Sveuilite J. J.

Strossmayera u Osijeku Pravni fakultet Integrirani preddiplomski i diplomski studij prava Katedra upravnih znanosti

e!oja "ulka Pokretanje i voenje upravnog postupka Seminarski rad iz predmeta# $pravno pravo

Osijek% svi!anj &'((.

SADRAJ:
I.UVOD..1 1.1. a!"e#nost $a voenje upravnog postupka..% 1.%. a&e"a upravnog postupka....' 1.(. I$u$e)e s"u#*ene oso*e u upravno+ postupku...., 1.'. Stranke u upravno+ postupku.1... /o+uni0iranje tije"a i stranaka1 II. PO/R23A J2 POS3UP/A I 4A53J2VI S3RA A/A..1 %.1. Op)enito o pokretanju upravnog postupka.1 %.%. Spajanje i ra$!vajanje upravni6 stvari..17 %.(. I$+jena $a6tjeva stranke.17 %.'. O!ustanak o! $a6tjeva i o*ustava postupka..11 %... Postupak rje8avanja upravne stvari1% III. POS3UPA/ DO DO O92 J2 RJ292 JA.1% (.1. Ispitni postupak.1% (.%. Skra)eni postupak.1( (.(. Pose*ni ispitni postupak...1( (.'. Pret6o!no : preju!i0ije"no ; pitanje1' (... Us+ena rasprava..1. IV. DO/A4 I POS3UPA/...1, '.1. Doka$i i !oka$ivanje.1, '.%. Vrste !oka$ni6 sre!stava...1'.(. Osiguranje !oka$a..............................%7

V. RJ292 J2%7 ..1. Op)enito o !ono8enju rje8enja...%7 ..%. O*"ik i sastavni !ije"ovi rje8enje....%1 ..(. Vrste rje8enja...%% ..'. Rokovi $a !ono8enje rje8enja.%( .... Isprav"janje gre8aka u rje8enju......%' ..,. Ra$"ika i$+eu rje8enja i $ak"ju&ka..%' ,. 4ak"ju&ak.....%. Pri"og%, <iteratura.(7

I. UVOD

)akonom o op*em upravnom postupku ure+uju se pravila na temelju kojih tijela dr,avne uprave - ministarstva% dr,avne upravne organiza.ije% sredinji dr,avni uredi i uredi dr,avne uprave u ,upaniji/ i druga dr,avna tijela% tijela jedini.a lokalne i podrune -regionalne/ samouprave% pravne oso!e koje imaju javne ovlasti% u okviru djelokruga utvr+enog na temelju zakona% postupaju i rjeavaju u upravnim stvarima.(

sl.1. tijela dravne uprave

0rvatski sa!or donio je na 1. sjedni.i% &2. o,ujka &''1.% novi )akon o op*em upravnom postupku - u daljnjem tekstu# )$P / koji je stupio na snagu (.sijenja &'('. i koji !i tre!ao osigurati ravnote,u izme+u zahtjeva za o!jektivnim i !r,im odluivanjem s jedne% te zatitom prava i legitimnih interesa gra+ana i drugih stranaka koji sudjeluju u postupku% s druge strane.
&

Ovaj se )akon primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima. Samo se pojedina pitanja

upravnog postupka mogu zakonom urediti drukije% ako je to nu,no za postupanje u pojedinim upravnim podrujima% te ako to nije protivno temeljnim odred!ama i svrsi ovoga )akona. On se primjenjuje na odgovaraju*i nain i na sklapanje upravnih ugovora i na svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz podruja upravnog prava% koje ima neposredan uinak na prava% o!veze ili pravne interese stranaka% ako zakonom nije drukije propisano. 3ako+er se primjenjuje na odgovaraju*i nain i u postup.ima zatite prava% odnosno pravnih interesa stranaka u predmetima u kojima pravne oso!e koje o!avljaju javne slu,!e -u daljnjem tekstu#

)akon o op*em upravnom postupku - proi*eni tekst% arodne novine

425'1/% lanak (.

ovi zakon o op*em upravnom postupku 6777.iusinfo.hr5...53opi.al.asp89..6 U sreditu, :(.:.&''1.

pru,atelji javnih usluga/% odluuju o njihovim pravima% o!vezama ili pravnim interesima% ako zakonom nije propisana sudska ili druga pravna zatita. $ ovom seminarskom radu se govorit *u o pokretanju i vo+enju upravnog postupka. ;akle% upravni postupak je skup sustavno o!avljenih pravnih radnji to ih poduzimaju tijela dr,avne uprave i druga dr,avna tijela% tijela jedini.a lokalne i regionalne samouprave i pravne oso!e koje imaju javne ovlasti kada u okviru djelokruga svoje nadle,nosti rjeavaju o pravima i o!vezama pojedina.a u konkretnim upravnim stvarima. <elika novina novog )$P6a jest da je po prvi puta definiran pojam upravne stvari. Prema l.&. )$P6a upravna stvar je svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rjeava o pravima i o!vezama i pravnim interesima stranaka neposredno primjenjuju*i zakone i druge propise kojima se ure+uje odgovaraju*e upravno podruje. $pravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom odre+ena kao upravna stvar.: Pri pisanju ovog seminarskog rada koristio sam knjigu $pravno pravo Prof.dr.s.. "ranka "a!.a i $pravno pravo Prof.dr.s.. Ive "orkovi*a% )akon o op*em upravnom postupku% te jo neke lanke s interneta.

1.1. a!"e#nost $a voenje upravnog postupka

adle,nost je pravo i du,nost nekog tijela da rjeava konkretnu stvar u upravnom postupku. adle,nost dijelimo na stvarnu i mjesnu. )a vo+enje upravnog postupka stvarno su nadle,na javnopravna tijela. jihova stvarna nadle,nost utvr+uje se zakonom% a ukoliko stvarna nadle,nost nije odre+ena pozitivnim propisima% stvarno je nadle,no tijelo dr,avne uprave u ijem su djelokrugu poslovi op*e uprave. =jesna nadle,nost je pravo i du,nost javnopravnog tijela da postupa na odre+enom podruju ili po odre+enom kriteriju. Kriteriji za odre+ivanje mjesne nadle,nosti -forumi/ su# (.forum rei sitae > kada se upravni postupak vodi za nekretninu% mjesno je nadle,no ono tijelo na ijem se podruju nekretnina nalazi.4 &.forum sedis > kada se upravni postupak vodi prema pravnoj oso!i% mjesno je nadle,no ono tijelo na ijem podruju pravna oso!a ima sjedite.

op. .it.- !ilj (/ l. &. $pravni postupak prema novom )akonu o op*em upravnom postupku 425O1/%

kat6upravnihz.pravos.hr5media5Predavanja5$P?@< OAP?@<O.pdf% str. &.

:.forum a.tus > kada je predmet upravnog postupka djelatnost pravne oso!e% a djelatnost se o!avlja izvan sjedita% mjesno je nadle,no tijelo na ijem se podruju o!avlja ta djelatnost. 4.forum domi.ilii > kada se upravni postupak vodi prema fizikoj oso!i% mjesno je nadle,no tijelo na ijem podruju ona ima pre!ivalite. B.forum .asus > ako se mjesna nadle,nost ne mo,e utvrditi na ni jedan od ova etiri naina% mjesno je nadle,no ono tijelo na ijem je podruju dolo do povoda za pokretanje upravnog postupka. S o!zirom na prirodu nadle,nosti koja se oituje u injeni.i da je to prinudno pravo -ius .ogens/% pitanje mi.anja nadle,nosti rijeeno je na nain da je takvo mi.anje mogu*e samo na osnovi zakona. 3o su slijede*i sluajevi# Perpetuatio fori -ustaljivanje nadle,nosti/ > tijelo koje je mjesno nadle,no u trenutku

pokretanja postupka ostaje nadle,no do kraja postupka% ak i ako su se u me+uvremenu promijenile okolnosti z!og kojih !i neko drugo tijelo postalo mjesno nadle,no. ;elegatio fori > preputanje mjesne nadle,nosti drugom tijeluC u upravnom postupku mogu*e samo kada je to zakonom izriito doputeno. Supstitutio fori > ovlast da jedno tijelo oduzme upravni predmet iz nadle,nosti drugog tijela i rjeava ga umjesto njegaC tako+er doputeno samo kada to zakon izriito predvi+a. Prorogatio fori > mijenjanje mjesne nadle,nosti u upravnom postupku dogovorom izme+u javnopravnih tijela% javnopravnih tijela i stranaka% ili samih stranakaC u upravnom postupku nije doputeno% osim kada to zakon izriito predvi+a.B Suko! nadle,nosti nastaje kao posljedi.a mogu*eg razliitog tumaenja normi o nadle,nosti. )!og toga i u upravnom postupku mo,e do*i do suko!a izme+u tijela i pravnih oso!a koja postupaju po )$P6u oko pitanja tko je od njih nadle,an da postupa u odre+enoj stvari odnosno na odre+enom podruju. Diroko dana mogu*nost da upravne stvari rjeavaju prema odred!ama )$P6a razliita dr,avna tijela i pravne oso!e na temelju javnih ostavlja i veliku mogu*nost pojave razliitih o!lika suko!a nadle,nosti. )$P sadr,i detaljne odred!e o rjeavanju suko!a nadle,nosti.E Suko! nadle,nosti mo,e !iti pozitivan ili negativan% ovisno da
5

Ibid Ivo "orkovi*% $pravno pravo% arodne novine% )agre!% &''&.% str. 4(:.

li se dva ili vie javnopravnih tijela izjasne kao stvarno ili mjesno nadle,nim ili nenadle,nim u istoj upravnoj stvari. O suko!u nadle,nosti odluuje neposredno vie javnopravno tijelo -drugostupanjsko tijelo/ u djelokrugu kojeg se nalazi ta upravna stvar% a ako takvog tijela nema% o suko!u nadle,nosti odluit *e sredinje tijelo dr,avne uprave nadle,no za poslove op*e uprave. @ko su u suko!u nadle,nosti tijela dr,avne uprave i druga dr,avna tijela% ili tijela dr,avne uprave i tijela jedini.a lokalne i regionalne samouprave% ili druga dr,avna tijela i tijela jedini.a lokalne i regionalne samouprave% o tome *e !ez odgode odluiti sud nadle,an za upravne sporove. Postupak odluivanja o suko!u nadle,nosti pokre*e se na prijedlog tijela koje je posljednje rjeavalo o nadle,nosti ili na prijedlog stranke. 3ijelo koje rjeava o suko!u nadle,nosti istodo!no *e ponititi odluku koju je donijelo nenadle,no javnopravno tijelo% odnosno ponitit *e odluku kojom se nadle,no javnopravno tijelo proglasilo nenadle,nim% i dostaviti predmet na rjeavanje nadle,nom tijelu. Protiv odluke kojom je rijeeno o suko!u nadle,nosti ne mo,e se izjaviti ,al!a niti pokrenuti upravni spor. @ko je za ostvarenje nekog prava stranke potre!no voditi vie upravnih ili drugih postupaka% stran.i *e se omogu*iti da na jedinstvenom upravnom mjestu u javnopravnom tijelu podnese sve zahtjeve% koji *e se po slu,!enoj du,nosti !ez odgode dostaviti nadle,nim javnopravnim tijelima. Isto tako% na jedinstvenom upravnom mjestu stranke i druge zainteresirane oso!e mogu do!iti propisane o!ras.e% o!avijesti% savjete i drugu pomo* iz nadle,nosti javnopravnog tijela.2

1.%. a&e"a upravnog postupka

Filj je upravnog postupka da se u rjeavanju konkretne stvari do+e do materijalne istine i da se pritom adekvatno zatite kako prava i interesi stranaka tako i op*edrutveni interesi. 3o mo,e !iti postignuto samo uz strogo pridr,avanje osnovnih naela koja propisuje )akon. $ )akonu o op*em upravnom postupku postoje pojedina osnovna naela koja ine osnove na kojima on poiva.G 3a naela jesu# (.naelo zakonitosti > javnopravno tijelo rjeava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa% te op*ih akata donesenih na temelju zakonom utvr+enih javnih ovlasti. $ upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo zakonom ovlateno rjeavati po slo!odnoj o.jeni% odluka mora !iti donesena u grani.ama dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana.

op..it. -!ilj 4/ str. : lo...it. -!ilj E/ str. 4'&

&.razmjernosti u zatiti prava stranaka i javnog interesa > kad se na temelju propisa stran.i nala,e kakva o!veza% prema njoj *e se primjenjivati one mjere koje su za nju najpovoljnije ako se takvim mjerama posti,e svrha propisa. Pri vo+enju postupka javnopravna tijela du,na su strankama omogu*iti da to lake zatite i ostvare svoja prava vode*i pri tom rauna da ostvarivanje njihovih prava ne !ude na tetu prava tre*ih oso!a niti u protivnosti s javnim ineteresom. :.pomo*i stran.i > kad slu,!ena oso!a tijekom postupka sazna ili o.ijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava% upozorit *e je na to% kao i na posljedi.e njezinih radnji ili proputanja u postupku% a !rinut *e se i da neznanje odnosno neukost stranke ne !ude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju. 4.utvr+ivanja materijalne istine > u postupku tre!a utvrditi pravo stanje i u tu se svrhu moraju utvrditi sve injeni.e i okolnosti koje su !itne za zakonito i pravilno rjeavanje upravne stvari. B.samostalnosti i slo!odne o.jene dokaza > slu,!ena oso!a u javnopravnome tijelu samostalno utvr+uje injeni.e i okolnosti u postupku te na temelju utvr+enih injeni.a i okolnosti rjeava upravnu stvar. Koje *e injeni.e i okolnosti uzeti za dokazane% utvr+uje slu,!ena oso!a slo!odnom o.jenom% na temelju savjesne i !ri,ljive o.jene svakog dokaza pose!no i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata .jelokupnog postupka. E.uinkovitosti i ekonominosti > u upravnim stvarima tre!a postupati to je mogu*e jednostavnije% !ez odgode i uz to manje trokova% ali tako da se utvrde sve injeni.e i okolnosti !itne za rjeavanje o upravnoj stvari.1 2.pristupa poda.ima i zatite podataka > javnopravna tijela du,na su strankama omogu*iti pristup potre!nim poda.ima% propisanim o!ras.ima% internetskoj strani.i javnopravnog tijela i pru,iti im druge o!avijesti% savjete i strunu pomo*. $ postupku se moraju zatititi oso!ni i tajni poda.i% sukladno proipisima o zatiti oso!nih podataka% odnosno tajnosti podataka. G.pravo stranke na pravni lijek > protiv prvostupanjske odluke% odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari rijeilo u propisanom roku% stranka ima pravo ,al!e% ako zakonom nije drukije propisano. Protiv drugostupanjske odluke% odnosno protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije doputena ,al!a mo,e se
9

op..it. -!ilj 4/ str. :

pokrenuti upravni spor% a protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pru,atelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor. 1.zatita steenih prava stranaka > pravomo*nom odlukom kojom je stranka stekla odre+eno pravo odnosno kojom su stran.i odre+ene neke o!veze% mo,e se ponititi% ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima propisanim zakonom. ('.slu,!ena upora!a jezika i pisma > postupak se vodi na hrvatskom jeziku i pismu. Postupak se mo,e voditi i na drugom jeziku ili pismu koji su u slu,!enoj upora!i pri javnopravnom tijelu kod kojeg se vodi postupak% sukladno uvjetima utvr+enim propisima donesenim na temelju zakona o slu,!enoj upora!i jezika i pisma.('

1.(. I$u$e)e s"u#*ene oso*e u upravno+ postupku

)ahtjev za o!jektivno*u vo+enja upravnog postupka i rjeavanja name*e potre!u da se ponekad iskljui iz mogu*nosti vo+enja postupka i odluivanja odre+ena slu,!ena oso!a ija o!jektivnost i nepristranost mogu !iti upitni jer postoje izvjesne okolnosti koje takvu slu,!enu oso!u stavljaju u pose!an odnos !ilo prema samoj upravnoj stvari o kojoj se rjeava% !ilo prema su!jektima koji sudjeluju u postupku. )$P taksativno na!raja uvjete izuze*a koji su prema svojoj prirodi takvi da postojanje !ilo kojeg od njih dovodi do izuze*a slu,!ene oso!e ili prema njezinoj ini.ijativi ili na prijedlog stranke. 3o su sluajevi kad se slu,!ena oso!a mora izuzeti.(( 3i sluajevi su # a/ ako je slu,!ena oso!a u predmetu o kojem se vodi stranka% suovlatenik% odnosno suo!veznik% svjedok ili vjetak ili oso!a ovlatena za zastupanje% !/ ako je sa strankom ili oso!om ovlatenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji% a u po!onoj liniji do etvrtog stupnja zakljuno% !rani drug ili srodnik po taz!ini do drugog stupnja zakljuno% i po prestanku !raka% ./ sa strankom ili oso!om ovlatenom za zastupanje u odnosu skr!nika% posvojitelja ili posvojenika% d/ ako je sudjelovala u prvostupanjskom postupku izuzet *e se od vo+enja drugostupanjskom postupka. Slijede*i sluajevi su kada se slu,!ena oso!a mo,e izuzeti% a to su# a/ ako je slu,!ena oso!a sa strankom ili oso!om ovlatenom za zastupanje stranke u !liskom oso!nom odnosuC !/ ako je slu,!ena oso!a sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosuC ./ ako slu,!ena oso!a prema

10

Ibid op..it. -!ilj E/ str. 4(2

11

stran.i postupa diskriminiraju*eC d/ ako se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost slu,!ene oso!e.(&

1.'. Stranke u upravno+ postupku

Stranka u upravnom postupku je oso!a prema ijem se zahtjevu vodi upravni postupakC prema kojoj se vodi postupakC i oso!a koja ima pravni interes da sudjeluje u postupku koji mora dokazati. S postupovnopravnog gledita razlikujemo% dakle% aktivnu stranu - oso!a prema ijem je zahtjevu postupak pokrenut% pasivnu stranu - oso!a protiv koje se postupak vodi/ i umjeaa - oso!a koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku/. Stranka u upravnom postupku mo,e !iti svaka fizika i pravna oso!a% kao i skupina oso!a koje nemaju pose!nu pravnu oso!nost% ali imaju neku zajedniku povezni.u i mogu !iti nositelji prava i o!veza o kojima se u postupku rjeava -npr. stanari neke zgrade/. $vjeti za stranako djelovanje jesu# stranaka sposo!nost koja postoji kod onih su!jekata koji su sposo!ni da !udu nosio.i prava i o!veza. ;akle stranaka sposo!nost je sposo!nost !iti nosila. prava i o!veza. ;rugi uvjet je pro.esna sposo!nost koja jest sposo!nost samostalnog o!avljanja radnji u postupku% te kao tre*i stranaka legitima.ija kao ovlatenje oso!e da mo,e kao stranka sudjelovati u postupku. Po izriitoj zakonskoj odred!i radnje u postupku mogu poduzimati potpuno poslovno sposo!ne oso!e i oso!e s ogranienom poslovnom sposo!no*u kad im se na temelju zakona priznaje ograniena poslovna sposo!nost u upravnoj stvari koja je predmet postupka.(: )astupanje predstavljaju sve one situa.ije u kojima postupovne radnje ne poduzima stranka ve* to umjesto nje ini netko drugi% s tim da se tim radnjama ostvaruje pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka. )astupnik mora podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje. )$P poznaje etiri vrste zastupanja% a to su# zakonsko zastupanje, zastupanje preko punomonika, zajedniko predstavljanje (postupovna zajednica) i privremeni zastupnik . )a oso!e koje su potpuno ili djelomino liene poslovne sposo!nosti% pa ne mogu samostalno o!avljati radnje u postupku -nemaju pro.esnu iliti postupovnu sposo!nost/ va,i naelo da radnje u postupku o!avlja njihov zakonski zastupnik. )akonski zastupnik se odre+uje na osnovi zakona ili aktom nadle,nog dr,avnog tijela donesenim na osnovi zakona. )$P omogu*ava voditelju postupka da ukoliko posumnja da zakonski zastupnik ne ula,e dovoljno pozornosti u zastupanju% mo,e o tome o!avijestiti tijelo koje o!avlja nadzor nad zakonskim zastupnikom% te mu odrediti privremenog zastupnika. Pravnu oso!u zastupa zakonski
12

Ibid op..it. -!ilj 4/ str. B

13

zastupnik ili ovlateni predstavnik. Privremenog zastupnika odre+uje voditelj postupka u sljede*im sluajevima# (.ako pro.esno nesposo!na stranka nema zakonskog zastupnikaC &/ stran.i kojoj pre!ivalite% !oravite ili sjedite nisu poznati% koja nema punomo*nika% a radnja se u postupku protiv te oso!e mora hitno poduzetiC :/stran.i kojoj su identitet i adresa poznati% ali se ne nalazi na podruju ?0% a na zahtjev voditelja postupka nije u ostavljenom roku odredila oso!u ovlatenu za zastupanje. $ tim situa.ijama voditelj postupka donosi zakljuak o imenovanju privremenog zastupnika koji se dostavlja stran.i% ukoliko je to mogu*e% a ukoliko nije o!javljuje se na oglasnoj ploi ili internetskoj strani.i javnopravnog tijela. Ovlast privremenog zastupnika prestaje kad se stranka ili oso!a ovlatena za njezino zastupanje pojavi u postupku% odnosno ako stranka u pisanom o!liku odredi oso!u ovlatenu za zastupanje. Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik mo,e odrediti opunomo*enika koji *e je zastupati u upravnom postupku u svemu osim u radnjama u kojima je potre!no da sama stranka daje izjave. =otiv za ovu vrstu zastupanja jest da oso!a% koja je inae poslovna sposo!na i ne mora imati zakonskog zastupnika% smatra da *e neka druga oso!a !olje zatititi njezina prava i pravne interese nego to !i ona to sama uinila. )$P odre+uje da se za opunomo*enika mo,e odrediti odvjetnik% odvjetniki ured ili druga pravna oso!a koja na temelju zakona mo,e zastupati stranku% odnosno svaka druga potpuno poslovno sposo!na oso!a% osim one koja se !avi nadripisarstvom -neovlatenim pru,anjem pravne pomo*i/. $koliko voditelj postupka smatra da se opunomo*enik !avi nadripisarstvom% donijet *e rjeenje kojim mu uskra*uje ovlast za zastupanje. Protiv tog rjeenja postoji pravo ,al!e% ali ono ne odga+a izvrenje rjeenja.(4 )ajedniko predstavljanje ili pro.esna zajedni.a predstavlja udio vie stranka u istom postupku u kojem takve stranke istupaju zajedniki kao jedna stranka prema tijelu koje vodi postupak. Pro.esna zajedni.a mo,e !iti materijalna i formalna. Karakteristika materijalne pro.esne zajedni.e jest u tome to su svi zajedniari povezani me+u so!om i !ez o!zira na pojedini pro.es. $ upravnom postupku oni ine jedinstvenu stranku i djelovanje jednog zajedniara vrijedi i za sve ostale -npr. suvlasni.i izvlatenog zemljita/. $ formalnoj pro.esnoj zajedni.i zajedniari se nalaze% dodue% u jednakom pravnom polo,aju ali nisu i nerazdru,ivi -npr. vie oso!a tra,i% radi zajednikog interesa% donoenje jednog upravnog akta/. Institut pro.esne zajedni.e pridonosi ra.ionaliza.iji upravnog postupka. (B

1... /o+uni0iranje tije"a i stranaka

14

Ibid Ibid

15

Komuni.iranje -priop*ivanje/ izme+u javno6pravnih tijela% stranaka i drugih oso!a vidi se% pose!i.e% kroz one odred!eni.e upravnog postupnika koje se odnose% i to# a/ na podneske% dotino na pisana priop*enja s kojima se stranke i drugi sudioni.i o!ra*aju javno6pravnim tijelimaC !/ na pozivanja% dotino postupovne radnje s kojima se oso!a ija je nazonost u postupku potre!itom upu*uje tra,enje da se pojave pred nadle,nim javno6pravnim tijelom koje postupak vodiC ./ na vo+enje zapisinika% dotino sastavljanje javne isprave s kojom se zasvjedouje provo+enje va,nijih postupovnih radnji% kao i usmenih izjava stranaka i tre*ih oso!a. Priop*ivanje izme+u javno6pravnih tijela i sudionika postupanja upravnoga izra,ava se i kroz skup usustavljenih radnji usmjerenih na naroiti pravni uinak% a to je dostavljanje% dotino o!avjetavanje stranaka i drugih sudionika o mjestu i vremenu poduzimanja postupovnih radnji% kao i o njihovom sadr,aju% s tim da onaj ose!ujni pravni uinak mo,e nastupiti samo uz pretpostavku valjanoga dostavljanja. (E

II. PO/R23A J2 POS3UP/A I 4A53J2VI S3RA A/A %.1. Op)enito o pokretanju upravnog postupka
$pravni postupak pokre*e nadle,no tijelo po slu,!enoj du,nosti -porezni postupak/ ili u povodu zahtjeva stranke -izdavanje gra+evinske dozvole/. $pravni postupak pokre*e tijelo koje je stvarno odnosno mjesno nadle,no za rjeavanje o stvari koja *e !iti predmet postupka neovisno o tome tko daje ini.ijativu za pokretanje postupka. $koliko se postupak pokre*e na zahtjev stranke% on se s formalnopravno smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. )ahtjev za pokretanje postupka stranka mo,e neposredno podnijeti javnopravnom tijelu u pisanom o!liku ili usmeno na zapisnik% a mo,e ga poslati i potom ili dostaviti elektronikim putem. @ko voditelj postupka utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za vo+enje postupka rjeenjem *e od!a.iti zahtjev. Kad se postupak pokre*e po slu,!enoj du,nosti on se formalnopravno smatra pokrenutim u trenutku kad slu,!ena oso!a u javnopravnom tijelu poduzme !ilo koju radnju sa svrhom vo+enja postupka. Postupak se pokre*e po slu,!enoj du,nosti kad je to propisano zakonom ili je nu,no radi zatite javnog interesa. Pose!no va,ne dispozitivne stranake radnje u upravnom postupovnom pravu% pored postavljanja zahtjeva% smatraju se# izmjena zahtjeva% odustanak od zahtjeva i poravnanje.(2

16

"ranko "a!a.% $pravno pravo% Pravni fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku% Osijek% &''4.% str. GE1.

17

op..it. -!ilj 4/ str .7

%.%. Spajanje i ra$!vajanje upravni6 stvari

Spajanje dviju ili vie upravnih stvari u jedan postupak jest mogu*nost u upravnom postupku koja je predvi+ena da se ostvari naelo ekonominosti i djelotvornosti postupka. Spajanjem stvari u jedan postupak pridonosi se ra.ionaliza.iji pro.esnih radnji i umjesto da se o svakoj stvari vodi pose!an postupak i odluuje% spajaju se dvije ili vie stvari i o njima se vodi jedan postupak i istovremeno odluuje o svima. ;a !i u upravnom postupku moglo do*i do spajanja stvari u jedan postupak% potre!no je da !udu ispunjeni odre+eni uvjeti koje propisuje zakon. Prema )$P6u mo,e se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad su posrijedi prava i o!veze vie stranaka pod slijede*im uvjetima# da se prava i o!veze stranaka temelje na istom ili slinom injeninom stanju i na istoj pravnoj osnovi% a javnopravno tijelo koje vodi postupak je stvarno i mjesno nadle,no za vo+enje svih tih postupaka. ;o razdvajanja upravnih stvari do*i *e ako se promijene okolnosti z!og kojih su stvari spojene u jedan postupak.(G

%.(. I$+jena $a6tjeva stranke

Izmjena zahtjeva za pokretanje postupka% u smislu )$P6a o!uhva*a dvoje. a/ proirenje stavljenog zahtjeva i !/ stavljanje drugog zahtjeva -umjesto prijanjeg/. akon to je pokrenut postupak% stranka mo,e do donoenja rjeenja u prvom stupnju proiriti stavljeni zahtjev% ili umjesto prijanjeg zahtjeva staviti drugi% i to !ez o!zira na to zasniva li se izmijenjeni odnosno proireni zahtjev na istoj pravnoj osnovi% ali pod uvjetom da se takav zahtjev zasniva na !itno istom injeninom stanju. Protiv zakljuka kojim se ne dozvoljava izmjena% odnosno proirenje zahtjeva doputena je pose!na ,al!a. Smanjenje zahtjeva se formalnopravno ne smatra izmjenom zahtjeva - jer za to nije potre!no doputenje voditelja postupka/. Stranka mo,e formalno zatra,iti dozvolu za izmjenu zahtjeva od voditelja postupka% s tim da on izmjenu ne*e dopustiti ako smatra da ne postoje uvjeti za to% on ju od!a.uje rjeenjem. (1

%.'. O!ustanak o! $a6tjeva i o*ustava postupka

Stranka koja postavlja zahtjev u upravnom postupku ima% naravno% pravo odustati od svog zahtjeva. )akonska odred!a kojom se stran.i daje mogu*nost da odustane od svojega zahtjeva u tijeku .ijelog postupka navodi na zakljuak da stranka ima pravo odustati od svojeg zahtjeva u prvostupanjskom% ali i u drugostupanjskom postupku. Pru,anje takve mogu*nosti da stranka odustane% logina je posljedi.a shva*anja da je postavljanje zahtjeva i odustajanje od njega pravo stranke kojima ona slo!odno raspola,e. @ko se postupak vodi na zahtjev
18

op..it. -!ilj E/ str. 4:G. Ibid., str.439.

19

stranke% ona ima pravo od svog zahtjeva odustati. 3o mo,e napraviti izriito% davanjem propisane izjave volje da odustaje od zahtjeva% a mo,e odustati i preutno% tj. da se iz njezinog ponaanja mo,e zakljuiti da je odustala od zahtjeva. $ sluaju odustanka ne postoji vie potre!a za vo+enjem postupka% pa voditelj donosi rjeenje o o!ustavi postupka -postupak se o!ustavlja i kad se utvrdi da vie ne postoje pretpostavke za vo+enje postupka/. Stadiji postupka u kojim stranka mo,e odustati od zahtjeva# a/ prije donoenja prvostupanjskog rjeenjaC !/ nakon donoenja prvostupanjskog rjeenja% a prije isteka roka za ,al!u -s rjeenjem o o!ustavi ne*e se dirati onaj dio prvostupanjskog rjeenja koji je povoljan za stranku/C ./ nakon to je izjavljena ,al!a protiv prvostupanjskog rjeenja% a prije dostave drugostupanjskog rjeenja -s rjeenjem o o!ustavi postupka ponitava se prvostupanjsko rjeenje u .ijelosti% pa i onaj dio koji je za stranku !io povoljno rijeen/.&'

%... Postupak rje8avanja upravne stvari

"ez o!zira na to pokre*e li se postupak po slu,!enoj du,nosti ili na zahtjev stranke voditelj postupka mo,e upravnu stvar rijeiti na dva naina# neposrednim rjeavanjem upravne stvari i provo+enjem ispitnog postupka. <oditelj postupka mo,e rijeiti upravnu stvar !ez proved!e ispitnog postupka samo u sluajevima propisanim zakonom% i ako u postupku ne sudjeluju stranke s protivnim interesima. )$P razlikuje dvije situa.ije u kojima je voditelj postupka ovlaten neposredno rjeavati% i to# neposredno rjeavanje u postupku pokrenutom po slu,!enoj du,nosti i neposredno rjeavanje u postupku pokrenutom na zahtjev stranke. eposredno rjeavanje u postupku pokrenutom po slu,!enoj du,nosti mogu*e je# a/ ako se pravo stanje stvari mo,e utvrditi na temelju slu,!enih podataka kojima raspola,u javnopravna tijela% a nije potre!no pose!no izjanjenje stranke radi zatite njezinih prava ili pravnih interesaC !/ ako je to nu,no za poduzimanje hitnih mjera radi zatite ,ivota i zdravlja ljudi% i imovine ve*e vrijednosti% ako je to u javnom interesu% a te se radnje ne mogu odgoditi. eposredno rjeavanje u postupku pokrenutom po zahtjevu stranke mogu*e je# a/ kad je stranka u svom zahtjevu navela sve injeni.e i dokaze na temelju kojih se mo,e utvrditi pravo stanje stvari ili ako se to stanje mo,e utvrditi na temelju op*epoznatih - notornih/ injeni.a ili slu,!enih podataka kojima raspola,e javnopravno tijeloC !/ kad je propisano da se stvar mo,e rijeiti na temelju injeni.a i okolnosti koje nisu u potpunosti dokazane ili su uinjene samo vjerojatnima% ali se u tom sluaju zahtjevu stranke mora udovoljiti.&(
20

Ibid op..it. -!ilj 4/ str.G.

21

III. POS3UPA/ DO DO O92 JA RJ292 JA (.1. Ispitni postupak

Ispitni postupak je jedini pravozatitni postupak u punom smislu rijei% a provodi se kada je to nu,no radi utvr+ivanja injeni.a i okolnosti koje su !itne za razjanjavanje pravog stanja stvari% kad u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima -kontradiktoran postupak/% te kada je to potre!no da se strankama omogu*i zatita njihovih prava i pravnih interesa. Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donoenja odluke% davati izjave i o!janjenja% iznijeti sve pravnorelevantne injeni.e i okolnosti% i po!ijati navode protivne strane koji se ne sla,u s njezinim navodima. 3ako+er% voditelj postupka du,an je omogu*iti stran.i izjanjavanje o svim injeni.ama i okolnostima iznijetim u postupku% sudjelovanje u izvo+enju dokaza% i postavljanje pitanja drugim strankama% svjedo.ima i vjeta.ima% kao i upoznavanje s rezultatima izvo+enja dokaza. ;u,nost stranke jest sudjelovati u utvr+ivanju pravnorelevantnih injeni.a% i oso!no dati izjavu kad to zatra,i voditelj postupka ili kad je to propisano zakonom. &&

(.%. Skra)eni postupak

3ijelo koje vodi upravni postupak mo,e stvar koja je predmet postupka rijeiti u skra*enom postupku% a to znai !ez poduzimanja pose!nih pro.esnih radnji za utvr+ivanje injeninog stanja - kao to su npr. ispitivanje svjedoka% uvi+aj i sl./. Kod skra*enog postupka sjedinjuju se% zapravo% sam ispitni postupak i neposredno rjeavanje. @li provo+enje skra*enog postupka mo,e i*i na tetu materijalne istine% pa ono nije pravilo u upravnom postupku% ve* izuzetak koji je zakonom pre.izno odre+en. Po skra*enom se postupku neposredno mo,e rijeiti stvar# (/ ako je stranka u svom zahtjevu navela injeni.e ili podnijela dokaze na podlozi kojih se mo,e utvrditi stanje stvari% ili ako se to stanje mo,e utvrditi na podlozi op*epoznatih injeni.a ili injeni.a to su tijelu to vodi postupak poznateC &/ ako se stanje stvari mo,e utvrditi na osnovi slu,!enih podataka kojima raspola,e tijelo koje vodi postupak% a nije potre!no pose!no sasluanje stranke radi zatite prava odnosno pravnih interesaC :/ kad je propisom utvr+eno da se stvar mo,e rijeiti na podlozi injeni.a ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvr+uju% pa su injeni.e ili okolnosti uinjene vjerojatnim% a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljitiC 4/ kad se% u

22

Ibid

javnom interesu% radi poduzimanja hitnih mjera koje se ne mogu odlagati% a injeni.e na kojima rjeenje tre!a !iti zasnovano utvr+ene ili !ar uinjene vjerojatnim. &:

(.(. Pose*ni ispitni postupak

Kad ne postoje uvjeti za neposredno rjeavanje prema skra*eno postupku% provodi se pose!ni ispitni postupak. Pose!ni ispitni postupak provodi se s dvojakom svrhom% ili se pose!ni ispitni postupak vodi da !i se utvrdile injeni.e i okolnosti koje su va,ne za rjeavanje stvari ili se pose!ni ispitni postupak vodi kako !i se strankama omogu*ilo da ostvare svoja prava i pravne interese. 3ijek ispitnog postupka odre+uje% prema okolnostima pojedinog sluaja% slu,!ena oso!a koja vodi postupak. Ovlasti slu,!ene oso!e pri odre+ivanju tijeka postupka kre*u se u grani.ama koje joj daju mogu*nost# da pose!no odre+uje koje se radnje u postupku moraju izvriti i da izdaje nare+enja za njihovo izvrenje% da odre+uje red kojim *e se pojedine radnje vriti i rokove u kojima *e se izvriti ako nisu propisani zakonom% da odre+uje usmenu raspravu i sve to je potre!no za njeno odr,avanje% da odluuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima i da odluuje o svim prijedlozima i izjavama. &4

(.'. Pret6o!no :preju!i0ije"no; pitanje

Prethodno pitanje jest pitanje koje ini samostalnu pravnu .jelinu% za ije je rjeavanje nadle,an sud ili koje drugo tijelo - dakle% ne ono koje vodi upravni postupak/% a koje je prema svojoj prirodi takvo da se !ez njegovoga prethodnog rjeavanja ne mo,e rijeiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka. pr.% pokrenut je postupak za utvr+ivanje porezne o!veze% a da !i to !ilo mogu*e% potre!no je prethodno rijeiti pitanje vlasnitva na poreznom o!jektu. $tvr+ivanje vlasnitva jest prethodno pitanje odluno za rjeavanje glavnog pitanja > porezne o!veze i njene visine. )a rjeavanje tog prethodnog pitanja nadle,an je sud. Hesto se u upravnom postupku jave odre+ena pitanja !ez ijeg se prethodnog rjeenja ne mo,e rijeiti sama stvar koja je predmet postupka. )$P daje tijelu koje vodi postupak dvije mogu*nosti# ili da% pod uvjetima iz zakona% samo raspravi to pitanje -tada rjeenje prethodnog pitanja ima pravni uinak samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno/ ili da prekine postupak dok nadle,no tijelo to pitanje ne rijei. Kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela% na postojanje !raka% na utvr+ivanje oinstva ili drugim zakonom predvi+enim sluajevima% tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak -ne smije takvo pitanje

23

op..it. -!ilj 4/ str. 44& Ibid., str. 443.

24

rijeiti/.&B Kad je postupak prekinut zato to tijelo koje vodi upravni postupak nije pretreslo prethodno pitanje% a postupak za rjeavanje prethodnog pitanja% koji se mo,e voditi samo po slu,!enoj du,nosti% jo nije pokrenut kod nadle,nog tijela% tijelo koje vodi upravni postupak zatra,it *e od tijela nadle,nog za rjeavanje prethodnog pitanja da pokrene postupak o tom pitanju. $ stvari u kojoj se postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokre*e u povodu zahtjeva stranke% tijelo koje vodi upravni postupak mo,e zakljukom nalo,iti jednoj od stranaka da u svrhu rjeenja prethodnog pitanja tra,i od nadle,nog tijela pokretanje postupka% odre+uju*i joj rok do kojega je du,na to uiniti% i da mu o podnesenom tra,enju podnese dokaz. Pritom *e tijelo koje vodi upravni postupak upozoriti stranku na posljedi.e proputanja. @ko stranka ne podnese u odre+enom roku dokaz da je od nadle,nog tijela tra,ila pokretanje postupka o prethodnom pitanju% smatrat *e se da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega% a tijelo koje vodi upravni postupak o!ustavit *e postupak. @ko to nije uinila protivna stranka% tijelo koje vodi postupak *e nastaviti postupak i samo *e raspraviti prethodno pitanje.&E

(... Us+ena rasprava

Jedna od najva,nijih pro.esnih radnji u ispitnom postupku svakako je usmena rasprava. $smenu raspravu odre+uje oso!a koja vodi postupak% na svoju ini.ijativu ili na prijedlog stranke% uvijek kad je to korisno za razjanjenje stvari. Odre+ivanje usmene rasprave ovisi% tako% u naelu% o slu,!enoj oso!i koja vodi postupak. Postoje samo dva sluaja u kojima zakon nala,e odre+ivanje usmene rasprave i to# (/ u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima ili &/ kad se mora izvriti uvi+aj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka. )a usmenu raspravu vrijedi naelo javnosti% a javnost se mo,e iskljuiti -zakljukom koji mora !iti o!razlo,en i javno o!javljen/ gdje je zakonom predvi+eno% i to# a/ ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnostiC !/ ako postoji oz!iljna i neposredna opasnost ometanja usmene raspraveC ./ ako tre!a raspravljati o odnosima u nekoj o!itelji i d/ ako tre!a raspravljati o okolnostima koje predstavljaju slu,!enu% poslovnu% profesionalnu% znanstvenu ili umjetniku tajnu.&2 Javnost se ne mo,e iskljuiti kod priop*enja rjeenja. 3ijek usmene rasprave je u potpunosti u rukama voditelja postupka% to odgovara prihva*enom naelu istra,ne -inkvizi.ijske/ maksime. Slu,!ena oso!a koja vodi postupak du,na je na poetku usmene rasprave utvrditi tko je od pozvanih oso!a doao% odnosno% provjeriti jesu li
25

Ibid Ibid Ibid., str. 445.

26

27

odsutnima pozivi pravilno dostavljeni. @ko na usmenu raspravu ne do+e stranka na iji je zahtjev pokrenut postupak % to se mo,e protumaiti na dva naina# ili da je stranka povukla prijedlog% odnosno odustala od njega - tzv. afirmativna litiskontesta.ija/ ili da je ostala kod svog prijedloga - tzv. negativna litidskontesta.ija/. 3i se sustavi u upravno postupku primjenjuju uvjetno. aime% prema )$P6u% ako se za takvu stranku uredno pozvanu na raspravu% koja nije dola na usmenu raspravu mo,e pretpostaviti iz .jelokupnog stanja stvari da je prijedlog povukla% postupak se rjeenjem o!ustavlja. Protiv takvog zakljuka doputena je ,al!a. @ko se ne mo,e pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog ili ako se postupak u javnom interesu mora nastaviti prema slu,!enoj du,nosti% slu,!ena *e oso!a% povesti raspravu !ez te oso!e ili *e je odgoditi. Slino tome% ako na raspravu ne do+e stranka protiv koje je postupak pokrenut% ne mo,e se ni tada zauzeti jednostrano stajalite afirmativne litiskontesta.ije% tj. da takva oso!a svojim izostajanjem s rasprave priznaje navode koji se iznose protiv nje. )$P ostavlja voditelju postupka dvije mogu*nosti # ili da provede raspravu !ez te stranke ili da na njen troak odgodi usmenu raspravu ako je to potre!no radi pravilnog rjeenja stvari. a usmenoj raspravi tre!a raspraviti i utvrditi ono to je predmet ispitnog postupka. @ko se predmet ne mo,e raspraviti na jednoj raspravi% slu,!ena oso!a koja vodi postupak prekinut *e raspravu i zakazati to prije njen nastavak.&G

IV. DO/A4 I POS3UPA/ '.1. Doka$i i !oka$ivanje

;okazivanje jest skup postupovnih radnji to ih poduzimaju nadle,no tijelo% stranke i drugi sudioni.i rad prikupljanja% ispitivanja i o.jenjivanja dokaznih sredstava radi utvr+ivanja injeni.a pravno ili dokazno6smjerodavnih za odluenje o pravima i o!vezama pojedina.a% pravnih oso!a i drugih sudionika u pojedinanim upravnim stvarima% dakle o stanovitoj pravnoj stvari koja fungira kao predmetak upravnog postupanja. Pravilna primjena prava% prava materijalnoga i prava postupovnoga% predmnijeva prije i iznad svega da je u nadle,noga tijela uo!lieno uvjerenje o injeni.ama i okolnostima takvo da stoji nesumnjivi zakljuak o postojanju onih pravno ili dokazno smjerodavnih injeni.a. &1Kao to je reeno% u pitanju su injeni.e pravno6smjerodavne i5ili dokazno smjerodavne o kakvima postoje vie ili manje razliite% vie ili manje sline% tvrdnje s o!zirom na njihovu izvjesnost. S pomo*u dokazivanja
28

Ibid op..it. -!ilj (E/ str. GG:

29

provjeravaju se takve tvrdnje i pokuava se ste*i nedvoj!ena uvjerenost. $ upravnom postupku% !a kao i u !ilo kojem drugom pravno6zatitnom postupku% ne utvr+uje se neposredno IIistinitost injeni.a ve* IIistinitost dokaznih argumenataII% i to na taj nain to ej ona prethodna6istinitost injeni.a proizlazi kao IIlogiki zakljuak iz potonje6istinitost dokaznih argumenataII- S. 3riva/. :'

'.%. Vrste !oka$ni6 sre!stava

S o!zirom pak na svoja po .rti utjelovljena steena svojstva% dokazna sredstva znade se svrstati na oso!na > svjedo.i% vjeta.i% tumai i stranke% te stvarna > isprave i predmeti oevida. Isprave odnosno mikrofilmske kopije isprava ili reproduk.ije tih kopija su jedno od temeljnih dokaznih sredstava. Pojam isprave mo,e se shvatiti u irem i u,em smislu. $ irem smislu isprava je svaki predmet koji mo,e poslu,iti za utvr+ivanje relevantnih injeni.a jer sadr,i trag ije promatranje mo,e pomo*i pri stje.anju spoznaje o takvoj injeni.i. $ u,em smislu isprava je dokazno sredstvo izdano u pisanom o!liku kojim se utvr+uje postojanje ili nepostojanje odre+ene injeni.e ili doga+aja. Postoji razlika izme+u tzv. javne i privatne isprave. Javna isprava je ona koju je u propisanom o!liku izdalo dr,avno tijelo u grani.ama svoje nadle,nosti% a koja mo,e !iti prilago+ena elektronskoj o!radi podataka% kao i isprava koju je u istom o!liku izdala ustanova ili druga pravna oso!a u poslovima koje o!avlja na osnovi javnih ovlasti. )a javne isprave postoji zakonska presump.ija istinitosti. aime% takve isprave dokazuju ono to se u njima potvr+uje ili odre+uje% no doputeno je dokazivati da su u takvoj ispravi injeni.e neistinito utvr+ene ili da je sama isprava neispravno sastavljena. asuprot javnim ispravama postoje privatne isprave.:( Privatne isprave nemaju presump.iju istinitosti% ve* se njima% u pravilu% samo dokazuje da je njihov donosila. dao izjavu koja je sadr,ana u ispravi. Koritenje isprave kao dokaznog sredstva i utvr+ivanje njezine dokazne snage odre+uje slu,!ena oso!a koja vodi postupak. Hinjeni.e koje su pravno relevantne za rjeavanje stvari koja je predmet postupka mogu se utvr+ivati i svjedo.ima kao vrlo pogodnim dokaznim sredstvom. Svjedo.i su fizike oso!e sposo!ne da opaze injeni.u o kojoj tre!aju svjedoiti i koje mogu to svoje opa,anje priop*iti. )$P propisuje da svjedok mo,e !iti svaka oso!a koja posjeduje ove dvije sposo!nosti# Prvo% sposo!nost opa,anja injeni.e. 3a sposo!nost oso!e koja svjedoi mora !iti prisutna u trenutku nastajanja okolnosti koja se utvr+uje. Svjedok% dakle% mora imati sposo!nost da svojim ulima opazi doga+aj koji se utvr+uje kao injeni.a u asu njegova z!ivanja i onako kako se zaista dogodilo. ;rugo%
30

Ibid op..it. -!ilj E/ str. 44G

31

svjedok mora imati sposo!nost da ta svoja opa,anja priop*i. )a oso!u koja se uzima kao svjedok du,nost svjedoenja znai# a/ o!vezu da se odazove pozivu za svjedoenje i !/ da svjedoi% tj. da dade iskaz o injeni.ama o kojima svjedoi. ;u,nost svjedoenja gra+anska je du,nost% stoga svjedok mo,e uskratiti svjedoenje samo kad to propisuje zakon% tj# (./ a pojedina pitanja na koja !i odgovor izlo,io tekoj sramoti% znatnoj imovinskoj teti ili gonjenju njega% njegova srodnika po krvi u ravnoj liniji% a u po!onoj do zakljuno tre*eg stupnja% njegova !ranog druga ili srodnika po taz!ini do zakljuno drugog stupnja i onda kad je !rak prestao% kao i njegova staratelja ili staranika% usvojitelja ili usvjenikaC &/ a pojedina pitanja na koja ne !i mogao odgovoriti% a da ne povrijedi o!vezu odnosno pravo da uva poslovnu% profesionalnu% umjetniku ili znanstvenu tajnu% :/ O onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomo*niku% odnosno o onome o emu se stranka ili druga oso!a ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku. Svjedok se mo,e oslo!oditi od du,nosti svjedoenja i o pojedinim drugim injeni.ama kad iznese va,ne razloge za to. Prema pose!noj odred!i zakona ne mo,e se ispitati kao svjedok oso!a koja !i svojim iskazom povrijedila du,nost uvanja slu,!ene% dr,avne ili vojne tajne dok je nadle,no tijelo ne oslo!odi te du,nosti. Svjedo.i se sasluavaju pojedinano - !ez prisutnosti onih koji *e se poslije sasluati/. <e* sasluani svjedok mo,e se ponovno sasluati% a ne smije se udaljiti !ez doputenja slu,!ene oso!e koja vodi postupak. Svjedok se prethodno upozorava da je du,an govoriti istinu te mu se predoavaju posljedi.e davanja la,nog iskaza. @ko svjedok% koji je uredno pozvan% ne do+e% a izostanak se ne opravda% ili se !ez odo!renja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje tre!a !iti sasluan% tijelo koje vodi postupak naredit *e da se prinudno dovede i da snosi trokove privo+enja% a mo,e ga se kazniti i novano. @ko svjedok do+e% pa !ez opravdanog razloga od!ije svjedoiti% iako je upozoren na posljedi.e od!ijanja% mo,e se novano kazniti% a ako i nakon toga od!ije svjedoiti% mo,e ponovno !iti novano ka,njen.:& )akljuak o izri.anju novane kazne donosi slu,!ena oso!a koja vodi postupak. Izjava stranke kao pose!no dokazno sredstvo utvr+ena je u upravnom postupku prvi put )akonom o izmjenama i dopunama )akona o op*em upravnom postupku iz (1EB. godine. =ogu*nost da se relevantne injeni.e dokazuju i izjavom stranke% pored ostalih dokaznih sredstava% doprinosi lakem i !r,em vo+enju upravnog postupka i ujedno po!oljava polo,aj same stranke u postupku. Izjava stranke% me+utim% mo,e slu,iti kao dokazno sredstvo samo kad za utvr+ivanje odre+ene injeni.e n postoji neposredni dokaz ili kad se takva injeni.a ne mo,e utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava% i u stvarima male va,nosti% ako !i odre+enu injeni.u tre!alo utvr+ivati sasluanjem svjedoka koji ,ivi u mjestu udaljenom
32

Ibid

mjestu od sjedita tijela koje vodi postupak ili !i inae% z!og pri!avljanja drugih dokaza !ilo ote,ano ostvarivanje prva stranke. )a ostalo se samo zakonom mo,e propisati da se odre+ene injeni.e mogu dokazivati izjavom stranke. <jeta.i su oso!e koje raspola,u odre+enim strunim znanjem i njime poma,u tijelu koje vodi postupak kad se u postupku jave takve injeni.e za ije je utvr+ivanje odnosno o.jenu potre!na pose!na strunost kojom tijelo odnosno slu,!ena oso!a raspola,e. )!og toga )$P tra,i da se dokaz izvodi vjetaenjem kad god je za utvr+ivanje ili o.jenu neke injeni.e va,ne za rjeavanje stvari potre!no struno znanje kojim ne raspola,e slu,!ena oso!a koja vodi postupak. <jetaka -jednog ili vie njih/ odre+uje slu,!ena oso!a koja vodi postupak% ali za vjetaka ne mo,e !iti odre+ena oso!a koja ne mo,e !iti svjedok. O!veza je svake oso!e - koja ima potre!nu strunost/ da se primi vjetaenja. <jetak mo,e uskratiti vjetaenje z!og istih razloga z!og kojih i svjedok mo,e uskratiti svjedoenje. Prije poetka vjetaenja - koje se u pravilu izvodi na usmenoj raspravi % ali mo,e !iti odre+eno i izvan nje/% vjetak se upozorava da je du,an !ri,ljivo razmotriti predmet vjetaenja i u svom nalazu tono navesti to opazi i na+e% a svoje o!razlo,enje i miljenje iznijeti nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i vjetine. Kad vjetak izlo,i svoj nalaz i miljenje% slu,!ena oso!a koja vodi postupak% kao i stranke% mogu mu postavljati pitanja i tra,iti o!janjenje u svezi s danim nalazom i miljenjem. @ko vjetak koji je uredno pozvan ne do+e% a izostanak ne opravda% ili do+e pa od!ije vjetaiti ili ako u odre+enom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i miljenje% mo,e !iti novano ka,njen. Odred!e )$P6a koje vrijede za vjetake primjenjuju se i na tumae. Pose!na vrsta dokaznog sredstva pomo*u kojeg sam voditelj postupka opa,a neposredne injeni.e i okolnosti relevantne za rjeavanje stvari koja je predmet postupka je uvi+aj.:: $vi+aj se% prema tome% o!avlja ako je za utvr+ivanje neke injeni.e ili za razjanjenje !itnih okolnosti potre!no neposredno opa,anje slu,!ene oso!e koja vodi postupak. Stranke tako+er imaju pravo prisustvovati uvi+aju. $vi+aj se% u pravilu% o!avlja na mjestu gdje se stvar nalazi% ali ako se stvar mo,e !ez teko*a donijeti na mjesto gdje se vodi postupak% onda se uvi+aj o!avlja na tom mjestu. <lasnik ili dr,ala. stvari% prostorija ili nekretnina koje se moraju razgledati% ili u kojima se% odnosno na kojima se nalaze stvari uvi+aju% ili preko kojih je potre!no prije*i% du,an je dopustiti da se uvi+aj izvri. $ protivnom se prema takvoj oso!i mogu primijeniti sank.ije kao i prema svjedoku koji uskrati svjedoenje.:4

33

Ibid, str. 452 Ibid

34

'.(. Osiguranje !oka$a

)!og pose!nih razloga )$P omogu*uje da se dokaz izvede u svakom stanju postupka% pa ak i prije nego to je postupak pokrenut.
:B

Osiguranje dokaza jest postupovno6pravni institut s

kojim se omogu*uje > u situa.ijama -a/ kada postoji IIopravdana !ojazan da se neki dokaz ne*e mo*i izvesti II% ili pak -!/ IIda *e izvo+enje nekog dokaza !iti znatno ote,anoII% dokaz izvesti% i to u svakom stadiju postupka% pa i prije nego to uop*e kakav postupak i !ude pokrenut. Osiguranje dokaza poduzima se po slu,!enoj du,nosti ili po prijedlogu stranke% dotino oso!e koja na tom ima IIpravnoga interesaII. )a osiguranje dokaza to ga se tijekom postupka poduzima% nadle,no je tijelo koje postupak vodi% a za ono prije pokretanja postupka6 tijelo na ijem se podruju nalaze stvari to ih tre!a razgledati% dotino na ijem podruju !orave oso!e to ih tre!a sasluati. O osiguranju dokaza odluuje se s pose!nim zakljukom% s tim to je ,al!a doputena samo protiv rjeenja s kojim se prijedlog da se osiguranje dokaza provede od!ije% ali takva ,al!a ne prekida tijek postupka.:E

V.RJ292 J2 ..1. Op)enito o !ono8enju rje8enja

;onoenjem formalnog rjeenja kojim se odluuje o predmetu postupka ostvaruje se svrha vo+enja upravnog postupka. Stoga je faza postupka u kojoj se donosi rjeenje i time okonava postupak > najva,nija faza postupka. Prema pravnoj normi mogu se kao donosio.i rjeenja javiti razliita tijela% odnosno% pravnom normom mogu !iti propisani razliiti uvjeti za donoenje rjeenja !ilo da ga donosi samo jedno tijelo ili su to tzv. slo,ena rjeenja% u ijem postupku donoenja sudjeluju dva ili vie tijela s razliitim ulogama% pa je )$P utvrdio pose!ne kriterije za postupanje takvih donosila.a u razliitim okolnostima. Kad stvari rjeava kolegijalno tijelo% ono mo,e rjeavati kad je prisutno vie od polovine njegovih lanova% ako zakonom ili drugim propisima nije odre+ena pose!na ve*ina.:2

..%. O*"ik i sastavni !ije"ovi rje8enja

O!lik i sastavni dijelovi rjeenja odre+eni su )$P6om. I mada se pritom opa,a nastojanje da se pojednostavni o!lik% odred!e o tome% uz one o sastavnim dijelovima rjeenja detaljno su
35

Ibid, str. 453 op..it. -!ilj (E/ str. GGG op..it. -!ilj E/ str. 4B:

36

37

razra+ene. ?jeenje se% u pravilu% uvijek donosi pismeno. Sam )$P izriito predvi+a da se rjeenje donosi pismeno% dok se mogu*nost donoenja usmenog rjeenja mo,e predvidjeti samo zakonom% odnosno propisom donesenim na osnovi zakona. ?jeenje ima i svoje sadr,ajne dijelove (primjer rjeenja: vidi prilog, str. !.). Prema )$P6u to su# uvod% dispozitiv% o!razlo,enje% uputa o pravnom lijeku% naziv tijela s !rojem i datumom rjeenja% potpis slu,!ene oso!e i peat tijela. Pojedini dijelovi mogu se izostaviti samo ako je to predvi+eno zakonom ili propisom donesenim na osnovi zakona. $vod rjeenja sadr,i# naziv tijela koje donosi rjeenje% propis o nadle,nosti% ime stranke -punomo*nika ili zastupnika/ i kratko naznaenje predmeta postupka. ;ispozitivom je svakako najva,niji dio rjeenja. ;ispozitivom se rjeava o predmetu postupka u .ijelosti kao i o svim zahtjevima stranaka o kojima u tijeku postupka nije pose!no rijeeno. ;ispozitiv mora !iti kratak i odre+en% a kad je potre!no mo,e !iti podijeljen u vie toaka. jime mogu !iti rijeeni i trokovi postupka. Kad je propisano da ,al!a ne odla,e izvrenje% to mora !iti navedeno u dispozitivu. O!razlo,enje je o!vezni sastavni dio rjeenja. <a,nost tog dijela rjeenja je mnogostruka jer se njime pored toga to slu,i za ispravno tumaenje dispozitiva% utvr+uje naelo zakonitosti u donoenju rjeenja% omogu*ava laka kontrola itd. )$P propisuje da o!razlo,enje rjeenja sadr,i kratko izlaganje zahtjeva stranaka% utvr+eno injenino stanje% prema potre!i i razloge koji su !ili odluuju*i pri o.jeni dokaza% razloge z!og kojih nije prihva*en koji od zahtjeva stranaka% pravne propise i razloge koji s o!zirom na utvr+eno injenino stanje upu*uju na takvo rjeenje kakvo je dano u dispozitivu. "it o!razlo,enja je% prema tome% u njegovu injeninom i pravnom dijelu. Iz injeninog dijela o!razlo,enja tre!a !iti vidljivo sve to se odnosi na utvr+ivanje injeni.a koje su relevantne i koje su poslu,ile kao osnova za primjenu odgovaraju*ih materijalnopravnih propisa. $ pravnom dijelu navode se materijalnopravni propisi na osnovi kojih je predmet postupka rijeen na nain kako je utvr+eno u dispozitivu. $puta o pravnom lijeku slu,i da se stranka o!avijesti mo,e li se protiv rjeenja izjaviti ,al!u% ako mo,e > kome se izjavljuje% a kome se% u kojem roku i s kolikom pristoj!om predaje% mo,e li pokrenuti upravni spor ili drug postupak pred sudom. Kad je u rjeenju dana pogrena uputa o pravnom lijeku% stranka mo,e postupiti prema valjanim propisima ili prema uputi. $ ovom drugom nainu ne mo,e imati tetnih posljedi.a. ?jeenje potpisuje slu,!ena oso!a koja ga donosi% a stran.i se izdaje u originalu ili ovjerenom prijepisu.:G

..(. Vrste rje8enja

38

Ibid

Jrupiranje rjeenja je mogu*e po raznim kriterijima. O!ino se navode sljede*a vrsta rjeenja# (/ pravno vezana rjeenja i rjeenja koja se donose na osnovu slo!odne o.jeneC &/ pismena% usmena rjeenja i rjeenja u vidu za!iljeke u spisuC :/ rjeenja koja donosi jedan organ i rjeenja koja donose dva ili vie organa u suradnjiC 4/ potpuna% djelomina i dopunska rjeenjaC B/ rjeenja o glavnoj stvari i privremena rjeenjaC E/ rjeenja koja se odnose na jednu oso!u% zajedniko rjeenje i generalna rjeenja.:1 Kad je zakonom ili drugim propisom zasnovanim na zakonu odre+eno da o jednoj stvari rjeavaju dva ili vie tijela% svaki je od njih du,an rijeiti o toj stvari. 3a se tijela% me+utim% sporazumijevaju koje *e od njih izdati rjeenje% a u rjeenju mora !iti naveden akt drugog tijela.4' )akonom mo,e !iti odre+eno da rjeenje donosi jedno tijelo uz prethodnu suglasnost drugoga. 3ada se rjeenje donosi nakon to je to drugo tijelo dalo suglasnost. $ takvom rjeenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili od!ilo dati suglasnost. Isto tako mo,e !iti odre+eno da je nadle,no tijelo du,no prije donoenja rjeenja pri!aviti miljenje drugog tijela. ?jeenje se mo,e donijeti samo nakon to je miljenje pri!avljeno. 3ijelo ija se suglasnost ili miljenje tra,i du,no je suglasnost li miljenje dati u roku od mjese. dana od dana kad je to od njega zatra,eno. @ko to tijelo u spomenutom roku ne o!avijesti tijelo koje donosi rjeenje da daje ili od!ija suglasnost% smatra se da je suglasnost dalo% a ako ne da nikakvo miljenje% rjeenje se mo,e donijeti i !ez pri!avljenog miljenja. $ svim tzv slo,enim rjeenjima% pojavljuje se prema strankama samo jedan akt > glavno rjeenje koje donosi tijelo koje vodi postupak. $ stvarima manje va,nosti u kojima se udovoljava zahtjevu stranke% a ne dira se u javni interes niti interes drugih oso!a% rjeenje se mo,e sastojati samo od dispozitiva u o!liku za!iljeke na spisu% ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drukije odre+eno. 3akvo se rjeenje priop*ava stran.i usmeno% a pismeno joj se mora izdati ako ona to zatra,i. =ogu*nost donoenja usmenog rjeenja predvi+ena je i u poduzimanju izuzetno hitnih mjera radi osiguravanja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti za ,ivot i zdravlje ljudi i imovine. $z glavno rjeenje% kojim se u potpunosti rjeava stvar koja je !ila predmet postupka% postoji mogu*nost da se donesu i druge vrsta rjeenja kao to su# djelomino% dopunsko i privremeno. ;jelomino rjeenje se mo,e donijeti kad se o jednoj stvari rjeava u vie toaka% a samo su neke od njih sazrele za rjeavanje% i kad se poka,e svrhovitim da se o tim tokama rijei pose!nim rjeenjem. ;opunsko rjeenje mo,e se
39

=ustafa Karaga% Prvostepeni upravni postupak > diplomski rad% Sveuilite K<itezL 3ravnik% 3ravnik &'('.%www.seminarskirad.biz/seminarski/prvostepeni%20upravni%20postupak.pdf.

40

op..it. -!ilj E/ str. 4B4

donijeti ako se glavnim rjeenjem nije odluilo o svim pitanjima koja su !ila predmet postupka. 3o se rjeenje donosi prema slu,!enoj du,nosti ili na prijedlog stranke. Stranka ima pravo na ,al!u protiv zakljuka kojim je njen prijedlog za donoenje dopunskog rjeenja od!ijen. Privremeno rjeenje donosi se ako je prema okolnostima nu,no da se prije okonanja postupka donese rjeenje kojim se privremeno ure+uju sporna pitanja ili odnosi. $ takvom rjeenju mora !iti izriito naznaeno da je privremeno. ?jeenjem o glavnoj stvari% koje se donosi po okonanju postupka% ukida se privremeno rjeenje doneseno u tijeku postupka. ;jelomino% dopunsko i privremeno rjeenje smatraju se u svezi s pravnim sredstvima i izvrenjima > samostalnim rjeenjima.4(

..'. Rokovi $a !ono8enje rje8enja

;u,nost je tijela koje vodi postupak da na zahtjev stranke donese rjeenje kojim se odluuje o njenom zahtjevu -pozitivno ili negativno/. $z tu naelnu o!vezu tijelo je du,no rjeenje donijeti u odre+enom roku. 3aj rok% prema )$P6u ovisi o tome je li potre!no provoditi pose!ni ispitni postupak% odnosno% postoje li drugi razlozi z!og kojih se ne mo,e donijeti rjeenje !ez odga+anja.4& Kad se postupak pokre*e u povodu zahtjeva stranke odnosno prema slu,!enoj du,nosti ako je to u interesu stranke% a prije donoenja rjeenja nije potre!no provoditi pose!ni ispitni postupak niti postoje drugi razlozi z!og kojih se ne mo,e donijeti rjeenje !ez odga+anja - npr. rjeavanje prethodnih pitanja i dr./ nadle,no tijelo du,no je donijeti rjeenje i dostaviti ga stran.i to prije% a najkasnije u roku mjese. dana raunaju*i od dana predaje urednog zahtjeva odnosno pokretanja postupka prema slu,!enoj du,nosti% ako pose!nim propisom nije odre+en kra*i rok. $ ostalim sluajevima kad se postupak pokre*e u povodu zahtjeva stranke nadle,no je tijelo du,no donijeti rjeenje i dostaviti ga stran.i najkasnije u roku od dva mjese.a ako pose!nim propisom nije odre+en kra*i rok. @ko nadle,no tijelo protiv ijeg je rjeenja doputena ,al!a ne donese rjeenje i ne dostavi ga stran.i u propisanom roku% stranka ima pravo ,al!e kao da je zahtjev od!ijen.4:

.... Isprav"janje gre8aka u rje8enju

3ijelo koje je donijelo rjeenje% odnosno slu,!ena oso!a koja je potpisala ili izdala rjeenje% mo,e u svako vrijeme ispraviti greke u imenima ili !rojevima% pisanju ili raunanju% kao i

41

Ibid Ibid, str. 457 Ibid

42

43

druge oigledne netonosti u rjeenju ili njegovim ovjerenim prijepisima. O ispravku se donosi zakljuak protiv kojega je doputena ,al!a.

..,. Ra$"ika i$+eu rje8enja i $ak"ju&ka

$ upravnom postupku postoji znaajna razlika izme+u rjeenja i zakljuka. ;ok se rjeenjem odluuje o samoj stvari koja je !ila predmet postupka% zakljuak slu,i za odluivanje o pitanjima koja se tiu postupka% kao i o pitanjima koja se kao sporedna jave u svezi s provo+enjem postupka% a koja se ne rjeavaju rjeenjem. 44 )akljuak donosi ona slu,!ena oso!a koja vri radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka i priop*ava ga zainteresiranim oso!ama usmeno ( primjer zakljuka: vidi prilog, str. "#.). Pismeno se zakljuak izdaje na zahtjev oso!e koja mo,e protiv njega izjaviti ,al!u kao i u sluajevima kad se mo,e odmah tra,iti izvrenje zakljuka. Protiv zakljuka mo,e se izjaviti pose!na ,al!a samo kad je to zakonom izriito predvi+eno% ali ona% u pravilu% ne odla,e izvrenje zakljuka. Kad je protiv zakljuka doputena pose!na ,al!a% takav zakljuak mora !iti o!razlo,en i sadr,avati uputu o ,al!i.

,. 4ak"ju&ak
$pravni postupak kao jedini pravozatitni postupak u ?epu!li.i 0rvatskoj uvijek pokre*e organ nadle,an za rjeavanje upravne stvari% postupaju*i po slu,!enoj du,nosti kad se radi o rjeavanju upravne stvari u javnom interesu ili povodom zahtjeva stranke% kad je u pitanju privatni interes% u pravilu ostvarivanje nekog prava stranke. $ skladu sa naelima upravnog postupka% u postupku koji prethodi donoenju rjeenja% nakon njegovog pokretanja po slu,!enoj du,nosti ili na zahtjev stranke% nadle,ni organ du,an je po slu,!enoj du,nosti utvrditi sve injeni.e i okolnosti koje su znaajne za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. 3ime *e se strankama omogu*iti da zatite i ostvare svoja prava i pravne interese% tako da im se pru,i mogu*nost da se o takvim injeni.ama izjasne. ?adi utvr+ivanja pravog stanja stvari u tom dijelu upravnog postupka provodi se dokazni postupak% koji mo,e !iti skra*eni ili pose!ni ispitni postupak. $ skladu sa naelom slo!odne o.jene dokaza% koje *e injeni.e uzeti kao dokazane odluuje slu,!ena oso!a po svom uvjerenju% na osnovu savjesne o.jene svakog dokaza pose!no i svih dokaza zajedno te na osnovu rezultata .jelokupnog postupka. )akoni o upravnom postupku utemeljeni su na )akonu o op*em upravnom postupku !ive SM?J% koji je opet !io utemeljen na austrijskom modelu. Jedan od znaajnih pro!lema u upravnom odluivanju je nepotivanje rokova za donoenje odluka propisanih )$P6om i materijalnim zakonodavstvom. 3ako+er% situa.ija se dodatno pogorava dugotrajnim ,al!enim postupkom i
44

Ibid, str. 458

slanjem predmeta od jedne do druge instan.e. $ sluaju da organ uprave formalno ne donese odluku% ovo se po )$P6u smatra Knegativnom odlukomL. Svi )$P6ovi propisuju odre+eni
uspjeh na pose!nim ispitima kao jedan od glavnih uvjeta za slu,!enike ovlatene za odluivanje u upravnim stvarima. Ovaj sistem !i tre!alo razviti u odgovaraju*i sistem .ertifi.iranja za .jelokupno kljuno oso!lje koje donosi odluke u upravnom postupku. $z to potre!no je provesti pose!ne o!uke unutar institu.ija. 3ako+er i razvoj uloge upravne inspek.ije tre!a sve vie uzimati u o!zir kao prioritet% te na dr,avnom nivou zaposliti to vie dr,avnih inspektora za to postoji samim time i velika potre!a.

ovi )$P mogli !ismo re*i donosi !rojna nova rjeenja koja

mogu pove*ati uinkovitost i !rzinu upravnih postupaka% a samim time i efikasnost nae javne uprave kompletno. Ovo je% dakako% va,no posti*i i z!og me+unarodnog i ustavnog pravnog standarda o pravu svakoga na su+enje u razumnom roku. Instituti koji !i u !udu*nosti to tre!ali posti*i su# (/ jedinstveno upravno mjesto -l. &&./C &/ rokovi za o!avljanje pro.esnih radnji -l. ('(./C :/ predmnjeva usvajanja zahtjeva stranke -l. ('&./C 4/ uvo+enje e6uprave i informa.ijsko6komunika.ijske tehnologije op*enitoC B/ upravi ugovori.

Pri"og:

Repu*"ika 5rvatska upanija po#e8ko = s"avonska Ure! $a op)u upravu /"asa: >II>II> Ur*roj: >II>II> Po#ega? 1-. o#ujka 111..

$red za op*u upravu Nupanije po,eko > slavonske% na temelju l. E. st. :. )akona o oso!nom imenu E151&/% u povodu zahtjeva Ivana Ivi*a iz Po,ege% "rdovita &&% radi promjene oso!nog imena% donosi#

!r.

RJ292 J2

Od!ija se zahtjev Ivana Ivi*a za promjenu oso!nog imena.

O*ra$"o#enje

Ivan Ivi* je podnio ovom $redu '&. o,ujka (11B. zahtjev za promjenu oso!nog imena. $ zahtjevu% u !itnome% navodi da ne ,eli nositi oevo prezime% jer o.a pamti kao nasilnika i pijani.u. Istie da z!og toga ,eli zamijeniti sadanje prezime Ivi* djevojakim prezimenom majke =arkovi*.

)ahtjev nije osnovan.

Odred!om l. 1. )akona o oso!nom imenu utvr+eno je% me+u ostalim% da se promjena oso!nog imena ne*e odo!riti oso!i protiv koje se vodi krivini postupak z!og krivinog djela koje se goni po slu,!enoj du,nosti.

$ provedenom postupku je utvr+eno da se protiv podnositelja zahtjeva P?I Op*inskom sudu Po,ega vodi krivini postupak z!og K; teke kra+e.

Slijedom iznijetog% nisu ispunjeni uvjeti za promjenu oso!nog imena% pa je valjalo% stoga% na osnovi l. 1. )akona o oso!nom imenu% odluiti kao u izre.i.

Repu*"ika 5rvatska @UP PU sp"itsko = !a"+atinska Sektor $a upravne pos"ove i stran0e O!je" upravni6 pos"ova Aroj: >II>II> Sp"it? %'. 7-. 1111.

=inistarstvo unutarnjih poslova ?0% P$ splitsko > dalmatinska% Sektor za upravne poslove i stran.e% Odjel upravnih poslova odluuju*i povodom zahtjeva =irande "ulja.% dr,avljanke Mran.uske% za izdavanjem odo!renja za produ,eni !oravak u ?0% temeljem l. (BE. st. :. )akona o op*em upravnom postupku u ?0 !r. B:51(/% te l. &B. st. :. )akona o kretanju i !oravku strana.a !r. B:51(/ donosi

4A/<JUBA/

O"$S3@<OJ@ SP postupak pokrenut povodom zahtjeva =irande "ulja.% ro+ene &4. '1. (1G&. godine u Parizu% Mran.uska% za izdavanjem odo!renja za produ,eni !oravak u ?0

O*ra$"o#enje

=iranda "ulja. je podnijela zahtjev za izdavanje odo!renja za produ,eni !oravak u ?0% u svrhu privatnog posjeta. $ provedenom postupku je utvr+eno da je imenovana u tijeku postupka otputovala iz ?0% pa se iz

takvog ponaanja stranke% te iz .jelokupnog stanja stvari% mo,e pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla. "udu*i daljnje vo+enje postupka po slu,!enoj du,nosti nije potre!no u javnom interesu% u skladu s naprijed navedenim% a temeljem odred!e l. (BE. st. :. )akona o op*em upravnom postupku u ?0% odlueno je kao u izrijeku ovog zakljuka.

Pouka o pravno+ "ijeku: Protiv ovog zakljuka se mo,e izjaviti ,al!a u roku (B dana. Nal!a se izjavljuje Komisiji za ,al!e =inistarstva unutarnjih poslova ?0% putem ove Poli.ijske uprave% te se na istu pla*a upravna pristoj!a u iznosu od B'%'' kn po tar. "r. : 3arife uz )akon o upravnim pristoj!ama !r G51E/.

aelnik Sektora#

;ostaviti#

(. =iranda "ulja. oso!no &. Pismohrana > ovdje

<iteratura:

(/ "ranko "a!a.% $pravno pravo% Pravni fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku% Osijek% &''4.

&/ Ivo "orkovi*% $pravno pravo% arodne novine% )agre!% &''&.

:/ )akon o op*em upravnom postupku -

425'1/

4/ =ustafa Karaga% Prvostepeni upravni postupak > diplomski rad% Sveuilite K<itezL 3ravnik% 3ravnik &'('.
www.seminarskirad.biz/seminarski/prvostepeni%20upravni%20postupak.pdf,

-2.B.&'((./

5)

ovi zakon o opem upravnom postupku $777.iusinfo.hr5...53opi.al.asp89..6 $ sreditu :(.:.&''1. -2.B.&'((./

E/ $pravni postupak prema novom )akonu o op*em upravnom postupku -

425O1/%

kat6upravnihz.pravos.hr5media5Predavanja5$P?@< OAP?@<O.pdf% -2.B.&'((./