i 3. ovog lana, mora biti stavljen
prije donoenja rjeenja kojim se rjeava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji
vodi postupak moe o njemu odluiti u rjeenju. U protivnom, stranka gubi pravo na
naknadu trokova. Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na ovo blagovremeno
upozori stranku.
(5) Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u
poravnanju nije drukije odreeno.
(6) Trokove stranke i druge osobe u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po
slubenoj dunosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku
nije izazvala svojim ponaanjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak.
lan 113.
Trokove postupka u vezi s izvrenjem snosi izvrenik. Ako se ovi trokovi od njega ne
mogu naplatiti, snosi ih stranka po ijem je prijedlogu izvrenje provedeno.
lan 114.
Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnou se moe predvidjeti da e
izazvati izdatke u gotovom novcu (u vezi s uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i
sl.), organ koji vodi postupak moe zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi
potreban iznos za pokrie tih trokova. Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku,
organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako se
produenje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa.
lan 115.
(1) U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi
trokove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti.
(2) U rjeenju se mora posebno navesti da li e onaj koji snosi trokove imati da naknadi
trokove drugoj stranci (lan 112. st. 2. i 3.).
(3) Ako trokove postupka snosi vie osoba, trokovi e se izmeu njih razdijeliti na
jednake dijelove, odnosno u odgovarajuoj srazmjeri.
(4) Ako organ u rjeenju ne odluci o trokovima, navest e se da e se o trokovima
donijeti poseban zakljuak.
lan 116.
(1) Svjedoci, vjetaci, tumai (prevoditelji) i slubene osobe imaju pravo na naknadu
trokova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvrenja tih radnji, s
tim da tim osobama pripada i naknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju
zaradu na osnovu radnog odnosa u organu vlasti ili pravnom licu ili u drugom licu,
odnosno instituciji u kojima su zaposlene. Pored naknade, vjetaci i tumai imaju pravo i
na posebnu nagradu.
(2) Zahtjev za naknadu odnosno nagradu duni su svjedoci, vjetaci i tumai postaviti pri
sasluanju, tumaenju (prevoenju), odnosno davanju vjetakovog miljenja. U
protivnom, gube to pravo. Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na ovo upozori
svjedoka, vjetaka ili tumaa (prevoditelja).
(3) Iznos naknada utvruje posebnim zakljukom organ koji vodi postupak, odreuje ko
je duan da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. Ovaj
zakljuak predstavlja osnov za izvrenje.
lan 117.
(1) Naknade trokova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vjetacima i tumaima,
odnosno posebne nagrade vjestacima i tumaima, nain naplate i isplate tih naknada i
nagrada, kao i osloboenje od plaanja trokova regulie se propisom Vlade Federacije za
trokove pred federalnim organima na prijedlog federalnog ministra pravde, a propisom
vlade kantona za trokove pred kantonalnim organima i opinskim i gradskim slubama
za upravu na prijedlog rukovodioca kantonalnog organa uprave nadlenog za opu
upravu.
(2) U pogledu naknade slubenim osobama vae propisi o naknadama za slubene osobe
koje utvrde organi iz stava 1. ovog lana.
2 . Oslobaanje od plaanja trokova
lan 118.
(1) Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cijelosti ili
djelomino, ako utvrdi da ona ne moe podnijeti trokove bez tete po nuno izdravanje
svoje i svoje porodice. Organ donosi zakljuak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu
uvjerenja o njenom imovnom stanju koje izdaje nadleni organ.
(2) Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od taksa, izdataka organa
koji vodi postupak, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke,
vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., kao i na oslobaanje od polaganja osiguranja za
trokove.
(3) Strani dravljani oslobodit e se snoenja trokova samo pod uvjetom reciprociteta. U
sluaju sumnje o postojanju reciprociteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za
vanjske poslove Bosne i Hercegovine. Za traenje objanjenja vai odredba lana 41. stav
4. ovog zakona.
lan 119.
Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zakljuak o oslobaanju od
snoenja trokova ako utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila
osloboena snoenja trokova.
lan 120.
Protiv zakljuka kojim se odbija zahtjev stranke za oslobaanje snoenja trokova, kao i
protiv zakljuka iz lana 119. ovog zakona, stranka moe izjaviti posebnu albu.

DRUGI DIO
PRVOSTEPENI POSTUPAK
X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA
1. Pokretanje postupka
lan 121.
Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva
stranke.
lan 122.
(1) Nadleni organ e pokrenuti postupak po slubenoj dunosti kad to odreuje zakon ili
na zakonu zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino
stanje, treba, radi zatite javnog interesa, pokrenuti upravni postupak.
(2) Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir
i eventualne predstavke graana i pravnih lica i upozorenje organa.

lan 123.
(1) Upravni postupak je pokrenut im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi
voenja postupka.
(2) Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po vaeim
propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se
podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna
alba.
lan 124.
U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog
postupka potreban zahtjev stranke nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo
ako postoji takav zahtjev.
2. Spajanje stvari u jedan postupak
lan 125.
(1) Ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i
na istom pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta
stvarno nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije o pravima
i obavezama vie stranaka.
(2) Pod istim uvjetima, jedna ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vie
razliitih zahtjeva.
(3) O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ e donijeti
poseban zakljuak, protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio
drugostepeni organ.
lan 126.
Nadleni organ moe javnim priopenjem pokrenuti upravni postupak prema veem
broju osoba koje organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu
imati poloaj stranke, ako je rije o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama.
lan 127.
(1) Kad se u smislu lana 125. ovog zakona vodi jedan postupak ili kad je postupak
pokrenut javnim priopenjem u smislu lana 126. ovog zakona, svaka stranka istupa u
postupku samostalno.
(2) U zakljucima kojima se u takvom postupku poduzimaju izvjesne mjere prema
strankama, mora se odrediti koja se od tih mjera odnosi na koju od stranaka, osim ako je
rije o strankama koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima, ili ako
zakonom nije drukije propisano.
3. Izmjena zahtjeva
lan 128.
(1) Poto je postupak pokrenut, stranka moe do donoenja rjeenja u prvom stupnju
proiriti stavljeni zahtjev, ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira na to da li
se proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu, pod uvjetom da se
takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju.
(2) Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli proirenje ili izmjenu zahtjeva, donijet e o
tome zakljuak. Protiv takvog zakljuka doputena je posebna alba.
4. Odustanak od zahtjeva
lan 129.
(1) Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka.
(2) Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog
zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O
tome e biti obavijetena protivna stranka, ako je ima.
(3) Ako je dalje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva
protivna stranka, nadleni organ e produiti voenje postupka.
(4) Kad je postupak pokrenut po slubenoj duznosti, organ moze obustaviti postupak.
Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak e se
nastaviti, ako stranka to zahtijeva.
(5) Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak doputena je posebna alba.
lan 130.
(1) Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu koji
vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak
o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj odustanak od
zahtjeva.
(2) Pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njenim odustankom od
zahtjeva samo kad je to zakonom odreeno.
(3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije donoenja prvostepenog rjeenja, a
prije isteka roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno
rjeenje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomino pozitivno rijeen. Ako
je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene albe, a prije nego to joj je
dostavljano rjeenje doneseno povodom albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava
se prvostepeno rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo
djelomino, ako je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva.
lan 131.
Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je da snosi sve trokove koji su nastali do
obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drugaije propisano.

5. Poravnanje
lan 132.
(1) Ako u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubena
osoba koja vodi postupak nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju,
potpuno ili bar u pojedinim spornim takama.
(2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno, i ne smije biti na tetu javnog interesa,
javnog morala ili pravnog interesa treih osoba. Slubena osoba koja vodi postupak mora
na to paziti po slubenoj dunosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na tetu javnog
interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba, organ koji vodi postupak nee
prihvatiti da se zakljui poravnanje, i o tome e donijeti poseban zakljuak.
(3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad stranke poslije
proitanog zapisnika o poravnanju potpisu zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat e se
strankama ako ga trae.
(4) Poravnanje ima snagu izvrsnog rjeenja donesenog u upravnom postupku.
(5) Organ pred kojim je zakljueno poravnanje donijet e zakljuak kojim e prema
potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomino.
(6) Ako zakljuak o obustavljanju, odnosno o nastavljanju postupka nije u skladu sa
zakljuenim poravnanjem, protiv zakljuka je dopustena posebna alba.

XI - POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA
A. OPA NAELA
1. Zajednike odredbe
lan 133.
(1) Prije donoenja rjeenja imaju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za
rjeenje i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese, o emu
se stara slubena osoba koja vodi postupak.
(2) Ovo se moe izvriti u skraenom postupku ili u posebnom ispitnom postupku.
lan 134.
(1) Slubena osoba koja vodi postupak moe u toku cijelog postupka upotpunjavati
injenino stanje i izvoditi dokaze i o onim injeniama koje ranije u postupku nisu bile
iznesene ili jos nisu utvrene.
(2) Slubena osoba koja vodi postupak naredit e po slubenoj dunosti izvoenje svakog
dokaza ako utvrdi da je to potrebno radi razjanjenja stvari.
(3) Slubena osoba koja vodi postupak obavezna je pribaviti po slubenoj dunosti
podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi organ nadlean za rjeavanje.
Na isti nain postupit e slubena osoba u pogledu injenica o kojima slubenu
evidenciju vodi drugi organ, odnosno poduzee (drutvo), ustanova ili drugo pravno lice.
lan 135.
(1) injenino stanje na kom zasniva svoj zahtjev stranka je duna da iznese tano,
istinito i odreeno.
(2) Ako nije rije o injenicama koje su opepoznate, stranka je duna da za svoje navode
ponudi dokaze i da ih po mogunosti podnese. Ako sama stranka tako ne postupi,
slubena osoba koja vodi postupak pozvat e je da to uini. Od stranke se nee traiti da
pribavi i podnese dokaze koje brze i lake moe pribaviti organ koji vodi postupak, niti
da podnosi takva uvjerenja koja organi nisu duni izdavati po lanu 170. ovog zakona.
(3) Ako stranka nije u naknadno odredjenom roku podnijela dokaze, organ ne moze zbog
toga odbaciti zahtjev kao da nije podnesen (lan 65. stav 2.), nego je duan da nastavi
postupak i da, u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, rijei upravnu
stvar.

lan 136.
(1) Stranka u toku postupka daje svoju izjavu, po pravilu, usmeno, a moe je dati i
pismeno.
(2) Kad je rije o sloenoj stvari ili kad su potrebna opirnija struna objanjenja,
slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da podnese pismenu izjavu,
odreujui joj dovoljan rok za to. U takvom sluaju i stranka ima pravo da trai da joj se
dopusti davanje pismene izjave.
(3) Ako je stranci naloeno ili doputeno da podnese pismenu izjavu, ne moe joj se
usljed toga oduzeti pravo da svoju izjavu da usmeno.
lan 137.
Ako se u toku postupka pojavi osoba koja do tada nije uestvovala u postupku kao
stranka, pa zahtijeva da uestvuje u postupku kao stranka, slubena osoba koja vodi
postupak ispitat e njeno pravo da bude stranka i o tome e donijeti zakljuak. Protiv
zakljuka kojim se ne priznaje to svojstvo doputena je posebna alba.
lan 138.
Slubena osoba koja vodi postupak duna je da, po potrebi, upozori stranku na njena
prava u postupku i da joj ukazuje na pravne posljedice njenih radnji ili proputanja u
postupku.
2. Skraeni postupak
lan 139.
(1) Organ moze po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno:
1) ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih
se moe utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na osnovu opepoznatih
injenica ili injenica koje su organu poznate;
2) ako se stanje stvari moe utvrditi na osnovu slubenih podataka kojima organ
raspolae a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njenih prava, odnosno
pravnih interesa;
3) u sluaju kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili
okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju, ali su
injenice ili okolnosti uinjene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu
stranke ima udovoljiti;
4) kad je rije o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati, a
injenice na kojima rjeenje treba da bude zasnovano su utvrene ili bar uinjene
vjerovatnim.
(2) Rjeenja iz ta. 1. i 2. stava 1. ovog lana, mogu se izraivati elektronskim
raunarima.
3. Poseban ispitni postupak
lan 140.
(1) Poseban ispitni postupak se provodi kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i
okolnosti koje su znaajne za razjanjenje stvari ili radi davanja strankama mogunosti da
ostvare i zatite svoja prava i pravne interese.
(2) Tok ispitnog postupka odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slubena
osoba koja vodi postupak, pridravajui se odredaba ovog zakona i propisa koji se odnose
na stvar o kojoj je rije.
(3) U ovim granicama slubena osoba koja vodi postupak naroito: odreuje koje se
radnje u postupku imaju izvriti i izdaje nareenja za njihovo izvrenje; odreuje red
kojim e se pojedine radnje vriti i rokove u kojima e se izvriti, ako oni nisu propisani
zakonom; odreuje usmene rasprave i sasluanja, kao i sve to je potrebno za njihovo
odravanje; odluuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima i odluuje
o svim prijedlozima i izjavama.
(4) Slubena osoba koja vodi postupak odluuje da li e se raspravljanje i dokazivanje
vriti odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cio predmet.
lan 141.
(1) Stranka ima pravo da uestvuje u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka,
da daje potrebne podatke i brani svoja prava i zakonom zastiene interese, a slubena
osoba je obavezna to omoguiti.
(2) Stranka moe iznositi injenice koje mogu uticati na rjeenje stvari i pobijati tanost
navoda koji se ne slau s njenim navodima. Ona ima pravo da sve do donoenja rjeenja
dopunjuje i objanjava svoja tvrenja, a ako to ini poslije odrane usmene rasprave,
duna je da opravda zbog ega to nije uinila na raspravi.
(3) Slubena osoba koja vodi postupak duna je da prui mogunost stranci: da se izjasni
o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i
ponuenim dokazima, da uestvuje u izvoenju dokaza i da postavlja pitanja drugim
strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene osobe koja vodi postupak, a s njenom
dozvolom i neposredno, kao i da se upozna s rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome
izjasni. Nadleni organ ne moe donijeti rjeenje prije nego to stranci prui mogunost
da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rjeenje a o
kojima stranci nije bila data mogunost da se izjasni.
4. Prethodno pitanje
lan 142.
(1) Ako organ koji vodi postupak naie na pitanje bez ijeg se rjeenja ne moe rijeiti
sama stvar, a to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeenje nadlean sud ili
neki drugi organ (prethodno pitanje), on moe, pod uvjetima iz ovog zakona, sam
raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rijei. O
prekidu postupka donosi se zakljuak, protiv kog je doputena posebna alba, osim ako je
zakljuak donio drugostepeni organ.
(2) Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rjeenje takvog pitanja ima pravno
djelovanje samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno.
(3) U pitanju postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca, organ koji vodi
postupak vezan je pravomonom presudom krivinog suda kojom je optueni oglaen
krivim.
lan 143.
(1) Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na
postojanje krivinog djela, na postojanje braka, utvrivanje oinstva, ili kad je to
zakonom odreeno.
(2) Kad se prethodno pitanje odnosi na krivino djelo, a nema mogunosti za krivino
gonjenje, organ koji vodi postupak raspravit e i to pitanje.
lan 144.
U sluaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak po lanu 143. stav
2. ovog zakona, organ koji vodi postupak moe sam uzeti u pretres prethodno pitanje i
raspraviti ga kao sastavni dio stvari i na toj osnovi rijeiti samu stvar.
lan 145.
(1) Ako organ koji vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u pretres u smislu
lana 144. ovog zakona, a postupak za rjeenje prethodnog pitanja koji se moe voditi
samo po slubenoj dunosti jo nije pokrenut kod nadlenog organa, on e traiti da
nadleni organ pokrene postupak o tom pitanju.
(2) U stvari u kojoj se postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokree povodom zahtjeva
stranke organ koji vodi upravni postupak moe zakljukom naloiti jednoj od stranaka da
radi rjeenja prethodnog pitanja trai od nadlenog organa pokretanje postupka,
odreujui joj rok u kom je duna da to uini, i da mu o podnesenom traenju podnese
dokaz. Pritom e organ koji vodi upravni postupak upozoriti stranku na posljedice
proputanja. Rok za traenje pokretanja postupka za rjeenje prethodnog pitanja poinje
tei od dana konanosti zakljuka.
(3) Ako stranka ne podnese u odreenom roku dokaz da je od nadlenog organa traila
pokretanje postupka o prethodnom pitanju, smatrat e se da je stranka koja je postavila
zahtjev odustala od njega, a organ koji vodi upravni postupak obustavit e postupak. Ako
to nije uinila protivna stranka, organ e nastaviti postupak i sam e raspraviti prethodno
pitanje.
(4) Protiv zakljuka donesenog po stavu 2. ovog lana, doputena je posebna alba.
lan 146.
(1) Postupak prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja kod nadlenog organa nastavit
e se poto rjeenje doneseno o tom pitanju postane konano.
(2) Postupak se moe nastaviti po slubenoj dunosti i u sluaju kad se ocijeni da vie
nema razloga da se eka na konano rjeenje prethodnog pitanja kod nadlenog organa,
osim u sluaju iz stava 1. lana 143. ovog zakona.
5. Usmena rasprava
lan 147.
Slubena osoba koja vodi postupak odreuje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke,
usmenu raspravu u svakom sluaju kad je to korisno za razjanjenje stvari, a mora je
odrediti:
1) u stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima, ili
2) kad se ima izvrsiti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka.
lan 148.
(1) Usmena rasprava je javna.
(2) Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu
ili samo za jedan njen dio:
1) ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti,
2) ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave,
3) ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji,
4) ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu,
profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu.
(3) Prijedlog za iskljuenje javnosti moze staviti i zainteresirana osoba.
(4) O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak, koji mora biti obrazloen i javno
objavljen.
(5) Pri priopavanju rjeenja javnost se ne moze iskljuiti.
lan 149.
(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomonike i strune
pomagae.
(2) Slubena osoba koja vodi postupak moe dopustiti da usmenoj raspravi s koje je
javnost iskljuena prisustvuju pojedine slubene osobe, nauni i javni radnici, ako je to
od interesa za njihovu slubu, odnosno nauni rad. Slubena osoba koja vodi postupak
upozorit e ove osobe da su dune da uvaju kao tajnu ono to budu na raspravi saznale.
lan 150.
(1) Organ koji vodi postupak duan je da poduzima sve sto je potrebno da se usmena
rasprava obavi bez odugovlaenja i po mogunosti bez prekidanja i odlaganja.
(2) Osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da
se pripreme za raspravu i da na nju dou na vrijeme i bez vanrednih trokova. Pozvanim
osobama ostavit e se, po pravilu, osam dana od dostavljanja poziva do dana rasprave.
lan 151.
Kad je raspravljanje na usmenoj raspravi, potrebno je izvriti uvid u odreene planove,
spise ili druge predmete, ove predmete treba staviti na uvid pozvanim osobama
istovremeno s odreivanjem rasprave, a u pozivu za raspravu naznaiti vrijeme i mjesto,
kad i gdje se oni mogu razgledati.
lan 152.
(1) Organ koji vodi postupak duan je da i javno objavi odreivanje usmene rasprave:
kad postoji opasnost da se pojedinac ni pozivi nee moi na vrijeme dostaviti, kad postoji
vjerovatnoa da ima zainteresiranih osoba koje se jos nisu pojavile kao stranke, ili kad to
nalazu drugi slini razlozi.
(2) J avna objava usmene rasprave treba da sadri sve podatke koji moraju biti navedeni u
pojedinanom pozivu, kao i poziv da na raspravu doe svako ko smatra da se stvar tie
njegovih pravno zatienih interesa. Ova se objava priopava na nain propisan u lanu
92. ovog zakona.

lan 153.
Usmena rasprava odrzat e se, po pravilu, u sjeditu organa koji vodi postupak. Ako je
potreban uviaj u mjestu van sjedita tog organa, usmena rasprava se moe odrati na
mjestu uviaja. Organ koji vodi postupak moe odrediti za usmenu raspravu i drugo
mjesto kad je to potrebno radi znatnog smanjenja trokova i radi temeljnijeg, breg ili
jednostavnijeg raspravljanja stvari.
lan 154.
(1) Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na poetku usmene rasprave utvrdi
koje su od pozvanih osoba prisutne, a za odsutne da provjeri da li su im pozivi pravilno
dostavljeni.
(2) Ako neka od stranaka koja jos nije sasluana nije dola na raspravu, a nije utvreno
da joj je poziv pravilno dostavljen, sluzbena osoba koja vodi postupak odgodit e
raspravu, osim u sluaju kad je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnom objavom.
(3) Ako na usmenu raspravu ne doe stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut,
mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari se moe pretpostaviti da je stranka
zahtjev povukla, slubena osoba koja vodi postupak obustavit e postupak. Protiv
zakljuka o tome doputena je posebna alba. Ako se ne moe pretpostaviti da je stranka
sama povukla zahtjev, ili ako bi se postupak u javnom interesu morao nastaviti po
slubenoj dunosti, slubena osoba e, prema okolnostima sluaja, provesti raspravu bez
te osobe ili e je odgoditi.
(4) Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane mada je uredno
pozvana, slubena osoba koja vodi postupak moe provesti raspravu i bez nje, a moe na
njen troak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari.
lan 155.
(1) Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice, ne stavi u toku same rasprave
primjedbu na rad koji se na raspravi obavlja, smatrat e se da nema primjedbi. Ako ta
stranka kasnije stavi primjedbu na rad obavljen na raspravi, organ koji rjeava o stvari
cijenit e tu primjedbu, ako ona moe imati uticaj na rjeavanje stvari i ako nije data
poslije rasprave da bi se odugovlaio postupak.
(2) Ako stranka koja je pozvana javnim priopenjem poziva nije dola na raspravu, a
primjedbe na rad obavljen na raspravi stavi poslije rasprave, ove e se primjedbe uzeti u
obzir pod uvjetom iz stava 1. ovog lana.
lan 156.
(1) Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono to je predmet ispitnog
postupka.
(2) Ako se predmet ne moe pretresti na jednoj raspravi, slubena osoba koja vodi
postupak prekinut e raspravu i zakazati to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak
slubena osoba e poduzeti sve mjere koje su propisane za odreivanje usmene rasprave,
a prisutnim osobama moe usmeno priopiti te mjere, kao i vrijeme i mjesto nastavka
rasprave. Pri nastavku usmene rasprave slubena osoba koja vodi postupak iznijet e u
glavnim crtama tok dotadanje rasprave.
(3) Za izvoenje pismenih dokaza koji se naknadno podnesu ne mora se ponovo
odreivati usmena rasprava, ali e se stranci dati mogunost da se o izvedenim dokazima
izjasni.
B. DOKAZIVANJE
1. Ope odredbe
lan 157.
(1) injenice na osnovu kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima.
(2) Kao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari
i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija
isprave ili reprodukcija te kopije, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, uviaj.
lan 158.
(1) Da li neku injenicu treba dokazivati ili ne, odluuje slubena osoba koja vodi
postupak, ovisno od toga da li ta injenica moze imati uticaja na rjeavanje stvari. Dokazi
se, po pravilu, izvode poto se utvrdi ta je u injenicnom pogledu sporno ili ta treba
dokazivati.
(2) Ne treba dokazivati injenice koje su ope poznate.
(3) Isto tako, ne treba dokazivati injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je
doputeno dokazivati nepostojanje tih injenica, ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 159.
Ako je dokazivanje pred organom koji vodi postupak neizvodljivo ili skopano s
nesrazmjernim trokovima ili s velikim gubitkom vremena, dokazivanje ili pojedini
dokazi mogu se izvoditi pred zamoljenim organom.
lan 160.
Kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti
koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju (injenice i
okolnosti koje su uinjene vjerovatnim), ne moraju se izvoditi posebni dokazi radi
utvrivanja tih injenica predvieni odredbama ovog zakona o izvoenju dokaza.
lan 161.
(1) Ako organu koji rjeava o stvari nije poznato pravo koje vai u stranoj dravi, moe
se obavijestiti o tome kod federalnog organa uprave nadlenog za poslove pravosua i
uprave.
(2) Organ koji rjeava o stvari moe od stranke zatraiti da podnese javnu ispravu koju je
izdao nadleni inozemni organ kojom se potvruje koje pravo vazi u stranoj dravi.
Doputeno je dokazivanje stranog prava protivno ovakvoj javnoj ispravi, ako
medjunarodnim ugovorom nije drukcije predvidjeno.
2. Isprave
lan 162.
(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadlenosti, a
koja moe biti prilagoena elektronskoj obradi podataka, kao i isprava koju je u takvom
obliku izdala institucija koja ima javne ovlasti, odnosno drugo pravno lice (javna
isprava), dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje.
(2) U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te
kopije, izjednaava se s ispravom iz stava 1. ovog lana, ako je takvu mikrofilmsku
kopiju, odnosno reprodukciju te kopije, izdao organ u granicama svoje nadlenosti,
odnosno institucija koja ima javne ovlasti ili drugo pravno lice.
(3) Doputeno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave
ili reprodukciji te kopije, injenice neistinito potvrene ili da je sama isprava, odnosno
mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije, neispravno sastavljena.
(4) Doputeno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije
vjerna originalu.
lan 163.
Ako je na ispravi neto precrtano, ostrugano, ili inae izbrisano, umetnuto, ili ako na
ispravi postoje kakvi drugi vanjski nedostaci, slubena osoba koja vodi postupak ocijenit
e prema svim okolnostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost
isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rjeavanje stvari o kojoj se
vodi postupak.

lan 164.
(1) Isprave koje slue kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slubena osoba koja vodi
postupak. Stranka podnosi ispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili
reprodukciji te kopije, ili u ovjerenom prepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a moe je podnijeti
i u prostom prepisu. Kad stranka podnese ispravu u ovjerenom prepisu, slubena osoba
koja vodi postupak moe traiti da stranka pokae originalnu ispravu, a kad podnese
ispravu u prostom prepisu, slubena osoba e utvrditi da li je prost prepis vjeran
originalu. Mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije koju je na propisan nain
izdao organ u granicama svoje nadlenosti ili institucija koja ima javne ovlasti, odnosno
drugo pravno lice, ima u upravnom postupku dokaznu vrijednost originalne isprave, u
smislu lana 162. stav 1. ovog zakona, za rjeavanje stvari o kojoj se vodi postupak.
(2) Ako je neke injenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadlean ve utvrdio ili su
posvjedoene u javnoj ispravi (kao osobna karta, izvod iz matine knjige i dr.), organ koji
vodi postupak uzet e ove injenice i okolnosti za dokazane. Kad je u pitanju sticanje ili
gubljenje prava, a postoji vjerovatnoa da su se te injenice i okolnosti naknadno
izmijenile, ili ih na osnovu posebnih propisa treba posebno dokazati, slubena osoba e
traiti da stranka podnese posebne dokaze o tim injenicama i okolnostima, ili e ih organ
sam pribaviti.
lan 165.
(1) Slubena osoba koja vodi postupak moe pozvati stranku koja se poziva na neku
ispravu da je podnese, ako njom raspolae ili ako je moe pribaviti.
(2) Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka nee dobrovoljno da je
podnese ili pokae, slubena osoba koja vodi postupak pozvat e tu stranku da podnese ili
pokaze ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti.
(3) Ako stranka koja je pozvana da podnese, odnosno pokae ispravu ne postupi po
pozivu, slubena osoba koja vodi postupak cijenit e, s obzirom na sve okolnosti sluaja,
od kakvog je to uticaja za rjeavanje stvari.
lan 166.
Ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa ili
institucije koja ima javne ovlasti, odnosno kod drugog pravnog lica, a stranka koja se
pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavit e ovu
ispravu po slubenoj dunosti. Ti organi, institucije i pravna lica duni su postupiti po
traenju nadlenog organa.

lan 167.
(1) Ako se isprava nalazi kod tree osobe, a ta osoba nee dobrovoljno da je pokae,
organ koji vodi postupak pozvat e zakljukom tu osobu da pokae ispravu na raspravi,
da bi se stranke mogle o njoj izjasniti.
(2) Trea osoba moe uskratiti pokazivanje isprave iz istih razloga, kao i svjedok
svjedoenje.
(3) Protiv tree osobe koja bez opravdanog razloga odbije da pokae ispravu postupit e
se kao protiv onoga koji odbije da svjedoi.
(4) Protiv zakljuka kojim mu se nareuje pokazivanje isprave, kao i protiv zakljuka o
kazni zbog nepokazivanja isprave, trea osoba ima pravo albe, koja odgaa izvrenje
zakljuka.
(5) Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod tree osobe duna je naknaditi
trokove koje je ta osoba imala u vezi sa pokazivanjem isprave.
lan 168.
(1) Sukladno Ustavu Federacije, stranka ima pravo da podnosi isprave na jeziku iz lana
16. ovog zakona.
(2) Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prevodu, ako je to
potrebno.
(3) Isprave koje je izdao inozemni organ, koje u mjestu gdje su izdate vaze kao javne
isprave, imaju, pod uvjetima reciprociteta, istu dokaznu snagu kao i domae javne
isprave, ako su propisno ovjerene.
3. Uvjerenja
lan 169.
(1) Organi su duni izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave (certifikate, potvrde i dr.) o
injenicama o kojima vode slubenu evidenciju.
(2) Pod uvjetima iz stava 1. ovog lana, institucije koje imaju javne ovlasti, kao i druga
pravna lica i institucije, izdaju uvjerenja, odnosno druge isprave o injenicama u vezi sa
poslovima koje sukladno zakonu obavljaju te institucije, odnosno pravna lica i institucije.
(3) Uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija moraju
se izdavati sukladno podacima slubene evidencije. Takva uvjerenja, odnosno druge
isprave imaju znaaj javne isprave.
(4) Pod slubenom evidencijom podrazumijevaju se evidencije koje su ustanovljene
zakonom ili drugim propisom, ili opim aktom institucije koja ima javne ovlasti, odnosno
drugog pravnog lica i institucije.
(5) Uvjerenje i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju
se stranci na usmeni zahtjev, po pravilu, istog dana kada je stranka zatraila izdavanje
uvjerenja, odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stava
4. ovog lana, kojim je ustanovljena slubena evidencija, nije drukije odreeno.
(6) Ako organi, pravna lica i institucije iz st. 1. i 2. ovog lana odbiju zahtjev za
izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave, duni su da o tome donesu posebno rjeenje.
Ako u roku od pet dana od dana podnoenja zahtjeva ne izdaju uvjerenje, odnosno drugu
ispravu, niti donesu i dostave stranci rjeenje o odbijanju zahtjeva, smatra se da je zahtjev
odbijen.
(7) Ako stranka, na osnovu dokaza kojima raspolae, smatra da joj uvjerenje, odnosno
druga isprava nije izdata u skladu s podacima iz slubene evidencije, moe zahtijevati
izmjenu uvjerenja, odnosno druge isprave. Organ, odnosno pravno lice i institucija, duan
je da donese posebno rjeenje ako odbije zahtjev stranke da joj izmijeni, odnosno izda
novo uvjerenje ili drugu ispravu. I u tom sluaju vazi rok od pet dana od dana podnoenja
zahtjeva za izdavanje novog uvjerenja, odnosno druge isprave, a ako to ne bude uinjeno
u tom roku, smatra se da je zahtjev odbijen.
lan 170.
(1) Organi, odnosno poduzea (drutva), ustanove i druga pravna lica duni su izdavati
uvjerenja, odnosno druge isprave i o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju,
ako je to zakonom odreeno. U tom sluaju injenice se utvruju voenjem postupka
propisanog odredbama ove glave o dokazivanju.
(2) Uvjerenje, odnosno druga isprava izdata na nain predvidjen u stavu 1. ovog lana, ne
vezuje organ kome je podnesena kao dokaz i koji treba da rjeava o stvari. Ako organ ne
prihvati to uvjerenje, odnosno drugu ispravu kao dokaz, u tom sluaju on e sam
pristupiti utvrivanju injenica navedenih u uvjerenju.
(3) Uvjerenje, odnosno druga isprava stranci se izdaje, odnosno rjeenje o odbijanju
zahtjeva donosi i stranci dostavlja u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva, a
ako se tako ne postupi, smatra se da je zahtjev stranke odbijen.
4. Svjedoci
lan 171.
(1) Svjedok moe biti svaka fizika osoba koja je bila sposobna da opazi injenicu o
kojoj ima da svjedoi i koja je u stanju da to svoje opaanje saopi.
(2) Osoba koja u postupku uestvuje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok.
lan 172.
Svaka osoba koja se kao svjedok poziva duna je da se odazove pozivu, a i da svjedoi,
ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
lan 173.
Ne moe se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost
uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti.
lan 174.
(1) Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
1) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti
ili krivinom gonjenju njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji
do treeg stupnja zakljuno, njegovog branog druga ili srodnika po tabini, do drugog
stupnja zakljuno i onda kad je brak prestao, kao i njegovog staraoca ili starinika,
usvojioca ili usvojenika;
2) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obavezu da uva
poslovnu, profesionalnu, umjetniku ili znanstvenu tajnu;
3) o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku;
4) o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom
ispovjedniku.
(2) Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedoenja i o pojedinim drugim injenicama
kad iznese vane razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge da uini vjerovatnim.
(3) Svjedok ne moe zbog opasnosti od kakve imovinske tete uskratiti svjedoenje o
pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama
koje je u vezi sa spornim pitanjem poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od
stranaka, kao i o svakoj onoj radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa duan podnijeti
prijavu ili dati izjavu.
lan 175.
(1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez prisustva onih svjedoka koji e se kasnije
sasluati.
(2) Sasluani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slubene osobe koja vodi postupak.
(3) Slubena osoba koja vodi postupak moe ve sasluanog svjedoka ponovo sasluati, a
svjedoke iji se iskazi ne slau moe suoiti.
(4) Osoba koja zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti ne moe doi po pozivu ispitat e
se u svom stanu.
lan 176.
(1) Svjedok e se prethodno upozoriti da je duan da govori istinu, da ne smije nita
preutjeti i da moe na svoj iskaz biti zaklet, pa e mu se predoiti i posljedice davanja
lanog iskaza.
(2) Od svjedoka e se zatim uzeti opi osobni podaci ovim redom: ime i prezime,
zanimanje, boravite, mjesto roenja, godine ivota i brano stanje. Ako je potrebno,
svjedok e biti ispitan i o okolnostima koje se tiu njegove vjerodostojnosti kao svjedoka
u predmetu o kom je rije, a osobito o njegovim srodnikim odnosima prema strankama.
(3) Slubena osoba koja vodi postupak ukazat e svjedoku na koja pitanja moe uskratiti
svjedoenje.
(4) Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozivat e se da
iznese ta mu je o tome poznato.
(5) Nije doputeno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo
odgovoriti.
(6) Svjedok e se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono to svjedoi.
lan 177.
(1) Ako svjedok ne zna jezik na kom se vodi postupak, ispitat e se preko tumaa
(prevoditelja).
(2) Ako je svjedok gluh, pitanja e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem, pozvat e
se da pismeno odgovora. Ako se ispitivanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvat e se
kao tuma osoba koja se sa svjedokom moe sporazumjeti.
lan 178.
(1) Poto saslua svjedoka, slubena osoba koja vodi postupak moe odluiti da svjedok
poloi zakletvu na svoj iskaz. Nee se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji ne
moe dovoljno da shvati znaaj zakletve.
(2) Zakletva se polae usmeno izgovaranjem ovih rijei: "Zaklinjem se da sam o svemu o
emu sam ovdje pitan govorio istinu i da nita to o ovoj stvari znam nisam preutao".
(3) Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati zaklinju se na taj nain to potpisuju tekst
zakletve, a gluhi svjedoci e proitati tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne
znaju itati ni pisati, zaklet e se preko tumaa.
lan 179.
(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez
odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude sasluan, organ koji
vodi postupak moe narediti da se prisilno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe
ga i kazniti novano do 50 DM.
(2) Ako svjedok doe, pa bez opravdanog razloga odbije da svjedoci i ako je upozoren na
posljedice odbijanja, moe se kazniti novano do 50 DM, a ako i poslije toga odbije da
svjedoci, moe se jo jedanput kazniti do 50 DM. Zakljuak o izricanju novane kazne
donosi slubena osoba koja vodi postupak u suglasnosti sa slubenom osobom
ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa u suglasnosti s rukovodiocem
tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima.
(3) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slubena osoba koja vodi postupak
ponitit e zakljuak o kazni ili trokovima. Ako svjedok naknadno pristane da svjedoi,
slubena osoba moe ponititi zakljuak o kazni.
(4) Slubena osoba koja vodi postupak moe odluiti da svjedok naknadi trokove koje je
prouzrokovao svojim izostankom ili odbijanjem da svjedoi.
(5) Protiv zakljuka o trokovima ili novanoj kazni donesenog na osnovu ovog lana,
doputena je posebna alba.
5. Izjava stranke
lan 180.
(1) Ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz, ili se takva
injenica ne moe utvrditi na osnovu drugih dokaznih sredstava, za utvrivanje te
injenice moe se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno data izjava stranke. Izjava stranke
moe se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog znaaja ako bi se odreena
injenica imala utvrivati sasluanjem svjedoka koji ivi u mjestu udaljenom od sjedita
organa, ili bi inae, usljed pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarivanje prava
stranke. Izjava se unosi u zapisnik.
(2) Zakonom se moe propisati da se i u sluajevima osim onih iz stava 1. ovog lana
odreene injenice mogu dokazivati izjavom stranke.
(3) Vjerodostojnost izjave stranke cijeni se po naelu propisanom u lanu 8. ovog zakona.
(4) Prije uzimanja izjave stranke slubena osoba koja vodi postupak duna je upozoriti
stranku na krivinu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave

6. Vjetaci
lan 181.
Kad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje stvari potrebno
struno znanje kojim ne raspolae slubena osoba koja vodi postupak, izvest e se dokaz
vjetaenjem.
lan 182.
(1) Ako bi dokazivanje vjestaenjem bilo nesrazmjerno skupo prema znaaju ili
vrijednosti predmeta, stvar e se rijeiti na osnovu drugih dokaznih sredstava.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana vjetaenje e se izvriti ako stranka to zahtijeva i
pristane da snosi trokove.
lan 183.
(1) Radi izvoenja dokaza vjetaenjem slubena osoba koja vodi postupak odreuje, po
slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke, jednog vjetaka, a kad ocijeni da je vjetaenje
sloeno, moe odrediti dva ili vie vjetaka.
(2) Za vjetake e se odrediti osobe koje su strune, i to prvenstveno one koje imaju
posebno ovlatenje za davanje strunog miljenja o pitanjima iz odgovorajue struke, ako
je takvo ovlatenje predvieno propisima.
(3) Stranka e se, po pravilu, prethodno sasluati o linosti vjetaka.
(4) Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok.
lan 184.
(1) Svako ko ima potrebnu strunu spremu mora se primiti dunosti vjetaka, osim ako ga
slubena osoba koja vodi postupak od toga oslobodi iz opravdanih razloga, kao to su:
preoptereenost vjestaenjima, drugim poslovima i slino.
(2) Oslobaanje od dunosti vjetaenja moe traiti i rukovodilac organa ili pravnog lica
gdje je vjetak zaposlen, ako postoje opravdani razlozi.
lan 185.
(1) Vjetak moe uskratiti vjetaenje iz istih razloga iz kojih svjedok svjedoenje.
(2) Osobe zaposlene u organu e biti osloboene dunosti vjetaenja kad je posebnim
propisom predvieno njihovo osobaanje od te dunosti.
lan 186.
(1) U pogledu izuzea vjetaka na odgovarajui nain e se primjenjivati odredbe ovog
zakona o izuzeu slubenih osoba.
(2) Stranka moe traiti izuzee vjetaka i ako uini vjerovatnim okolnosti koje dovode u
pitanje njegovo struno znanje.
(3) O izuzeu vjetaka odluuje zakljukom slubena osoba koja vodi postupak.
lan 187.
(1) Prije poetka vjetaenja vjetaka treba upozoriti da je duan da predmet vjetaenja
briljivo razmotri i u svojem pismenom nalazu tano navede to zapazi i utvrdi, kao i da
svoje obrazloeno struno miljenje iznese nepristrasno i sukladno pravilima znanosti i
vjetine.
(2) Slubena osoba koja vodi postupak zatim pokazuje vjestaku predmet koji ovaj ima da
razmotri.
(3) Kad vjetak izlozi svoj nalaz i miljenje, slubena osoba koja vodi postupak, kao i
stranke mogu mu postavljati pitanja i traiti objanjenja u pogledu datog nalaza i
miljenja. Nalaz i miljenje daje se pismeno.
(4) U pogledu sasluavanja vjetaka na odgovarajui nain e se primjenjivati odredbe
lana 176. ovog zakona.
(5) Vjetak ne polae zakletvu.
lan 188.
(1) Vjetaku se moe naloiti da izvri vjetaenje i izvan usmene rasprave. U tom
sluaju moe se traiti da vjetak na usmenoj raspravi obrazloi svoj pismeni nalaz i
miljenje.
(2) Ako je postavljeno vie vjetaka, oni mogu svoj nalaz i miljenje dati zajedniki. Ako
se ne slau, svaki e od njih odvojeno izloiti svoj nalaz i miljenje.
lan 189.
(1) Ako nalaz i miljenje vjetaka nisu jasni ili potpuni, ili ako se nalazi i miljenje
vjetaka bitno razlikuju, ili ako miljenje nije dovoljno obrazloeno, ili se pojavi
osnovana sumnja u tanost datog miljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni
ponovnim sasluavanjem vjetaka, obnovit e se vjetaenje s istim ili drugim vjetaima,
a moe se zatraiti i miljenje od neke znanstvene ili strune ustanove.
(2) Miljenje od znanstvene ili strune ustanove moe se traiti onda kad se zbog
sloenosti sluaja ili zbog potrebe vrenja analize moze opravdano pretpostaviti da e se
na taj nain doi do tanijeg miljenja.
lan 190.
(1) Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili doe ali odbije
da vjetai, ili kad u ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i miljenje, moe se
kazniti novano do 50 DM. Ako su usljed neopravdanog izostanka vjetaka, usljed
njegovog odbijanja da vjetai, ili usljed proputanja da podnose pismeni nalaz i
miljenje nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi vjetak.
(2) Zakljuak o novanoj kazni ili o plaanju trokova donosi slubena osoba koja vodi
postupak u suglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod
zamoljenog organa u suglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom
osobom ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima.
(3) Ako vjetak naknadno opravda svoj izostanak, ili naknadno opravda to svoj pismeni
nalaz i miljenje nije podnio na vrijeme, slubena osoba koja vodi postupak ponitit e
zakljuak o novanoj kazni ili o trokovima, a ako vjetak naknadno pristane da vjetai,
slubena osoba moe ponititi zakljuak o novanoj kazni.
(4) Protiv zakljuka o trokovima ili o novanoj kazni donosenog na osnovu st. 1. ili 2.
ovog lana, doputena je posebna alba.
7. Tumai (prevoditelji)
lan 191.
(1) Tuma je osoba koja se odreuje radi sporazumijevanja sa uesnikom u postupku koji
je gluh ili nijem, a ije se sasluanje ne moe izvriti pismenim putem.
(2) Ako u postupku uestvuje osoba koja ne poznaje jezik na kojem se vodi postupak, toj
osobi se odreuje prevoditelj koji poznaje jezik te osobe.
(3) Glede obaveze odreivanja tumaa, odnosno prevoditelja, oslobaanja od te dunosti,
prava uskraivanja tumaenja odnosno prevoenja, izuzea i drugih pitanja, na
odgovarajui nain se primijenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na vjetaka.
8. Uviaj
lan 192.
Uviaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti
potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak.
lan 193.
(1) Stranke imaju pravo da prisustvuju uviaju. Koje e osobe osim stranaka
prisustvovati uviaju, odreuje slubena osoba koja vodi postupak.
(2) Uviaj se moe izvriti i uz sudjelovanje vjetaka.
lan 194.
Uviaj stvari koja se bez tekoe moe donijeti na mjesto gdje se postupak vodi izvrit e
se na tom mjestu, a inae uviaj se vri na mjestu gdje se stvar nalazi.
lan 195.
(1) Vlasnik ili dralac stvari, prostorija ili zemljita koja se imaju razgledati, ili u kojima,
odnosno na kojima se nalaze stvari uviaja, ili preko kojih je potrebno prei, duan je
dopustiti da se uviaj izvri.
(2) Ako vlasnik ili dralac ne dopusti da se izvri uviaj, na odgovarajui nain e se
primijeniti odredbe ovog zakona o uskraivanju svjedoenja.
(3) Prema vlasniku ili draocu koji bez opravdanog razloga ne dopusti da se uviaj izvri
mogu se primijeniti iste mjere koje se primjenuju prema svjedoku koji odbije da svjedoi
(lan 179. st. 2., 3. i 4.).
(4) teta koja je nanesena prilikom obavljanja uviaja spada u trokove postupka (lan
111. stav 1.) i naknadit e se vlasniku ili draocu. O tome donosi zakljuak slubena
osoba koja vodi postupak. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba.
lan 196.
Slubena osoba koja rukovodi uviajem pazit e da uviaj ne bude zloupotrijebljen i da
ne bude povrijeena niija poslovna, profesionalna, znanstvena ili umjetnika tajna.
9. Osiguranje dokaza
lan 197.
(1) Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e
njegovo izvoenje biti oteano, moe se, radi osiguranja dokaza u svakom stanju
postupka, pa i prije nego to je postupak pokrenut, taj dokaz izvesti.
(2) Osiguranje dokaza vri se po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke, odnosno
osobe koja ima pravni interes.

lan 198.
(1) Za osiguranje dokaza u toku postupka nadlean je organ koji vodi postupak.
(2) Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadlean je organ na ijem se
podruju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno na ijem podruju borave osobe
koje treba sasluati.
lan 199.
(1) O osiguranju dokaza donosi se poseban zakljuak.
(2) Protiv zakljuka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza doputena je posebna
alba, koja ne prekida tok postupka.
XII - RJEENJE
1. Organ koji donosi rjeenje
lan 200.
(1) Na osnovu injenica utvrenih postupku organ nadlean za rjeavanje donosi rjeenje
o stvari koja je predmet postupka.
(2) Kad o stvari rjeava kolegijalni organ, on moe rjeavati kad je prisutno vie od
polovine njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako
zakonom ili drugim propisima nije odreena naroita veina.
(3) Glede rjeavanja upravne stvari koje vri organ izvrne vlasti, primjenjuju se odredbe
ovog zakona, ako posebnim propisima koji ureuju ta pitanja o kojima rjeenje donosi
organ izvrne vlasti nije drukije odreeno.
lan 201.
Kad je zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu odreeno da o jednoj stvari
rjeavaju dva ili vie organa, svaki je od njih duan da rijei o toj stvari. Ovi e se organi
sporazumjeti koji e od njih izdati rjeenje, i u tom rjeenju mora biti naveden akt drugog
organa.
lan 202.
(1) Kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu odreeno da rjeenje donosi jedan
organ u suglasnosti sa drugim organom, organ koji donosi rjeenje sastavlja rjeenje i
alje ga sa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji moe dati suglasnost
potvrdom na samom rjeenju ili posebnim aktom. U takvom sluaju rjeenje je doneseno
kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rjeenje.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, organ koji donosi rjeenje sastavlja i alje ga sa
spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji moe dati suglasnost potvrdom na
samom rjeenju ili posebnim aktom. U takvom sluaju rjeenje je doneseno kad je drugi
organ dao suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rjeenje.
(3) Odredba stava 2. ovog lana vai i za sluaj kad je u zakonu propisano da rjeenje
donosi jedan organ uz potvrdu ili odobrenje drugog organa.
(4) Kad je zakonom ili drugim propisom odreeno da je nadleni organ duan da prije
donoenja rjeenja pribavi miljenje drugog organa, rjeenje se moe donijeti samo
poslije pribavljenog miljenja.
(5) Organ ija je suglasnost ili miljenje, odnosno potvrda ili odobrenje potrebno za
donoenje rjeenja duan je suglasnost ili miljenje, odnosno potvrdu ili odobrenje dati u
roku od 15 dana od dana kada mu je zatraeno, ako posebnim propisima nije odreen
drugi rok. Ako taj organ u tom roku ne izda svoj akt i ne dostavi ga organu koji donosi
rjeenje, kojim daje ili odbija suglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno miljenje,
smatra se da je dao suglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno miljenje, a ako ne da
nikakvo izjanjenje, nadleni organ moe donijeti rjeenje i bez pribavljene suglasnosti ili
miljenja, odnosno potvrde ili odobrenja, ako posebnim propisima nije drugaije
odreeno.
lan 203.
Ako slubena osoba koja je vodila postupak nije ovlatena da donosi rjeenje, duna je da
podnese nacrt rjeenja organu koji donosi rjeenje. Ova slubena osoba potpisuje nacrt
rjeenja (lan 36. st. 2. i 3).
2. Oblik i sastavni dijelovi rjeenja
lan 204.
(1) Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Iznimno, ako je to nuno, posebnim
propisima moe se predvidjeti da se rjeenju moe dati i drugi naziv.
(2) Rjeenje se donosi pismeno. Iznimno, u sluajevima predvienim ovim zakonom,
rjeenje se moe donijeti i usmeno.
(3) Pismeno rjeenje sadri: naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv (izreku),
obrazloenje, uputstvo o pravnom lijeku, potpis ovlatene slubene osobe i peat organa.
U sluajevima predvienim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona rjeenje
ne mora sadravati pojedine od ovih dijelova. Ako se rjeenje obrauje mehanografski,
umjesto potpisa moe da sadri faksimil ovlatene slubene osobe.
(4) I kad se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, sukladno ovom zakonu.
(5) Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prepisu.
lan 205.
(1) Uvod rjeenja sadri: naziv organa koji donosi rjeenje, propis o nadlenosti tog
organa, ime stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima i kratko
oznaenje predmeta postupka.
(2) Ako su rjeenje donijela dva ili vie organa, ili je doneseno uz suglasnost, potvrdu,
odobrenje ili po pribavljenom miljenju drugog organa, to se ima navesti u uvodu, a ako
je stvar rijeio kolegijalni organ, u uvodu se oznaava dan sjednice kolegijalnog organa
na kojoj je stvar rijeena. Ako se rjeenje donosi po slubenoj dunosti, to se navodi u
uvodu rjeenja.
lan 206.
(1) Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka
o kojima u toku postupka nije posebno rijeeno.
(2) Dispozitiv mora biti kratak i odreen, a, kad je potrebno, moe se podijeliti i na vie
taaka.
(3) Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujui
njihov iznos, ko ih je duan platiti, kome i u kom roku. Ako se u dispozitivu ne rjeava o
trokovima, navest e se da e se o njima donijeti poseban zakljuak.
(4) Ako se rjeenjem nalaze izvrenje kakve radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u
kome se ta radnja ima izvriti.
(5) Kad je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u
dispozitivu.
lan 207.
(1) U jednostavnim stvarima u kojima uestvuje samo jedna stranka, kao i u
jednostavnim stvarima u kojima u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka, ali ni jedna
ne prigovara postavljenom zahtjevu, a zahtjev se uvaava, obrazloenje rjeenja moe
sadravati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke i pozivanje na pravne propise na
osnovu kojih je stvar rijeena. U ovakvim stvarima rjeenje se moe izdati i na
propisanom obrascu.
(2) U ostalim stvarima obrazloenje rjeenja sadri: kratko izlaganje zahtjeva stranaka,
izvedene dokaze i utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni
dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen neki od zahtjeva stranaka, razloge koji s obzirom
na utvreno injenino stanje upuuju na onakvo rjeenje kako je dato u dispozitivu i
pravne propise na osnovu kojih je rijeena upravna stvar. Ako alba ne odgaa izvrenje
rjeenja, obrazloenje sadri i pozivanje na propis koji to predvia. U obrazloenju
rjeenja moraju biti obrazloeni i oni zakljuci protiv kojih nije doputena posebna alba.
(3) Kad je nadleni organ zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovlaten
da rijei stvar po slobodnoj ocjeni, duan je da u obrazloenju, pored podataka iz stava 2.
ovog lana, navede propis u kojem je predvieno rjeavanje po slobodnoj ocjeni i da
izlozi razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio. Ovi se razlozi ne moraju
navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom izriito predvieno.
(4) Ako je zakonom ili drugim propisom posebno predvieno da se u rjeenju donesenom
po slobodnoj ocjeni ne moraju navesti razlozi kojima se organ pri donoenju rjeenja
rukovodio, u obrazloenju rjeenja navode se podaci iz stava 2. ovog lana, propis kojim
je organ ovlaten da rijei stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim je ovlaten da ne mora
navesti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio.
lan 208.
(1) Uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti
albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.
(2) Kad se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u uputstvu se navodi naziv organa kome se
alba izjavljuje, naziv organa kome se, u kom roku i s kolikom taksom alba predaje, s
tim da se navede i da se alba moe izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio
rjeenje.
(3) Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputstvu se navodi naziv i
sjedite suda kom se tuba podnosi, u kom roku i s kolikom taksom, a kad se moe
pokrenuti drugi postupak pred sudom, navodi se sud kome se moe obratiti i u kom roku.
(4) Kad je u rjeenju dato pogreno uputstvo, stranka moe postupiti po vazeim
propisima ili po uputstvu. Stranka koja postupi po pogresnom uputstvu ne moze zbog
toga imati tetnih posljedica.
(5) Kad u rjeenju nije dato nikakvo uputstvo ili je uputstvo nepotpuno, stranka moe
postupiti po vaeim propisima, a moe u roku od osam dana traiti od organa koji je
rjeenje donio da dopuni rjeenje. U takvom sluaju rok za albu, odnosno sudsku tubu
tee od dana dostavljanja dopunjenog rjeenja.
(6) Kad je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv
toga rjeenja nema mjesta albi ili da se protiv njega moze pokrenuti upravni spor, rok za
albu tee od dana dostavljanja rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedoputena,
ako stranka nije ve prije toga podnijela albu nadlenom organu.
(7) Kad protiv rjeenja nije mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da se
protiv tog rjeenja moe aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za
pokretanje upravnog spora, ovaj rok joj tee od dana dostavljanja rjeenja kojim joj je
alba odbaena, ako stranka nije ve prije toga pokrenula upravni spor.
(8) Uputstvo o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rjeenja, stavlja se poslije
obrazloenja.
lan 209.
(1) Rjeenje potpisuje slubena osoba koja je ovlatena da donosi rjeenje (lan 36).
(2) Rjeenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedavajui, ako ovim zakonom
ili posebnim propisom nije drugaije odreeno.
(3) Kad je kolegijalni organ donio potpuno rjeenje, strankama se izdaje ovjeren prepis
rjeenja, a kad je stvar rijeio zakljukom, rjeenje se izrauje u skladu sa tim
zakljukom, i ovjeren prepis takvog rjeenja izdaje se strankama.
lan 210.
(1) Kad je rije o stvari koja se tie veeg broja odreenih osoba, moe se za sve te osobe
donijeti jedno rjeenje, ali one moraju biti imenovane u dispozitivu, a u obrazloenju
rjeenja moraju biti izloeni razlozi koji se na svaku od njih odnose. Ovakvo rjeenje
mora se dostaviti svakoj od tih osoba, osim u sluaju predvienom u lanu 87. ovog
zakona.
(2) Ako je rije o stvari koja se tie veeg broja osoba koje organu nisu poznate, moe se
za sve njih donijeti jedno rjeenje, ali ono mora sadravati takve podatke da se iz njih
moe lahko utvrditi na koje se osobe rjeenje odnosi (npr. stanovnici ili vlasnici imanja u
odreenoj ulici ili stanari iz jedne zgrade i sl.).
lan 211.
(1) U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u
javni interes niti interes druge osobe, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u
obliku slubene zabiljeke u spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije
drugaije propisano.
(2) Takvo se rjeenje, po pravilu, priopava stranci usmeno, a napismeno joj se mora
izdati ako ona to trai.
(3) Takvo rjeenje, po pravilu, ne sadri obrazloenje, osim ako je ono po prirodi stvari
potrebno. Ovakvo rjeenje moe se izdati na propisanom obrascu.

lan 212.
Kad je rije o poduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i
sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine,
nadleni organ, odnosno ovlatena slubena osoba nadlenog organa (lan 36.), moe
donijeti rjeenje i usmeno i narediti njegovo izvrenje bez odgaanja, s tim to je duan
donijeti pismeno rjeenje najkasnije u roku od osam dana od dana donoenja usmenog
rjeenja. Sadraj pismenog rjeenja mora odgovarati sadraju usmenog rjeenja.
3. Djelimino, dopunsko i privremeno rjeenje
lan 213.
(1) Kad se o jednoj stvari rjeava u vie taaka, a samo su neke od njih dozrele za
rjeavanje, i kad se pokaze svrsishodnim da se o tim takama rijei posebnim rjeenjem,
nadleni organ moze donijeti rjeenje samo o tim takama (djelimino rjeenje).
(2) Djelimino rjeenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalno
rjeenje.
lan 214.
(1) Ako nadleni organ nije rjeenjem odluio o svim pitanjima koja su bila predmet
postupka, on moe, po prijedlogu stranke ili po slubenoj duznosti, donijeti posebno
rjeenje o pitanjima koja ve donesenim rjeenjem nisu obuhvaena (dopunsko rjeenje).
Ako prijedlog stranke za donoenje dopunskog rjeenja bude odbijen, protiv zakljuka o
tome doputena je posebna alba.
(2) Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez
ponovnog provoenja ispitnog postupka.
(3) Dopunsko rjeenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja samostalnim
rjeenjem.
lan 215.
(1) Ako je prema okolnostima sluaja neophodno prije okonanja postupka donijeti
rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rjeenje donosi
na osnovi podataka koji postoje u asu njegovog donoenja. U takvom rjeenju mora biti
izrino naznaeno da je privremeno.
(2) Donoenje privremenog rjeenja po prijedlogu stranke nadleni organ moe uvjetovati
davanjem osiguranja za tetu koja bi mogla usljed izvrenja tog rjeenja nastati za
protivnu stranku u sluaju da osnovni zahtjev predlagaa ne bude uvaen.
(3) Rjeenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okonanja postupka ukida se
privremeno rjeenje donijeto u toku postupka.
(4) Privremeno rjeenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalno
rjeenje.
4. Rok za izdavanje rjeenja
lan 216.
(1) Kad se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti
ako je to u interesu stranke, a prije donoenja rjeenja nije potrebno provoditi poseban
ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne moe donijeti rjeenje bez
odgode (rjeavanje prethodnog pitanja i dr.), nadleni organ je duan donijeti rjeenje i
dostaviti ga stranci to prije, a najkasnije u roku od 30 dana raunajui od dana predaje
urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, ako
posebnim propisom nije odreen krai rok.
(2) U ostalim sluajevima kad se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, odnosno
po slubenoj dunosti, ako je to u interesu stranke, nadleni organ je duan donijeti
rjeenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana, ako posebnim propisom nije
odreen krai rok.
(3) Ako nadleni organ protiv ijeg je rjeenja doputena alba ne donese rjeenje i ne
dostavi ga stranci u roku iz st. 1. i 2. ovog lana, stranka ima pravo izjaviti albu
nadlenom organu, kao da je njen zahtjev odbijen.
(4) Kad se u postupku radi o sluajevima iz lana 139. ovog zakona, nadleni organ je
duan rjeenje po zahtjevu stranke donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema
zahtjeva.
5. Ispravljanje greaka u rjeenju
lan 217.
(1) Organ koji je donio rjeenje, odnosno slubena osoba koja je potpisala ili izdala
rjeenje, moe u svako vrijeme da ispravi greke u imenima ili brojevima, pisanju ili
raunanju, kao i druge oigledne netanosti u rjeenju ili njegovim ovjerenim prepisima.
Ispravka greke proizvodi pravni uinak od dana od koga proizvodi pravni uinak
rjeenje koje se ispravlja.
(2) O ispravci se donosi poseban zakljuak, koji se prilaze izvorniku rjeenja i ini njegov
sastavi dio. Ovjeren prepis zakljuka dostavlja se i strankama kojima je dostavljeno
rjeenje. Zakljuak potpisuje slubena osoba koja je potpisala rjeenje. Zakljuak
obavezno sadri broj i datum rjeenja koje se ispravlja.
(3) Protiv zakljuka kojim se ve doneseno rjeenje ispravlja ili kojim se odbija prijedlog
za ispravljanje doputena je posebna alba.
XIII - Z A K LJ U A K
lan 218.
(1) Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka.
(2) Zakljukom se odluuje o onim pitanjima u kojima je ovim zakonom predvieno da
se donosi zakljuak, kao i o drugim pitanjima u vezi s provoenjem postupka a koja se ne
rjeavaju rjeenjem.
lan 219.
(1) Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se
pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka, ako ovim zakonom ili drugim propisima nije
drugaije odreeno.
(2) Ako se zakljukom nalaze izvrenje neke radnje, odredit e se i rok u kome se ta
radnja ima izvriti.
(3) Zakljuak se sainjava u vidu slubene zabiljeke u spisu i priopava zainteresiranim
osobama usmeno, a napismeno se izdaje kada se protiv zakljuka moe izjaviti posebna
alba, ili kad se moe odmah traiti izvrenje zakljuka.
(4) Zakljuak koji se izdaje pismeno sadri: uvod, dispozitiv, obrazloenje i pouku o
pravnom lijeku.
lan 220.
(1) Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kad je to ovim ili drugim
zakonom izriito predvieno.
(2) alba se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom organu kao i alba protiv
rjeenja.
(3) Zakljuke protiv kojih nije doputena posebna alba mogu zainteresirane osobe
pobijati albom protiv rjeenja, osim ako je alba protiv zakljuka ovim zakonom
iskljuena.
(4) alba ne odgaa izvrenje zakljuka, osim ako je ovim ili drugim zakonom ili samim
zakljukom drugaije odreeno.

T R E I D I O
PRAVNI LIJEKOVI
A) REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
XIV - A L B A
1. Pravo albe
lan 221.
(1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe.
(2) Tuitelj, pravobranitelj i drugi organi, kad su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu
protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedinaca ili pravnog lica a na tetu
javnog interesa.
lan 222.
(1) Pravo albe protiv prvostepenih rjeenja federalnih organa uprave i federalnih
ustanova ureuje se federalnim zakonom iz odgovarajue upravne oblasti.
(2) Pravo albe protiv prvostepenog rjeenja kantonalnih organa uprave i ustanova koja
se donose na osnovu zakona kantona ureuje se zakonom kantona iz odgovarajue
upravne oblasti.
(3) Pri odluivanju o pravu na albu protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana, treba voditi
rauna da se, po pravilu, protiv svih prvostepenih rjeenja predvidi alba i da se time
osigura princip dvostepenog rjeavanja u upravnom postupku, a da se alba moe
iskljuiti samo iz naroito opravdanih razloga.
(4) Zakonima iz st. 1. i 2. ovog lana odreuje se i organ koji e rjeavati o albi.
(5) Protiv rjeenja domova Parlamenta Federacije i zakonodavnog tijela kantona odnosno
gradskog i opinskog vijea, kao i rjeenja Vlade Federacije i vlade kantona donesenog u
prvom stupnju ne moe se izjaviti alba.
(6) Ako protiv prvostepenih rjeenja iz ovog lana alba nije doputena, neposredno se
moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
(7) alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostepenih rjeenja u kojima je zakonom
iskljuen upravni spor.

2. Nadlenost organa za rjeavanje o albi
lan 223.
(1) Ako je u prvostepenom upravnom postupku rjeavano na osnovu statuta ili propisa
opinskog vijea, u okviru iskljuivih prava i dunosti opine, o albi protiv tih rjeenja u
drugom stupnju rjeava opinski organ odreen statutom opine, odnosno organ odreen
propisom opinskog vijea.
(2) Ako je u prvostepenom upravnom postupku rjeavano na osnovu statuta ili propisa
gradskog vijea, u okviru iskljuivih prava i obaveza grada, u drugom stupnju protiv tih
rjeenja rjesava gradski organ iz odgovarajue upravne oblasti odreen statutom grada,
odnosno organ odreen propisom gradskog vijea.
(3) Protiv prvostepenih rjeenja opinskog naelnika i gradonaelnika, odnosno opinskih
i gradskih slubi za upravu koja su u upravnom postupku donesena na osnovu
kantonalnog zakona ili drugog kantonalnog propisa, u drugom stupnju rjeava nadleni
kantonalni organ iz odgovarajue upravne oblasti, ako kantonalnim zakonom nije
utvrena nadlenost drugog organa.
(4) Protiv prvostepenih rjeenja opinskog naelnika i gradonaelnika, odnosno opinskih
i gradskih slubi za upravu koja su u upravnom postupku donesena na osnovu federalnog
zakona ili drugog federalnog propisa, u drugom stupnju rjeava nadleni federalni organ
uprave iz odgovarajue upravne oblasti, ako federalnim zakonom nije utvrena
nadlenost drugog organa.
lan 224.
(1) O albi protiv prvostepenih rjeenja kantonalnih organa uprave i ustanova donesenih
na osnovu zakona i drugih propisa kantona rjeava nadleni organ kantona odreen
zakonom kantona.
(2) O albi protiv prvostepenih rjeenja kantonalne uprave, odnosno kantonalne ustanove
koje se nalae u sustavu kantonal-nog organa uprave rjeava kantonalni organ uprave u
ijem se sustavu nalazi ta uprava, odnosno ustanova.
(3) O albi protiv prvostepenih rjeenja organizacionih jedinica kantonalnih organa
uprave i kantonalnih ustanova, koje su osnovane van sjedita kantonalnog organa uprave
i kantonalne ustanove sa zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti
kantonalnog organa uprave i kantonalne ustanove, rjeavaju kantonalni organ uprave i
kantonalna ustanova kojoj pripada ta organizaciona jedinica.
(4) O albi protiv prvostepenih rjeenja kantonalnih organa uprave i kantonalnih ustanova
donesenih na osnovu federalnih zakona i drugih federalnih propisa rjeavaju nadleni
federalni organ uprave odnosno federalna ustanova iz odgovarajue upravne oblasti.
(5) O albi protiv prvostepenih rjeenja federalne uprave, odnosno federalne ustanove
koje se nalaze u sastavu federalnog organa uprave rjeava federalni organ uprave u ijem
se sastavu nalazi ta uprava odnosno ustanova.
(6) O albi protiv prvostepenih rjeenja organizacionih jedinica federalnih organa uprave
i federalnih ustanova koje su osnovane van sjedita federalnog organa uprave i federalne
ustanove sa zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti federalnog
organa uprave i federalne ustanove rjeava federalni organ uprave, odnosno federalna
ustanova, kome pripada ta organizaciona jedinica.
(7) O albi protiv prvostepenih rjeenja federalnih organa uprave i federalne ustanove
rjeava federalni organ odreen federalnim zakonom.
lan 225.
(1) O albi protiv rjeenja donesenog na osnovu lana 201. ili 202. ovog zakona rjeava
organ koji je nadlean za rjeavanje o albi protiv rjeenja organa koji je izdao (lan 201),
odnosno donio (lan 202.) pobijano rjeenje, ako posebnim propisom nije odreeno da o
albi rjeava drugi organ. U ovim sluajevima drugostepeni organ moe samo ponititi
pobijano rjeenje, a ne moe ga izmijeniti.
(2) Ako je organ koji je prema stavu 1. ovog lana imao da rjeava o albi dao suglasnost,
odobrenje ili potvrdu na prvostepeno rjeenje, o albi rjeava organ odreen zakonom, a
ako takav organ nije odreen, protiv ovakvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti
upravni spor kod nadlenog suda.
lan 226.
(1) O albi protiv prvostepenog rjeenja koje donosi poduzee (drutvo), ustanova ili
drugo pravno lice rjeava organ odreen statutom odnosno drugim opim aktom tih
pravnih lica, ako zakonom nije propisano da o albi rjeava drugi organ.
(2) O albi protiv prvostenog rjeenja institucije koja ima javne ovlasti rjeava organ
odreen statutom te institucije, ako zakonom kojim je data javna ovlast nije propisano da
o albi rjeava organ uprave odnosno drugi organ.
(3) Ako za rjeavanje o albi nije odreen organ u smislu odredaba st. 1. i 2. ovog lana,
o albi rjeava organ uprave nadlean za odgovarajuu upravnu oblast.
3. Rok za albu
lan 227.
(1) alba protiv rjeenja se podnosi u roku od 15 dana, ako zakonom nije drugaije
odreeno.
(2) Rok za albu za svaku osobu i za svaki organ kojima se rjeenje dostavlja rauna se
od dana dostavljanja rjeenja.
lan 228.
(1) U toku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti. Kad je alba propisno izjavljena,
rjeenje se ne moe izvrsiti sve dok se rjeenje koje je doneseno o albi ne dostavi
stranci.
(2) Iznimno, rjeenje se moe izvriti u albenom roku, kao i posto je alba izjavljena,
ako je to zakonom predvieno ili ako je rije o poduzimanju hitnih mjera (lan 139. stav
1. taka 4), ili ako bi usljed odgaanja izvrenja bila nanesena nekoj stranci teta koja se
ne bi mogla popraviti. U posljednjem sluaju moe se traiti odgovarajue osiguranje od
stranke u ijem se interesu provodi izvrenje i ovim osiguranjem uvjetovati izvrenje.
4. Sadraj albe
lan 229.
(1) U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, oznaujuci naziv organa koji ga je
donio, i broj i datum rjeenja. Dovoljno je da alilac izloi u albi u kom je pogledu
nezadovoljan rjeenjem, ali albu ne mora posebno obrazloiti.
(2) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da obrazloi
zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku.
(3) Ako su u albi iznesene nove injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije ili
vie stranaka sa suprotnim interesima, albi se prilaze jo i onoliko prepisa albi koliko
ima takvih stranaka. U takvom sluaju organ dostavlja svakoj takvoj stranci prepis albe i
ostavlja joj rok da se o novim injenicama i dokazima izjasni. Ovaj rok ne moe biti krai
od osam, ni dui od 15 dana.
5. Predavanje albe
lan 230.
(1) alba se neposredno predaje ili alje potom organu koji je donio prvostepeno
rjeenje.
(2) Ako je alba predata ili poslata neposredno drugostepenom organu, on je odmah alje
organu prvog stupnja.
(3) alba predata ili poslata neposredno drugostepenom organu u pogledu roka, smatra se
kao da je predata prvostepenom organu.

6. Rad prvostepenog organa po albi
lan 231.
(1) Organ prvog stupnja ispituje da li je alba doputena, pravovremena i izjavljena od
ovlatene osobe.
(2) Nedoputenu, nepravovremenu ili od neovlatene osobe izjavljenu albu organ prvog
stupnja odbacit e svojim rjeenjem.
(3) Pravovremenost albe koja je predata ili poslata neposredno drugostepenom organu,
organ prvog stupnja cijeni prema danu kad je predata, odnosno poslata drugostepenom
organu.
(4) Protiv rjeenja kojim je alba odbaena na osnovu stava 2. ovog lana, stranka ima
pravo albe. Ako organ koji rjeava o albi utvrdi da je alba opravdana rijeit e ujedno i
o albi koja je bila odbaena.
lan 232.
(1) Ako organ prvog stupnja koji je donio rjeenje utvrdi da je alba opravdana, a nije
potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem
zamijeniti rjeenje koje se albom pobija.
(2) Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.
lan 233.
(1) Ako organ koji je donio rjeenje utvrdi povodom albe da je provedeni postupak bio
nepotpun, a da je to moglo uticati na rjeavanje stvari, on je duan postupak upotpuniti u
skladu s odredbama ovog zakona.
(2) Organ koji je donio rjeenje upotpunit e postupak i onda kad alilac iznese u albi
takve injenice i dokaze koji bi mogli uticati na drugaije rjeenje stvari, ako je aliocu
morala biti data mogunost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja a
ta mu mogunost nije bila data, ili mu je bila data a on je propustio da je koristi, ali je u
albi opravdao to proputanje.
(3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rjeenje moe, u granicama
zahtjeva stranke, stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se
albom pobija.
(4) Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.

lan 234.
Kad je rjeenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je
bio obavezan, ili kad je doneseno po lanu 139. stav 1. ta. 1., 2. i 3. ovog zakona, ali
stranci nije bila data mgunost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od
vanosti za donoenje rjeenja, a stranka u albi trai da se ispitni postupak provede,
odnosno da joj se prui mogunost da se izjasni o takvim injenicama i okolnostima,
prvostepeni organ je duan da provede taj postupak. Nakon provoenja postupka
prvostepeni organ moe uvaiti zahtjev iz albe i donijeti novo rjeenje.
lan 235.
(1) Kad organ koji je donio rjeenje utvrdi da je podnesena alba doputena,
pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe, a nije sukladno odredbama l. 232. do 234.
ovog zakona novim rjeenjem zamijenio rjeenje koje se albom pobija, duan je, bez
odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema albe, poslati albu organu
nadlenom za rjeavanje o albi.
(2) Uz albu je duan priloiti sve spise koji se odnose na predmet.
7. Rjeavanje drugostepenog organa o albi
lan 236.
(1) Ako je alba nedoputena, nepravovremena ili izjavljena od neovlatene osobe, a
prvostepeni organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbacit e je rjeenjem organ koji
je nadlean za rjeavanje o albi.
(2) Ako albu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rjeavanje.
(3) Drugostepeni organ moe odbiti albu, ponititi rjeenje u cijelosti ili djelimino, ili
ga izmijeniti.
lan 237.
(1) Drugostepeni organ e odbiti albu kad utvrdi da je postupak koji je rjeenju
prethodio pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba
neosnovana.
(2) Drugostepeni organ e odbiti albu i kad utvrdi da je u prvostepenom postupku bilo
nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli uticati na rjeenje stvari.
(3) Kad drugostepeni organ utvrdi da je prvostepeno rjeenje na zakonu zasnovano, ali
zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni, on e u svom rjeenju
izloiti te razloge, a albu odbiti.
lan 238.
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da je u prvostepenom postupku uinjena nepravilnost
koja ini rjeenje nitavim (lan 264.), proglasit e takvo rjeenje nitavim, kao i onaj dio
postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je prvostepeno rjeenje donio nenadlean organ,
ponistit e to rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom organu na
rjeavanje.
lan 239.
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom postupku injenice nepotpuno
ili pogreno utvrene, da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi
bila od uticaja na rjeenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u
protivrjenosti s obrazloenjem, on e upotpuniti postupak i otkloniti izloene nedostatke,
bilo sam bilo preko prvostepenog organa ili kog drugog zamoljenog organa, a ti organi su
duni postupiti po traenju drugostepenog organa. Ako drugostepeni organ utvrdi da se
na osnovu injenica utvrenih u upotpunjenom postupku stvar mora rijeiti drugaije
nego to je rijeena prvostepenim rjeenjem, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno
rjeenje i sam rijeiti stvar.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da e nedostatke prvostepenog postupka brze i
ekonominije otkloniti prvostepeni organ, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno
rjeenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. U tom sluaju
drugostepeni organ je duan svojim rjeenjem da ukae prvostepenom organu u kom
pogledu treba upotpuniti postupak, a prvostepeni organ je duan u svemu da postupi po
drugostepenom rjeenju i bez odgaanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema
predmeta, da donese novo rjeenje. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.
lan 240.
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom rjeenju pogreno ocijenjeni
dokazi, da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak glede injeninog stanja,
da je pogreno primijenjen pravni propis na osnovu koga se rjeava stvar, da je u istoj
upravnoj stvari ve jednom poniteno prvostepeno rjeenje, a posebno ako prvostepeni
organ nije u svemu postupio po drugostepenom rjeenju ili ako utvrdi da je na osnovu
slobodne ocjene trebalo donijeti drugaije rjeenje, on e svojim rjeenjem ponititi
prvostepeno rjeenje i sam rijeiti stvar.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je rjeenje pravilno glede utvrenih injenica i u
pogledu primjene zakona, ali da se cilj zbog koga je rjeenje doneseno moe postii i
drugim sredstvima povoljnijim za stranku, izmijenit e prvostepeno rjeenje u tom
smislu.

lan 241.
(1) Radi pravilnog rjeenja stvari drugostepeni organ moe povodom albe izmijeniti
prvostepeno rjeenje u korist alioca i mimo zahtjeva postavljenog u albi, a u okviru
zahtjeva postavljenog u prvostepenom postupku, ako se tim ne vrijea pravo druge osobe.
(2) S istim ciljem drugostepeni organ moe povodom albe izmijeniti prvostepeno
rjeenje na tetu alioca, ali samo iz nekog od razloga predvienih u l. 260., 263. i 264.
ovog zakona.
lan 242.
(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na rjeenje sukladno se primjenjuju i na rjeenja
koja se donose po albi.
(2) U obrazloenju drugostepenog rjeenja moraju se ocijeniti i svi navodi albe. Ako je
ve prvostepeni organ u obrazloenju svog rjeenja pravilno ocijenio navode koji se u
albi iznose, drugostepeni organ se moe u svom rjeenju samo pozvati na razloge
iznesene u prvostepenom rjeenju.
8. alba kad prvostepeno rjeenje nije doneseno u zakonskom roku
lan 243.
(1) Ako je albu izjavila stranka po ijem zahtjevu prvostepeni organ nije donio rjeenje
u zakonskom roku (lan 216. st. 1. i 2), drugostepeni organ je duan odmah, a najkasnije
u roku od tri dana od prijema albe traiti da mu prvostepeni organ odmah dostavi sve
spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku.
Prvostepeni organ je obavezan postupiti po tom traenju u roku koji odredi drugostepeni
organ s tim da taj rok ne moe biti dui od pet dana. Ako drugostepeni organ utvrdi da
rjeenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke, odredit
e prvostepenom organu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui od 15 dana i
vratiti mu sve spise predmeta na rjeavanje.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da razlozi zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku
nisu opravdani, on e rijeiti stvar prema spisima predmeta i donijet e svoje rjeenje, ako
je to mogue, a ako se stvar ne moe rijeiti prema spisima predmeta, sam e provesti
postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar. Izuzetno, ako drugostepeni organ utvrdi da e
postupak bre i ekonominije provesti prvostepeni organ, naloit e tom organu da to
uini i da mu prikupljene podatke dostavi u odreenom roku koji ne moe biti dui od
osam dana, a prvostepeni organ je obavezan postupiti po tom traenju. Nakon to
prvostepeni organ dostavi traene podatke i dokae, drugostepeni organ e odmah rijeiti
stvar. Rjeenje drugostepenog organa doneseno po ovoj odredbi je konano.

9. Rok za donoenje rjeenja o albi
lan 244.
(1) Rjeenje o albi mora se donijeti i dostaviti stranci to prije, a najkasnije u roku od 30
dana raunajui od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odreen krai rok.
(2) Ako stranka odustane od albe, postupak u vezi sa albom obustavlja se zakljukom.
10. Dostavljanje drugostepenog rjeenja
lan 245.
Organ koji je rijesio stvar u drugom stupnju alje, po pravilu, svoje rjeenje sa spisima
predmeta prvostepenom organu, koji je duan da rjeenje dostavi strankama u roku od pet
dana od dana prijema spisa.
B) VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
XV - OBNOVA POSTUPKA
1. Pokretanje obnove postupka
lan 246.
Postupak okonan rjeenjem ili zakljukom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka u
upravnom postupku (konano u upravnom postupku) obnovit e se:
1) ako se sazna za nove injenice, ili se utvrdi ili stekne mogunost da se upotrijebe novi
dokazi koji bi, sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti
do drugaijeg rjeenja da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u
ranijem postupku;
2) ako je rjeenje doneseno na osnovu lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili
vjetaka, ili ako je dolo kao posljedica nekog djela kanjivog po kaznenom zakonu;
3) ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o
privrednom prestupu, a ta presuda je pravomono ukinuta;
4) ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na osnovu neistinitih navoda stranke
kojima je organ koji je vodio postupak bio doveden u zabludu;
5) ako se rjeenje organa koji je vodio postupak temelji na nekom prethodnom pitanju a
nadleni organ je to pitanje kasnije rijeio u bitnim takama drugaije;
6) ako je u donoenju rjeenja uestvovala slubena osoba koja je po zakonu morala biti
izuzeta;
7) ako je rjeenje donijela slubena osoba nadlenog organa koja nije bila ovlatena za
njegovo donoenje;
8) ako kolegijalni organ koji je donio rjeenje nije rjeavao u sastavu predvienom
vaeim propisima ili ako za rjeenje nije glasala propisana veina;
9) ako osobi koja je trebala da sudjeluje u svojstvu stranke nije bila data mogunost da
sudjeluje u postupku;
10) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebalo da je zastupa;
11) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogunost da se pod uvjetima
iz lana 16. ovog zakona slui svojim jezikom.
lan 247.
(1) Obnovu upravnog postupka moe traziti stranka, a organ koji je donio rjeenje kojim
je postupak okonan moe pokrenuti obnovu postupka po slubenoj dunosti.
(2) Zbog okolnosti navedenih u lanu 246. ta. 1., 6., 7., 8. i 11. ovog zakona, stranka
moe traiti obnovu postupka samo ako bez svoje krivice nije bila u stanju da u ranijem
postupku iznese okolnosti zbog kojih trai obnovu.
(3) Iz razloga navedenih u lanu 246. ta. 6. do 11. ovog zakona, stranka ne moe traiti
obnovu postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku.
(4) Tuilac moe traiti obnovu postupka pod istim uvjetima kao i stranka.
lan 248.
Ako je rjeenje po kome se trai obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora,
obnova se moe dozvoliti samo zbog onih injenica koje je organ utvrdio u ranijem
upravnom postupku, a ne i zbog injenica koje je utvrdio sud u svom postupku.
lan 249.
(1) Stranka moze traiti obnovu postupka u roku od 30 dana, i to:
1) u sluaju iz lana 246. taka 1. - od dana kad je stranka mogla iznijeti nove injenice,
odnosno upotrijebiti nove dokaze;
2) u sluaju iz lana 246. ta. 2. i 3. - od dana kad je stranka saznala za pravomonu
presudu u kaznenom postupku, ili u postupku o privrednom prestupu, a ako se postupak
ne moe provesti, od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog
kojih se postupak ne moe pokrenuti, odnosno za okolnosti zbog kojih nema mogunosti
za kazneno gonjenje, odnosno za gonjenje za privredni prestup;
3) u sluaju iz lana 246. taka 5. - od dana kad je stranka mogla upotrijebiti novi akt
(presudu, rjeenje);
4) u sluaju iz lana 246. ta. 4., 6., 7., i 8. - od dana kad je stranka saznala za razlog
obnove;
5) u sluaju iz lana 246. ta. 9., 10. i 11. - od dana kad je rjeenje dostavljeno stranci.
(2) Ako bi rok odreen u stavu 1. ovog lana poeo tei prije nego to je rjeenje postalo
konano u upravnom postupku, taj e se rok raunati od dana kad rjeenje postane
konano, odnosno od dostavljanja konanog rjeenja nadlenog organa.
(3) Nakon proteka roka od pet godina od dostavljanja konanog rjeenja stranci obnova
se ne moe traiti niti se moe pokrenuti po slubenoj dunosti.
(4) Iznimno, i poslije roka od pet godina obnova se moe traiti odnosno pokrenuti samo
iz razloga navedenih u lanu 246. ta. 2., 3. i 5. ovog zakona.
lan 250.
(1) Upravni postupak moe se obnoviti iz razloga navedenih u lanu 246. taka 2. ovog
zakona i ako se kazneni postupak ne moe provesti, ili ako postoje okolnosti zbog kojih
se postupak ne moe pokrenuti.
(2) Prije donoenja zakljuka o obnovi upravnog postupka iz razloga navedenih u lanu
246. taka 2. ovog zakona slubena osoba e od organa nadlenog za kazneno gonjenje
zatraiti obavjetenje o tome da li je kazneni postupak obustavljen, odnosno da li postoje
okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. Slubena osoba ne mora zatraiti
takvo obavjetenje ako je nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja ili ako je nastupila
smrt lica na iju se kaznenu odgovornost ukazuje u zahtjevu za obnovu upravnog
postupka, odnosno ako okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti sama
slubena osoba moe sa sigurnou utvrditi.
lan 251.
Stranka je duna u prijedlogu za obnovu postupka uiniti vjerojatnim okolnosti na kojim
temelji prijedlog, kao i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku.
2. Rjeavanje o obnovi postupka
lan 252.
(1) Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje ili alje organu koji je o predmetu
rjeavao u prvom stupnju ili organu koji je donio rjeenje kojim je postupak okonan.
(2) O prijedlogu za obnovu postupka rjeava onaj organ koji je donio rjeenje kojim je
postupak okonan.
(3) Kad se obnova trai po rjeenju koje je doneseno u drugom stupnju, prvostepeni
organ koji primi prijedlog za obnovu prikljuit e spise predmeta prijedlogu i poslat e
organu koji je rjeavao u drugom stupnju odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana
prijema prijedloga.
lan 253.
(1) Kad organ koji je nadlean za rjeavnaje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog,
duan je da ispita da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlatene osobe i da li je
okolnost na kojoj se prijedlog temelji uinjena vjerovatnom.
(2) Ako uvjeti iz stava 1. ovog lana nisu ispunjeni, nadleni organ e svojim zakljukom
odbaciti prijedlog.
(3) Ako su uvjeti iz stava 1. ovog lana ispunjeni, nadleni organ e ispitati da li su
okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti
do drugaijeg rjeenja, pa ako utvrdi da nisu, odbit e prijedlog svojim rjeenjem.
lan 254.
(1) Ako nadleni organ ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu na osnovu lana 253.
ovog zakona, donijet e zakljuak da se obnova postupka dozvoljava i odredit e u kome
e se opsegu postupak obnoviti. Ako se obnova postupka pokree po slubenoj dunosti,
nadleni organ donijet e zakljuak kojim se obnova dozvoljava, ako prethodno utvrdi da
su za obnovu ispunjeni zakonski uvjeti. Ranije radnje u postupku na koje ne utjeu
razlozi obnove nee se ponavljati.
(2) Kad je to prema okolnostima sluaja mogue, a u interesu je ubrzanja postupka,
nadleni organ moe, im utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, prei na one radnje
postupka koje se imaju obnoviti ne donoseci poseban zakljuak kojim se obnova
dozvoljava.
(3) Kad o prijedlogu za obnovu odluuje drugostepeni organ, on e sam izvriti potrebne
radnje u obnovljenom postupku, a izninmo, ako utvrdi da e te radnje brze i ekonominije
izvrsiti prvostepeni organ, naloit e mu da to uini i da mu materijal o tome dostavi u
odreenom roku, koji ne moe biti dui od osam dana. Prvostepeni organ je obavezan
postupiti po nalogu drugostepenog organa.
lan 255.
Na osnovu podataka pribavljenih u prijanjem i u obnovljenom upravnom postupku,
nadleni organ donosi rjeenje o stvari koja je bila predmet obnove postupka i njime
moe prijanje rjeenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti
novim rjeenjem. U ovom drugom sluaju, a s obzirom na sve okolnosti pojedinog
sluaja, organ moe prijanje rjeenje ponititi ili ukinuti.
lan 256.
(1) Protiv zakljuka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rjeenja
donesenog u obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je taj zakljuak,
odnosno rjeenje donio prvostepeni organ.
(2) Ako je zakljuak ili rjeenje u obnovi postupka donio drugostepeni organ, protiv tog
zakljuka, odnosno rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog
suda.

lan 257.
(1) Prijedlog za obnovu postupka, po pravilu, ne odgaa izvrenje rjeenja po kome se
obnova trai, ali organ koji je nadlean za odluivanje o prijedlogu za obnovu postupka,
ako smatra da e prijedlog za obnovu biti uvaen, moe po slubenoj dunosti ili na
zahtjev stranke rijeiti da se odgodi izvrenje dok se ne odlui o pitanju obnove postupka.
(2) Zakljuak kojim se dopusta obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protiv koga je
obnova dozvoljena.

XVI - OSOBITI SLUAJEVI PONITAVANJA, UKIDANJA I MIJENJANJA
RJEENJA
1. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi s upravnim sporom
lan 258.
(1) Organ protiv ijeg je rjeenja pravovremeno pokrenut upravni spor moe do
okonanja spora, ako uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz
onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje, ako se time ne vrijea pravo
stranke u upravnom postupku ili tree osobe.
(2) Rjeenje o ponitavanju ili izmjeni rjeenja sukladno odredbi stava 1. ovog lana,
organ donosi po slubenoj dunosti u momentu kad iz tube koju mu je sud dostavio na
odgovor i uvidom u cijeli spis utvrdi da je tuba osnovana.
(3) Rjeenje doneseno po odredbi stava 2. ovog lana dostavlja se stranci i sudu kod
kojeg je pokrenut upravni spor. Rjeenje se donosi u roku koji je sud odredio za davanje
odgovora na tubu, odnosno prije nego se okona upravni spor.
2. Zahtjev za zatitu zakonitosti
lan 259.
(1) Protiv pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni
spor, a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora, tuilac ima pravo da
podigne zahtjev za zatitu zakonitosti, ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon.
(2) Zahtjev za zatitu zakonitosti po odredbi stava 1. ovog lana moe se podii u roku od
30 dana od dana kad je rjeenje dostavljeno tuitelju, a ako mu nije dostavljeno - u roku
od tri mjeseca od dana dostavljanja stranci.
(3) Zahtjev za zatitu zakonitosti podie federalni tuitelj kad o zahtjevu rjava federalni
organ, a kantonalni tuitelj - kad o zahtjevu rjeava kantonalni organ odnosno gradska ili
opinska sluba za upravu.
(4) O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv rjeenja koje je u upravnom postupku donio
federalni organ uprave ili federalna ustanova rjeava federalni organ uprave koji je
nadlean za rjeavanje o albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog organa uprave
nema - Vlada Federacije.
(5) O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv rjeenja koje je u upravnom postupku donio
kantonalni organ uprave ili ustanova, odnosno gradska ili opinska sluba za upravu, o
zahtjevu za zatitu zakonitosti rjeava kantonalni organ uprave koji je nadlean za
rjeavanje po albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog organa uprave nema - vlada
kantona.
(6) Povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti nadleni organ moe ukinuti pobijano
rjeenje ili odbiti zahtjev. Protiv rjeenja donesenog po zahtjevu za zatitu zakonitosti
alba nije doputena.
(7) Inicijativu nadlenom tuiocu za podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti mogu
podnijeti i stranka i druga zainteresirana osoba.
3. Ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora
lan 260.
(1) Rjeenje koje je konano u upravnom postupku nadleni e organ ponititi po pravu
nadzora:
1) ako je rjeenje donio stvarno nenadleni organ a nije rije o sluaju predvienom u
lanu 264. taka 1. ovog zakona;
2) ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomocno rjeenje kojim je ta upravna stvar
drugaije rijeena;
3) ako je rjeenje donio jedan organ bez suglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja
drugog organa a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu utemeljenom na zakonu;
4) ako je rjeenje donio mjesno nenadlean organ;
5) ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge
nedoputene radnje.
(2) Rjeenje koje je konano u upravnom postupku moe se ukinuti po pravu nadzora ako
je njime oigledno povrijeen materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili
vie stranaka sa suprotnim interesima rjeenje se moe ukinuti samo po pristanku
zainteresiranih stranaka.
(3) Ako je za donoenje rjeenja nadlean organ uprave odnosno gradska ili opinska
sluba za upravu, a rjeenje je donijelo zakonodavno tijelo ili organ izvrne vlasti
Federacije ili kantona ili opine odnosno grada, takvo se rjeenje ne moe ponititi na
osnovu odredbe take 1. stava 1. ovog lana, zbog toga sto ga nije donio nadleni organ.
lan 261.
(1) Rjeenje moe ponititi ili ukinuti po pravu nadzora drugostepeni organ. Ako nema
drugostepenog organa, rjeenje moe ponititi ili ukinuti Vlada Federacije, ako se radi o
rjeenju federalnog organa uprave ili federalne ustanove, odnosno vlada kantona ako se
radi o rjeenju kantonalnog organa uprave ili kantonalne ustanove, kao i o rjeenju
opinskog naelnika ili gradonaelnika, odnosno opinske ili gradske slube za upravu.
(2) Nadleni organ donosi rjeenje o ponitenju rjeenja po slubenoj duznosti, na zahtjev
stranke, tuioca ili ombudsmena, a rjeenje o ukidanju po slubenoj dunosti ili na
zahtjev tuioca ili ombudsmena.
(3) Rjeenje o ponitenju na osnovu ta. 1., 2. i 3. stava 1. lana 260. ovog zakona moe
se donijeti u roku od pet godina, a na osnovu take 4. stava 1. tog lana - u roku od jedne
godine od dana kad je rjeenje postalo konano u upravnom postupku.
(4) Rjeenje o ponitenju rjeenja na osnovu lana 260. stav 1. taka 5. ovog zakona
moe se donijeti bez obzira na rokove utvrene u stavu 3. ovog lana.
(5) Rjeenje o ukidanju na osnovu stava 2. lana 260. ovog zakona moe se donijeti u
roku od jedne godine od dana kad je rjeenje postalo konano u upravnom postupku.
(6) Protiv rjeenja donesenog na osnovu lana 260. ovog zakona nije doputena alba,
ve se protiv njega moe neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
4. Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke
lan 262.
(1) Ako je pravomonim rjeenjem stranka stekla neko pravo, a organ koji je donio to
rjeenje smatra da je u tom rjeenju nepravilno primijenjen materijalni zakon, moe
rjeenje ukinuti ili izmijeniti radi njegovog usklaivanja sa zakonom samo ako stranka
koja je na osnovu tog rjeenja stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijea pravo
tree osobe. Pristanak stranke je obavezan i za izmjenu na tetu stranke pravomonog
rjeenja kojim je stranci odreena obaveza.
(2) Pod uvjetima iz stava 1. ovog lana, a na zahtjev stranke, moe se ukinuti ili
izmijeniti i pravomono rjeenje koje je nepovoljno po stranku. Ako organ utvrdi da
nema potrebe da se rjeenje ukine ili izmijeni, duan je da o tome obavijesti stranku.
(3) Izmjena rjeenja na osnovu ovog lana djeluje samo ubudue.
(4) Rjeenje na osnovu st. 1. i 2. ovog lana, donosi prvostepeni organ koji je donio
rjeenje, a drugostepeni organ samo kad je svojim rjeenjem odlucio o stvari. Ako je taj
organ ukinut ili je prestao biti nadlean u stvari o kakvoj je rije, rjeenje donosi organ
koji je za tu stvar nadlean u vrijeme donoenja rjeenja.
(5) alba protiv novog rjeenja donesenog na osnovu ovog lana doputena je samo ako
je to rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je rjeenje donio drugostepeni organ, odnosno
ako je rjeenje prvostepenog organa konano, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti
upravni spor.
5. Vanredno ukidanje rjeenja
lan 263.
(1) Izvrsno rjeenje moe se ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne
opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili
radi otklanjanja poremeaja u privredi, ako se to ne bi moglo uspjeno otkloniti drugim
sredstvima, kojima bi se manje diralo u steena prava. Rjeenje se moe ukinuti i samo
djelimino, u opsegu koliko je neophodno da se opasnost otkloni ili zatite navedeni javni
interesi.
(2) Ako je rjeenje donio prvostepeni organ, to rjeenje moe, u smislu stava 1. ovog
lana, ukinuti drugostepeni organ, a ako drugostepenog organa nema - odgovarajui
organ iz stava 1. lana 261. ovog zakona.
(3) Protiv rjeenja kojim se izvrsno rjeenje ukida doputena je alba samo kad je to
rjeenje donio prvostepeni organ. U suprotnom, protiv takvog rjeenja moe se
neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
(4) Stranka koja usljed ukidanja rjeenja trpi tetu ima pravo na naknadu samo stvarne
tete. Za rjeavanje o zahtjevu za naknadu tete nadlean je u prvom stepenu sud koji bi
po Zakonu o upravnim sporovima bio nadlean za rjeavanje upravnog spora protiv
rjeenja donesenog na osnovu ovog lana. O visini naknade tete ovaj sud rjeava po
opim pravilima o naknadi tete uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja.
6. Oglaavanje rjeenja nitavim
lan 264.
Nitavim se oglaava rjeenje:
1) koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o
kojoj se uope ne moe rjeavati u upravnom postupku;
2) koje bi svojim izvrenjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo po kaznenom
zakonu;
3) ije izvrenje uope nije mogue;
4) koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke (lan 124.), a na koje rjeenje
stranka nije naknadno izriito ili preutno pristala;
5) koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao
razlog nitavosti.
lan 265.
(1) Rjeenje se moe u svako doba oglasiti nitavim po slubenoj dunosti ili po
prijedlogu stranke ili tuioca ili ombudsmena.
(2) Rjeenje se moe oglasiti nitavim u cijelosti ili djelimino.
(3) Rjeenje oglasava nitavim organ koji ga je donio ili drugostepeni organ, a ako
drugostepenog organa nema odgovarajui organ iz stava 1. lana 261. ovog zakona.
(4) Protiv rjeenja kojim se neko rjeenje oglasava nitavim ili se odbija prijedlog stranke
ili tuioca, ili ombudsmena za oglaavanje rjeenja nitavim doputena je alba. Ako
nema organa koji rjeava o albi, protiv takvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti
upravni spor kod nadlenog suda.
7. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja
lan 266.
(1) Ponitavanjem rjeenja i oglaavanjem rjeenja nitavim, ponitavaju se i pravne
posljedice koje je takvo rjeenje proizvelo.
(2) Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo
do dana ukidanja, ali se onemoguava daljnje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog
rjeenja.
(3) Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za
obnovu postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, duan je bez
odgaanja da o tome obavijesti organ nadlean za pokretanje postupka i donoenje
rjeenja.
E T V R T I D I O
XVII - IZVRENJE RJEENJA I ZAKLJUAKA
1. Ope odredbe
lan 267.
(1) Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se posto postane izvrno.

(2) Prvostepeno rjeenje postaje izvrno:
1) istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena;
2) dostavom stranci, ako alba nije doputena;
3) dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenje;
4) dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.
(3) Drugostepeno rjeenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kad
se dostavi stranci.
(4) Ako je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u
ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrsno istekom tog roka. Ako rjeenjem nije odreen
rok za izvrenje radnje, rjeenje postaje izvrno u roku od 15 dana od dana donoenja
rjeenja. Rjeenjem ostavljeni rok za izvrenje rjeenja, odnosno propisani rok od 15 dana
za izvrenje poinje da tee od dana kad rjeenje, u smislu st. 2. i 3. ovog lana, postane
izvrsno.
(5) Izvrenje se moe provesti i na temelju zakljuenog poravnanja, ali samo protiv osobe
koja je uestvovala u zakljuivanju poravnanja.
(6) Ako se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka koje u postupku uestvuju sa
istovjetnim zahtjevima, alba koju podnese bilo koja od tih stranaka spreava izvrnost
rjeenja.
(7) Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rjesenje postalo izvrno ne moe se
traiti njegovo izvrenje.
lan 268.
(1) Zakljuak donesen u upravnom postupku izvrava se posto postane izvran.
(2) Zakljuak protiv koga se ne moze izjaviti posebna alba, kao i onaj zakljuak protiv
koga se moe izjaviti posebna alba koja ne odgaa izvrenje zakljuka, postaje izvrsan
priopenjem, odnosno dostavom stranci.
(3) Kad je zakonom ili samim zakljukom odreeno da alba odgaa izvrenje zakljuka,
zakljuak postaje izvran istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, a ako je
izjavljena dostavljanjem stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.
(4) U ostalim sluajevima zakljuak postaje izvran pod uvjetima propisanim za izvrsnost
rjeenja u lanu 267. st. 3., 4. i 6. ovog zakona.
(5) Odredbe ovog zakona o izvrenju rjeenja vae i za izvrenje zakljuka.

lan 269.
Izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novanih
potraivanja ili nenovanih obaveza.
lan 270.
(1) Kad postoji mugunost da se izvrenje provede na vie naina i primjenom raznih
sredstava, izvrenje e se provesti na onaj nain i primjenom onog sredstva koje dovodi
do cilja a koje je po izvrenika najblae.
(2) Nedjeljom i u dane praznika kada se ne radi,kao i nou, radnje izvrenja mogu se
provoditi samo iznimno i to ako postoji opasnost od nastanka znatne tete i ako je organ
koji provodi izvrenje izdao za to pismeni nalog.
lan 271.
(1) Izvrenje se provodi protiv osobe koja je obavezna da ispuni obavezu (izvrenik),
odnosno njegovih nasljednika ili pravnih slijednika.
(2) Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke.
(3) Po slubenoj dunosti izvrenje se provodi kad to nalaze javni interes. Izvrenje koje
je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (trailac izvrenja).
lan 272.
(1) Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), a u
sluajevima predvienim ovim zakonom - sudskim putem (sudsko izvrenje).
(2) Amdinistrativno izvrenje provode organi uprave po odredbama ovog, odnosno
posebnog zakona, a sudsko izvrenje - nadleni sud po propisima koji vae za sudsko
izvrenje.
lan 273.
(1) Izvrenje radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se administrativnim
putem.
(2) Izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja provodi se sudskim putem. Izuzetno,
izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja iz primanja na osnovu radnog odnosa
moze se provesti administrativnim putem po pristanku izvrenika.

lan 274.
(1) Administrativno izvrenje provodi organ uprave koji je o stvari rjeavao u prvom
stupnju, ako posebnim propisom nije za to odreen drugi organ.
(2) Ako je propisano da administrativno izvrenje ne moe provoditi organ uprave koji je
o stvari rjeavao u prvom stupnju, a posebnim propisima nije odreen organ koji je za to
ovlaten, izvrenje provodi opinska odnosno gradska sluba za upravu nadlena za
poslove ope uprave na ijem se podruju nalazi prebivalite, odnosno boravite
izvrenika, ako federalnim odnosno kantonalnim zakonom nije odreena nadlenost
drugog organa.
(3) Administrativno izvrenje rjeenja koja donose institucije koje imaju javne ovlasti,
koje nisu zakonom ovlatene da same izvravaju svoja rjeenja, dozvoljava i provodi
opinska odnosno gradska sluba za upravu nadlena za poslove ope uprave na ijem
podruju se nalazi prebivalite, odnosno boravite izvrenika, ako federalnim odnosno
kantonalnim zakonom nije odreena nadlenost drugog organa.
(4) Organi unutarnjih poslova duni su da organu nadlenom za provoenje izvrenja, na
njegov zahtjev, prue pomo u provoenju izvrenja.
lan 275.
(1) Da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja, potrebno je da organ nadlean za
provoenje administrativnog izvrenja donese po slubenoj dunosti ili na zahtjev
traioca izvrenja zakljuak o dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjenje
koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja. Protiv ovog zakljuka
doputena je alba nadlenom drugostepenom organu.
(2) Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja koje je doneseno u upravnoj stvari po slubenoj
dunosti, organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja duan je da donese
bez odgaanja kad je takvo rjeenje postalo izvrno, a najkasnije u roku od 30 dana od
dana kad je rjeenje postalo izvrno, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, s
tim da se taj rok moe produiti jo do 30 dana.
(3) Kad administrativno izvrenje ne provodi organ koji je rjeavao u prvom stupnju, ve
drugi organ odreen posebnim propisom, trailac izvrenja podnosi prijedlog za izvrenje
tom organu ili instituciji koja ima javne ovlasti, ako je ta institucija donijela rjeenje koje
se ima izvriti. Ako je rjeenje postalo izvrno, ovaj organ odnosno institucija stavlja na
rjeenje potvrdu da je postalo izvrno (potvrda izvrnosti) i dostavlja ga radi izvrenja
organu nadlenom za izvrenje, s tim to obavezno istovremeno mora predloiti i nain
izvrenja.
(4) Kad se po slubenoj dunosti ima provesti izvrenje rjeenja organa, odnosno
institucije koji imaju javne ovlasti, a nisu ovlateni za provoenje izvrenja, oni se radi
izvrenja obraaju organu nadlenom za izvrenje na nain propisan u stavu 3. ovog
lana.
lan 276.
(1) Administrativno izvrenje koje provodi organ, koji je o stvari rjeavao u prvom
stupnju, provodi se na osnovu rjeenja koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli
izvrenja.
(2) Administrativno izvrenje koje provodi neki drugi organ provodi se na osnovu
rjeenja na kom je stavljena potvrda izvrnosti i donesen zakljuak o dozvoli izvrenja.
lan 277.
(1) U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti alba, koja se odnosi samo na
izvrenje, a njome se ne moe pobijati pravilnost rjeenja koje se izvrava.
(2) alba se izjavljuje nadlenom drugostepenom organu. alba ne odgaa zapoeto
izvrenje. U pogledu roka za albu i organa nadlenog za rjeavanje o albi primjenjuju
se odredbe l. 223. do 228. ovog zakona.
lan 278.
(1) Organ nadlean za administrativno izvrenje obavezan je po slubenoj dunosti
obustaviti zapoeto izvrenje i provedene radnje ponititi, ako se utvrdi da je obaveza
izvrena, da izvrenje nije bilo uope doputeno, da je bilo provedeno prema osobi koja
nije u obavezi, ili ako trailac izvrenja odustane od svog zahtjeva, odnosno ako je
izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto
(2) Administrativno izvrenje e se odgoditi ako se utvrdi da je u pogledu izvrenja
obaveze dozvoljen poek, ili je umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno
rjeenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja. Odgaanje izvrenja
odobrava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja.
lan 279.
(1) Novane kazne izreene po ovom zakonu izvravaju organi nadleni za izvrenje
novanih kazni izreenih za prekraje.
(2) Novana kazna naplauje se u korist Federacije ili kantona ili opine odnosno grada,
zavisno od toga ciji je organ izrekao kaznu.
lan 280.
(1) Kad se ima provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku, organ
ije se rjeenje ima izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvrnosti (lan 275. stav 3.) i
dostavlja ga radi izvrenja sudu nadlenom za izvrenje.
(2) Rjeenje doneseno u upravnom postupku koje sadri potvrdu izvrnosti jeste osnov za
sudsko izvrenje. To izvrenje provodi se po propisima koji vae za sudsko izvrenje.
(3) Neosnovanu potvrdu izvrnosti ukinut e rjeenjem organ koji je potvrdu stavio i to
rjeenje odmah dostaviti sudu nadlenom za izvrenje.
2. Izvrenje nenovanih obaveza
lan 281.
Izvrenje radi ostvarenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se preko drugih osoba
ili prinudom.
a) Izvrenje preko drugih osoba
lan 282.
(1) Ako se izvrenikova obaveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i druga
osoba, a izvrenik je ne izvri uope ili je ne izvri u cijelosti, ova radnja e se izvriti
preko druge osobe, na troak izvrenika. Izvrenik mora biti na to prethodno pismeno
opomenut.
(2) U takvom sluaju organ koji provodi izvrenje moe zakljukom naloiti izvreniku
da unaprijed poloi iznos koji je potreban za podmirenje trokova izvrenja a da se
obraun naknadno izvri. Zakljuak o polaganju ovog iznosa je izvran.
b) Izvrenje prisilom
lan 283.
(1) Ako je izvrenik duan da neto dopusti ili da trpi, pa postupa protivno toj obavezi, ili
ako je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega da izvri druga
osoba, organ koji provodi izvrenje prisilit e izvrenika na ispunjavanje obaveze
izricanjem novanih kazni.
(2) Organ koji provodi izvrenje najprije e zaprijetiti izvreniku primjenom prisilnog
sredstva ako svoju obavezu ne izvri u ostavljenom roku. Ako izvrenik u toku tog roka
poduzme neku radnju protivno svojoj obavezi, ili ako ostavljeni rok bezuspjeno protee,
zaprijeeno prisilno sredstvo e se odmah izvriti, a ujedno e se odrediti novi rok za
izvrenje radnje i zaprijetiti novom, stroijom prisilnom mjerom.
(3) Prisilna novana kazna koja se na osnovu stava 2. ovog lana izrie prvi put ne moe
biti vea od 50 DM. Svaka kasnija prisilna novana kazna moe biti ponovo izreena u
istom iznosu.
(4) Naplaena novana kazna se ne vraa.

lan 284.
Ako se izvrenje nenovane obaveze ne moe uope ili ne moe pravovremeno provesti
primjenom sredstava predvienih u l. 282. i 283. ovog zakona, izvrenje se, prema
prirodi obaveze, moe provesti i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nije drugaije
odreeno.
lan 285.
(1) Kad je na osnovu rjeenja provedeno izvrenje, a to rjeenje se kasnije poniti ili
izmijeni, izvrenik ima pravo da trai da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da
se vrati u stanje koje proizilazi iz novog rjeenja.
(2) O traenju izvrenika iz stava 1. ovog lana rjeava organ koji je donio zakljuak o
dozvoli izvrenja.
3. Izvrenje radi osiguranja i privremeni zakljuak
a) Izvrenje radi osiguranja
lan 286.
(1) Radi osiguranja izvrenja moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego
to je ono postalo izvrsno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteano
izvrenje nakon to rjeenje postane izvrno.
(2) Ako je rije o obavezama koje se prisilno izvravaju samo na prijedlog stranke,
predlaga mora opasnost od spreavanja ili oteavanja ispunjenja uiniti vjerojatnim, a
organ moe izvrenje iz stavka 1. ovog lana uvjetovati davanjem osiguranja prema lanu
215. stavu 2. ovog zakona.
(3) Protiv zakljuka donesenog na prijedlog stranke za izvrenje radi osiguranja, kao i
protiv zakljuka donesenog po slubenoj dunosti, doputena je posebna alba. alba
protiv zakljuka kojim je odreeno izvrenje radi osiguranja ne odgaa provoenje
izvrenja.
lan 287.
(1) Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem.
(2) Kad se izvrenje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisima
koji vaze za sudsko izvrenje.

lan 288.
Izvrenje privremenog rjeenja (lan 215.) moe se provoditi samo u onom opsegu i u
onim sluajevima ukoliko je doputeno izvrenje radi osiguranja (l. 286. i 287.).

b) Privremeni zakljuak o osiguranju
lan 289.
(1) Ako postoji ili je uinjena bar vjerojatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da e
obavezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim osobama ili na drugi
nain, osujetiti ili znatno oteati izvrenje te obaveze, organ nadlean za donoenje
rjeenja o obavezi stranke moe prije donoenja rjeenja o toj obvezi donijeti privremeni
zakljuak radi osiguranja izvrenja obaveze. Pri donoenju privremenog zakljuka
nadleni organ duan je voditi rauna o odredbi lana 270. ovog zakona i obrazloiti
zakljuak.
(2) Donoenje privremenog zakljuka moe se uvjetovati davanjem osiguranja
predvienog u lanu 215. stavu 2. ovog zakona.
(3) Glede privremenog zakljuka donesenog na temelju stava 1. ovog lana, primjenjivat
e se odredbe lan 286. stav 3. i lana 287. ovog zakona.
lan 290.
(1) Ako je pravomonim rjeenjem utvreno da pravno ne postoji obaveza stranke za ije
je osiguranje bio donesen privremeni zakljuak, ili je na drugi nain utvreno da je
zahtjev za donoenje privremenog zakljuka bio neopravdan, predlaga u iju je korist
privremeni zakljuak donesen naknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana
donesenim zakljukom.
(2) O naknadi tete iz stava 1. ovog lana rjeava organ koji je donio privremeni
zakljuak.
(3) Ako je u sluaju iz stava 1. ovog lana oito da je privremeni zakljuak bio
isposlovan iz obijesti, predlaga e se kazniti novanom kaznom do 50 DM. Protiv
zakljuka o kazni doputena je posebna alba, koja odgaa izvrenje zakljuka.

PETI DIO
PROVOENJE ZAKONA I PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
XVIII - MJERE ZA PROVOENJE ZAKONA
lan 291.
(1) Institucije koje imaju javne ovlasti ne mogu u upravnom postupku koji one vode same
primjenjivati prisilne mjere privoenja ili dovoenja predviene u lanu 72. st. 3. i 4.,
lanu 167. stav 3. i lanu 179. st. 1. i 2. ovog zakona.
(2) Ako se u toku postupka koji vodi institucija koja ima javne ovlasti utvrdi da se
postupak ne moe provesti uope ili se ne moze pravilno provesti bez primjene prisilnih
mjera predvienih u odredbama stava 1. ovog lana, ta institucija e se obratiti
kantonalnom organu uprave nadlenom za poslove ope uprave, radi primjene te
prinudne mjere, ako federalnim, odnosno kantonalnim zakonom nije odreen drugi
organ. Na traenje institucije koja ima javne ovlasti, taj kantonalni organ je ovlaten da
primijeni predvienu prisilnu mjeru privoenja, odnosno dovoenja, ako se utvrdi da je to
neophodno radi provoenja postupka.
(3) Ako kantonalni organ uprave kome se institucija koja ima javne ovlasti obratila u
smislu stava 2. ovog lana, ne donese u roku od pet dana zakljuak o primjeni prinudne
mjere, duan je odmah obavijestiti tu instituciju zbog ega smatra da ne treba primijeniti
traenu prinudnu mjeru privoenja odnosno dovoenja.
(4) U sluaju, da organ iz stava 3. ovog lana ne donese u roku zakljuak o primjeni
prinudne mjere ili ne obavijesti instituciju u propisanom roku o razlozima
neprimjenjivanja prinudne mjere, institucija koja ima javne ovlasti moe u roku od osam
dana od isteka roka iz stava 3. ovog lana uloiti prigovor Federalnom ministarstvu
pravde. Ovaj organ duan je odluiti o prigovoru u roku od tri dana od prijema prigovora.
lan 292.
(1) U organima uprave, kao i u institucijama koje imaju javne ovlasti, ako zakonom nije
drugaije odreeno, ovlatenje za poduzimanje radnji u upravnom postupku i ovlatenje
za rjeavanje u upravnim stvarima (lan 36.) moe se dati samo osobi koja ima zakonom
propisanu odgovarajuu strunu spremu, radno iskustvo i poloen struni ispit.
(2) Osobe iz stava 1. ovog lana polau struni ispit prema federalnim propisima koji se
odnose na polaganje strunog ispita slubenika federalnih organa uprave.
lan 293.
(1) Rukovodioci federalnih i kantonalnih organa uprave, a u gradu - gradonaelnik i u
opini - opinski naelnik, odnosno rukovodioci institucija koje imaju javne ovlasti
odgovorni su za pravilnu i dosljednu primjenu ovog zakona, a naroito su odgovorni da
se upravne stvari rjeavaju u zakonom propisanim rokovima. U cilju pravilnog i
efikasnog rjeavanja stvari u upravnom postupku, te odgovorne osobe su obavezne
poduzimati mjere da se kontinuirano osigurava i provodi struno usavravanje slubenika
i drugih osoba koje rade na rjeavanju upravnih stvari.
(2) Slubena osoba koja je ovlatena za poduzimanje radnji u upravnom postupku,
odnosno koja je ovlatena za rjeavanje u upravnim stvarima, duna je da u roku od tri
dana od dana isteka roka za rjeavanje iz l. 216. i 244. ovog zakona obavijesti pismeno
stranku o razlozima zbog kojih rjeenje, odnosno zaklju ak nije donesen i o tome koje e
radnje poduzeti radi donoenja rjeenja, odnosno zakljuka i pouiti stranku koja pravna
sredstva moe koristiti. To obavjetenje se istovremeno mora da dostavi i odgovornim
osobama iz stava 1. ovog lana radi poduzimanja mjera da se rjeenje odnosno zakljuak
donese bez odlaganja.
(3) Slubena osoba iz stava 2. ovog lana koja je ovlatena da vodi upravni postupak,
odnosno da rjeava upravne stvari, ini tezu povredu radne dunosti, ako je njenom
krivicom dolo do neizvrenja odreenih procesnih radnji u upravnom postupku, zbog
kojih se rjeenje, odnosno zakljuak nije mogao donijeti u zakonskom roku.
(4) Nadlezna upravna inspekcija ima pravo da zahtijeva pokretanje postupka
odgovornosti kod nadlenog organa protiv rukovodioca organa uprave odnosno
rukovodioca institucije koja ima javne ovlasti, koji propusti vrenje dunosti iz stava 1.
ovog lana, kao i protiv onog koji, protivno lanu 292. ovog zakona, ovlasti slubenu
osobu za poduzimanje radnji u postupku ili za rjeavanje u upravnim stvarima koja ne
ispunjava propisane uvjete, kao i disciplinski postupak protiv osoba iz stava 3. ovog
lana.
lan 294.
(1) U gradu - gradonaelnik, a u opini - opinski naelnik, obavezni su jedanput
godinje podnijeti pismeni izvjetaj gradskom odnosno opinskom vijeu o rjeavanju
upravnih stvari u upravnom postupku svih gradskih, odnosno opinskih slubi za upravu.
(2) Primjerak izvjetaja iz stava 1. ovog lana, istovremeno se dostavlja i kantonalnom
organu uprave nadlenom za opu upravu.
(3) Kantonalni organi uprave i upravne ustanove obavezni su da godinji izvjetaj o
rjeavanju upravnih stvari u upravnom postupku iz svoje nadlenosti podnesu
kantonalnoj vladi, a federalni organ uprave i federalne ustanove izvjetaj podnose Vladi
Federacije.
(4) Kantonalni i federalni organi uprave obavezni su primjerak izvjetaja iz stava 3. ovog
lana, dostaviti i Federalnom ministarstvu pravde, a kantonalni organi uprave svoj
izvjetaj dostavljaju i kantonalnom organu uprave nadlenom za opu upravu.
(5) Kantonalni organ uprave nadlean za poslove ope uprave, odnosno Federalno
ministarstvo pravde, izvjetaj iz stava 2., odnosno stava 4. ovog lana, koriste za
poduzimanje odgovarajuih mjera putem upravne inspekcije i drugih mjera za koje su
zakonom ovlateni radi pravilne i dosljedne primjene odredaba ovog zakona.
(6) Izvjetaj iz stava 1. odnosno stava 3. ovog lana sadri naroito slijedee podatke:
broj podnesenih zahtjeva od stranaka, broj pokrenutih upravnih postupaka po slubenoj
dunosti, nain i rokove rjeavanja upravnih stvari u prvostepenom i drugostepenom
upravnom postupku, broj ponitenih odnosno ukinutih upravnih akata, broj odbaenih
zahtjeva, odnosno obustavljenih upravnih postupaka, broj i vrste primijenjenih prisilnih
mjera, odnosno izreenih novanih kazni i broj nerijeenih upravnih predmeta.
lan 295.
(1) Nain iskazivanja podataka u izvjetajima iz stava 1. odnosno izvjetajima iz stava 3.
lana 294. ovog zakona, za gradske, opinske i kantonalne organe uprave i upravne
ustanove propisuje rukovodilac kantonalnog organa uprave nadlenog za opu upravu, a
za izvjetaj federalnih organa uprave i federalnih ustanova - federalni ministar pravde.
(2) Federalni ministar pravde propisuje, po potrebi, obrasce za pozive, dostavnice,
nareenja za privoenje, odnosno dovoenje, zapisnike, zapisnike u vidu knjiga, rjeenja
iz lana 207. stav 1. i lana 211. i uvjerenja iz lana 118. stav 1. ovog zakona, kao i za
druge akte u upravnom postupku za potrebe federalnih organa uprave i federalnih
ustanova i federalnih institucija koje imaju javne ovlasti.
(3) Rukovodilac kantonalnog organa uprave nadlenog za opu upravu propisuje, po
potrebi, obrasce iz stava 2. ovog lana, za potrebe kantonalnih organa uprave i upravnih
ustanova, kantonalnih institucija koje imaju javne ovlasti i za gradske i opinske slube
za upravu.
lan 296.
(1) Na traenje graana, organa uprave, institucija koje imaju javne ovlasti, kao i drugih
organa i institucija, Federalno ministarstvo pravde duno je davati objanjenja o primjeni
odredaba ovog zakona.
(2) Objanjenja o primjeni odredaba ovog zakona Federalno ministarstvo pravde moe
davati i po slubenoj dunosti radi osiguranja jedinstvene primjene ovog zakona.
XIX - NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA
lan 297.
(1) Nadzor nad provoenjem ovog zakona u federalnim organima uprave i u federalnim
ustanovama i drugim federalnim organima, u federalnim institucijama koje imaju javne
ovlasti i u kantonalnim organima uprave i gradskim i opinskim slubama za upravu, u
pitanjima u kojima ti organi, slube i institucije u upravnom postupku rjeavaju o
upravnim stvarima na osnovu federalnog zakona ili drugog federalnog propisa - vri
Federalno ministarstvo pravde.
(2) Nadzor nad provoenjem ovog zakona u kantonalnim organima uprave i u
kantonalnim ustanovama, i u drugim kantonalnim organima, u gradskim i opinskim
slubama za upravu, kao i u institucijama koje vre javne ovlasti na osnovu kantonalnog
zakona, u pitanjima u kojima organi, sluzbe i institucije u upravnom postupku rjeavaju o
upravnim stvarima na temelju kantonalnog zakona i drugog kantonalnog propisa, kao i
propisa opinskog i gradskog vijea - vri kantonalni organ uprave nadlean za poslove
pravosua.
(3) Federalno ministarstvo pravde i kantonalni organ uprave nadlezan za poslove
pravosua, nadzor iz st. 1. i 2. ovog lana, nad provoenjem ovog zakona ostvaruju
prvenstveno putem upravne inspekcije, kao i na drugi zakonom dozvoljen nain.
(4) Organi, slube i institucije iz st. 1. i 2. ovog lana, duni su omoguiti ostvarivanje
uvida u upravno rjeavanje i postupati po nalozima upravne inspekcije koja vri nadzor i
na traenje te inspekcije dostavljati potrebne podatke, spise i obavjetenja o pitanjima
koja se odnose na upravne stvari koje se rjeavaju u upravnom postupku.
XX - KAZNENE ODREDBE
lan 298.
(1) Novanom kaznom od 2.000 do 8.000 KM kaznit e se za prekraj institucija koja
ima javne ovlasti:
1) ako za rjeavanje u upravnim stvarima, odnosno za poduzimanje radnji u postupku
odredi osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (lan 36. stav 2, u vezi s lanom 292.
stav 1),
2) ako odbije da primi pismeni podnesak stranke ili usmeno priopenje u zapisnik,
odnosno ne izda potvrdu o prijemu podneska (lan 65. st. 1,2. i 3),
3) ako izvri pozivanje nou suprotno odredbi lana 71. stav 2. ovog zakona,
4) ako se pozvana osoba prinudno privede, a u pozivu nije bila naznaena primjena te
mjere (lan 72. stav 3),
5) ako se po slubenoj dunosti ne pribavljaju podaci o injenicama o kojima se vodi
slubena evidencija ili ako se od stranke trai da pribavi i podnese dokaze koje bre i
lake moe pribaviti organ koji vodi postupak ili ako trai da stranka podnese uvjerenja
koja organi nisu duni izdavati (lan 134. stav 3. i lan 135. stav 2),
6) ako nije data mogunost stranci da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima se
zasniva rjeenje, odnosno da uestvuje u izvoenju dokaza ili je doneseno rjeenje prije
nego to se stranci prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima (lan 141.
stav 3),
7) ako na zahtjev stranke nee da izda uvjerenje ili drugu ispravu o injenicama o kojima
vodi slubenu evidenciju ili ako uvjerenje ili drugu ispravu ne izda u propisanom roku ili
ne donese rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja (lan 169. st. 1.2,5. i 6),
8) ako ne postupi po zahtjevu nadlenog organa u vezi s davanjem isprave (lan 166),
9) ako po zahtjevu stranke ne donese rjeenje i ne dostavi ga stranci u propisanom roku
(lan 216),
10) ako albu sa spisima ne dostavi drugostepenom organu u propisanom roku (lan 235),
11) ako ne postupi po traenju drugostepenog organa ili ako u svemu ne postupi po
drugostepenom rjesenju ili ako rjeenje ne donese u propisanom roku (lan 239),
12) ako na zahtjev drugostepenog organa ne dostavi u roku traeno obavjetenje ili ako
po nalogu drugostepenog organa ne donese rjeenje u propisanom roku, ili ako na zahtjev
drugostepenog organa ne prikupi traene podatke i ne dostavi ih u propisanom roku (lan
243),
13) ako ne donese rjeenje po albi u propisanom roku (lan 244),
14) ako ne postupi po nalogu drugostepenog organa ili traeni materijal ne dostavi u roku
(lan 254. stav 3),
15) ako onemoguava uvid u upravno rjeavanje ili ako ne postupi po nalozima
nadlenog organa, odnosno upravne inspekcije koja vri nadzor ili nee da dostavi
potrebne podatke, spise i obavjetenja na zahtjev organa odnosno upravne inspekcije
(lan 297. stav 4).
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana, kaznit e se novanom kaznom od 300 do 1.200
KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u
organu uprave, odnosno u slubi za upravu.
lan 299.
ima javne ovlasti:
1) ako ne prui zatraenu pravnu pomo ili ako ne postupi u vezi s molbom za pomo u
odreenom roku (lan 41. st. 1. i 2),
2) ako sasluanim osobama ne proita zapisnik ili ako onemogui da sasluane osobe
pregledaju zapisnik (lan 76. stav 1),
3) ako stranci ili drugoj osobi onemogui razgledanje spisa ili da prepisu potrebne spise
(lan 79.st. 1. i 2),
4) ako se ne sprovodi obavezno lino dostavljanje u sluajevima predvienim u odredbi
lana 83. stav 1. ovog zakona,
5) ako na zahtjev stranke nee da izda uvjerenje, odnosno ne donese rjeenje o odbijanju
zahtjeva u propisanom roku (lan 170. st. 1. i 3),
6) ako ispita kao svjedoka osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja
slubene, dravne ili vojne tajne (lan 173),
7) ako ne izda pismeno rjeenje u propisanom roku (lan 212),
8) ako izvri prisilno privoenje ili dovoenje suprotno lanu 291. stav 1. ovog zakona,
odnosno ako u roku ne donese zakljuak o primjeni prinudne mjere ili u roku ne odlui o
prigovoru (lan 291. st. 3. i 4),
9) ako ne poduzima mjere za kontinuirano struno osposobljavanje i usavravanje
slubenih osoba koje su ovlatene za rjeavanje u upravnim stvarima odnosno za
poduzimanje radnji u postupku ili ako ne osigurava rjeavanje upravnih stvari u
propisanim rokovima ili ako u propisanom roku ne obavijesti stranku o razlozima zbog
kojih rjeenje, odnosno zakljuak nije donesen (lan 293. st. 1. i 2).
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 200 do
800 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u
lan 300.
ima javne ovlasti:
1) ako ne izuzme slubenu osobu kada su ispunjeni uvjeti za izuzee (l. 42. i 43),
2) ako ne dozvoli stranci da se koristi strunim pomagaem (lan 62. stav 1),
3) ako se pozivanje osobe radi prijema pismena vri suprotno odredbi lana 80. stav 2.
ovog zakona,
4) ako se pismeno ne dostavlja punomoniku za primanje pismena (lan 88. stav 1),
5) ako ne poui svjedoka na koja pitanja moe uskratiti svjedoenje, odnosno o kojim
pitanjima vjetak moe uskratiti vjetaenje (lan 176. stav 3 i lan 185. stav 1).
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 150 do
600 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u
lan 301.
Do putanja u opticaj KM, novane kazne predvidjene u odredbama l. 298. do 300. ovog
zakona mogu se plaati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom
prometu Federacije BiH po srednjem teaju koji objavljuje nadlena financijska
institucija na dan plaanja.
lan 302.
(1) Odgovornom osobom u organu uprave, odnosno u slubi za upravu, u smislu odredbe
lana 298. stav 2, lana 299. stav 2. i lana 300. stav 2. ovog zakona, smatra se
rukovodilac organa uprave, za gradske slube za upravu - gradonaelnik, a u opinskim
slubama za upravu - opinski naelnik, kao i slubenik u tim organima i slubama koji
je ovlaten za rjeavanje u upravnim stvarima ili ovlaten za poduzimanje radnji u
upravnom postupku, odnosno drugi slubenik koji je zaduen da neposredno izvrsi
odreeni posao, a nije izvrio taj posao ili je izvrio radnju protivno datoj obavezi.
(2) Odgovornom osobom u instituciji koja ima javne ovlasti u smislu odredaba lana 298.
stav 2, lana 299. stav 2. i lana 300. stav 2. ovog zakona smatra se rukovodilac
institucije i druge osobe odreene statutom te institucije.

XXI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 303.
Upravni predmeti koji ne budu rijeeni do dana stupanja na snagu ovog zakona rijeit e
se po odredbama ovog zakona.
lan 304.
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o opem upravnom
postupku i drugih propisa o upravnom postupku koji se primjenjuju na teritoriji
Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Ovaj zakon uskladit e se sa odredbama odgovarajueg zakona koji donese
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, u roku koji bude odreen tim zakonom.
lan 305.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama
Federacije BiH".


06 Zakon o Upravnom Postupku FBiH

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

06 Zakon o Upravnom Postupku FBiH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU

You might also like