Slobodna Bosna 930

KELMENDIJEVA LISTA: RADONÎ], [AHINPA[I], LEKI] GOVORE
www.slobodna-bosna.ba
PRO\OH
BOSNI]EM
KROZ GRADOVE
OPERACIJA DAMASK :
KO I ZBOG ÊGA JE UHAP[EN
Ko to kaè, ko to laè, Sirija je mala...
ISPRAVNA-oglasi sedmica-929:ISPRAVNA-oglasi.qxd 27.8.2014 15:10 Page 1
DIVLJA NADOGRADNJA
KABLOVSKI OPERATERI
U SIVOJ ZONI
U Bosni i Hercegovini postoji vi{e od 50
kablovskih operatera a njihovo poslovanje
~esto je na rubu zakona; Slobodna Bosna
otkriva {okantne podatke o rasprostra njenom
kriminalu, korupciji i nelegalnom poslovanju
ve}ine kablovskih operatera u BiH
OPERACIJA DAMASK
HAP[ENJE RATNIH VETERANA
U zdruènoj policijskoj akciji pod kodnim
nazivom DAMASK, koja je izvedena po
nalogu Tuìteljstva BiH, uhap{eno je 16
najradikalnijih pripadnika selefijskog
pokreta, koji su se u posljednih godinu
dana borili u Siriji i Iraku, ili su izravno
sudjelovali u regrutiranju i financiranju
bosanskih mudàhedina, dok se za
dvojicom jo{ uvijek traga; SB objavljuje
imena uhap{enih samoprogla{enih vjerskih
vo|a i sirijskih ratnika, doskora pripadnika
jedinica pokreta Al Nusra i Islamska dràva
SU\ENJE KELMENDIJU
PRLJAVI POSLOVI SA ÎSTIM
HEROINOM
Narednog mjeseca na Kosovu po~inje
su|enje NASERU KELMENDIJU,
osumnji~enom za trgovinu drogom u BiH i
ostatku Balkana. U optu`nici koju je protiv
njega podiglo Specijalno Tuìteljstvo
Kosova petorica za{ti}enih svjedoka,
njegovih nekada{njih suradnika, otkrila su
tuìla{tvu detalje vi{emilionskog posla
SU\ENJE KELMENDIJU
UBISTVO RAMIZA DELALI]A ]ELE
U optu`nici protiv Nasera Kalmedija
spominju se: FAHRUDIN RADONÎ],
EKREM LEKI], SENAD [AHINPA[I]
[AJA i NASER ORI] kao ~lanovi njegove
organizirane kriminalne grupe. Prozvani
odgovaraju na optu`be
BERLINSKA KONFERENCIJA,
SEDAM DANA POSLIJE
NJEMA^KA AGENDA ZA ZAPADNI
BALKAN
U organizaciji njema~ke kancelarke
ANGELE MERKEL i na inicijativu njezinog
savjetnika za vanjsku i sigurnosnu politiku
CHRISTOPA HEUSGENA pro{log je tjedna
u Berlinu odràna Konferencija o
zapadnom Balkanu: na{a novinarka otkriva
o ~emu su premijeri i ministri dràva
regiona razgovarali, {to su im poru~ili
doma}ini i kako se u Njema~koj predstavila
delegacija BiH
REZIDUALNI MEHANIZAM
POSLJEDNJI ÎN HA[KE PRAVDE
HASSAN JALLOW, glavni tuìlac
Rezidualnog mehanizma Ha{kog tribunala,
svoj prvi intervju odlu~io je dati Slobodnoj
Bosni; u njemu otkriva kojim dokazima
pomaè sudovima BiH, kako je Ha{ki tribu-
nal bio veliki eksperiment te kojim presu-
dama }e Rezidualni mehanizam okon~ati
svoj rad
POZITIVNA POLITIKA
DJELUJ LOKALNO
Op}ina Olovo koja je bila pogo|ena
katastrofalnim majskim poplavama, za
razliku od ostalih bh. op}ina koje je zadesila
sli~na sudbina, sa posljedicama se bori
oslanjaju}i se prije svega na vlastite snage.
To je filozofija na~elnika op}ine D@EMALA
MEMAGI]A, koji je ujedno i prvi ~ovjek i
vlasnik renomirane kompanije Alma Ras
4.9.2014. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
10
14
18
22
28
32
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
36
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 3.9.2014 23:47 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 4.9.2014. 4
TATA NA KRAJU MANDATA
Predsjednik
Uprave HT
Mostar Stipe
Prli} uùrbano
zapo{ljava
rodbinu dok je
jo{ vrijeme
Dugogodi{nji predsjednik Uprave
Hrvatskih telekomunikacija Mostar
Stipe Prli}, koji je za svog direktorskog
mandata zapo{ljavao djecu hercego-
va~kih sudaca, tuìtelja, politi~ara,
nedavno je na isti na~in zbrinuo i
svoju k}erku Ivanu Boban. Ivana
Boban nije dobila posao u HT-u Mostar
nego u Federalnom zavodu za mirovin-
sko i invalidsko osiguranje u Mostaru,
gdje je angaìrana na preporuku
zamjeni ce direktora Anke Rai~.
Prli}eva je k}erka, istina, primljena na
odre|eno vrijeme, navodno, dok tata
ispuni obe}anje i u HT-u Mostar zaposli
brata Anke Rai~. I mada je Anka Rai~
supruga Laze Rai~a, nositelja liste
HSP-a za Federalni parlament iz
Hercegova~ko-neretvanske ùpanije,
dok Ivan Boban, suprug Ivane Boban,
predvodi listu SDP-a za Skup{tinu
Zapadnohercegova~ke ùpanije, ~ini se
kako i jedni i drugi sumnjaju u izbornu
pobjedu, pa su odlu~ili da ène i rod-
binu zaposle dok je jo{ vrijeme.
(S.M.)
Skup{tina dioni~ara Fabrike duhana
Sarajevo, koja je odràna u utorak, 2.
septembra, bila je ujedno i posljednja {ansa
Socijaldemokratske partije da, uz malu
pomo} saveznika, zagospodari tom
finansijski mo}nom, ali ve}inski privatnom
firmom. Naime, na dnevnom redu Skup{tine
na{la se i ta~ka koju je predloìla Vlada
FBiH kao najve}i pojedina~ni vlasnik FDS-
a, a kojom je trebala biti izglasana odluka o
razrje{enju du`nosti predsjednika i ~lanova
Nadzornog odbora FDS-a i izboru novog
Odbora. Pored ~lanova Nadzornog odbora
FDS-a koji zastupaju dràvni kapital,
Amira Pa{ali}a i Ivice Knezovi}a, namjera
je bila u njega instalirati i Jasmina Jaganjca
i Fuada Dàpu.
SDP-ov juri{nik Jasmin Jaganjac, koji
vodi sudski spor sa FDS-om jer pro{le
godine nije izabran u Nadzorni odbor, sam
sebe je predloìo za predsjedavaju}eg
Skup{tine. S obzirom da Skup{tinu otvara
najve}i pojedina~ni dioni~ar, {to je u
slu~aju FDS-a Vlada FBiH, njihovom
opunomo}eniku Jaganjcu bilo je omo -
gu}eno da preuzme bank. Ta satisfakcija
bila je kratkog daha s obzirom da je bilo
vi{e kandidata koji su pretendovali na
mjesto predsjedavaju}eg Skup{tine.
Sljedilo je glasanje, a mjesto pred sjeda -
vaju}eg, ve}inom glasova, pripalo je
direktoru FDS-a Edinu Mulahasanovi}u.
Sljedio je debakl opunomo}enika dràvnog
kapitala ~iji ta~ka dnevnog reda o
razrje{enju du`nosti predsjednika i ~lanova
Nadzornog odbora FDS-a i izboru novog
nije pro{la. Koliko je neozbiljan i baht
odnos najve}eg pojedina~nog vlasnika
spram zlatke koke Fabrike duhana
Sarajevo, mo`da najbolje ilustruje prijedlog
ta~aka dnevnog reda Skup{tine dioni~ara
FDS-a. Naime, me|u predloènim ta~kama
dnevnog reda na{la se i ta~ka - dono{enje
odluke o usvajanju godi{njeg izvje{taja
FDS za 2013. godinu, koja uklju~uje
finansijski izvje{taj, izvje{taje revizora,
Nadzornog odbora i Odbora za reviziju.
Ovdje ne bi bilo ni{ta sporno da
punomo}enici dràvnog kapitala na
pro{logodi{njoj Skup{tini nisu glasali
protiv izbora vanjskog revizora, bez ~ijeg
nalaza i mi{ljenja svi ostali izvje{taji ne
mogu biti doneseni. Povrh svega, dva ~lana
Nadzornog odbora ispred dràvnog
kapitala, Pa{ali} i Knezovi}, bez ikakvog
obja{njenja nisu prisustvovala sjednicama
od oktobra pro{le godine do jula ove
godine.
(M. Fazli})
HIR, HIR, HIR, NIKO NIJE KRIV
MINI MARKET
DIREKTOR S POKRI]EM
Edin Mulahasanovi}, direktor FDS-a, sa posljednje skup{tine dioni~ara iza{ao je kao pobjednik
Propao i posljednji pokuaj
SDP-a da zagospodari
Fabrikom duhana Sarajevo
Stipe Prli}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 3.9.2014 23:19 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
4.9..2014. I SLOBODNA BOSNA 5
ODNIO HAAG [ALU
Je li ôrlija
smijenjen nakon
intervencije
ha{kog
tuìtelja Sergea
Brammertza?
Iako je glavni dràvni tuìtelj Goran
Salihovi} koncem pro{log tjedna
izjavio novinarima da je s du`nosti {efa
Posebnog odjela za ratne zlo~ine smije-
nio Dragana ôrliju, demantiran je u
roku od samo nekoliko sati, i to od
navodno smijenjenog tuìtelja. Salihovi}
je, naime, tvrdio kako je ôrlija ostao
bez dosada{nje pozicije jer pune ~etiri
godine nije uradio ni{ta u istrazi protiv
ratnog zapovjednika Petog korpusa
Armije BiH Atifa Dudakovi}a, te zapri-
jetio da }e kolegu prijaviti glavnom dis-
ciplinskom tuìtelju VSTV-a. Istog se
dana, me|utim, oglasio i Dragan ôrli-
ja, podastiru}i dokument prema kojem
je on sam podnio zahtjev za smjenu, i
to jo{ u februaru ove godine, koji je
Goran Salihovi} prihvatio sa {est
mjeseci zaka{njenja. No, kako bi glavni
dràvni tuìtelj, da je pravi razlog za
obra~un s ôrlijom uistinu bio njegov
odnos prema radu, trebao zatraìti
smjenu jo{ najmanje desetak tuìtelja
(koji istrage vode godinama), jasno je
da se iza Salihovi}evog strogog istupa
kriju posve drugi motivi. Kako god,
navodna se smjena {efa Posebnog
odjela za ratne zlo~ine Dragana ôrlije
dogodila samo nekoliko dana prije pos-
jete glavnog ha{kog tuìtelja Sergea
Brammertza Tuìteljstvu BiH, pred
kojim se Goran Salihovi} te{ko mogao
pohvaliti dobrim rezultatima.
(S.M.)
MINI MARKET
Markale
28.8.2014.
Dragan ôrlija
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 3.9.2014 23:19 Page 5
ETVRTAK,
28. AUGUST
Tek u reprizi gledam intervju koji je pred-
sjednik Saveza za bolju budu}nost
FAHRUDIN RADONÎ] dao BHT-u,
odnosno SANELI PRA[OVI]i njenoj neza-
visnoj produkcijskoj ku}i . Taj se medijski
doga|aj najavljuje po dru{tvenim mreàma
najmanje dvadesetak dana, kao gotov ~in, pa
mi nije jasno kako intelektulac, industrijalac
i profesionalac danas u intervjuu komentira
doga|aje, politi~ka gibanja koja su se desila
prije dva-tri dana. Kako, pita Sanela
industrijalca Radon~i}a, komentirate nemile
doga|aje u Zenici? (Nemili doga|aji }e
uslijediti tek tri-~etiri dana nakon intervjua.)
Malo sam se pomu~io pred po~etak
Svjetskog prvenstva u Brazilu rade}i na
OBN-u intervju s visokim predstavnikom
Valentinom Inzkom da isfoliram da je inter-
vju ra|en na dan (nedjelja) kada }e intervju
biti emitiran i kada je selekcija BiH igrala
prvu utakmicu protiv Argentine (razgovarali
smo tri dana ranije, u ~etvrtak), pa sam pot-
puno proma{io. Profesionalizam mi nikada
nije i{ao od ruke, dàba je.
PETAK,
29. AUGUST
Kolektivno sune}enje djece u Novi
Pazar ne}e budèt na{e op{tine ko{tati
nijednog jedinog dinara, to je donacija
na{ih prijatelja iz Turske, kaè na~elnik te
srbijanske op{tine, odbacuju}i medijska
naklapanja i optu`be da se javni novac tro{i
na vjerske rituale. I na~elnik Sjenice
potvr|uje da je masovno-kolektivni obred
sune}enja u tom dijelu Srbije doniran od
turskih prijatelja. Treba im vjerovati, jer
turske vlasti su sli~an medicinsko-vjerski
projekat ve} oprobali i proveli u Bosni i
Hercegovini. I tako potvrdili da politiku
prema zapadnom Balkanu vode nezaintere-
sirano, bezmalo preko k..ca
SUBOTA,
30. AUGUST
êtiri godine zbog prijetnji smr}u
mene i familiju je pratila policija, kaè
kandidat za ~lana Predsjedni{tva BiH
BAKIR HAD@IOMEROVI]. Glupo je
podsje}ati, ali moram: policija je, a i pravo-
su|e vrlo brzo i efikasno ustanovilo da
nikakvih prijetnji prema novinaru Hadì -
omerovi}u nije bilo; ìvot pod policijskom
pratnjom i prismotrom bio je njegov izbor
na koji niko normalan ne bi pristao.
NEDJELJA,
31. AUGUST
Napisao je IVO ANDRI] lucidne
re~enice o ljudima koji su u do u pozne,
zrele dane zadràli nadimke iz djetinjstva.
Teret dje~ijih, u po~etku nedu`nih, beza-
zlenih nadimaka, ako odmakne, potraje,
umije biti nepodno{ljiv i valja se sa njim,
odnosno protiv njega boriti. Prvi vam na
pamet, kao i meni, pada MUHAMED
FILIPO VI], koji osamdeset godina nosi
kri` nadimka Tunjo. Sve i da je htio, a ne
sumnjam da nije imao takvu ambiciju, biti
doìvljen kao ozbiljan filozof, trajno ga je
ope~atio, limitirao nadimak koji je, ni kriv
ni duàn, zaradio - ko }e ozbiljno uzeti u
razmatranje filozofa, ma kakav on bio, koji
se odaziva na Tunjo? Ko bi, naprimjer,
imao hrabrosti izu~avati Arhimeda da mu je
Kolektivno suneenje
djece u Novi Pazar nee
budet nae optine
kotati nijednog jedinog
dinara, to je donacija
naih prijatelja iz Turske,
kae naelnik te srbi-
janske optine, odbacujui
medijska naklapanja i
optube da se javni novac
troi na vjerske rituale. I
naelnik Sjenice potvruje
da je masovno-kolektivni
obred suneenja u tom
dijelu Srbije doniran od
turskih prijatelja. Treba
im vjerovati, jer turske
vlasti su slian medicin-
sko-vjerski projekat ve
oprobali i proveli u Bosni i
Hercegovini. I tako
potvrdili da politiku
prema zapadnom Balkanu
vode nezainteresirano,
bezmalo preko kca
BUDU]NOST BIH JE U
EVROPSKOJ UNIJI
Neka Brisel to shvati
kao vjerodostojnu prijetnju
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 4.9.2014 0:31 Page 6
nadimak bio Medo, ~itati Dostojevskog da
su ga u djetinjstvu, a kasnije i u
kockarskom miljeu zvali, {to bi imalo neke
logike, Stoja, ili Krleù da su ga pozdravl-
jali Bog, Krle!
Jutros, dok idem u rutinski {oping,
novine, cigare, breskve, osje}aju}i
brzodolaze}u jesen, vi{e u kostima nego u
atmosferi, mimoi|em se sa starijom
gospo|om. Sve je na njoj uskla|eno sa
dana{njim ki{nim danom, besprijekoran
mantil, elegantan ki{obran, uspravno
drànje, samo dama prolaze}i pored mene,
govore}i sebi u bradu, ponavlja uz teàk
uzdah: E, moj Senade Avdi}u, e, moj
Sen~i. I produì dalje. Odavno me niko
tako nije zvao, zadnji put, negdje prije stoti -
njak godina, pa oprostih staroj dami. Ina~e
bih Ina~e ne bih ni{ta uradio.
PONEDJELJAK,
1. SEPTEMBAR
Danas je po~ela nova {kolska godina
optere}ena istim starim, nerazja{njenim,
dugoro~no (trajno?) nepremostivim tegoba-
ma: nacionalnim politi~ko-strana~kim nad-
mudrivanjem oko nastavno-nau~nih pro-
grama, zajedni~kih jezgara, nacionalnih
grupa predmeta, zajedni~kih tehni~kih i
konfrontiranih su{tinskih edukacijskih pri-
oriteta. Povratni~ka bo{nja~ka djeca u
Vrbanji pored Banje Luke, ba{ kao ni u
Konjevi} Polju, ne}e krenuti u {kolu jer im
nije osigurana nacionalna jednakopravnost.
Dvije {kole pod istim krovom u Stocu,
Travniku, Bugojnu nastavljaju, po
starom, {ljakati punom parom. Povrat -
ni~ka djeca, mali Srbi i Hrvati u Sarajevu,
Zenici, Tuzli, Vare{u, Biha}u ni{ta ne
zbore, oportunisti~ki {ute kao zaliveni,
najvjerovatnije iz razloga {to ih nema, niti
su uplanirana - ne kao djeca, nego kao
povratnici.
Jedna kablovska televizija no}as je u
kasne sate, najvjerovatnije bez prigo dni -
~arskog predumi{ljaja ili zadnje namjere,
emitirala film Motel Nana u reìji Predraga
Velinovi}a, {to je manje va`no, i prema
scenariju, {to je mnogo va`nije, najboljeg
filmskog scenariste ro|enog u BiH u zad-
njih pola stolje}a, RANKA BO@I]A. U
filmu profesor istorije iz Beograda, ka`njen
zbog nasilja nad u~enikom, trbuhom za
kruhom do|e podu~avati djecu u nekom
zaborav ljenom bosanskom selu. I tu je majs-
tor Boì}, ~im se do~epa bosanskih gudura,
blatnjavih seoskih puteva (Provincije u
pozadini) svoj na svom, neprikosnoven,
jedinstven, tamo gdje je na~eo sa Ono malo
du{e i Stanicom obi~nih vozova. U maloj
seoskoj osnovnoj {koli, sa jednim
bo{nja~kim povratnikom, dje~akom Sena -
dom koji ma{ta kako }e kad odraste pri~ati sa
mravima, sa kolegama iz razreda, pi~uladi-
jom kojima je cilj da postanu konobari u
[vici, policajci, popovi, narodne pjeva -
ljke
Lijepih, va`nih, ozbiljnih je scenar i s -
ti~kih poslova u Beogradu imao Ranko
Boì} - raspisao je, pored ostalog i
Kusturicine poslijeratne scenarije, {to im
nije previ{e pomoglo jer su bili
nepopravljivi. Spakovao je scenaristi~ki i
ponajbolju srpsku seriju Vrati}e se rode.
I {ta bi bilo da se vrati Boì} u BiH,
Tuzlu, Banovi}e, vraìju mater? Da se na
festivalu scenarija u Buìmu u ljutoj
konkurenciji nadme}e sa kapetanom prve
klase Mirsadom ]ati}em ûperkom, scenari -
stom potencijalnog bh. kandidata za
Oskara, bu}kuri{om Zemlja kestena reditelja-
natur{~ika JASMINA DURA KO VI]A.
U filmu Motel Nana babo povratnik
(briljantni ZIKE SOKOLOVI]) {alje svog
sina jedinca Senada u Njema~ku jer je
previ{e dobar, pametan, plemenit, darovit
za ovo na{e vrijeme. Poruka jeste opora,
ali kad se vje{to scenaristi~ki upakuje, zna
biti ljekovita.
UTORAK,
2. SEPTEMBAR
MILORAD DODIK, predsjednik
Republike Srpske, nije bio pozvan na
pro{lonedjeljni samit regionalnih lidera u
Berlin, kao {to ga ne poziva niti }e ga ikada
pozvati ijedan pristojan doma}in u svijetu,
ali imao je u delegaciji BiH svog ~ovjeka,
BORISA TUÎ]A, ministra vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa u Vije}u
ministara BiH. To je onaj smu{eni anoni -
mus koji je postavljen samo zato {to je
Dodik smijenio Mirka [arovi}a. Dakle, {ta se
de{avalo, o ~emu se razgovaralo, {ta se even-
tualno dogovorilo, planiralo, predlagalo on je
imao priliku saznati iz prve, svoje desne ruke
- ministra Tu~i}a. Ali jok, Dodik je ostao
dosljedan svojoj odluci da ne vjeruje pred-
stavnicima centralnih vlasti u Sarajevu, ~ak i
kada se radi o njegovim ljudima; zato je po
kompletnu, podrobnu informaciju o berlin-
skom sastanku skoknuo u Beograd, kod srp-
skog premijera ALEKSANDRA VUÎ]A.
[ta je sigurno, sigurno je.
Vu~i} je nakon sastanka u Briselu bio
ponosan na svoj regionalni projekat izgradnje
èljezni~ke pruge Beograd - Sarajevo, pa je
novinarima detaljno opisivao budu}u trasu
èljeznice: pruga bi iz Srbije ulazila u
Republiku Srpsku, od Zvornika sve do
Doboja, odakle bi, citiram, u{la u hrvatska
podru~ja Muslimansko-Hrvatske Federacije,
@ep~e i Zavidovi}e
U Berlinu je prije dvadeset godina,
po~etkom 1994. godine, kada je Vu~i} bio
~etni~ki poslanik u Skup{tini Srbije, a
Milorad Dodik Republike Srpske, tada{nji
njema~ki kancelar Helmut Kohl osmislio, a
ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel
operacionalizirao, dogovorio principe,
pravila igre, prvu fazu okon~anja krvopro-
li}a u Bosni i Hercegovini - prestanak
bo{nja~ko-hrvatskog sukoba. Nekoliko
mjeseci kasnije, ameri~ka administracija
predvo|ena predsjednikom Billom Clin -
tonom je to ukori~ila, potpisima Tu|mana i
Izetbegovi}a zabetonirala u Va{ington-
skom sporazumu.
Pri~ao mi je jedan bosanski pregovara~
iz Daytona kako je svaki put kada bi
Slobodan Milo{evi} upotrijebio termin
bo{nja~ko-hrvatska federacija bio slu ` -
beno ispravljen: Federacija Bosne i
Hercegovine, korigirali bi ga ameri~ki
doma}ini. Bio bi elementarni red da slu`beni
Berlin upozori osvjeènog Vu~i}a da koristi
ispravnu, korektnu, me|unarodno usvojenu
terminologiju. îsto da se Srbi, koliko god ih
bilo, a malo ih je, od Bosanskog Grahova do
Mostara, ne bi osje}ali izvanustavnom kate-
gorijom, kako se, najvi{e blagodare}i
Dodiku, danas osje}aju malobrojni, dodu{e,
sejdi}i i finciji
SRIJEDA,
3. SEPTEMBAR
Uo~i Festivala svjetske knjièvnosti u
Zagrebu, Jutarnji list predstavlja u~esnike-
pisce, pored ostalih i MUHAREMA BAZ-
DULJA, za kojeg neidentificirani autor veli
da zadnjih godina sve vi{e ìvi u
Beogradu. Nigdje se kategori~ki ne
navode razlozi, motivi za to sve vi{e, ali
nije ih te{ko iz nastavka detektirati:
Pripovjeda~, pjesnik i romanopisac
(Bazdulj) nikada previ{e nije bio po volji ni
njenom patriotskom, a ni kozmopolitskom
}epenku. (Kozmopolitski }epanak; hm,
to ba{ zvu~i ljupko kompromitiraju}e!)
Naro~ito je uzet na zub, saznajemo
dalje nove priloge za biografiju Bazduljevu
i stanje sarajevske dentisti~ke higijene, jer
nije pristao uz kolektivni stav o Gavrilu
Principu i Mladoj Bosni. (îji, kakav
kolektivni stav, da li patriota, ili, pak
}epena~kih kozmopolita?, ili I jednih i
drugih |uture) O mladobosancima je
pisao sa àrom i uvjerenjem, upu}eno i vrlo
informativno uglavnom u beogradskom
tjedniku Vreme. Uredio je i broj ~asopisa
Gradac posve}en Mladoj Bosni.
Bazdulj je dakle postao `rtva sara-
jevskih patriotsko-kozmopolitskih }epe -
na~kih zavjera, zbog tekstova u Vremenu i
~asopisu Gradac. U Sarajevu se, naàlost,
danas broj prodatih primjeraka nedjeljnika
Vreme moè upore|ivati sa brojem prim-
jeraka odli~nog ~asopisa Gradac (iz
â~ka) koji je prije rata prodavan u Stipinoj
knjiàri u Titovoj ulici: pet-{est uvrh glave.
Razlozi zbog kojih Bazdulj zadnjih godi -
na sve vi{e ìvi u Beogradu potpuno su
neva`ni ikome osim njemu, jer su, vjerojat-
no, intimne, osobne naravi. Radi li to
Bazdulj, ili se neko drugi u njegovo ime
postarao da reciklira potro{eni stereotip o
ubogom piscu, geniju iz Bosne kojeg
neshva tanje, zavist, zloba sredine, pa i ide-
jno-politi~ke razlike tjeraju da selamet,
medijsku i socijalnu promociju, ostvari u
Beogradu? U Sarajevu, Bosni i Hercegovini,
pogotovo, niko ne moè biti uzet na zub
zbog onoga {to je napisao: ovdje niko ni{ta
ne ~ita, ni patrioti, ni kozmopoliti.
Evo dokaza: prije nekoliko mjeseci
kaèm jednom intelektualcu, Bazdulju
sklonom, ni patrioti, ni kozmopoliti, nego
nako, kako je knjiga knjièvnih eseja
Bajina ba{ta i pepeo najbolje {to je
Bazdulj objavio/napisao. Hajde, ako se
sjeti{, dobaci mi je da pro~itam. A knjigu
sam platio ne vi{e od 15 maraka
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 4.9.2014 0:32 Page 7
DODIK OTPJEVO SVOJE
Objavljen
videosnimak
Dodikovog
debakla na
Ko~i}evom
zboru
Kratki amaterski videosnimak nastao
pod {atorom na Manja~i demantirao je
propagandnu ma{ineriju Milorada
Dodika koja je uloìla golemi trud
poku{avaju}i prikriti i zata{kati debakl
koji je vo`d pretrpio na Ko~i}evom
zboru.
Snimak je objavljen na YouTubeu i na
njemu se jasno vidi da Dodikova pjes-
ma pod {atorom nije do~ekana ni s
odobravanjem ni s odu{evljenjem.
Dapa~e, jasno se vidi da je Dodik sa
svojim {atorskim evergrinom Ne moè
nam niko ni{ta, do~ekan vrlo hladno
i da okupljeni narod listom okre}e glavu
od pozornice na kojoj je Dodik {irio ruke
i derao se koliko ga grlo nosi.
Pred kraj snimka ~uje se ironi~ni
komentar iz publike: Dàba se dere{,
otpjevo si svoje!
(M.A.)
MINI MARKET
Na~elnica Centralne istra`ne
kancelarije Grani~ne policije Amra Alji},
koja je u akciji Gold policajce poslala
na pogre{ne adrese, a onda protiv njih
podnijela i disciplinske prijave, o~igledno
nije bila zadovoljna ~injenicom da je u
pro{lom broju na{eg lista iza{ao kratki
tekst o tom incidentu. Naime, kako
nezvani~no saznajemo, Amra Alji}
fotokopirala je spomenuti ~lanak koji je
podijelila svim uposlenicima Centralne
istra`ne kancelarije. Kako nije objasnila
razlog svog ~ina, niti je dala bilo kakav
komentar, uposlenici pretpostavljaju da je
tim potezom Alji}ka upozorila krticu
me|u svojim kolegama da }e biti
otkrivena i adekvatno ka`njena.
(S.B.)
SUMNJIVO LICE KRTICE
Naelnica odjeljenja Granine
policije Amra Alji trai
krticu meu svojim kolegama
Na zvani~noj Facebook stranici
McDonaldsa BiH objavljena je vijest da se
restoran smje{ten u Tuzli, u tamo{njem
Avaz-Robot centru privremeno zatvara
zbog preseljenja na novu lokaciju. U izjavi
za sarajevske medije, predstavnik
McDonaldsa je nagovijestio da se lokacija
za preseljenje jo{ uvijek traì, te da }e to
vjerovatno biti na mjestu gdje se moè
otvoriti drive-thru restoran.
Naglo zatvaranje McDonaldsovog
restorana pokrenuo je brojne spekulacije u
Tuzli, a naj~e{}e se spominje navodna
sva|a vlasnika fran{ize s vlasnicima prosto-
ra u Avaz-Robot centru oko visine zakupa.
No, upu}eni tvrde da je u pitanju posve
drugi razlog: restoran je poslovao na grani-
ci profitabilnosti pa su vlasnici fran{ize
odlu~ili potraìti bolju lokaciju u Tuzli.
Ipak, ostaje zagonetno za{to vlasnici
fran{ize nisu prethodno prona{li podesniju
lokaciju pa tek potom napustili poslovnu
zgradu koju je u Tuzli izgradio dvojac
Fahrudin Radon~i} i Selver Oru~, nego }e
bolju lokaciju potraìti tek nakon zat-
varanja postoje}eg restorana. Mnogi
vjeruju da se McDonalds ne povla~i samo
iz Avaz Robotovog centra nego zapravo iz
Tuzle.
(S.B.)
(RESTAUR)ANTE PORTAS
McDonaldsov restoran
u Tuzli napustio
Avaz-Robot centar
Milorad Dodik
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 3.9.2014 23:01 Page 8
PRO ET CONTRA
EXIM DR@I BANK
Lagumdìja
napokon oti{ao
na jedan oprav-
dan i koristan
slu`beni put
[ef bh. diplomatije Zlatko Lagumdìja
otputovao je u slu`benu posjetu Kini, a
njegovo vi{ednevno izbivanje iz BiH
uglavnom je popra}eno negativnim, pa i
cini~nim komentarima kako se radi o
jo{ jednoj nepotrebnoj i skupoj politi~koj
ekskurziji o dràvnom tro{ku.
Ruku na srce, Lagumdìju opravdano
bije glas da pre~esto i nepotrebno zuji
po svijetu, no njegova posjeta Kini pot-
puno je opravdana. Malo je poznat
podatak da }e Kina ve} od po~etka
naredne godine definitivno izbiti na ~elo
liste najve}ih stranih investitora u BiH!
Kineska korporacija Dongfang Electric
Corporation upravo privodi kraju izgrad-
nju velike termoelektrane u Stanarima
kod Doboja vrijedne 550 miliona eura, a
prije nepunih mjesec dana kineski kon-
zorcij China Gezhouba Group Co Ltd.
Lider Guandong Electric Power Design
Institute izabran je za strate{kog part-
nera u izgradnju Bloka 7 TE Tuzla vri-
jednog 750 miliona eura. Sasvim je
izvjesn o da }e Kinezi graditi i ter-
moelektranu u Banovi}ima, ~ija se vri-
jednost procjenjuje na oko 450 miliona
eura. Novac za sva tri projekta (milijar-
du i 750 miliona eura!) osigurala je
Exim Bank of China!
(M.A.)
MINI MARKET
DU[ANKA MAJKI]
Poslanik
SNSD-a u PS
BiH
NE
Svi dosada{nji protesti
ispred zajedni~kih institucija
BiH bili su vo|eni i
upravljani iz odre|enih
politi~kih krugova koji su
mislili da im to ne{ta moè
donijeti. Dakle, vlast se
dobija i gubi na izborima
zato smatram da naru~eni
protesti nemaju nikakvu
svrhu. Pogotovo se ni na
koji na~in ne doti~u nas u
Republici Srpskoj!
SA[A
MAGAZINOVI]
[ef kluba
SDP-a u
Parlamentu
BiH
DA/NE
Uvijek sam podràvao
izno{enje stavova na sve
zakonom dozvoljene
na~ine, pa samim tim i
protestima. Isto tako
smatram da u predizborno
vrijeme protesti vrlo lako
mogu biti politizovani, pa
~ak i strana~ki motivirani.
MARIO VRANKI]
Direktor
BHT1
DA/NE
Protiv izraàvanja socijalnog
nezadovoljstva nitko
normalan ne moè imati
ni{ta protiv. Bojim se da u
ovo predizborno vrijeme vrlo
lako moè do}i do
politiziranja i manipulacija
ovim prosvjedima, {to u
ambijentu u kakvom jesmo
danas sigurno ne bi bilo
dobrodo{lo.
LAMIJA TANOVI]
Profesor na
PMF-u
DA
Smatram da su opravdani
protesti gra|ana petog sep -
tembra i mi{ljenja sam da bi
gra|ani BiH trebali stalno da
protestuju jer je toliko nevolja
zbog kojih su krivi na{i parla -
men tarci, politi~ari, ministri.
Mi{ljenja sam da bi protesta
trebalo biti vi{e i ~e{}e.
EDVIN KANKA
]UDI]
Koordinator
UDIK-a
DA
Kao jedan od predstavnika
civilnog dru{tva smatram
vrlo pozitivnim da je svaki
oblik javnog okupljanja koji
ima za svrhu izno{enje
mi{ljenja, ali i shvatanja koje
}e imati za cilj promjenu
vladaju}e strukture kako bi
BiH mogla nastaviti na putu
europskih integracija. Mi
moramo promijeniti sada{nju
situaciju, ali to ne zna~i
sru{iti dràvu i graditi novu.
DAMIR LJUBI]
Ministar za
ljudska prava
i izbjeglice
DA/NE
Podràvam jer ja sam zato
da ljudi izraàvaju svoju
volju i da protestiraju protiv
ukupne situacije {to ih ti{ti.
Sa druge strane, ako su
protesti instruirani sa ne~ije
strane, onda nisam za takvu
vrstu rje{avanja problema.
Smatrate li opravdanim nove proteste koje
najavljuje Vijee graana BiH za 5. septembar
ispred zgrade Parlamenta BiH?
Priredila: Ma{a ]osi}
Zlatko Lagumdìja
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 3.9.2014 23:02 Page 9
D
oslovno u jednom danu vi{e od
100.000 korisnika kablovske
televizije diljem BiH moè
ostati bez televizijskog signala.
Cijela {uma kablova nelegalno
je naka~ena na stubove gradske rasvjete i
to je ve} godinama jedan od najizda{nijih
izvora korupcije u kojoj izravno sudjeluju
vlasnici stubova i kablovski operateri. U
nekim slu~ajevima, kao vlasnici stubova
pojavljuju se op}ine a u nekim
slu~ajevima lokalna elektrodistribucija, ali
to ni{ta ne mijenja na stvari: i u jednom i u
drugom slu~aju radi se o potpuno
nelegalnom aran`manu koji se svjesno
zata{kava jer predstavlja izda{an izvor
zarade na crno. Kablovski operateri
prisiljeni su pla}ati reket op}inskim
mo}nicima ili {efovima elektrodistribucije
jer izravno zavise od njihove dobre volje:
kao {to su dopustili da se kablovi
nelegalno naka~e na stubove gradske
rasvjete, jednako tako oni mogu narediti
da se kablovi poskidaju a kablovski
operateri ostave bez prihoda.
NEUSPJELA LEGALIZACIJA
To se naravno ne de{ava, osim u
rijetkim slu~ajevima kada kablovski
operateri zaborave platiti reket ili kada se
promijene nadle`ni {efovi pa vi{e nisu
sigurni kome trebaju pla}ati reket ili pak, u
jo{ rje|em slu~aju, kada jedan od
kablovskih operatera poku{ava osigurati
monopolsku poziciju i sprije~iti konku -
renciju da pod jednakim, dakle ilegalnim i
nezakonitim uslovima, koristi stubove
javne rasvjete. To se svojevremeno na
pomalo karikaturalan na~in desilo u op}ini
Mrkonji} Grad, kada je jedan od dva
kablovska operatera u tom gradu, kome nije
bilo dozvoljeno da koristi stubove javne
DIVLJA NADOGRADNJA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
U Bosni i Hercegovini postoji vie od 50 kablovskih operatera a njihovo

poslovanje esto je na rubu zakona; Slobodna Bosna otkriva okantne
podatke o rasprostranjenom kriminalu, korupciji i nelegalnom poslovanju
veine kablovskih operatera u BiH
POTPUNI HAOS NA TR@I[TU
VRIJEDNOM VI[E OD
100 MILIONA KM
Kablovski operateri uzurpirali stubove gradske rasvjete!
Poseban problem predstavlja reemiti-
ranje prekograni~nih kanala (FOX,
Universal, MTV, PINK, Sport Klub, Arena
sport itd.) koji se nalaze van pravnog,
fiskalnog i poreskog sistema BiH. Vi{e od
polovina ovih kanala emitira cijele blokove
komercijalnih reklamnih poruka, bez
pla}enog PDV-a u BiH, {to elektronske i
printane medije u BiH dovodi u neravno-
pravan poloàj.
Prekograni~ni kanali ni{ta ne
pla}aju, na njih se ne odnose zakoni
BiH, mada izravno kontroliraju preko 40
posto marketin{kog kola~a koji de facto
otimaju elektronskim i printanim mediji-
ma u BiH.
NELOJALNA KONKURENCIJA
Prekogranini kanali otimaju
zaradu medijima u BiH
UZURPACIJA DR@AVNE SVOJINE
Kablovski operateri nelegalno koriste
stubove uli~ne rasvjete
asim:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 23:55 Page 10
KABLOVSKI OPERATERI U SIVOJ ZONI
KONTROLIRANI HAOS
Kablovski operateri kontroliraju trì{te
vrijedno vi{e od 100 miliona KM
rasvjete, postavio veliki plakat ispred
Op}ine s natpisom STOP KORUPCIJI. U
toj op}ini korupcija je oti{la predaleko jer
se ispostavilo da je povla{teni operater
pla}ao dvostruki reket: najprije je podmitio
op}inske slu`benike da svoje kablove
nelegalno naka~i na stubove javne rasvjete,
a onda je platio i dodatni reket kako
op}inski slu`benici nikom osim njemu ne
bi dozvolili istu nelegalnu privilegiju!
Sli~an problem iskrsnuo je ne tako
davno i u Sarajevu, kada je Telemach kupio
nekoliko lokalnih operatera i krenuo u
ozbiljno {irenje biznisa u BiH. Iz
Telemacha su tada tvrdili da su
Elektroprivredi BiH ponudili fer ugovor,
navodno milion KM godi{nje, kojim bi se
legaliziralo kori{tenje stubova javne
rasvjete.
Godinama unazad internim dogovo -
rom s malim kablovskim operaterima
Elektroprivreda BiH dozvolila im je da na
stubovima postave kablove za telekomu-
nikacijske usluge. Kada smo se pojavili na
bh. trì{tu, kupili smo te male kablovske
operatere i sada èlimo legalno koristili
dràvnu imovinu te za to platiti naknadu,
otkrio je svojevremeno @eljko Batisti},
direktor Telemacha.
No, s druge strane, iz Elektroprivrede
BiH kategori~ki su negirali ove tvrdnje,
isti~u}i da su Telemachu oni ponudili
ugovor kojim se obavezuju da plate
najamninu. Elvedin Grabovica, direktor
ovog preduze}a, rekao je da èle za{tititi
svoju imovinu.
Oni tvrde da im je to skupo, ne
ra~unaju}i da su deset godina bez ikakvog
tro{ka koristili tu|u imovinu. Ako ne budu
sara|ivali, skinut }emo s na{ih stubova
nelegalne kablove. Sve ono {to se koristi, a
da je tu|a imovina, treba se platiti.
Insistiramo na tome da na{e komisije proci-
jene koja infrastruktura smeta na{oj i ona }e
biti uklonjena zbog sigurnosti na{e mreè,
poru~io je Grabovica.
RASPROSTRANJENA KORUPCIJA
Ali, Telemach u zoni odgovornosti
Elektroprivrede BiH nije jedini, nego tek
jedan od dvadesetak kablovskih operatera
koji nelegalno koriste dràvnu imovinu i
pune privatne dèpove op}inskih ~elnika i
{efova lokalne elektrodistribucije. Prema
pouzdanim informacijama Slobodne
Bosne, niti jedan kablovski operater,
ra~unaju}i i one najve}e, kakav je naprim-
jer HS u Sarajevu ili pak Telemach na
{irem prostoru Federacije BiH, nema pot-
pisan ugovor s Elektroprivredom BiH o
kori{tenju stubova javne rasvjete. Taj prob-
lem nije uspio rezrije{iti ni najve}i me|u
njima, Telemach, koji je u me|uvremenu
promijenio vlasnika i posredstvom srbijan-
skog tajkuna Dragana [olaka, dospio pod
kontrolu mo}nog ameri~kog investicijskog
fonda KKR (Kohlberg Kravis Roberts &
Co). Amerikanci su se na{li u ~udu kada su
shvatili da cijeli njihov biznis u BiH, koji su
skupo platili, doslovno visi u zraku. Za
pomo} su se svojevremeno obra}ali i
ameri~koj ambasadi u Sarajevu, no ni inter-
vencija ameri~kih diplomata u Elektro -
privredi BiH nije urodila plodom jer
naprosto ne postoji ni tehni~ki a ni zakons-
ki osnov da se legalizira vi{egodi{nji haos u
ovaj oblasti. Ukoliko bi Elektroprivreda
BiH iza{la u susret Telemachu, morala bi
jednako tako iza}i u susret i svim ostalim
kablovskim operaterima kojih danas u BiH
ima vi{e od 50!
Tako je cijeli biznis kablovskih operate -
ra u kome se godi{nje vrti najmanje 100
miliona KM, postao krajnje nesiguran a na
ne{to dulje staze i neodrìv jer se ova oblast
prije ili kasnije mora zakonski urediti u
skladu s evropskim standardima. A to prak-
ti~no zna~i da }e kablovski operateri na
koncu ipak morati odrije{iti kesu i investi-
rati ozbiljan novac u izgradnju vlastite
infrastrukture.
SLOBODNA BOSNA I 4.9.2014.
12
DIVLJA NADOGRADNJA
Nelegalno kori{tenje stubova javne

rasvjete samo je jedan od cijelog niza
vrlo ozbiljnih prekr{aja koje ~ine kablovski
operateri. Pretplatu su godinama skupljali
od vrata do vrata preko mreè inkasana-
ta, {to je stvaralo golemi prostor za utaju
poreza i prikrivanje stvarne dobiti. Taj je
problem djelimi~no rije{en jer su ozbiljniji
operateri uveli ìralnu naplatu mjese~nih
ra~una, no jo{ uvijek postoji drasti~na
razlika izme|u stvarnog i prijavljenog
broja pretplatnika. Procjenjuje se da
skoro 40 posto trì{ta otpada na sivu
zonu!
MASOVNA UTAJA POREZA
Godinama se pretplata skupljala od
vrata do vrata, u keu
NEUSPJELA
LEGALIZACIJA
Srbijanski tajkun Dragan
[olak poku{ao je
Telemachu osigurati
povla{teni status u EP BiH
V
i{e od 200 policajaca, pripadnika
Dràvne agencije za istrage i
za{titu (SIPA) i njihovih kolega iz
Sarajevskog, Unsko-sanskog,
Tuzlanskog i Zeni~ko-dobojskog
kantona, Distrikta Br~ko i MUP-a
Republike Srpske krenuli su u srijedu (3.
septembra) ujutro u akciju hap{enja
bosanskih ratnika-povratnika iz Sirije i
Iraka, njihovih organizatora i sponzora.
Nalog za operaciju kodnog naziva
Damask stigao je iz Tuìteljstva BiH,
nakon vi{emjese~ne tajne istrage protiv
najmanje dvadeset osoba, uglavnom
najradikalnijih sljedbenika selefijskog
u~enja. U roku od pet-{est sati, na podru~ju
Sarajeva, Kiseljaka, Zenice, Maglaja,
Srebrenika, Buìma i Tesli}a privedeno je
16 osoba, me|u kojima je svakako
najpoznatiji Husein Bosni} zvani Bilal,
samoprogla{eni {ejh iz Bosanske Krajine.
Drugi vo|a vehabijske zajednice u BiH
Nusret Imamovi} za sada je nedostupan,
budu}i da se od po~etka godine nalazi na
slu`benom putu u sirijskoj pokrajini
Allep.
Bilal Bosni} je uhap{en na svom imanju
u blizini Buìma, gdje ìvi zajedno s ~etiri
ène i {esnaestero djece. Premda je
posljednjih mjeseci bio najglasniji
promotor kalifata, kojeg su vojne
formacije Islamske dràve proglasile na
zaposjednutim dijelovima Iraka i Sirije, i
fanati~ni oboàvatelj njihovog vrhovnog
zapovjednika Ebu Bekr al- Bagdadija, Bilal
Bosni} nije nikada odlazio na rati{ta.
REGRUTACIJA [EHIDA
Sude}i, me|utim, prema prvim
informa cijama iz izvora bliskih istrazi,
Bosni} se sumnji~i da je aktivno sudjelovao
u vrbovanju svojih mladih, indoktriniranih
sljedbenika iz BiH i dijaspore (gdje,
tako|er, ima jako upori{te) i u organizaciji i
financiranju njihovog transporta do Sirije.
Bosni} je, kako stoje stvari, u novembru
pro{le godine u Siriju ispratio Emraha
Pilipovi}a, Samira Begi}a, Suada [abi}a i
Edina Kasupovi}a, koji su u rat oti{li
zajedno (autobusom, preko Turske).
Pilipovi} i Begi} su poginuli tri mjeseca
kasnije, u januaru ove godine, dok je [abi}
ranjen.
Zbog propagiranja dìhada i vrbovanja
dràvljana BiH za odlazak na strana rati{ta,
policajci SIPA-e uhapsili su u selu O{ve
OPERACIJA DAMASK
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
U zdruenoj policijskoj akciji pod kodnim nazivom DAMASK, koja je izvedena po
nalogu Tuiteljstva BiH, uhapeno je 16 najradikalnijih pripadnika selefijskog
pokreta, koji su se u posljednih godinu dana borili u Siriji i Iraku, ili su izravno
sudjelovali u regrutiranju i financiranju bosanskih mudahedina, dok se za
dvojicom jo uvijek traga; SB objavljuje imena uhapenih samoproglaenih
vjerskih voa i sirijskih ratnika, doskora pripadnika jedinica pokreta
Al Nusra i Islamska drava
D@IHAD, D@IHAD, ÊTRI
NOGE, SVE ÊTIRI...
Bosanski su dobrovoljci na rati{ta u
Siriji odlazili s imanja Bilala
Bosni}a kod Buìma i iz selefijskog
mesdìda u sarajevskom naselju
Nedàri}i
damask:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 21:56 Page 14
kod Maglaja i Hamdu Fojnicu. Prije
petnaest dana smo pisali da je Hamdo
Fojnica najprije u smrt poslao ro|enog sina
Emraha Fojnicu, koji se 7. augusta raznio
na pijaci u predgra|u Bagdada, usmrtiv{i
24 civila. I mada je gubitak djeteta, barem
za svakog normalnog ~ovjeka, najve}a
tragedija, Hamdo Fojnica je proslavio
mu~eni~ku smrt sina, a potom nastavio s
regrutiranjem novih {ehida. Fojnica je
`rtve traìo me|u mladim selefijama u
okolici Maglaja, Zavidovi}a, Zenice i u
Gornjoj Mao~i (gdje je ìvio do kraja 2011.,
kada je njegov sin Emrah uhap{en, pod
optu`bom da je sudjelovao u napadu na
Ambasadu SAD-a), nagovaraju}i ih da
slijede primjer njegovog sina?! Svoje je
sinove Edina i Elvedina u krvavi gra|anski
rat u Siriji poslao i Fikret Zuki} iz
Banovi}a, koji je tako|er uhap{en. Bra}a
Edin i Elvedin Zuki} se u Siriji nalaze vi{e
od godinu dana - navodno su izvjesno
vrijeme ratovali u jedinicama tada{nje
Islamske dràve Iraka i [ama, ali su se
poslije priklju~ili pokretu Al Nusra
(zvani~nom ogranku Al Qaide). Fikret
Zuki} je, kako navode izvori Slobodne
Bosne, bio u stalnom kontaktu sa sinovima
i, istodobno, predano radio na pronalasku i
regrutiranju novih dobrovoljaca.
HAP[ENJE RATNIKA-POVRATNIKA
êtvrti uhap{eni mudàhedin je Ibro
Deli} iz @eljeznog Polja kod Zenice, koji je
pro{le godine proveo nekoliko mjeseci na
sirijskom rati{tu. Po povratku u BiH, Deli}
je nastavio s agresivnim vrbovanjem
svetih ratnika, i to podjednako mladi}a i
djevojaka, na vjerskim sijelima na kojima
je pripovijedao o svojim podvizima na
boji{nicama oko sirijskih gradova Allepa i
Tavrida. Iz istog je razloga - organiziranja
odlazaka vi{e dobrovoljaca iz BiH, uhap{en
i Sarajlija Elvir Muratovi} zvani Hamza,
ranije jedan od najodanijih suradnika
Nusreta Imamovi}a. Koriste}i se
dru{tvenim mreàma, Muratovi} je bio
jedan od klju~nih koordinatora izme|u
mudàhedina u BiH i dijaspori, i njihovih
sunarodnjaka koji se ve} nalaze u Siriji.
Naj~e{}e je, prema rezultatima istrage,
kontaktirao s trojicom sirijskih veterana
Senadom Hasanovi}em, Ramom Pazarom i
Edinom Kahrimanom, zaduènima za
prihvat novoprido{lih boraca. Sumnja se da
su Bilal Bosni} i Elvir Muratovi}
posredovali u prebacivanju dvojice
Slovenaca - Roka @avbija i Bostjana
Skubica, koji su ranije pre{li na islam, te
Denisa Delanovi}a iz BiH, preko Turske do
Sirije. Slovenci su, naime, najprije boravili
na Bosni}evom imanju kod Buìma, a onda
ih je Muratovi} ugostio u vehabijskom
mesdìdu u sarajevskom naselju Nedàri}i.
U Sarajevu je uhap{en i Emin Hodì},
HAP[ENJE RATNIH VETERANA
PUT VJERNIKA
Bilal Bosni}, Hamdo Fojnica i Fikret Zuki} bili su najagresivniji u vrbovanju budu}ih
bosanskih mudàhedina, ali oni sami nikada nisu oti{li u Siriju
ve} prekaljeni ratnik, koji je nekoliko puta
boravio u Siriji. Tamo je upoznao i sada{nju
suprugu Anitu [a}iri iz Smedereva (koja je
u Siriju do{la s roditeljima i bra}om).
Poslije {erijatskog vjen~anja, supru`nici su
se po~etkom godine vratili u BiH. U
me|uvremenu je Eminu Hodì}u, koji je
sve do sredine tjedna mirno ìvio u
Sarajevu, zabranjen ulazak u Srbiju i
Tursku. U Siriji je, navodno u
humanitarnoj misiji, boravio i Senad
Huki}, diplomirani ekonomista iz Tuzle,
koji se na spisku za hap{enje na{ao nakon
{to su policijske agencije do{le do
informacija da je nosio novac bosanskim
mudàhedinima. Huki} je iznimno blizak
Bilalu Bosni}u, zajedno su organizirali vi{e
predavanja po selefijskim dèmatima
diljem BiH, na kojima su veli~ali dìhad u
Siriji i Iraku, ali i prikupljali nov~ane
priloge za bra}u koja se spremaju, ili su
oti{li na rati{te. Senad Huki} je me|u
posljednjima koji je u Sarajevu vidio ìvog
Samira Begi}a, prije nego {to }e taj mladi}
poginuti u Siriji. Senad ôlakovi} iz
Zenice, ratni pripadnik Sedme musliman -
ske brigade Armije BiH, izravno je
organizirao odlazak Vernesa Veha bovi}a,
jo{ jednog bosanskog {ehida, koji se
nikada nije vratio sa fronta. Premda postoji
nalog za njegovo hap{enje, ôlakovi} nije
prona|en na stalnoj adresi stanovanja.
^lanovi njegove obitelji tvrde da se nalazi
poslom u Sloveniji.
I dok su organizatori i financijeri
odlaska stotinjak bosanskih mudàhedina
uhap{eni pod sumnjom da su izvr{ili
kazneno djelo podstrekivanja na terorizam,
doju~era{njim vojnicima jedinica Al Nusra
i Islamska dràva, koji su se nedavno vratili
u BiH, prijete jo{ teè optu`be - za
sudjelovanje u teroristi~kim akcijama.
Kako nam je nezvani~no potvr|eno, zbog
organiziranja i pripadanja teroristi~kim
skupinama koje ratuju u Iraku i Siriji,
uhap{eni su Adem Karamuja, Jasmin
Ja{arevi}, Sedin Huseinovi}, Eduard
Durguti, Enes Me{i}, Mirza Kapi},
Muhamed Dèrahovi}, Safet Brki} i
Avdulah Hasanovi} (za Latifom Kali}emse
jo{ uvijek traga). Adem Karamuja (iz
Kaknja) se borio u Siriji desetak mjeseci,
isto toliko ratnog staà sakupio je i
Jasmin Ja{arevi} (iz Tesli}a), koji je po
povratku u Sarajevo priznao inspektorima
SIPA-e da je sudjelovao u vojnim
operacijama, kako je kazao, da pomogne
nedu`nom narodu. Premda postoji
provjereni dokazi o njegovom boravku u
Siriji, Eduard Durguti je policijskim
istraìteljima na ranijem saslu{anju tvrdio
da se mjesecima nalazio na privremenom
radu u [vicarskoj. Sedin Huseinovi} je u
Siriji bio dva puta, najprije je oti{ao sa
suborcima Semirom Vatri}em, Vildanom
Klju~om i Jasminom Dèmidì}em, a
potom je odveo i suprugu [erifu. Enes
Me{i} iz Kalesije, poznat po stravi~nom
kasapljenju-obrezivanju biv{e supruge (o
~emu smo ranije pisali) u Siriju je poveo
novu ènu, koju je tako|er upoznao preko
interneta. Policijski su istraìtelji kod
nekolicine dobrovoljaca koji su se vratili iz
Sirije prona{li automatske pu{ke, pi{tolje,
ru~ne bombe i ve}u koli~inu municije.
16
OPERACIJA DAMASK
Nakon {to su policijski istraìtelji upali

na imanje Bilala Bosni}a, osim njegove
mnogobrojne obitelji, u ku}i su zatekli i
dvanaest gostiju iz cijele BiH. Bosni} je
inspektorima objasnio kako su gosti
zapravo njegovi u~enici, koji su u Buìm
do{li na vjersku poduku. Prije nego {to se
posvetio vjeri, podsjetimo, Bilal Bosni} je
u Austriji i Njema~koj gradio muzi~ku
karijeru, sviraju}i harmoniku u
narodnja~kom bendu koji je nastupao po
kafanama. Sada, me|utim, nastupa na
tribinama po Austriji, Sandàku,
Makedoniji i BiH za neuporedivo ve}e
honorare, koje dobija od nepoznatih
sponzora.
GDJE ÊLJAD NISU BIJESNA
Policija u kui Bilala Bosnia
zatekla njegove etiri ene,
esnaestero djece i desetak gostiju
iz cijele BiH
FACEBOOK RATNICI:
Koristei se drutvenim
mreama, Elvir Muratovi
je bio jedan od kljunih
koordinatora izmeu
mudahedina u BiH i
dijaspori
VEZE S TERORISTIMA
Uhap{enima u operaciji
Damask prijete te{ke
optu`be za sudjelovanje u
teroristi~kim akcijama i
podstrekivanje na terorizam
K
ao {to je Slobodna Bosna pisala
prije nekoliko brojeva, brutalna
medijska hajka koju Dnevni avaz
ve} nedjeljama punim intenzite-
tom (pro)vodi protiv porodice
âmpara, prije svega je posljedica osvete
Fahrudina Radon~i}a dràvnom tuìtelju
Dubravku âmpari. Radon~i} je ubije|en
da je tuìtelj âmpara krivac {to se ime
utemeljitelja Avaza, industrijalca i
intelektualca na{lo na optu`nici Specijal -
nog tuìteljstva Kosova protiv narkobossa
Nasera Kelmendija.
Avazovi gotovo svakodnevni niski
novinarski udarci nisu po{tedili ni majku
tuìtelja âmpare, Rabiju âmpara,
dugogodi{nju {eficu Sektora za pravne,
logisti~ke i kadrovske poslove u MUP-u
Kantona Sarajevo. Radon~i}evi privatni
osvetoljubivi motivi u slu~aju gospo|e
âmpara poklopili su se s interesima i
ambicijama nekoliko du`nosnika u KMUP-
u. Me|u njima prednja~i Jusuf Zorni},
glavni inspektor MUP-a Kantona,
Radon~i}ev bliski prijatelj i lobista Saveza
za bolju budu}nost. Zorni}, naime, u
slu~aju da SBB ostvari ozbiljniji izborni
uspjeh, sebe vidi kao budu}eg ministra
unutra{njih poslova Kantona Sarajevo.
Zorni} je, i o tome smo pisali, u KMUP-u
zaposlio gotovo kompletnu bliù i dalju
rodbinu, suprugu, dvojicu bra}e, zeta
Zorni} je blizak prijatelj i Ekrema Leki}a,
koji se, zajedno sa Radon~i}em i drugim
osobama, u kosovskoj optu`nici protiv
Kelmendija spominje kao organizator
ubistva Ramiza Delali}a ]ele.
Razloga za nezadovoljstvo aktuelnim
rukovodstvom KMUP-a, pa samim time i
podr{ku medijskom lin~u, ima i Edin
Zahiragi}, sekretar KMUP-a. Zahiragi} je u
vrijeme dok je ministar KMUP-a bio SDP-
ovac Muhamed Budimli} bio njegov miljenik
i osoba od najve}eg povjerenja. Zahvaljuju}i
tome je za sebe i suprugu Miladu, tako|er
uposlenicu KMUP-a, isposlovao ne za slu -
ène, nezakonite privilegije, poput dodatka na
pla}u od 30 posto, neograni~enog kori{tenja
slu`benog automobila, mobitela Bez tih
privilegija ih je ostavio novi ministar Nermin
Pe}anac, {to je razlog da se Zahiragi} uklju~i
u medijsku hajku na svoje kolege, prije svih
gospo|u âmpara.
Tako je, pored Jusufa Zorni}a, stao
rame uz rame i sa Senadinom Arap~i}em,
biv{im {efom Odjela za informatiku.
Nakon {to je novom sistematizacijom
MUP-a Kantona ukinut ovaj odjel, rato-
borni Arap~i} odlu~io se osvetiti svima koje
smatra odgovornim za svoju profesionalnu
degradaciju. Pored toga {to aktivno sud-
jeluje u medijskom sotoniziranju svojih
kolega, Arap~i}, kako tvrde ljudi iz njegovog
okruènja, fizi~ki napada radne kolege, pri-
jeti, vrije|a, {alje anonimne prijave i dopise
o nezakonitostima u KMUP-a. Ljudi se
Arap~i}a jednostavno pla{e, zaziru od
njega, jer se ne pona{a normalno i jer nje-
govo psihi~ko zdravlje nije, najblaè
re~eno, uravnoteèno, kaè jedan
uposlenik KMUP-a.
Uz logisti~ku podr{ku trojice nezado-
voljnika iz KMUP-a, Zorni}a, Zahiragi}a i
Arap~i}a, novinaru Avaza Amilu Du~i}u,
kojeg je gazda Radon~i} zaduìo za medijs-
ki lin~, odnosno odmazdu nad porodicom
âmpara, nije pretjerano te{ko svakod-
nevno ispisivati potjernice za njima.
Zanimljivo je da je prije nego {to }e posta-
ti Avazovo udarno novinarsko ime, A.
Du~i} bio odranije poznat sarajevskim
policajcima: prije vi{e od deset godina
navodno je privo|en je i saslu{avan zbog
seksualnog zlostavljanja maloljetnice u
sarajevskom naselju Bu}a Potok. Od teè
kazne spasila ga je, tvrde na{i izvori, mla-
dost i to {to nije ranije ka`njavan
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: SENAD AVDI]
Pozadina Avazovih potjernica za klanom ampara
Obespravljeni rukovodioci sarajevskog
KMUP-a Zorni, Zahiragi i Arapi svete se
svojim efovima preko Dnevnog avaza
ODBRANA I POSLJEDNI DANI
Jedan u nizu tekstova u Radon~i}evom Dnevnom avazu protiv obitelji âmpara
Skandal:Skandal.qxd 3.9.2014 23:47 Page 17
N
aser Kelmendi voli da se predstavlja kao obi~ni
biznismen koji je sa svojih deset prstiju stekao
nekoliko vila i fabriku sladoleda, kao i utjecajne
prijatelje u institucijama Bosne i Hercegovine.
Ali, prema optu`nici Kancelarije Specijalnog tuìla{tva
Republike Kosovo, Kelmendi je jedan od velikih narkodilera
koji je izme|u 2000. i 2012. godine zaradio milione,
prebacuju}i heroin, ekstazi, spid i druge droge rutom koja
povezuje Afganistan, Tursku i Evropsku uniju.
Jedan dio optu`nice se odnosi na Kelmendijeve
narkooperacije, a manji dio optu`nice na ubistvo vo|e
SU\ENJE KELMENDIJU
Pi{u: CIN i OCCRP
Narednog mjeseca na Kosovu
poinje suenje NASERU KELMENDIJU,
osumnjienom za trgovinu drogom u BiH
i ostatku Balkana. U optunici koju je
protiv njega podiglo Specijalno
Tuiteljstvo Kosova petorica zatienih
svjedoka, njegovih nekadanjih
suradnika, otkrila su tuilatvu detalje
viemilionskog posla
BALKANSKI KRALJ DROGE
Prema optu`nici Kancelarije Specijalnog tuìla{tva Republike
Kosovo, Kelmendi je jedan od velikih narkodilera koji je
izme|u 2000. i 2012. godine zaradio milione
kelmendi-cin:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 22:52 Page 18
suparni~kog klana Ramiza Delali}a ]ele
2007. godine. Tuìoci u optu`nici navode
da je Kelmendi bio uspje{an i da istraga
pokazuje da on i njegovi sinovi posjeduju
imovinu vrijednu milione eura u BiH, Crnoj
Gori, Kosovu i drugdje.
KREATIVNI KRIMINAL
Zbog tih sumnji ve} vi{e od godinu
dana Kelmendi se nalazi u pritvoru na
Kosovu. êka na su|enje za koje se
pretpostavlja da bi moglo po~eti u oktobru.
Tuìoci su traìli da Kelmendi ostane u
pritvoru kako bi ga sprije~ili da pobjegne iz
zemlje, utje~e na svjedoke ili uni{ti dokaze.
U optu`nici je iznesena {iroka lepeza
doga|aja u koje je uklju~eno desetak ljudi
razmje{tenih na nekoliko kontinenata, u
vremenskom periodu duèm od decenije.
Svi oni su pokazali veliku domi{ljatost i
kreativnost u rje{avanju mora problema
koji se pojavljuju u poslovima sa {vercom
robe.
Jedna od ta~aka optu`nice se bavi
doga|ajima iz 2000. godine, kada su
svjedoci rekli da su ve} tada znali da je
Kelmendi bio osoba sa ogromnom
koli~inom novca te osoba koja im je
mogla obezbijediti ~isti heroin. U ovoj ta~ki
tuìoci opisuju Kelmendija kao izuzetno
opreznu osobu na vrhu piramide za
trgovinu drogom i drugim kriminalnim
aktivnostima u balkanskom regionu, pa ~ak
i {ire.
Kelmendijev tridesetjednogodi{nji (31)
sin Besnik odbacuje sve navode optu`nice i
kaè da njegov otac nema nikakve veze sa
trgovinom droge.
Me|utim, u optu`nici su navedene
detaljne izjave vi{e svjedoka, od kojih su
neki navedeni imenom i prezimenom, a
drugi pod kodnim imenima od K1 do K5.
Svi oni kaù da su godinama direktno sa
Kelmendijem sara|ivali na desetinama
va`nih poslova u vezi sa narkoticima.
Svjedok naveden u optu`nici kao K3,
odnosno veliki diler drogom iz Beograda,
izjavio je da je Kelmendijeva zvijezda
po~ela da raste nakon {to je Zemunski
19
PRLJAVI POSLOVI SA ÎSTIM HEROINOM
Kelmendijevi poslovi
su procvjetali nakon
nestanka Zemunskog klana
a vrhunac doìvjeli
osamostaljenjem Crne Gore
NARKOKRALJEVSTVO
NASERA KELMENDIJA
4.9.2014. I SLOBODNA BOSNA
OPTU@NICA PODR@ANA
SVJEDOÊNJIMA
U optu`nici su navedene detaljne izjave
vi{e svjedoka, od kojih su neki navedeni
imenom i prezimenom, a drugi pod
kodnim imenima od K1 do K5
klan razbijen nakon atentata na premijera
Zorana \in|i}a u 2003. godini. K3 je dalje
naveo da je Kelmendijeva karijera ponovo
dobila vjetar u le|a kada se Crna Gora
odvojila od Srbije 2006. godine, ~ime je
Kelmendi iznenada dobio monopol nad
drogom i tamo{njim biznisom cigaretama.
Do 2009. godine K3 je kupovao do
~etiri kilograma heroina i ekstazija
mjese~no, kao i nepoznatu koli~inu
kokaina, spida i marihuane kroz poslovnu
saradnju sa Kelmendijevom organizacijom.
Saradnja je prekinuta u oktobru 2012.
godine.
FAKAT MIRI[E BIJELO
Drugi svjedok K1 rekao je da je 1996.
godine po~eo kupovati drogu od
Kelmendija koji je u to vrijeme preko
Turske doturao heroin iz Afganistana u
Kosovo, BiH, Crnu Goru, Austriju,
[vicarsku i druge evropske zemlje. K1 kaè
da su ogromne koli~ine uglavnom bijelog
~istog heroina i ekstazija prebacivane iz
Turske u Sjevernu Evropu.
Prema optu`nici, Kelmendijeva grupa je
bila vrlo sposobna kada je u pitanju bio
prekograni~ni {verc. Drogu su trpali u
stolove i vrata od iverice, sakrivali je u
kamione, u tovare limuna i tekstila. Jedna
tura heroina je mogla biti podijeljena u 10
kamiona.
Povrh svega, radilo se o prvoklasnoj
robi, heroinu vrhunskog kvaliteta koji je
bio daleko ja~i nego obi~no. Klijenti su
govorili K3-u da ih obi~ni heroin prodrma,
a da ih bijeli heroin obara s nogu,
navedeno je u optu`nici. [verceri su znali
prebacivati po 100 kilograma po turi preko
slabo kontrolisanih granica u planinskim
krajevima.
Ekstazi u obliku pilula prenosio se na
druga~iji na~in. U optu`nici je navedeno da
je grupa dobijala po{iljke do 200.000
tableta iz Holandije koje su bile pakovane u
plasti~ne boce od kojih je svaka mogla
primiti do 4.000 pilula. Boce su omotavane
bijelom teflonskom trakom, a potom
pakovane u specijalne {tekove u cisternama
za naftu. âk do pet voza~a dnevno je
kretalo iz Holandije za destinacije {irom
Evrope.
Manje po{iljke su pakovane u rezerv o -
are vozila, ispod krova ili u specijal no
izgra|ene {tekove, dok su ve}e sakrivane u
rezervoare velikih kamiona ili u tajne
dèpove koji su bili za{iveni u ceradu
kamiona. Tako|er, u optu`nicije navedeno
da je ova grupa koristila malu koli~inu
novca poslanog preko Western Uniona iz
Kosova u Tursku kao signal da je po{iljka
droge uspje{no primljena.
U optu`nici je, tako|er, naveden spisak
duga~kih {ifrovanih SMS poruka izme|u
~lanova grupe, ~ime je dojavljivano da je
doti~na po{iljka pre{la odre|enu granicu.
Tako|er, spominje se i da je prilikom
hap{enje Kelmendija u porodi~noj ku}i u
Pe}i u decembru 2013. godine prona|ena
dokumentacija o transakcijama novca od
nekoliko stotina hiljada ameri~kih dolara i
eura.
Svjedoci su izjavljivali pred istra ì te -
ljima da je Kelmendi zara|ivao milijarde
i milione preko svoje organizacije za {verc
droge, a drugi je naveo da je Kelmendi dao
svom sinu Elvisu pet miliona eura da
pokrene vlastiti biznis. Me|utim, istraìtelji
su pregledali bankovne transakcije i
dokumente o vlasni{tvu i utvrdili da je
familija Kelmendi u periodu od 2001. do
2013. godine raspolagala sa oko 4,4
miliona eura.
Optu`nica se potom bavi pojedina~nim
poslovima od kojih neki datiraju iz ranog
Kelmendijevog perioda u BiH.
Besnik Kelmendi kaè da je njegov otac
do{ao u BiH 1988. godine i otvorio butik
ko`ne robe u Skenderiji, sportsko-tr`nom
centru u Sarajevu. Po~etkom rata odlazi, da
bi se sa Kosova vratio nakon rata i radio
kao trgovac koòm, odje}om i sli~no, kaè
Besnik.
PORODI^NI BIZNIS
Kelmendijev biv{i advokat Osman
Cucovi} rekao je u razgovoru sa
novinarima Centra za istraìva~ko
novinarstvo (CIN) i Organized Crime and
Corruption Reporting Projekt (OCCRP) da
je njegov klijent bio jedan obi~ni trgovac
robom iz Italije i Njema~ke.
Zna~i, osamdesetih godina, kada se
i{lo masovno za Italiju po farmerke i to, on
je i{ao sa njima. Zna~i, i{ao je sa bosovima,
maltene bio je neki sekundarni ~ovjek, ali je
uvijek bio tu, u~io je zanat. Radio je {verc i
tako da je izrastao kasnije u jednog trgovca
i biznismena. Zna~i, radio je raznorazne
biznise. Radio je trgovinu cigarama svi
znaju ovdje da je trgovao cigaretama,
rekao je Cucovi}.
Optu`nica otkriva da se Kelmendi bavio
i drugim poslovima. Svjedok K2 tvrdi da
mu se Kelmendi prvi put obratio u Crnoj
Gori u vrijeme dok je K2 {vercovao oru`je
za Oslobodila~ku armiju Kosova. Ponudio
mu je da za njega vozi heroin u Englesku.
Iako je Kelmendi bio uporan u poslovnoj
ponudi, K2 je, navodno, odbacio ponudu.
Kelmendi je 2000. godine, prvo na
Kosovu a poslije i u Turskoj, zatraìo od K2
da organizuje likvidaciju ~ovjeka koji je
prevario Kelmendija, ne plativ{i mu 100
kilograma heroina. K2 je ovo odbio, ali je
kasnije ~uo da je ~ovjek po imenu Muzafer
Kali} ubijen u BiH i da je on bio osoba koja
je poku{ala izbje}i pla}anje heroina Naseru
Kelmendiju.
SU\ENJE KELMENDIJU
MILIONSKI VRIJEDNA IMOVINA

Hotel Casa Grande u Ulcinju i luksuzni stan u Podgorici
PORODI^NI BIZNIS
U akciji razbijanja klana
Kelmendi uhap{en je i
Naserov sin Elvis
SU\ENJE KELMENDIJU
NEPOKIDANE VEZE
Fahrudin Radon~i} i Senad [ahinpa{i} [aja
KELMENDI2:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 19:52 Page 22
P
lavi Twist Tower Avaza koji se
nadvija nad Sarajevom je sjedi{te
Fahrudina Radon~i}a, medijskog
mogula koji je u utrci za ~lana
Predsjedni{tva Bosne i
Hercegovine (BiH).
Na drugoj strani grada uzdiè se drugi
toranj, Radon Plaza, hotel sa staklenom
fasadom u kojem se u prolje}e 2006. godine
Radon~i} po~eo susretati sa nekolicinom
osoba kako bi, navodno, isplanirali ubistvo
Ramiza Delali}a ]ele. Planerima ubistva
smetalo je, izme|u ostalog, {to se Delali}
petljao u njihove poslove.
U ljeto 2007. godine Delali} je bio
mrtav, izre{etan mecima, u pono} ispred
nebodera u Sarajevu.
NASER&NASER
Ovi i ostali navodi su opisani na 49
strana optu`nice Kancelarije Specijalnog
tuìla{tva Republike Kosovo u zani mlji -
vom slu~aju protiv Nasera Kelmendija,
porijeklom Albanca koji je godinama ìvio
u Sarajevu. Zbog toga je Kelmendi pro{lu
godinu proveo u zatvoru na Kosovu.
Glasine i poslovni dogovori su vezivali
Radon~i}a i Kelmendija godinama, ali ova
optu`nica prvi put obja{njava razloge ovih
veza i jasno navodi da je Radon~i} bio
Kelmendijev poslovni partner i politi~ki
za{titnik u Sarajevu.
Radon~i} nagla{ava ~injenicu da on
sam nije bio optuèn, ve} samo imenovan u
optu`nici kao ~lan kriminalne organizacije.
Ovaj donedavni ministar sigurnosti
Bosne i Hercegovine (BiH) negira navode
optu`nice i najavljuje pravnu bitku da to i
dokaè.
O~ekuje se da }e se su|enje Kelmendiju
odràti u oktobru, sticajem okolnosti, u
istom mjesecu u kojem se Radon~i} nada
da }e mu donijeti mjesto u Predsjedni{tvu.
Tuìoci kaù da su njih dvojica povezani
zamr{enim poslovnim interesima i krimi -
nal nim radnjama, uklju~uju}i ubistvo
Delali}a, kao i da }e sve to biti dokazano na
su|enju.
Glavni svjedok u optu`nici je [ejla Jugo
Turkovi}, èna Zijada Turkovi}a kojem se
sudi za organizovani kriminal i ubistva.
Jugo Turkovi} je biv{a novinarka,
nekada{nja Radon~i}eva pouzdana
saradnica. U razgovoru za Centar za
istraìva~ko novinarstvo (CIN) i Organized
Crime and Corruption Reporting Project
(OCCRP) ona detaljno opisuje sastanke i
doga|aja koji su doveli do Delali}eve smrti.
Ja sam bila involvirana, dakle, bila sam
prisutna svim tim doga|ajima, vezano za
Radon~i}a i za Kelmendija, kaè Jugo
Turkovi}. Dodaje da zna detalje njihovog
poslovnog prijateljstva, ali i da zna korijene
neprijateljstva izme|u njih dvojice i
Delali}a. Sukob izme|u Nasera Kelmen -
dija i Fahre sa Ramizom Delali}em nije
nastao preko no}i. To je trajalo jako dugo.
UJEDINJENI PROTIV ]ELE
S druge strane, Radon~i} kaè da Jugo
Turkovi} jednostavno laè zbog toga {to je
udata za kriminalca i èli da odvu~e pa`nju
sa ilegalnih radnji svog muà.
Radon~i}, tako|er, kaè da je [ejla
Turkovi} iznijela niz laì o sastancima u
Radon Plazi i navodnom planiranju ubistva.
U toku dvosatnog intervjua sa novinarima
CIN-a i OCCRP-a u njegovom uredu
izgledao je uznemiren. Dok je pri~ao,
kre}u}i se nemirno, mahao je kroz zrak
pokaziva~em za prezentacije kada je htio
Pi{u: CIN i OCCRP
U optunici protiv Nasera Kalmedija spominju se: FAHRUDIN RADONI, EKREM

LEKI, SENAD AHINPAI AJA i NASER ORI kao lanovi njegove
organizirane kriminalne grupe. Prozvani odgovaraju na optube
Nisam dogovarao ubistvo ]ele, niti sam bio ljubomoran
na njegovu vezu sa mojom biv{om suprugom!
FAHRUDIN RADONÎ]
DRU[TVO IZ ]O[KA
Naser Ori} i Naser Kelmendi
naglasiti ono o ~emu je govorio.
[ejla Jugo Turkovi} je supruga i bliski
suradnik Zijada Turkovi}a, vo|e najve}e
kriminalne organizacije u istoriji BiH,
kaè. Turkovi} je u zatvoru. Njemu se pred
Sudom BiH vodi postupak zbog optu`bi za
organizovani kriminal, ubistva, krijum ~a re -
nje narkotika, iznudu i pranje novca.
Prvostepenom presudom dobio je 40
godina zatvorske kazne, ali je u àlbenom
postupku predmet vra}en na ponovno
su|enje.
Radon~i} kaè da Jugo Turkovi} mora
da je svjedo~ila mnogim kriminalnim
radnjama, ali ipak se ne suo~ava ni sa
kakvim optu`bama. Najvjerovatnije joj je
bilo obe}ano da ne}e biti krivi~no gonjena
ako da la`ni iskaz protiv mene, dodaje
Radon~i}.
Prema optu`nici, Radon~i} i Kelmendi
nisu bili sami dok su raspravljali o
Delali}evoj sudbini u Radon~i}evom
kultnom rotiraju}em restoranu. U optu`nici
je navedeno da su sastancima, tako|er,
prisustvovali sarajevski biznismeni Ekrem
SU\ENJE KELMENDIJU
LJUBAV I BIJES
[ejla Jugo Turkovi} i Fahrudin Radon~i}
EKREM LEKI:
Bila je to pjanska pria.
Desilo se kasno u noi. Da
nije bio u tom kafiu,
Selver ne bi bio ubijen,
rekao je Leki. Desila se
svaa i ovaj jedan mu je
priao i upucao ga u glavu.
Taj mladi nije ak ni znao
Selvera
Leki} i Senad [ahinpa{i} [aja, kao i Naser
Ori}, biv{i komandant odbrane Srebrenice.
Prema rije~ima Jugo Turkovi}, restoran
je bio njihovo uobi~ajeno mjesto za
sastan~enje. Svi sastanci su se de{avali
tamo, rekla je ona. Kelmendi je redovito
dolazio, kao u svojoj ku}i, kao doma}in.
Tako su se odnosili prema njemu i
konobari, i osoblje, i novinari Avaza...
Sudionici tih sastanaka potvrdili su
novinarima da su susreti odràni, ali ne i da
se razgovaralo o temama koje Jugo Tur ko -
vi} spominje.
SASTALA SE DRU@BA AK[AMLIJA
Ekrem Leki} kaè da on, dakako, jeste
bio dio grupe koja se sastajala skoro svaki
dan u restoranu. On i Radon~i} su
dugogodi{nji prijatelji i njihovo prija telj -
stvo datira jo{ od prije rata u BiH, kada su
obojica radila kao novinari.
Jugo Turkovi} kaè da se grupa
sastajala da raspravi {ta da uradi sa
Delali}em koji je na javnim mjestima
navodio Kelmendija kao dilera drogom.
Besmislica, kaè Leki}. Ja sam
vje`bao svaki dan u teretani u Radon Plazi
i onda bih i{ao na kafu sa tom grupom
ljudi. On kaè da je Jugo Turkovi} lagala
o grupi i onome o ~emu su raspravljali i
primijetio je da, iako je Delali} ubijen
2007. godine, Jugo Turkovi} o tome nije
govorila policiji do 2011. Ako je govorila
istinu, kaè on, za{to je ~ekala ~etiri
godine?!
Jugo Turkovi} kaè da su ~lanovi grupe
imali razli~ite razloge da budu ljuti na
Delali}a i da su se ti razlozi vremenom
razvijali. Za Radon~i}a i Kelmendija to su
bili prvenstveno razlozi ekonomske
prirode: bili su zabrinuti da }e Delali}eve
optu`be na{koditi biznisu sa drogom i
ko{tati ih novca.
Tuìoci vjeruju da je za Leki}a stvar
postala li~ne prirode u prolje}e 2007.
godine, kada je njegov ro|ak Selver ubijen,
te da je on vjerovao da je Delali}
odgovoran za to. Leki} kaè da to nije ta~no
i da je smrt Selvera Leki}a bila jedna od
onih stvari koje se jednostavno de{avaju.
Bila je to pjanska pri~a. Desilo se
kasno u no}i. Da nije bio u tom kafi}u,
Selver ne bi bio ubijen, rekao je Leki}.
Desila se sva|a i ovaj jedan mu je pri{ao i
upucao ga u glavu. Taj mladi} nije ~ak ni
znao Selvera. Jednako tako je Leki}
odbacio i ideju da bi Radon~i} èlio osvetiti
smrt svog bliskog prijatelja i kuma. Pa {ta,
je li to treba da bude neki motiv?
[ahinpa{i}evi i Ori}evi motivi su manje
jasni. Prema mi{ljenju Jugo Turkovi},
[ahinpa{i} je bio Radon~i}ev blizak
politi~ki saveznik. U intervjuu za CIN/
OCCRP, [ahinpa{i} je rekao da je
Radon~i}ev dugogodi{nji prijatelj, ali da
ni{ta {to je Jugo Turkovi} rekla nije istina.
Ne znam o ~emu ona pri~a. Morat }ete
pitati nju, rekao je.
Jugo Turkovi} kaè da je Ori}, koji se
smatra lokalnim ratnim herojem u
Srebrenici zbog njegove odbrane musli ma -
na u ratu, radio kao utjeriva~ za
Kelmendija. Morao je da radi sve {to je
Kelmendi traìo, jer je radio za njega i tako
zara|ivao mnogo novca, kaè Jugo
Turkovi}.
Ori} je odbio da da komentar, rekav{i da
je ovaj slu~aj uzrokovao dosta problema u
njegovom ìvotu i da ne èli ni{ta kazati.
Prema optu`nici, Radon~i} je imao
mnogo razloga da ne bude naklonjen
Delali}u.
Radon~i} je mrzio Ramiza Delali}a
zbog niza li~nih razloga. Radon~i}eva èna
je bila u vezi sa Delali}em tokom rata, prije
nego {to se udala za Radon~i}a, ~ime se
Delali} hvalio.
Ova tvrdnja je la`na i glupa, kaè
Radon~i}, primje}uju}i da se ta veza desila
prije vi{e od 20 godina i prije njihovog
braka. Glupo je za nekoga da bude
ljubomoran oko takvih stvari i, svejedno,
nije ta~no da je moja biv{a èna bila u vezi
sa Ramizom Delali}em!
Jugo Turkovi} navodi vi{e detalja u
pri~i o tome {ta se de{avalo u rotiraju}em
restoranu, ali se to nadovezuje na
doga|aje opisane u optu`nici. Naprimjer,
kaè da je grupa imala pote{ko}a sa
pronalaènjem nekoga koga bi unajmili
da ubije Delali}a, jer ih je u prvi mah
Nakon ubistva Kelmendi se sa
grupom sastao za ve~erom da razmotre
kako da preusmjere istraìvanje ubistva
prema drugim osobama. U optu`nici se
kaè da se grupa osje}ala osnaèno jer
su uspje{no izvr{ili zadatak.
U razgovoru za CIN/OCCRP Jugo
Turkovi} opisuje sastanak nakon ubistva,
ali nije jasno da li je to isti sastanak koji je
opisan u optu`nici. Ono {to je jasno jeste
da je razgovor ubrzo postao zastra{uju}i.
Nakon ubistva sastali su se, ne
znam nakon koliko, jel pro{lo dva ili tri
dana nakon ubistva, ali dolazi do toga,
da (...) Odlu~uje se da se uradi jo{
ne{to, jo{ jedno ubistvo. Odlu~uje se
da se ubije Fikret Kajevi}, rekla je za
CIN/ OCCRP, jer je bio odre|en kao
nasljednik Ramiza Delali}a.
Jugo Turkovi} kaè da je zagovarala
protivnu odluku, govore}i grupi da ova
dva ~ovjeka nisu bila bliska i da Kajevi},
svejedno, ne bi èlio da preuzme tu
ulogu.
Kelmendi je bacio novine na mene,
na slici je bio Kajevi} u majici sa
Ramizovim likom. Mislim da je na
dènazi spu{tao Ramiza u mezar i Naser
baca mi to i kaè: Jel ne pri~a s njim,
ne}e biti njegov nasljednik, a u prvom
safu? I rekao mi je to jako grubo. Ljutito
je bacio novine na mene.
POSLJEDNJA VEÊRA
Kelmendi je predloio da se ubije
Fikret Kajevi kao elin nasljednik
]ELIN NASLJEDNIK
Fikret Kajevi} trebao je biti `rtva iste zlo~ina~ke
organizacije koja je organizirala likvidaciju Delali}a
odbilo nekoliko onih koji su im bili prvi
izbor uklju~uju}i i njenog muà Zijada
Turkovi}a.
NAZOVI SRBIJU RADI UBISTVA
U optu`nici se navodi sljede}i plan: na
sastanku koji se u maju 2007. godine
dogodio u rotiraju}em restoranu u Sarajevu
Kelmendi je do{ao sa malim crnim
koferom, rekav{i da su Ori} i on donijeli
svoj dio novca. Leki} je Kelmendiju predao
malu torbu marke Samsonite iz koje je ovaj
uzeo veliku koli~inu novca i stavio je u svoj
kofer. Radon~i} je izvadio novac iz zelene
PVC kese i dao ga Kelmendiju koji je i ovu
sumu dodao u svoj kofer, stoji u optu`nici.
Kelmendi je navodno u Srbiji unajmio
ubice za 200.000, ali se ne navodi koja je
nov~ana valuta u pitanju. ^lanove grupe je
obavijestio da je u Srbiji dao novac ~ovjeku
s nadimkom Krce, kasnije identifikovanim
kao Milovan Jeremi}, da bi dvojica dobro
poznatih srbijanskih ubica Milan Miti} i
Strahinja Ra{eta bili unajmljeni da ubiju
Ramiza Delali}a. I tre}i ~ovjek, Neboj{a
Vukomanovi} êtnik je, tako|er, unaj -
mljen, navedeno je u optu`nici. Delali} je
ubijen 27. juna u Sarajevu.
U optu`nici je detaljnije opisano kako
se to desilo. Prije ubistva Kelmendi je
napustio Bosnu i oti{ao na more u Crnu
Goru kako bi imao alibi, dok je Ori}ev
zadatak bio da prati Delali}a.
Delali} je ubijen u podno`ju stubi{ta
koje vodi u stan njegove djevojke na broju
1a u Odoba{inoj ulici. Upucan je 10 puta iz
Magnuma .357 i Heckler & Kocha od 9
mm. Prigu{iva~ je na|en ispod obli`njeg
automobila.
Dokazi na mjestu zlo~ina su pokazali
policiji da je osoba, kasnije identificirana
kao Strahinja Ra{eta, ~u~ala ispod
stubi{ta i ~ekala da Delali} stigne.
Svjedoci su kasnije tvrdili da je, dok se
Delali} pribliàvao, Vukomanovi}
zviznuo Ra{eti da ga upozori da se
spremi. Kako je Delali} bio veliki
~ovjek, Ra{eta je ispraznio cijelih 27
metaka Heckler & Kocha i kako Delali}
jo{ uvijek nije bio mrtav, onda ga je
upucao jo{ nekoliko puta sa .357
Magnumom.
Jugo Turkovi} je rekla tuìocima da je
dobila SMS od Radon~i}a te no}i u kojem
je pisalo da je Delali} ubijen, {to je ona
uzela kao upozorenje da ne kaè ni{ta
policiji.
Svjedoci kaù da su se navodne
ubice vratile u Srbiju i nekoliko dana
kasnije Ra{eta je dobio 100.000 eura, a
Vukomanovi} 20.000 eura i Alfu
Romeo.
SU\ENJE KELMENDIJU
UBISTVO U PONO]
Ramiz Delali} ]elo
ISPRAVNA-oglasi sedmica-927-a:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.8.2014 0:42 Page 1
P
ro{lotjedna Konferencija o
zapadnom Balkanu, koju je u
Berlinu organizirala njema~ka
kancelarka Angela Merkel, prvi je
me|udràvni skup nakon poduè
stanke, koji su premijeri svih biv{ih
jugoslavenskih republika, kao i njihov
albanski kolega Edi Rama, jednoglasno
ocjenili iznimno uspje{nim. Nakon
pripremnih sastanaka u Dubrovniku i
Kotoru, dràvne delegacije BiH, Srbije,
Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije,
te Hrvatske i Slovenije (kao ~lanica
Europske unije) doputovale su u ~etvrtak u
Berlin s konkretnim regionalnim pro jek -
tima, koji bi u naredne ~etiri godine trebali
pridonijeti boljoj ekonomskoj suradnji,
bròj integraciji, ali i rje{avanju brojnih
bilateralnih problema. Naredna }e
Konferencija, kako je najavljeno, biti
organizirana u Austriji (Be~), potom 2016.
u Francuskoj (Pariz) i naredne godine u
Nizozemskoj (Den Haag). Ciklus bi, prema
o~ekivanjima, trebao biti zavr{en 2018.,
ponovno u Berlinu, kada }e biti rezimirani
rezultati ~etvorogodi{njeg anga`mana i
napretka koje su dràve zapadnog Balkana
ostvarile na putu prema Europskoj uniji.
Kako Slobodna Bosna neslu`beno
BERLINSKA KONFERENCIJA, SEDAM DANA POSLIJE
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
U organizaciji njemake kancelarke ANGELE MERKEL i na inicijativu njezinog
savjetnika za vanjsku i sigurnosnu politiku CHRISTOPA HEUSGENA prolog je
tjedna u Berlinu odrana Konferencija o zapadnom Balkanu: naa novinarka
otkriva o emu su premijeri i ministri drava regiona razgovarali, to su im
poruili domaini i kako se u Njemakoj predstavila delegacija BiH
SB IZA BERLINSKOG ZIDA
berlin:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 19:50 Page 28
doznaje iz diplomatskih izvora, ideja o
organizaciji konferencije koja bi okupila
predstavnike balkanskih dràva nastala je u
Uredu njema~ke kancelarke, a njezin je
inicijator bio Christop Heusgen, savjetnik
Angele Merkel za vanjsku i sigurnosnu
politiku.
NA SASTANKU 250 NJEMA^KIH
INVESTITORA
No, iako se zvani~ni Berlin, jo{ ranije,
aktivno uklju~io u rje{avanje politi~kih
problema na relaciji Beograd - Pri{tina,
daljem anga`manu Njema~ke na zapadnom
Balkanu navodno se najvi{e protivio
ministar vanjskih poslova Frank Walter
Steinmeier. Ministar Steinmeier je
smatrao da je trenutno puno va`niji
ukrajinski problem, kao i destabilizacija
stanja u Iraku i Siriji, nakon progla{enja
takozvane islamske dràve, ali je upravo
Angela Merkel insistirala da se organizuje
ova konferencija, obja{njava diplomatski
izvor SB. On tako|er napominje kako
Njema~ka za intenzivniji pristup rje{avanju
problema zemalja zapadnog Balkana traì
podr{ku jakih europskih saveznika
(Francuska), potom dràva koje su posebno
zainteresirane za regionalnu stabilnost
(Austrija) i financijsku pomo}, odnosno
investicije (Nizozemska).
Konferencija o zapadnom Balkanu bila
je organizirana u tri dijela: u prvom su
sudjelovali ministri ekonomije, drugi je
okupio ministre vanjskih poslova, dok su na
najva`niji sastanak, koji je odràn u Uredu
kancelarke Markel, pozvani predsjednici
vlada.
Doma}in prvog dijela Konferencije,
posve}enog ekonomskim temama i
regionalnim projektima, bio je njema~ki
ministar ekonomije i energije Sigmar
Gabriel (ujedno i predstavnik SPD-a).
Dakako nimalo slu~ajno, skup je odràn u
sjedi{tu Ministarstva ekonomije i energije,
uz prisustvo predstavnika 250 njema~kih
kompanija, potencijalnih investitora u
dràve zapadnog Balkana. U tom su smislu
organizirane dvije panel diskusije: prva
NJEMA^KA AGENDA ZA ZAPADNI BALKAN
Njema~ka kancelarka Angela Merkel najavila ve}i

anga`man u BiH nakon izbora i zatraìla hitne reforme
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH
Vjekoslav Bevanda obratio se
novinarima u Sarajevu sa zaka{njenjem
od pet dana (tek u utorak, 2.
septembra), ponoviv{i ocjene srpskog i
hrvatskog kolege Aleksandra Vu~i}a i
Zorana Milanovi}a da je Konferencija o
zapadnom Balkanu do kraja uspjela.
No, u pore|enju s premijerima
susjednih dràva, Vjekoslav Bevanda u
Berlinu nije bio ni izbliza tako aktivan,
pa je njegovo prisustvo na skupu pro{lo
skoro nezamjetno, ne ra~unaju}i
propuste Bevandinih neupu}enih
savjetnika. Sudionicima berlinske
konferencije nije, naime, promaklo da je
premijer BiH, umjesto o Jadransko-
jonskoj autocesti govorio o Jadransko-
jonskoj inicijativi (koja je osnovana radi
unapre|enja razvoja i ja~anja
sigurnosti), kako su mu najbliì
suradnici krivo napisali.
GOVORI KAKO TI JE NAPISANO
Vjekoslav Bevanda umjesto o
Jadransko-jonskoj autocesti, govo-
rio o Jadransko-jonskoj inicijativi?!
REGIONALNI PROJEKTI ZA
REGIONALNU SURADNJU
Premijeri i ministri svih balkanskih
dràva jednoglasni su u ocjeni da je
Konferencija u Berlinu bila uspje{na
POSLJEDNJE PRIPREME PRED
ODLAZAK U NJEMA^KU
Premijeri Vjekoslav Bevanda, Zoran
Milanovi}, Milo \ukanovi} i Edi Rama
na sastanku u Cavtatu
posve}ena ekonomskoj suradnji u regionu u
oblasti energije, tehnologija i izgradnje
infrastrukture, dok se druga odnosila na
promociju zapo{ljavanja, odnosno razvoj
malih i srednjih poduze}a. U prvom dijelu
Konferencije sudjelovali su ministri
ekonomije iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore,
Albanije, Slovenije, Makedonije, Austrije,
BiH i sa Kosova, ali i europski komesar za
energiju Guenther Oettinger (koji je,
tako|er, Nijemac), te predstavnik Vlade
Francuske.
Dok su ministri ekonomije devet dràva
razgovarali o zajedni~kim projektima, u
slu`benoj rezidenciji Ministarstva vanjskih
poslova Njema~ke odràvao se sastanak
{efova diplomacije, na kojem je doma}in
bio ministar Frank Walter Steinmeier.
Pored njema~kog ministra vanjskih
poslova, u drugom dijelu Konferencije,
predvi|enom za razgovore o otvorenim
pitanjima iz bilateralnih odnosa,
ekonomskoj suradnji, sigurnosnim prijet -
njama i, naro~ito, europskim integracijama,
sudjelovao je i komesar Europske unije za
pro{irenje [tefan Fuele. Susret ministra
Steinmeiera i komesara Fuelea s ministrima
vanjskih poslova balkanskih dràva zavr{en
je ve} uobi~ajenom diplomatskom
porukom da je budu}nost zapadnog
Balkana u EU. Istodobno je [tefan Fuele
napomenuo kako Europska unije, pou~ena
dosada{njim iskustvom, ne}e dozvoliti
novim zemljama ~lanicama da u europsku
zajednicu u|u zajedno s naslije|enim
problemima sa susjedima, niti }e dràvama
koje su ve} u EU dozvoliti da zbog svojih
bilateralnih sporova spre~avaju ili
usporavaju prijem novih ~lanica.
ZAJEDNI^KI, A NE VUÎ]EVI PROJEKTI
Nedvojbeno najva`niji sastanak odràn
je u Uredu njema~ke kancelarke i na njega
su pozvani premijeri dràva regiona.
Premda su i na posljednjem, tre}em dijelu
Konferencije dominirale teme koje se
odnose na ekonomske projekte i integraciju
zapadnog Balkana, Angela Merkel je
izdvojila i tri regionalna problema.
Njema~ka je kancelarka navela vi{egodi{nji
spor izme|u Makedonije i Gr~ke oko
naziva makedonske dràve, nastavak
dijaloga kosovskih i srbijanskih vlasti s
akcentom na implementaciju do sada
postignutih dogovora i hitne reforme i
promjene koje BiH ~ekaju nakon
oktobarskih izbora, ~ime je, istina
posredno, potvr|eno da }e Berlin pa`ljivo
pratiti politi~ke prilike u Sarajevu.
Konkretno je, pak, Angela Merkel obe}ala
da }e njema~ke kompanije koje kupuju
proizvode iz regiona mo}i ra~unati na
dràvne subvencije, kako bi se pove}ala
trgovinska razmjena u korist dràva
zapadnog Balkana.
Iako su srbijanski mediji pompezno
izvje{tavali o Vu~i}evim projektima,
koje je u Berlinu prezentirao predsjednik
Vlade Srbije, a bh. novinari informacije iz
Beograda prenijeli bez provjere, ~injenica
je da su svi regionalni planovi prethodno
usugla{eni izme|u predstavnika svih
dràva. Jedan od takvih je, primjerice,
obnova èljezni~ke pruge izme|u Beograda
i Sarajeva, koja bi uz transport robe i
putnika, povezala bosanski industrijski i
energetski bazen sa Srbijom.
I dok su srbijanski premijer Aleksandar
Vu~i} i njegovi ministri vje{to iskoristili
svaki zvani~ni susret u Berlinu, u
bosanskohercegova~koj se delegaciji
izdvajao samo ministar vanjskih poslova
Zlatko Lagumdìja. Njegov kolega,
ministar vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa Boris Tu~i} je primjetno
izbjegavao novinare, iako je njegov
boravak u Berlinu bio izvrsna {ansa za
promociju bh. privrednih potencijala. Kako
nezvani~no doznajemo, ministar Tu~i}, za
razliku od ministara iz susjednih dràva,
nije govorio ni na zatvorenom dijelu
konferencije, niti na radnom ru~ku s
njema~kim ministrom ekonomije i energije
Sigmarom Gabrielom. No, sre}a je da
Boris Tu~i} nije poslu{ao ni naputke svog
{efa Milorada Dodika, koji je prije po~etka
berlinske konferencije poru~ivao da }e
ministri iz Republike Srpske inzistirati na
izgradnji Ju`nog toka, budu}i da izgradnja
spornog plinovoda u Berlinu nije ni
spomenuta.
30
BERLINSKA KONFERENCIJA, SEDAM DANA POSLIJE
Jedini ministar vanjskih poslova iz

regiona, koji je na sastanku o konkretnim
ekonomskim projektima poku{ao diskusiju
okrenuti u drugom smjeru, bio je {ef
diplomacije Kosova Enver Hoxaj. Ministar
Hoxay je najprije govorio o pregovorima
Kosova i Srbije, potom je spomenuo
probleme Makedonije i Gr~ke, da bi se na
koncu dotakao i etni~kih podjela u BiH.
Kako su se, me|utim, njegove kolege
dràle ranije utvr|ene agende - konkretne
regionalne suradnje, tako je i Enver Hoxay
ostao usamljen u nastojanjima da
rje{ava politi~ke probleme susjeda.
KOSOVSKI MIROTVORAC
Ministar vanjskih poslova Kosova
Enver Hoxay elio razgovarati o
etnikim podjelama u BiH
NEVIDLJIVI TUI:
Ministar vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa
Boris Tui je primjetno
izbjegavao novinare, iako
je njegov boravak u
Berlinu bio izvrsna ansa
za promociju bh.
privrednih potencijala
EKONOMSKA SURADNJA PRIJE SVEGA
Ministri vanjskih poslova dali su prioritet konkretnim projektima
T
uìlac Rezidualnog mehanizma
Ha{kog tribunala Hassan Jallow 9.
septembra prvi put }e do}i u
zvani~nu posjetu Bosni i
Hercegovini. Ovo je prva radna
posjeta Jallowa regionu u svojstvu tuìoca
Rezidualnog mehanizma (MMKS), instituci-
je koja }e preuzeti sve funkcije Me|unarod -
nog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju
(MKSJ) koji se pribliàva okon~anju svog
mandata. Jallow je istovremeno i glavni
tuìlac Rezidualnog mehanizma za Ruandu.
U Sarajevu, Beogradu i Zagrebu Jallow
}e imati sastanke s ministrima vanjskih
poslova i pravde kako bi im pobliè objas-
nio prebacivanje funkcija sa MKSJ na
Rezidualni mehanizam. Za na{ list tuìlac
Jallow govori o ulozi Rezidualnog meha-
nizma, àlbenim postupcima u slu~aju
Ratka Mladi}a, Radovana Karadì}a,
Gorana Hadì}a i Vojislava [e{elja koji }e
biti u njegovoj nadle`nosti, preispitivanju
pravosna`ne presude Milanu Luki}u i
pomo}i koju pruà na{em pravosu|u.
Gospodine Jallow, ovo je prva Va{a
posjeta BiH i Srbiji. Koji je cilj Va{e pos-
jete i zbog ~ega je ona za Vas va`na?
Za mene kao tuìoca Mehanizma jako je
va`no da imam dobru saradnju s nacional-
nim vlastima. U Bosnu i Hercegovinu
dolazim kako bih se susreo s ministrom
vanjskih poslova Zlatkom Lagumdìjom i
ministrom pravde Bari{om ôlakom, i
uspostavio uspje{nu saradnju. Tuìla{tvo
Mehanizma tako|er blisko sara|uje s
dràvnim tuìocem Goranom Salihovi}em i
uredima Zdravka Kneèvi}a, glavnog fed-
eralnog tuìoca, Mahmuta [vrake, glavnog
republi~kog tuìoca Republike Srpske, i
Zekerije Mujkanovi}a, glavnog tuìoca
Br~ko Distrikta. S njima }u potpisati mem-
orandume o razumijevanju u kojima }e biti
regulisani operativni aspekti me|usobne
saradnje. Tako|er }u odati po~ast `rtvama
koje su stradale na svim stranama tokom
rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do
1995., kao {to sam to u~inio i u Ruandi.
Dakle, posjetit }u spomen-obilje`ja u
Srebrenici, Grabovici i na Bradini.
Koje su za Vas najva`nije teme
saradnje sa BiH, odnosno sa zemljama
biv{e Jugoslavije?
MKSJ je uspio da okon~a mnoge va`ne
i sloène predmete, ali kako Bosna i
Hercegovina ne bi ostala suo~ena s velikim
problemom neka`njivosti, strategija za pro-
cesuiranje ratnih zlo~ina mora biti ekspedi-
tivno provedena.
SLIJEDE]E GODINE @ALBENI
POSTUPAK RADOVANA KARAD@I]A
Vi tokom posjete BiH planirate obi}i
i mjesta stradanja civila - Srebrenicu,
Grabovicu, Bradinu. Za{to ste odabrali
upravo ta podru~ja?
Pridajem veliku va`nost posjeti tim
mjestima. @elim da pokaèm saosje}anje i
solidarnost, kako moje li~no tako i
Tuìla{tva Mehanizma, sa `rtvama zlo~ina
po~injenih tokom sukoba u biv{oj
Jugoslaviji, na isti na~in na koji sam to u~inio
posjetiv{i mjesta koja odaju po~ast `rtvama
genocida u Ruandi. Etni~ko ~i{}enje u biv{oj
Jugoslaviji zna~ilo je ne samo stradanje
velikog broja civila na svim stranama, ve} i
raseljavanje nesrazmjerno velikog broja
ljudi. Tokom svoje posjete bit }u u
mogu}nosti da posjetim samo manji broj
takvih mjesta, stoga sam odlu~io da odem u
Srebrenicu, Grabovicu i Bradinu kako bih
odao po~ast `rtvama svih strana u sukobu.
Rezidualni mehanizam je institucija o
kojoj se jako malo zna. Moète li nam pri-
Razgovarala: MIRHA DEDI]
HASSAN JALLOW, glavni tuilac Rezidualnog mehanizma Hakog tribunala, svoj
prvi intervju odluio je dati Slobodnoj Bosni; u njemu otkriva kojim dokazima
pomae sudovima BiH, kako je Haki tribunal bio veliki eksperiment te kojim
presudama e Rezidualni mehanizam okonati svoj rad
INTERVIEW
HASSAN JALLOW
glavni tuilac Rezidualnog mehanizma Hakog tribunala
Li~no }u pomo}i da svi ratni
zlo~inci u Bosni i Hercegovini
budu procesuirani
JO NIJE ZAVREN
VAAN POSAO
Haki tribunal je
okonao mnoge predmete
protiv visokorangiranih
poinilaca i osoba
odgovornih za posebno
gnusne zloine. Pomogao
da se dokumentuju
brojni zloini, ali nije u
potpunosti zavrio
svoj vaan posao

INTERVJU-hasan jallow:INTERVJU - osnova.qxd 3.9.2014 19:48 Page 32
NA PUTU PRAVDE
Kako Bosna i Hercegovina ne bi ostala suo~ena
s velikim problemom neka`njivosti, strategija za
procesuiranje ratnih zlo~ina mora biti
ekspeditivno provedena
bliìti ulogu MMKS-a, koja }e biti njegova
glavna uloga, koliko }e sudija i tuìtelja biti
angaòvano u njegovom okviru?
Mehanizam je uspostavio Savjet
bezbjed nosti UN-a u decembru 2010. kako
bi preuzeo i nastavio da obavlja funkcije,
nadle`nost i ovlasti kako MKSJ-a tako i ses-
trinskog Me|unarodnog krivi~nog suda za
Ruandu (MKSR). Mehanizam je ve} po~eo
s radom. Ima dva ogranka - jedan u Aru{i,
koji obuhvata funkcije proistekle iz MKSR-a,
i drugi u Haagu koji pokriva funkcije prois-
tekle iz MKSJ-a. Mehanizam ima jednog
zajedni~kog predsjednika, tuìoca i sekre-
tara. Sudija Theodor Meron, predsjednik
MKSJ-a, i John Hocking, sekretar MKSJ-a,
istovremeno obavljaju du`nosti predsjedni-
ka, odnosno sekretara Mehanizma. Ja
trenutno obavljam dvostruku funkciju
tuìoca MKSR-a i Mehanizma. MKSJ }e
okon~ati svoje aktivnosti u narednih neko-
liko godina, ali Mehanizam je ve} preuzeo
mnoge od njegovih funkcija.
POMA@EMO NACIONALNIM
TU@ILA[TVIMA
Na kraju }e preuzeti sve funkcije MKSJ-a,
osim vo|enja prvostepenih su|enja protiv
osoba koje su optuène pred MKSJ-om.
Tuìla{tvo Mehanizma }e se, naprimjer,
baviti àlbenim postupcima u preostala
~etiri predmeta pred MKSJ-om, ukoliko
neka od strana u postupku uloì àlbu na
presudu. To su predmeti protiv Vojislava
[e{elja, Gorana Hadì}a, Radovana
Karadì}a i Ratka Mladi}a. Prvi àlbeni
postupak }e biti u predmetu Karadì} i
o~ekuje se da }e se na}i pred Mehanizmom
u drugoj polovici sljede}e godine.
Tuìla{tvo Mehanizma tako|er obavlja
druge sudske funkcije, kao {to je rje{avanje
zahtjeva za preispitivanje pravosna`nih pre-
suda. Takav zahtjev je ve} podnesen u pos-
tupku protiv Milana Luki}a. Trenutno
~ekamo na odluku u tom predmetu. @albe i
zahtjevi za preispitivanje mogu potencijal-
no dovesti do ponovljenih su|enja. [tavi{e,
mogu}a su i su|enja za nepo{tovanje suda.
Zapravo, podneseno je vi{e zahtjeva u vezi
s nepo{tovanjem suda, ali do sada nijedan
nije rezultirao pokretanjem postupka.
Tuìla{tvo MMKS-a }e tako|er poste-
peno preuzimati vo|enje obimnog i
osjetljivog arhiva Tuìla{tva MKSJ-a.
Kona~no, jedan od zadataka koji smatram
vrlo zna~ajnim jeste pruànje podr{ke
nacionalnim krivi~nim gonjenjima u pred-
metima ratnih zlo~ina. Tuìla{tvo
Mehanizma prima brojne zahtjeve za
pomo} iz Bosne i Hercegovine i mi smo
dostavili na hiljade dokaza kao odgovor na
te zahtjeve. Ti materijali se koriste u istraga-
ma i krivi~nim gonjenjima.
Da li je, po Va{em mi{ljenju, Ha{ki
tribunal obavio svoj zadatak?
Da, MKSJ je postigao jako mnogo i,
naravno, i dalje radi na okon~anju preostalih
predmeta, tako da nije u potpunosti zavr{io
svoj vaàn posao. MKSJ je okon~ao mnoge
predmete protiv visokorangiranih po~inila-
ca i osoba odgovornih za posebno gnusne
zlo~ine. On je, prema tome, pomogao da se
dokumentuju brojni zlo~ini koji su
po~injeni tokom ratova u biv{oj Jugoslaviji.
Osim potrebe da se osigura pozivanje na
odgovornost, vjerujem da je utvr|ivanje
~injenica vaàn korak na putu ka pomirenju.
DELIKATNI PREDMETI
STANI[I] I SIMATOVI]
Ve}i dio javnost u BiH bio je {okiran
i nezadovoljan osloba|aju}om presudom
koju je izrekao Ha{ki tribunal za generala
Mom~ila Peri{i}a, tokom rata na~elnika
General{taba Vojske Jugoslavije, i {efove
srbijanske tajne slu`be Jovice Stani{i}a i
Frenkija Simatovi}a. Kako komentari{ete
ove osloba|aju}e presude, odnosno
~injenicu da je zapovjednik vojske koja je
po~inila agresiju na BiH oslobo|en svake
odgovornosti?
Postupak protiv Peri{i}a je okon~an
pred MKSJ-om i ne nalazi se pred
Mehanizmom, a u predmetu Stani{i} i
Simatovi} trenutno se vodi postupak pred
Mehanizmom, tako da ne èlim da komen-
tari{em ta dva predmeta.
Provostepeni postupci protiv Ratka
MOGUNOST PONOVLJENIH SUENJA:

Tuilatvo Mehanizma takoer rjeava zahtjeve
za preispitivanje pravosnanih presuda. Takav jedan
zahtjev je ve podnesen u postupku protiv Milana
Lukia. Trenutno ekamo na odluku u tom predmetu.
albe i zahtjevi za preispitivanje mogu potencijalno
dovesti do ponovljenih suenja
HA[KA ZAVR[NICA
Radovanu Karadì}u, Ratku Mladi}u i Vojislavu [e{elju
pravosna`ne presude bi}e izre~ene u mandatu tuìoca
Hassana Jallowa
Mladi}a, Radovana Karadì}a, Vojislava
[e{elja i Gorana Hadì}a su pod MKSJ-om,
ali àlbeni (ukoliko se tuìla{tvo ili odbrana
budu àlili ) bi}e pod ingerencijom MMKS-
a. Koliko bi ti àlbeni procesi mogli potra-
jati u MMKS-u, odnosno kada bi mogle biti
donijete kona~ne presude u slu~aju àlbe?
Da li }e za ove predmete u MMKS-u biti
angaòvani isti tuìoci i sudije, koji ve}
vode ove predmete ili pak drugi kojima }e
trebati duì vremenski period da se upozna-
ju sa navedenim predmetima?
Ta~no je da }e se u slu~aju àlbe u bilo
kojem od preostala ~etiri predmeta pred
MKSJ-om tim postupcima baviti Meha ni -
zam. Ne mogu re}i koliko bi ti àlbeni pos-
tupci mogli trajati. To }e zavisiti od
sloènosti prvostepenih presuda, pitanja
koja }e biti predmet àlbe, kao i brojnih
drugih pitanja. [to se mene ti~e, ja }u
angaòvati timove koji mogu raditi na tim
predmetima efikasno i ekspeditivno.
Jedna od funkcija Rezidualnog meha-
nizma jeste o~uvanje i promocija naslije|a
MKSJ-a. Koji elementi tog naslije|a su za
Vas najva`niji?
Kao {to sam spomenuo, funkcija MKSJ-a
koja se odnosi na utvr|ivanje ~injenica, kao
i njegov razvoj sudske prakse, od izuzetnog
je zna~aja. Tako|er je vrlo va`na podr{ka
koju je MKSJ, a sada i MMKS, u
mogu}nosti da, u okviru na{ih outreach
aktivnosti, pruì nacionalnim vlastima kroz
pristup dokazima i obuku osoblja.
[ta je va{ najve}i izazov na ovom
poslu i za{to se uop{te bavite ratnim
zlo~inima?
Smatram da se sve institucije me|unaro-
dne krivi~ne pravde suo~avaju s brojnim
izazovima. Vjerovatno dva najve}a su
osigurava nje dovoljnih sredstava za
okon~anje veoma sloènih predmeta kojima
se bavimo u skladu s na{im mandatom i
osiguravanje saradnje dràva. Radujem se
okon~anju mandata MKSJ-a i MKSR-a
kroz ispunjenje mandata MMKS-a.
MKSJ JE BIO VELIKI EKSPERIMENT
MKSJ i MMKS su elementi sistema
me|unarodne krivi~ne pravde u svijetu.
Kako Vi vidite doprinos MKSJ/MMKS-a u
tom sistemu?
MKSJ i MKSR su bila prva dva
me|unarodna krivi~na suda koja je
uspostavio UN prije 20 godina. Prije svega,
dokazali su da je me|unarodna krivi~na
pravda mogu}a. Prije MKSJ-a i MKSR-a
nije bilo me|unarodnih su|enja za ratne
zlo~ine sve od su|enja u Nurnbergu i Tokiju
nakon Drugog svjetskog rata. Prema tome,
MKSJ i MKSR su na neki na~in bili jedan
veliki eksperiment, ali su uspjeli, i nakon
njih su osnovani drugi ad hoc me|unarodni
sudovi, uklju~uju}i, naravno, i stalni
Me|unarodni krivi~ni sud. Kao drugo,
MKSJ i MKSR su razvili sudsku praksu u
brojnim va`nim podru~jima, {to je pomoglo
kasnijim privremenim i stalnim me|unarod-
nim sudovima, kako u pogledu materijalnog
tako i u pogledu proceduralnog prava. Kao
tre}e, iz rada ova dva suda mogu se izvu}i
korisne lekcije i najbolje prakse, koje mogu
posluìti kao korisne smjernice onima koji
se bave istragom i krivi~nim gonjenjem u
predmetima ratnih zlo~ina.
Da li ste optimista {to se ti~e razvoja
me|unarodne pravde i ograni~avanja
neka`njivosti za ratne zlo~ine?
Da, optimista sam. ^vrsto vjerujem u
potrebu za borbom protiv ratnih zlo~ina,
zlo~ina protiv ~ovje~nosti i genocida, i
pozivanjem na odgovornost za te zlo~ine.
Me|unarodni krivi~ni sudovi, stalni i
privremeni, mogu da pozivaju na
odgovorn ost visoke rukovodioce odgov-
orne za te zlo~ine. To je izuzetno va`no.
Jo{ jedna karakteristika tih zlo~ina je veli-
ki broj ljudi koji su uklju~eni u planiranje,
pripremu i izvr{enje takvih zlo~ina. Prema
tome, tako|er je jako va`no da sudovi na
regionalnom i dràvnom nivou istraùju i
krivi~no gone takve slu~ajeve. Iz tog
razloga, Tuìla{tvo Mehanizma pruà
podr{ku doma}im tuìocima u Bosni i
Hercegovini i, zapravo, svim drugim
nacionalnim vlastima koje procesuiraju
takve predmete.
Da li moète ne{to re}i o svojoj
dosada{njoj profesionalnoj karijeri?
[ta smatrate svojim najve}im profe-
sionalnim uspjesima?
Imao sam tu sre}u da obavljam mnoge
razli~ite funkcije kako u Gambiji tako i na
me|unarodnom nivou. Radio sam u
zakonodavnim tijelima, bio ministar
pravde, pravobranilac i sudija vrhovnog
suda. Na me|unarodnom nivou, imao sam
priliku da radim i kao sudija i kao tuìlac.
Ne mogu zapravo re}i {ta mi je od to
dvoje bliè. Izuzetno sam zadovoljan {to
mogu da budem dio tog procesa i obavlj am
tako razli~ite du`nosti, i po~astvovan sam
povjerenjem koje mi je ukazano.
BRILJANTANA KARIJERA - OD GAMBIJE DO HAAGA
Jallow je u Gambiji bio ministar
pravde i sudija Vrhovnog suda, a u
Haagu tuilac Meunarodnog krivi -
nog suda za bivu Jugoslaviju i
Ruandu
USPJE[NA
SARADNJA
Serge Brammertz, glavni
tuìlac Ha{kog tribunala, i
Hassan Jallow, tuìlac
Rezidualnog mehanizma,
godinama uspje{no sara|uju
U poslu na~elnika, ja biram taj
menadèrski dio, a ostalo (pre)pu{tam
nadle`nim op}inskim slu`bama. ûvam se
samo zakonski negdje da me ne zaka~e, a to
je toliko rovito da u ovoj dràvi nikad ne zna{
{ta se valja iza brijega, kaè na~elnik op}ine
Olovo Dèmal Memagi} odgovaraju}i na
pitanje koji posao mu se ~ini lak{im,
na~elni~ki, ili posao prvog ~ovjeka i vlasnika
renomirane kompanije Alma Ras.
MENAD@ER U POPLAVAMA
Na~elnik Dèmal Memagi} i njegova
supruga Almasa, nekada{nji radnici propale
fabrike trikotaè OLA u Olovu, po~etkom
1998. godine u porodi~noj ku}i osnovali su
malu porodi~nu firmu za proizvodnju finog
rublja. Odmah po osnivanju vlastite firme
Memagi} je pokazao damar za
menadèrstvo bez kojeg danas mo`da ne bi
ni bilo Alme Ras. Poput mnogih biv{ih
uposlenika OLA-e, Dèmal i Almasa
Memagi} proizvodili su trikotaù koja je do
njema~kog kupca stizala preko brojnih
POZITIVNA POLITIKA
Opina Olovo koja je bila pogoena katastrofalnim majskim poplavama, za razliku
od ostalih bh. opina koje je zadesila slina sudbina, sa posljedicama se bori
oslanjajui se prije svega na vlastite snage. To je filozofija naelnika opine
DEMALA MEMAGIA, koji je ujedno i prvi ovjek i vlasnik renomirane
kompanije Alma Ras
D @ E M A L M E M A G I ]
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
MALA ÂR[IJA
OZBILJNIH NAMJERA
Olovska op}ina koja je bila
pogo|ena katastrofalnim
majskim poplavama sa
posljedicama se bori
oslanjaju}i se, prije
svega, na vlastite
snage
BABO IZ OLOVA
olovo:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 23:13 Page 36
posrednika, a poslom posredni{tva
upravljao je biv{i direktor OLA-e Bajro
Hodì}. Dèmal Memagi} saznao je ime
kupca iz Njema~ke, saznao je da }e biti
prisutan na sajmu u Minhenu i u pratnji
svoje tetke, koja ìvi u Njema~koj, oti{ao je
u Minhen, gdje je sklopio ugovor sa
njema~kim kupcem izbaciv{i posrednike iz
igre. Deceniju i po kasnije Alma Ras
postala je jedan od najpoznatijih brendova
na bh. trì{tu, najuspje{nija je tekstilna
firma koja izvozi sedamdeset posto svojih
proizvoda i zapo{ljava preko 600 radnika.
VODENE I DRUGE STIHIJE
Dakle, nema nikakve sumnje da je svoje
menadèrske sposobnosti Dèmal
Memagi} iz privatnog, nakon izbora za
na~elnika op}ine Olovo 2012. godine,
prenio i na javni sektor, i to prili~no
uspje{no, o ~emu najbolje svjedo~e majske
i augustovske poplave koje su pogodile
BiH. Problemu sam pristupio s
doma}inskog aspekta, rukovodio sam se
devizom rije{i ono {to sam moè{ da rije{i{.
Dakle, gra|ani Olova i ja kao na~elnik
nismo dozvolili da nam ~ar{ija bude
zatrpana muljem, otpadom i sme}em koje
je poplava nanijela. Kako se voda
povla~ila, tako smo odmah ~istili, prali,
dezinfikovali... U tu akciju bili su uklju~eni
svi gra|ani, uklju~uju}i i one ~ije ku}e nisu
bile poplavljene, a stigla nam je i pomo} iz
susjednih op}ina i sarajevskih op}ina
Centar, Novo Sarajevo, Stari Grad itd.
obja{njava na~elnik Memagi} navode}i da
je Olovo, kao i ostale poplavama pogo|ene
op}ine u BiH, dobilo donacije i da u tom
segmentu njegova op}ina nije zaobi|ena,
ali da se o distribuciji pomo}i, za razliku od
drugih op}ina, itekako vodi ra~una.
Mi smo ve} rije{ili 90 posto o{te}enih
stambenih objekata, odnosno jedinica.
Ostao nam je problem ogromnog klizi{ta u
selu Re~ica gdje je o{te}eno dvadesetak
objekata. Po~eli smo poslove oko
preseljenja, lokacije, imamo i pet, {est
donatora koji }e to odraditi, ali to je proces
koji traje i ljudi moraju biti strpljivi, kaè
Memagi} koji je odmah nakon majskih
poplava inicirao ~i{}enje rije~nih korita u
Olovu, {to je grad spasilo od poplava u
augustu. Uporedo smo radili dvije stvari.
îstili smo rije~na korita gdje su nanosi na
pojedinim mjestima prelazili dva metra i
gdje je izvu~eno na hiljade kubika
materijala. Tim materijalom punilo smo
usjeke prije asfaltiranja putne zaobilaznice i
pravili nasipe za pro{irenje i ure|enje hotela
Aquaterm. Ti poslovi, prema prora~unu,
ko{tali bi nas nekih 250 hiljada KM, a mi
smo ~i{}enje rije~ih korita, ispunjavanje
usjeka i pravljenje nasipa za hotel Aquaterm
platili stotinjak hiljada maraka, kaè
Memagi}. On obja{njava kako se problem
plavljenja Olova jednim poduhvatom moè
rije{iti za sva vremena. Naime, rijeka
Krivaja ispod Olova ulazi u kr{eviti usko
grlo i tu je problem. Problem je uvjeriti
vlast u Zeni~ko-dobojskom kantonu da se sa
investicijom te{kom milion - milion i po
maraka taj problem moè rije{iti, klanac
pro{iriti, a Olovo spasiti od mogu}ih
poplava do kojih }e sigurno do}i ako stvari
ostanu kakve jesu. Ja bih istu stvar napravio
DJELUJ LOKALNO
Olovo }e morati funkcionirati

uspje{no kao moja firma
Alma Ras, ili me ne}e biti!
NAÊLNIK, PRIVREDNIK, PRIVATNIK
Dèmal Memagi}, na~elik Olova i vlasnik firme Alma Ras,
sutra je spreman obu}i molerski kombinezon i po~eti sve iz po~etka
i u Zavidovi}ima i u Maglaju i u Doboju...
Kad ljudi vide da ne krade{, da voli{ tu
svoju ~ar{iju, po{tuju te i prate te, kaè
Memagi}.
NOVO OLOVO
Na~elnik op}ine Olovo Dèmal
Memagi} ujedno je i vlasnik najja~e
kompanije, ne samo u tom kraju nego u
regiji. Osje}anja gra|ana Olova prema
njemu su razli~ita. Ve}ina ga voli i po{tuje.
Neki ga se boje, neki ga mrze, neki mu
zavide. Bez obzira na sve, njegov autoritet i
liderstvo su neosporni. Kadrovi u
dràvnim firmama, javnim preduze}ima i
administraciji ne razmi{ljaju dugoro~no.
Razmi{ljaju samo kako se obogatiti za svog
mandata i ni{ta drugo. Nema tu ni struke, ni
profesije, ni odgovornosti... nema ni{ta. To
ne moè tako. Ja sam u ìvotu pro{ao sve i
ako bude stani-pani, sutra sam spreman
obu}i molersko odijelo i po~eti iz po~etka,
kaè Memagi}. Politiku doìvljava krajnje
pragmati~no: Ja im kaèm: kakva je to
pri~a mi, vi, SDA SDP. Ako smo dobili
izbore, formirali Vije}e i svi se slaèmo da
Olovu treba sportska dvorana, hajmo je
napravit. Ne vidim u ~emu je problem,
obja{njava Memagi} koji je svjestan da se
ideologije razlikuju, ali mu smeta kada
ideolo{ke i svake druge razlike stanu na put
javnom interesu. A za dobrobit svoje ~ar{ije
i gra|ana Memagi} je spreman sukobiti se i
sa svojim strana~kim kolegama iz SDA.
Oborili smo Zakon o {umama, a u
Olovu je jaka drvna industrija. Svjesni
POZITIVNA POLITIKA
Prije izbora na mjesto

na~elnika olovske Op}ine
Dèmal Memagi} je u januaru
2011. godine uputio
Op}inskom vije}u Olova pismo
namjere o privatizaciji banjsko-
rekreativnog centra Aquaterm,
najva`nijeg privrednog i
turisti~kog resursa u ovoj
op}ini. Hotel nije privatizovan,
a na~elnik Memagi} danas
tvrdi da hotel, koji je
namjeravao privatizovati
navrat-nanos, sada dobro
posluje. Klju~no je ostaviti u
funkciji 200 leàjeva za
odre|enu vrstu klijentele,
odnosno korisnika usluga
zavoda zdravstvenog
osiguranja i RVI-a. Me|utim,
ako se trenutno koristi 3 do
4 litra termalne vode u
sekundi, a kapacitet je od 50
do 70 litara, jasno je koliko
je ta banja u funkciji, kaè
Memagi} koji nije odustao od
namjere da od banje Aquaterm
napravi elitno mjesto gdje }e
dolaziti bogata klijentela,
biznismeni, sportski klubovi.
Ina~e, do 2000. godine banjom
Aquaterm gospodarila je
Sarajevska pivara, kada je
odlukom suda vra}ena na
upravljanje Op}ini Olovo. Po
preuzimanju Aquaterma firma
je bila pred bankrotom. U
me|uvremenu u adaptaciju,
rekonstrukciju i pro{irenje
hotelskih kapaciteta je uloèno
preko 1,8 miliona KM. Broj
no}enja je sa 11 hiljada
porastao na 33 hiljade no}enja
godi{nje, kapaciteti su
popunjeni 68 posto, a od 51
uposlenika tri su ljekara, tri
diplomirana fizioterapeuta i 11
zdravstvenih radnika. Banja
Aquaterm i projekti se u
potpunosti finansiraju iz
vlastitih sredstava, a najbolje
mu{terije su zavodi
zdravstvenog osiguranja
Sarajevskog i Zeni~ko-
dobojskog kantona i savezi
RVI koji sufinansiraju boravak
polovine gostiju Aquaterma.
BANJSKI TURIZAM
Uspjeno, a javno preduzee
OD IZVORA DVA PUTI]A
Banja Aquatermal uspije{no posluje, ali treba raditi na pro{irenju
kapaciteta i dovo|enju bogate klijentele
PREPOZNATLJIV
BH. BREND
Alma Ras, ~iji je vlasnik
na~elnik Dèmal
Memagi}, najuspje{nija
je tekstilna firma u BiH
koja izvozi sedamdeset
procenata svojih
proizvoda i zapo{ljava
preko 600 radnika
smo da je dràva vlasnik, ali mi, odnosno
Op}ina je titular, na na{oj je teritoriji i
traìmo kontrolu sje~e. Ako neko ulazi u
va{e, op}insko dobro, i sije~e {umu a mi
nemamo u to nikakvog uvida, onda
imamo problem. Ho}u da imamo {umare
koji }e vr{iti kontrolu sje~e i kada se
gra|a proda, ho}u da nam se automatski
uplati novac. Dva posto - dva posto, ali
treba se znati ko {ta radi, ko je za {ta
odgovoran i ko kome i koliko pla}a, kaè
Memagi} koji je svjestan ~injenice da su
{umarstvo i hidropotencijal dva privredna
segmenta na koja op}ina Olovo mora
ozbiljno ra~unati.
Nek meni kantonalne vlasti dadnu
pravo gospodarenja {umama i hidro -
potencijalom koji se procjenjuje na 42
megavata. Ja }u osigurati 130 miliona
maraka za izgradnju hidrocentrala na
Krivaji jer se potencijalna dobit
procjenjuje na 29 miliona, a sa takvim
ciframa svaka finansijska institucija, svaka
banka }e te kreditno prati. Realizacijom
hidropo tenc ija la Op}ina Olovo godi{nje bi
mogla inkasirati tri miliona KM koliki je
trenutno op}inski budèt. Sa osigurana tri
miliona godi{njih prihoda moè{ di}i
kredit od 33 miliona KM, a sa 33 miliona
KM moè se napraviti jo{ jedno, novo
Olovo.
39
DJELUJ LOKALNO
Vlada ZDK dala je koncesiju za
istraìvanje i eksploataciju metali~nog
mineralnog resursa - ceruzita na leì{tima
O~ekalj i Prgo{evo u Olovu britanskoj
korporaciji ~ija lokalna firma Geomet ve}
upravlja rudnikom Sase u Srebrenici.
Ruda ceruzit moè se na}i jedino u
[paniji i Turskoj, a toj rudi, zbog
visoke koncentracije olova, ne treba
hemijska obrada. Ljudi iz Geometa
prezentirali su nam taj koncept i oni }e
u Olovu vr{iti samo odvajanje rude
olova od jalovine, takozvanu
granulaciju, nakon ~ega }e izvoziti
rudu na dalju preradu. Jalovina koja
ostaje ili se vra}a u podzemne tunele
ili se njome nasipaju putevi. Dakle,
nema fabrike, nema zaga|enja,
obja{njava Memagi} navode}i da je
op}ini ve} upla}eno 70 posto sredstava
od upla}ene koncesije, {to iznosi preko
pola miliona KM. Do kraja godine u
olovskom Geometu treba biti uposleno
40, a do septembra naredne godine 150
radnika. Kompanija Geomet uloìla je
zna~ajna sredstva u istraìvanje,
dovela je eksperte, platila koncesiju i
nema smisla da to sada stane, kaè
Memagi} koji je ubije|en da }e olovski
rudari naredne godine po~eti eksplataciju
rude ceruzita na leì{tima O~ekalj i
Prgo{evo.
OLOVO IZ OLOVA
Ne damo svoje rudno bogatstvo za
bagatelu
Uzeir Kari}, osniva~ i
vlasnik LUX-CO kompanije za
proizvodnju namje{taja, kao i
na~elnik Memagi} posao je
po~etkom 2000. godine
pokrenuo iz podrumskih
prostorija svoje ku}e u Olovskim
lukama. Prodao je golfa dvojku,
posudio para i kupio prve dvije
ma{ine. Prvi veliki posao LUX-
CO-a bila je izgradnja ljetne
ba{te i opremanje sarajevskog
restorana Kulin dvor. Ljudi,
posebice profesionalci,
prepoznaju dobar rad i
kvalitet, kaè Kari} koji je
ljubav prema drvetu i njegovoj
vrhunskoj obradi naslijedio od
svog oca [efke Kari}a koji je
tako|e bio stolar. Nakon Kulinog
dvora u saradnji sa arhitektom
Amirom Vukom Zecomi
prema njegovim nacrtima, Kari}
je napravio namje{taj i enterijer
za elitne sarajevske kaffe-
slasti~arne Vatra i od tada stalno
sura|uje sa Zecom. Slijedili su
poslovi sa restoranom Kibe,
vinotekom Za~in, opremanje
stanova i ku}a javnih li~nosti, a
me|u posljednjim poslovima bilo
je opremanje vinoteke Vukoje u
Trebinju. Na{ namje{taj od
masivnog drveta je
prepoznatljiv u Sarajevu, ali i
{ire. Trenutno radimo na
opremanju caffe-slasti~arne
êka u Sarajevu i dva
poslovna prostora u BBI-u.
Tako|e, spremamo i
reprezentativne uzorke za
sajam namje{taja koji }e se
odràti u Minhenu, kaè Kari}
koji sa svojih dvadesetak
radnika ne moè odgovoriti
potrebama kupaca ~iji broj raste
iz dana u dan.
MAJSTOR ZA ENTERIJER
Olovska firma LUX-CO opremila je renomirane sarajevske
restorane Kibe, Vatra, trebinjsku vinoteku Vukoje...
UMJETNIK
IZ OBLASTI
STOLARSTVA
Uzeir Kapi},
vlasnik firme za
proizvodnju
namje{taja
LUX-CO koja je
odgovorna za
luksuzno
opremanje kafi}a,
restorana, stanova
u Sarajevu, ali i
{iroj regiji
U
operacionim salama Klini~kog
centra Univerziteta u Sarajevu
najmanje jedna èna dnevno
podvrgne se mastektomiji,
operaciji odstranjivanja dojke
zbog karcinoma. Sarajka Jasmina
Kahrimanovi} jedna je od tih èna koje su
dio porazne statistike - procjenjuje se da u
Bosni i Hercegovini svake godine od
karcinoma dojke oboli oko 1.300 èna, a
njih 500 izgubi bitku s ovom bole{}u.
Jasminina najteà ìvotna drama po~ela
je u ljeto 2012. godine.
Suprug i ja spremali smo se da idemo
na more kada sam primijetila izraslinu na
desnoj dojci. Mislila sam da nije ni{ta
opasno jer sam se redovno kontrolisala i
i{la na preglede, i moja doktorica mi je
uvijek govorila da nema {anse da dobijem
karcinom. Nisam imala ni genetske, ni
fizi~ke predispozicije za bolest, pri~a
Jasmina.
NO]NE MORE
Na nagovor supruga ipak je odlu~ila da
prije putovanja ode na pregled: Prvi ljekar
kod kojeg sam oti{la u jednoj privatnoj
klinici odmah mi je rekao da imam
karcinom i da moram {to prije na operaciju.
Bila sam u {oku, naravno, i u po~etku
nisam mogla da prihvatim da je dijagnoza
ta~na. Oti{la sam po drugo, a onda i po
tre}e mi{ljenje i svi su rekli isto - karcinom
dojke.
U decembru 2012. godine Jasmina je
operisana na Klinici za glandularnu
hirurgiju KCUS-a. Hirurzi su uspje{no
odstranili tkivo koje je bilo zahva}eno
karcinomom, a nakon operacije predloìli
su joj standardnu terapijsku {emu:
kemoterapiju, zra~enje i uzimanje
hormonskih preparata. Me|utim, Jasmina
KARCINOM DOJKE
JASMINA KAHRIMANOVI jedna je od prvih pacijentica kojoj su ljekari na Klinici
za rekonstruktivnu i plastinu hirurgiju Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu
samostalno uradili rekonstrukciju dojke od njenog vlastitog tkiva; za SB
Jasmina govori o svojoj borbi sa karcinomom dojke i zahvatu rekonstrukcije
koji joj je, kako kae, ponovo vratio ivot
JASMININA BITKA ZA IVOT
Zahvaljuju}i ljekarima sa KCUS-a, danas se opet
osje}am kao èna
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI],
MARIO ILIÎ]
TIHI UBICA
@ENA
U Bosni i
Hercegovini od
karcinoma dojke
godi{nje oboli oko
1.300 èna
jasmina kahrimanovic:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 19:32 Page 40
je odbila da ide na kemoterapiju.
Ljekarima sam rekla da }u u~initi sve
osim onoga {to }e ostaviti trajne posljedice
na moje zdravlje, tako da takav na~in
lije~enja za mene jednostavno nije bio
opcija, pri~a na{a sagovornica. Mo`da je
ovo {to }u re}i pomalo kontroverzno, ali po
mom mi{ljenju, ljudi ne umiru od raka,
nego od posljedica kemoterapije i
zra~enja.
Iako je mastektomija ura|ena uspje{no i
uz vrlo mali rizik od eventualnog povratka
bolesti, za Jasminu je tek poslije operacije
po~ela prava no}na mora. Nije se, kaè,
mogla pomiriti s tim da njeno tijelo vi{e
nikada ne}e izgledati kao ranije.
[esnaest mjeseci sam nosila specijalni
grudnjak sa silikonskim umetkom. Nisam
ga skidala nikad, ~ak ni dok spavam,
govori Jasmina. Nikome nisam
dozvoljavala da vidi oìljak - ni k}erki, ni
suprugu... Suprug mi je govorio da njemu
to ne smeta i da sam i ovako lijepa, ali ja
nisam mogla da se pogledam u ogledalu,
svaki put kada bih krenula da se okupam,
iznova sam doìvljavala {ok... Nije to stvar
ta{tine. Ja sam èna koja ima 50 godina i
bilo bi besmisleno da o~ekujem da
izgledam poput neke djevojke, ali zaista je
te{ko objasniti kako se grozno, bes po mo -
}no osje}ate kada izgubite dio svog tijela, i
to onaj dio koji je simbol ènstvenosti,
maj~instva..., kaè Jasmina Kahri ma no -
vi}.
Nakon {to je mjesecima poku{avala
prona}i rje{enje kako i gdje da uradi
rekonstruktivni zahvat, specijalista pla s -
ti~ne, rekonstruktivne i estetske hirurgije
doc. dr. Sanela Salihagi} sa Klinike za
rekonstruktivnu i plasti~nu hirurgiju
KCUS-a Jasmini je prvo predloìla da se
napravi rekonstrukcija dojke sa
implantatima. Iskreno da vam kaèm,
nisam imala novca za to jer implantati su
veoma skupi, priznaje Jasmina. Onda me
je docentica Salihagi} uputila na dvojicu
mladih specijalizanata koji su se upravo
vratili sa edukacije iz inostranstva, Gorana
Obradovi}a i Adnana Ze}u. Njih dvojica,
uz superviziju prim. dr. Alemka ^vorka i
prim. dr. Alije Agin~i}a, vodili su cijelu
moju operaciju.
Operacija rekonstrukcije, koja joj je
ura|ena prije tri mjeseca, trajala je punih 12
USPJE[NA SARAJEVSKA PRIÂ
HRABROST SE ISPLATILA
Imala sam puno povjerenje u ljekare i
nisam se pokajala, kaè Jasmina
HRABROST SE ISPLATILA
Imala sam puno povjerenje u ljekare i
nisam se pokajala, kaè Jasmina
sati, pri~a Jasmina: Bilo je te{ko, ali nisam
se pla{ila. Bez razmi{ljanja sam se predala
u ruke ljekara i nisam se nimalo pokajala,
naprotiv, prezadovoljna sam kako su sve to
uradili. Vrhunski su profesionalci, a pri
tome imaju i divan odnos prema
pacijentima. Dok sam leàla u bolnici
poslije operacije svaki dan su dolazili da
me obi|u, da vide kako sam, ima li nekih
problema... I danas se ~ujemo, popijemo
kafu...
Postoperativni oporavak bio je teàk i
dugotrajan, ali na kraju se sve isplatilo,
isti~e Jasmina Kahrimanovi}. Ona je jedna
od prvih pacijentica kojoj su ljekari u
Sarajevu samostalno uradili rekonstrukciju
dojke od njenog vlastitog tkiva, koje su
uzeli sa stomaka. Pored nove dojke, dobila
sam i besplatno zatezanje stomaka i novi
pupak, kroz smijeh kaè Jasmina.
Dr. Goran Obradovi} i dr. Adnan Ze}o
proveli su dva mjeseca na edukaciji u
Klini~kom centru u Ljubljani kako bi mogli
po~eti samostalno raditi rekonstrukcije
dojke, a i hirurzi iz Slovenije dolazili su na
KCUS da ih obu~avaju. Postoji vi{e metoda
i opcija rekonstrukcije. Jedna od njih je da
se odmah nakon odstranjenja dojke radi
rekonstrukcija, a druga je tzv. sekundarna
rekonstrukcija, kakva je ra|ena u slu~aju
Jasmine Kahrimanovi}, obja{njava dr.
Obradovi}. Rekonstrukcija se moè raditi
uz pomo} vje{ta~kih materijala, ekspandera
i implantata, ili moè biti autologna, kada
se nova dojka pravi od vlastitog tkiva ène,
kao kod Jasmine.
Autologna rekonstrukcija je metoda
izbora u razvijenim zemljama. Jedino
Amerika donekle odstupa od te prakse i
tamo se ve}inom oslanjaju na implantate,
uglavnom zbog finansijskih benefita.
Me|utim, vje{ta~ki materijal ima dosta
mana - kada se tek uradi operacija, sve to
izgleda idealno, ali vremenom kod ène
dolazi do raznih hormonskih promjena,
debljanja ili mr{avljenja, a implantat ne
moè pratiti takve promjene i on ostaje
isti, obja{njava dr. Obradovi}.
Operacija rekonstrukcije dojke ko{ta u
prosjeku oko 25.000 maraka. Tro{kove
ovakvih zahvata koji se rade na KCUS-u
snosi Zavod zdravstvenog osiguranja
Kantona Sarajevo, izuzev kada se
rekonstrukcija radi sa implantatima - u tom
slu~aju pacijentice same snose tro{kove.
Naàlost, Jasmina Kahrimanovi} za sada
ostaje rijetka iznimka kada je rije~ o
ovakvim zahvatima u na{oj zemlji, a u
pitanju je skup i logisti~ki zahtjevan
postupak. Na{i sagovornici sa Klinike za
rekonstruktivnu i plasti~nu hirurgiju tvrde
da je glavni razlog zbog kojeg se na Klinici
~e{}e ne rade rekonstrukcije dojke
nedovoljna osvije{tenost èna o ovoj
operaciji i strah da bi se ne{to moglo
zakomplicirati.
Veliki je problem {to su ène u Bosni i
Hercegovini dosta nemotivisane za takav
zahvat, kaè dr. Ze}o. To je s jedne strane
razumljivo, nakon svega kroz {ta pro|u od
same dijagnoze, do odstranjenja dojke, pa
kemoterapija, zra~enja... Voljeli bismo da
imamo mnogo ve}i broj èna sa zahtjevima
za rekonstrukcije, ali naàlost, za sada ih je
jako malo. U Sloveniji, recimo, gotovo ne
moète ni zamisliti da se kod ène nakon
odstranjivanja ne uradi rekonstrukcija
dojke. Nadam se da }e i kod nas to postati
ustaljena praksa.
Jedan od razloga zbog kojih se ovakvi
zahvati ~e{}e ne rade u dràvnim
bolnicama je i ~injenica da mnogi plasti~ni
hirurzi imaju svoje vlastite klinike te
pacijenticama ostavljaju mogu}nost rekon -
stru kcije, ali u privatnom i za ve}inu èna
finansijski nedostupnom aran`manu.
Autologna rekonstrukcija dojke ne
iziskuje velika materijalna sredstva {to se
ti~e materijala, kaè dr. Obradovi}: U
inostranstvu se u cijenu operacije ra~una i
vrijeme hirurga, rabat materijala,
anesteziolo{ki utro{ak itd. i sve to zajedno
daje veoma visoku cijenu operacije. U
Sloveniji ovakav zahvat ko{ta izme|u 12 i
42
KARCINOM DOJKE
Dr. Adnan Ze}o nagla{ava da je kod

ovakvih zahvata jako bitan timski rad i
saradnja svih ~lanova tima, od hirurga do
medicinskih sestara:
Pacijentica se mora pratiti na
adekvatan na~in prije, tokom i poslije
operacije. Sama operacija u prosjeku
traje deset sati. U prvih nekoliko dana
nakon operacije ima bolova, mora se
mirovati, a ono {to ve}ini èna najvi{e
smeta je zagrijavanje tijela koje radimo
kako bi se krvni sudovi pro{irili i
protok krvi kroz tkivo bio {to bolji.
Drugog dana nakon operacije ve}
kre}e fizikalna terapija, vje`be disanja,
ustajanje u krevetu. Poslije nekih
mjesec dana èna se moè vratiti
normalnim aktivnostima.
TIMSKI RAD PRESUDAN ZA USPJE[AN ZAHVAT
Mjesec dana nakon operacije ene
se vraaju normalnom ivotu
NEOSVIJETENOST I STRAH:
Veliki je problem to su ene u BiH dosta nemotivisane
za takav zahvat, koji se na naoj Klinici radi besplatno.
Voljeli bismo da imamo mnogo vei broj ena sa
zahtjevima za rekonstrukcije dojke, ali naalost,
za sada ih je jako malo
DR. ADNAN ZE]O I DR. GORAN OBRADOVI]
Mladi stru~njaci za
rekonstruktivnu
hirurgiju
14 hiljada eura, a u Americi i do 50.000
dolara. Za na{e osiguranike je besplatno,
ali i pored toga {to se ne pla}a i {to smo mi
veoma motivisani da radimo, jednostavno
nema puno èna koje su raspoloène za
to.
Psihi~ki momenat je taj koji je za ènu
presudan da se odlu~i na ovakav zahvat,
dodaje dr. Obradovi}: Svaka èna kojoj je
odstranjena dojka, koliko god da je psihi~ki
jaka i stabilna li~nost, ima osje}aj hendikepa.
FAKTORI RIZIKA
Kod najve}eg broja èna rekonstrukcija
dojke moè se uraditi bez problema,
obja{njava dr. Adnan Ze}o. Naravno, prvo
moramo vidjeti da li je pacijentica
odgovaraju}i kandidat za taj zahvat i
ispitati stanje krvnih sudova. Ako su krvni
sudovi u lo{em stanju, onda se autologna
rekonstrukcija, naàlost, ne moè uraditi,
kao ni u slu~aju da je èna prethodno radila
abdominoplastiku. Tako|er, teè je, ali ne i
nemogu}e, izvesti operaciju ako je èna
zra~ena, ako je pretila... To su neki rizi~ni
faktori, ali u principu najva`nije je da su
krvni sudovi funkcionalni.
Kao i svaka druga operacija, i
rekonstrukcija dojke nosi odre|eni faktor
rizika, odnosno postoji mogu}nost da zahvat
ne uspije, obja{njava dr. Obradovi}: Naravno,
svakoj pacijentici prethodno objasnimo kakvi
su rizici. Ono {to je zaista bilo fascinantno kod
gospo|e Jasmine je da je ona èljela da se
operacija uradi ne danas, nego ju~er! Rekla
nam je da prihva}a sve potencijalne rizike, ali
da jednostavno mora to uraditi.
Jasmina Kahrimanovi} na kraju na{eg
razgovora kaè da je odlu~ila da javno
podijeli svoje iskustvo prije svega zbog
mnogih èna u Bosni i Hercegovini koje su
suo~ene sa istom dijagnozom kakva je bila
njena, a mo`da i ne znaju da nakon
odstranjivanja dojke postoji mogu}nost
rekonstruktivnog zahvata. Zbog njih, ali i
zbog dvojice sjajnih mladih ljekara, Gorana
i Adnana i cijelog tima sarajevske Klinike
za rekonstruktivnu i plasti~nu hirurgiju.
U svojih 50 godina nisam doìvjela
toliku brigu i predanost od ljekara. Vratili
su me u ìvot, zaklju~uje Jasmina
Kahrimanovi}.
USPJE[NA SARAJEVSKA PRIÂ
METODA AUTOLOGNE REKONSTRUKCIJE
Tkivo za novu dojku uzima se sa stomaka ili le|a pacijentice
EKSKLUZIVNO
MIKO PELED, bivi izraelski specijalac, autor okantne knjige GENERALOV SIN
u kojoj se estoko obraunao sa izraelskom politikom prema Palestini, ali i sa
cionizmom kao dravnom ideologijom, ekskluzivno za SB govori o najnovijem
izraelsko-palestinskom konfliktu
GENERALOV SIN ZA SB
Postoji genocidna namjera Izraela
prema Palestincima: Ariel Sharon je bio
gori od Slobodana Miloevia
palestina izrael:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 19:30 Page 44
Z
bog, krvave, mu~ne vi{edecenij -
ske pri~e zvane Izrael - Palestina,
raste broj uglednih Jevreja koji se
okre}u protiv politike Izraela ili
op}enito protiv cionisti~kog
reìma kao ideologije. Kako me|u onima u
samom Izraelu tako i po Evropi i Americi,
od vjerskih do sekularnih krugova, i to
odavno nije novost. Ali nije ba{ ~esta poja-
va da se biv{i izraelski vojnik, pa jo{ sin
izraelskog generala, sasvim okrene protiv
cionisti~ke dràve. On se zove Miko Peled,
i ve} niz godina putuje {irom svijeta, od
pojasa Gaze do Amerike, javno daju}i pot-
poru palestinskom otporu, otvoreno poziva-
ju}i na ukidanje izraelske dràve ili smanje -
nje njenih granica.
O svojoj ìvotnoj transformaciji je
objavio i knjigu naslova Generalov sin.
Iako mu je metamorfoza trajala dugo,
klju~nim trenutkom se smatra 1997. godi-
na, kada je od samoubila~kog bomba{kog
napada, u rodnom Jerusalimu, poginula nje-
gova trinaestogodi{nja ne}akinja Smadar.
Zbog ugleda Peledovog oca kao
nekada{njeg izraelskog generala, njenom
sprovodu je prisustvovao izraelski politi~ar
Ehud Barak. Tom prilikom je Miko pred
svjedocima poru~io Baraku da su izraelske
okupacije, reìm i politika uzrokovale
samoubila~ki napad o~ajnika, i da izraelsku
vlast krivi za njenu smrt, te bezbroj drugih
sli~nih doga|aja. Od tada je narednih godi-
na trpio verbalne uvrede, ali ne i fizi~ke
napade zbog svojih dobrih veza.
Miko Peled trenutno putuje po svijetu i
dalje drè}i predavanje o Izraelu kao
vje{ta~koj dràvnoj tvorevini, gdje god
stigne, apeluju}i na cijeli svijet da na razne
na~ine zaustave izraelsku vojnu ma{ineriju.
Ipak, na{ao je vremena da kaè pone{to
o svom aktivizmu, Palestini, Balkanu,
Izraelu, i jo{ pone~emu nesvakida{njem.
Iako se ne zna da li bi ovaj zanimljivi
~ovjek mogao nekad do}i u BiH, ili bar nje-
gova knjiga, na kraju razgovora za na{ list,
umjesto pozdrava je rekao: Nadam se da
se vidimo u Sarajevu.
Koje su vam trenutne aktivnosti u
vezi sa Izraelom i Palestinom?
Moja najva`nija aktivnost je u~e{}e u
palestinskom otporu kroz govore, javnu
podr{ku i pisanje. Osje}am da mi moja
konkretna pozicija daje mogu}nost da
budem glasan i namjeravam to da koristim
i dalje u korist slobode i demokracije za
cijelu Palestinu.
[ta vidite kao najbolji na~in za
trenutni prestanak ubijanja civila u pojasu
Gaze?
Jedino {to moè trajno zaustaviti nasilje
nad Gazom, a ovdje ne govorim samo o
IZRAELSKO-PALESTINSKI RAT
Razgovarao: AMIR TELEBE]IROVI]
F
o
t
o
:

R
E
U
T
E
R
S
GAZI, GAZI PO GAZI
Palestinska spirala smrti
prekidu vatre, jeste kompletni zavr{etak bilo
kakvih napada. Potrebna je me|unarodna
osuda Izraela, bojkoti, sankcije za izraelsku
dràvu, zabrana prodaje oru`ja za Izrael, te
prijetnja hap{enjem izraelskih politi~kih i
vojnih vo|a kada budu putovali u inostranstvo.
Zatim, otpu{tanje izraelskih diplomata iz
glavnih gradova. Sve ovo, uz pritisak na
SAD, EU i na arapske reìme da prekinu
veze s Izraelom, naro~ito one trgova~ke, s
naglaskom na trgovinu naoruànjem.
AMERI^KA PODR[KA MORA PRESTATI
Mislite li da }e ameri~ka podr{ka
Izraelu i cionizmu jednoga prestati, i kada?
Ameri~ka podr{ka Ju`nom Vijetnamu je
prestala, ameri~ka podr{ka za diktatore
Latinske Amerike je prestala, iako je CIA
mnoge od njih postavila na vlast. Ameri~ka
podr{ka aparthejdu Ju`ne Afrike je prestala,
pa }e tako prestati i podr{ka za izraelski
cionizam. Ali do svega pobrojanog nije
do{lo lagano. Za sve je bio potreban izuze-
tan napor, ozbiljne mobilizacije javnog
mi{ljenja i temeljni aktivizam. Potrebno je
ne samo podràvati palestinski otpor, nego
postati dio tog otpora. Svaka osoba treba
ovo shvatiti osobno i posvetiti se tome.
Po{to su izraelski politi~ari i mediji,
na neki na~in oteli pojmove kao {to su
antisemitizam i holokaust, nazivaju}i anti-
semitom svakoga ko ih kritikuje, na koji
na~in onda neko moè javno prozvati Izrael
a da ga se ne etiketira kao rasistu ili anti-
semita, ~ak i ako je onaj ko proziva Jevrej?
Jednostavno treba nastaviti javno
govo riti o zlo~inima koje vr{i Izrael, o
etni~kom ~i{}enju, o rasisti~kim zakonima
aparthejda, politi~kim zatvorenicima, zat-
varanju pitke vode za palestinsko sta nov -
ni{tvo itd. Onda ih treba pitati sljede}e:
ukoliko je kritikovanje rasizma i ugnjeta-
vanja antisemitizam, kao se onda zove
potpora ugnjetavanju i rasizmu? Tako|er,
treba iznijeti na svjetlo dana i ~injenicu da
su mnogi Jevreji odbacili cionizam jo{ od
njegovih po~etaka. Nema ni{ta jevrejsko u
vezi sa Izraelom. To je rasisti~ki, koloni-
jalni reìm koji usput daje posebne privi-
legije za Jevreje na odre|enom podru~ju.
Ve}ina Jevreja svijeta ne ìvi u toj zemlji,
a oni koji tamo ìve prete`no i nisu Jevreji.
Dakle, to nije jevrejska dràva i nema veze
sa jevrejskim vrijednostima. Va`no je da
zapamtimo kako je Izraelcima glavni argu-
ment antisemitizam, {to zapravo i nije
argument, tako da oni nemaju opravdanje
za svoje zlo~ine.
Po va{oj slobodnoj procjeni, koliko
je Amerikanaca otprilike svjesno izrael-
skih zlo~ina, i onih iz pro{losti i ovih
sada{njih?
Vrlo, vrlo malo. Vode}i ameri~ki mediji
su skroz jednostrano opredijeljeni samo za
izraelsku stranu.
[ta mislite o jevrejskim anticion isti -
~kim pokretima, sastavljenim uglavnom od
rabina i religioznih tuma~a, kao {to su
Neturei Karta ili True-Torah Jews?
To su, dakle, religijske grupe, one nisu
organizacije. Ve}ina ultraortodoksnih
Jevreja su uvijek bili anticionisti~ki nastro-
jeni, kako u Palestini tako i u drugim zeml-
jama. Pamtim kada sam bio dje~ak, na
izraelski dan nezavisnosti, oni bi spaljivali
izraelsku zastavu. Te dvije grupe koje
spominjete su dosta otvorene u svom anti-
cionizmu. Oni imaju vjerske svjetonazore i
vrlo sam zadovoljan {to jasno ispoljavaju
svoje protivljenje cionizmu. Naravno,
cionisti su uvijek bili protiv njih i ~esto su
poku{avali da ih okrenu prema cionizmu
kao ideologiji, u ~emu su donekle i uspjeli
jer danas imamo odre|en broj ortodoksnih
Jevreja i rabina koji su za cionizam.
Iz zapadnja~ke pozicije, Izrael je
istovremeno jevrejska dràva ali i seku-
larno-demokratska dràva. Kako oni prav-
daju takvu kontradiktornost a da ne ispadne
na kraju rasna dràva?
Cionizam je sekularni judaizam. Oni su
ga pretvorili u sekularno i nacionalno tijelo,
a Bibliju su pretvorili u historijsku knjigu.
Me|utim, kako znamo, judaizam je religija
a ne nacionalnost, a Biblija je knjiga vjere a
ne historijata. Zna~i, cionisti tvrde kako je
Izrael jevrejska dràva na onaj na~in na koji
je, recimo, Francuska dràva Francuza. To
je apsurdna ideja koju ve}ina Jevreja nije
prihvatila. âk i poslije holokausta, ve}ina
onih Jevreja koji su ga preìvjeli odabrala
je da ostane u Evropi ili da ode u Ameriku,
a ne u Izrael. To je naprosto kolonijalni i
rasisti~ki projekat. Postojala je nekad ideja
da se formira dràva za Jevreje u Evropi, ali
je to propalo.
U Jevrejskom muzeju u Minhenu pi{e
kako je pokreta~ cionisti~ke ideologije
EKSKLUZIVNO
Miko Peled je ro|en u Jerusalemu

1961. godine. Odrastao je u porodici koja
je uglavnom bila cionisti~ki opredijeljena.
Njegov djed Avraham Katsnelson je bio
jedan od potpisnika izraelske nezavisnos-
ti.
Mikov otac, iako oficir, traìo je od
vlasti istragu izraelskih vojnih zlo~ina u
ratu iz 1967. godine, u ~emu nije uspio.
Nakon toga se zalagao za direktni dijalog
sa Arafatovom Palestinskom
oslobodila~kom organizacijom. Miko je bio
pripadnik specijalnih izraelskih jedinica,
po zavr{enoj srednjoj {koli. Nakon {to je
svjedo~io izraelskom napadu na Liban
1982. godine, kaè da je zaàlio {to je
uop{te ulazio u vojsku, te se povukao. Od
tada, pored pisanja, predavanja i aktiviz-
ma, nudio je ~asove karatea palestinskoj
djeci u izbjegli~kim kampovima.
POKAJANJE RATNIKA
Od izraelskog specijalca do
dravnog neprijatelja
F
o
t
o
:

A
R
H
I
V

S
B
MEDIJSKA DEBLOKADA
Miko Peled je svojim beskompromisnim
analizama zainteresirao svjetsku
javnost
Theodore Herzl krajem 19. vijeka htio da
prvi cionisti~ki kongres odrì u Minhenu,
ali se lokalna jevrejska zajednica pobunila
protiv toga, pa je onda on odlu~io da kon-
gres organizuje u {vajcarskom Baselu.
Za{to su minhenski Jevreji bili protiv toga?
SHARON I MILO[EVI]
Prili~no je dokumentovano kako je
jevrejski narod bio protiv cionizma jo{ od
po~etaka takve ideje. Jevreji dakle nisu
nacija, ali mogu da budu vjerska skupina
unutar vi{e nacija. Meni je posebno zanim -
lji vo to da je samo manja frakcija Jevreja
koji su preìvjeli holokaust emigrirala u
Izrael, mo`da manje od deset procenata,
otprilike. âk su i neki od njih napustili
Izrael nakon odre|enog vremena. Odgovor
na antisemitizam nije u formiranju jo{
jedne rasisti~ke dràve, koja bi u ovom
slu~aju preferirala Jevreje. Odgovor na
antisemitizam je u otklanjanju {ovinizma i
kolonijalizma, uz razvoj tolerancije, bilo
gdje.
Da li ste upoznati sa specijalnim
vezama izme|u izraelskog diplomate
Avigdora Liebermana i bosanskog
politi~ara Milorada Dodika, te ako jeste, {ta
mislite o tome?
Nisam upu}en u to, ali ne moè biti
dobro ni za kojeg politi~ara koji ima veze
sa osobom kao {to je Lieberman.
Ovo va{e pitanje me podsjetilo kako
sam jednom na predavanju u nekoj dvorani
uporedio Ariela Sharona sa Slobodanom
Milo{evi}em. U publici je tada bio jedan
Srbin koji je ustao i rekao da to nije korek-
tna usporedba, zato {to je Sharon, ipak,
mnogo gori od Milo{evi}a.
Efraim Zuroff, direktor Centra Simon
Wiesenthal, negirao je genocid u BiH iz
prethodnog rata. Kako se to vama ~ini?
Mislim da time pokazuje ne samo svoje
rasisti~ke sklonosti, nego, tako|er, i svoje
neznanje.
U va{im predavanjima ~esto uklan-
jate mitove o navodnom herojstvu izraelske
armije. Koliko vam to prolazi u Americi,
koliko u Izraelu, koliko u arapskim zemlja-
ma, zatim i drugdje?
Arapi i Palestinci su ve} dobro upoznati
sa ratnim zlo~inima Izraela, i sa la`nim
herojstvima te vojske. Na drugim mjestima
ponekad su ljudi {okirani, nisam ba{
svugdje isto prihva}en. Posebno je ljudima
{okantno da su Jevreji koji su pro{li velika
stradanja u stanju ~initi takve grozote
drugima. No, to je na kraju samo jedan od
simptoma cionisti~kog reìma.
Koji su vam glavni problemi na koje
nailazite pri ovakvom aktivizmu, naro~ito
iz Izraela?
Ja li~no nemam nekih smetnji iz samog
Izraela. Ipak, takva rasisti~ka dràva nudi
odre|ene privilegije jednoj uglednoj klasi
Jevreja, u koje se i ja ubrajam. Tako da
izraelski Jevreji poput mene imaju
mogu}nost da djeluju barem u jednom
demokratskom omjeru.
Na jednom predavanju ste rekli kako
me|unarodne diplomate koji podràvaju
formiranje palestinske dràve samo spomi -
nju Zapadnu obalu, ali izostavljaju ogro-
man broj Palestinaca koji ìve u getima u
te{kim uslovima, kao kod Jafe, u Hebronu,
a Gazu da i ne spominjemo. Kako se to
moè promijeniti?
To se ve} mijenja tako {to je ukazano na
{ovinizam prema Palestincima koji imaju
izraelske li~ne karte, tamo ìve. Sada ve}
ima pomaka me|u njima, i Palestinci sa
izraelskom adresom i prebivali{tem su
dosta aktivni, te sada jasno izraàvaju svoj
palestinski identitet.
CIONISTI^KI RE@IM JE
TRAJNA PRIJETNJA SVIMA
Po{to su sve izraelske okupacije iz
1967. godine, ~ak i me|unarodno prepoz-
nate kao nelegalne, a ni{ta se do danas nije
promijenilo, koje opravdanje nudi izraelska
javnost na tu temu, makar i neko nesuvislo?
Oni to uop{te ne vide kao ne{to nele-
galno i ba{ ih briga.
Vjerujete li da }e Palestina biti priz-
nata jednog dana, mo`da kroz toliko
spominja nu ideju o dvije dràve, i kako bi
do toga do{lo?
Nikada ne}e biti zasebne dràve u Gazi
i na Zapadnoj obali. Rje{enje zvano dvije
dràve, zapravo je {ifra za neka Izrael radi
slobodno {ta ho}e. Razlog je u tome {to ne
moè biti kompromisa sa Izraelom. Ipak je
Izrael prvenstveno kolonijalna sila koja na
cijelu Palestinu gleda kao na ne{to samo
svoje, takozvanu zemlju Izraelovu. Ne
moète imati palestinsku dràvu u Izraelu, s
obzirom da je bespravno progla{ena izrael-
ska dràvnost na kompletnoj palestinskoj
teritoriji. Vrijeme je da se ukine cionizam
kao reìm, te da se uvede prava demokrati-
ja u ~itavoj Palestini, gdje bi dva naroda
imali jednaka prava u jednoj dràvi.
Imaju li izraelski desni~ari zaista
planove za nekakav veliki Izrael, tako {to
bi okupirali teritorije Egipta, Sirije, Irana,
Libanona, Iraka, Jordana?
Nisam siguran. Mislim da èle kontrolu
i svoj uticaj u tim zemljama, ali ne i da ih
formalno okupiraju.
Uzimaju}i u obzir sve kroz {ta su
Palestinci pro{li prethodnih decenija,
uklju~uju}i velike masakre u kampovima
Sabra i Shatila s po~etka osamdesetih godi-
na, moèmo li govoriti o genocidu
izvr{enim nad njima?
Prije bih rekao da postoji genocidna
namjera prema njima. Vr{i se usporeni,
postepeni genocid.
IZRAELSKO-PALESTINSKI RAT
Nikada nee biti zasebne
drave u Gazi i na
Zapadnoj obali. Rjeenje
zvano dvije drave,
zapravo je ifra za neka
Izrael radi slobodno ta
hoe. Razlog je u tome
to ne moe biti
kompromisa sa Izraelom
F
o
t
o
:

N
E
W
S
.
C
N
I
dok smo znali satnicu dolaska u
Sarajevo gotovo svakog od na{ih A
reprezentativaca, 1. septembra, pred
kvalifikacioni me~ protiv Kipra, U-21
selekcija se u miru i ti{ini okupila u
Hotelu Park u Vogo{}i, gdje se pripremala
pred svoje me~eve, protiv Austrije i
Ma|arske. Ba{ tako, u miru i ti{ini, radi i
Tehni~ki sektor Nogometnog/Fudbalskog
saveza Bosne i Hercegovine, i hvata
mlade Zmajeve po Evropi i svijetu: Sa
dolaskom novih ljudi, novog menad`menta
u Nogometni/Fudbalski savez BiH, na ~elu
sa predsjednikom Dinom Begi}em i
generalnim sekretarom Jasminom Bako vi -
}em, mi smo zacrtali i novu strategiju. A
sve je po~elo sa Komitetom za normali -
zaciju, kojem su se priklju~ili Ivica Osim,
Du{ko Bajevi}, Faruk Hadìbegi}, Faruk
Kajtaz... tako da smo promijenili i filozofiju
i pristup radu, veli Denijal Piri}, tehni~ki
direktor u N/FSBiH.
STRU^NO, OBJERU^NO
Struka je apostrofirana kao temelj
Saveza, a do tada, po meni, nije imala takvu
ulogu. Pa smo mi, u Tehni~kom sektoru,
napravili strategiju razvoja za naredne ~etiri
godine. A ona se bazira na standardiziranju
rada svih selekcija, na permanentnom
sastajanju Kolegija selektora, gdje smo
imali kompletne analize. Analizirali smo
ciljeve i zadatke koje su oni trebali da
ostvare. Analizirali smo i strukturu
selektiranih reprezentativaca u svim
selekcijama, njih devet, izuzimaju}i A
selekciju. Pa su tako postigli odre|ene
standarde i u prethodnom, trogodi{njem
periodu u~inili su pomake u svakom
segmentu. Od futsala, kada nas je minuta
dijelila od u~e{}a na Evropskom prvenstvu,
pa do ènskih selekcija. Naprimjer, U-21
selekcija ostvarila je odli~an rezultat prije
dvije godine, kada nas je u utakmici sa
Njema~kom dijelio gol od baraà, a i ove
godine smo tu negdje. A na{ primarni cilj je
bio, a i sada je, proizvodnja igra~a i
prelijevanje ka A selekciji. Prije dvije
godine selektor A reprezentacije Safet Su{i}
je uzeo {est igra~a iz mlade reprezentacije,
a ve}ina je kasnije postala standardna. Prije
petnaestak dana u A selekciju je pozvao tri
igra~a: Gorana Zakari}a, Gojka Cimirota i
Sanjina Prci}a, {to ne zna~i da A timu u
narednom periodu ne}e priklju~iti jo{
nekog od igra~a iz mlade selekcije. Selektor
U-21 reprezentacije Vlado Jagodi}, pak,
uzima igra~e iz U-19 selekcije. U-21
reprezentacija sada igra protiv Austrije i
Ma|arske, a U-19 ide u Makedoniju, u
kvalifikacije i ima izgledne {anse da pro|e
u elitni krug, obja{njava Denijal Piri}.
Ipak, igra~i nastupaju za starije
selekcije zavisno od potrebe selektora. Ne
mogu selektori, tek tako, bez reda i
dogovora pozivati igra~e u selekcije koje
vode. Sve na{e mu{ke nogometne
selekcije: A, U-21, U-19, U-17 i U-15
imaju kvalitet, a nakon dugo vremena
promijenila se i svijest u klubovima koji se
takmi~e u Premier ligi BiH. Po~inje da lapi
ona filozofija sa starijim, iskusnijim
igra~ima, nego se i klubovi okre}u ka
trì{tu i forsiraju mla|e igra~e. U ovom
momentu nosioci na{ih mla|ih selekcija
igraju u @eljezni~aru, Sarajevu, [irokom,
Zrinjskom, Borcu... Paralelno, dali smo
mogu}nost svim igra~ima koji imaju
bosanskohercegova~ke korijene, a koji
danas ìve u Evropi, SAD-u i u Australiji,
da pokaù svoj kvalitet i fudbalsko umije}e.
U tom smislu, pro{le godine smo imali
izvanrednu zavr{nicu, kada smo pokrili
skoro cijelu Evropu. Ove godine idemo u
Englesku, ali i u Australiju. Imamo skaute
koji }e, kao i u prethodnom periodu, obaviti
prvo selektiranje, a zavr{no selektiranje }e
uraditi selektori na{ih mla|ih selekcija. Od
svih igra~a, koji su kandidati za bilo koju
selekciju, o~ekujemo maksimum, isti~e
na{ sagovornik.
DISKRETNI [ARM
Denijal Piri} je uposlenik N/FSBiH od
2001. godine. A 2012., s ciljem provo|enja
aktivnosti iz Strategije razvoja omla din -
skog nogometa/fudbala, u dijaspori je
pokrenuta organizacija kampova Otvorena
vrata: Podvla~im, svako dijete koje voli
Bosnu i Hercegovinu i èli da igra za na{u
reprezentaciju, ima mogu}nost da pokaè
svoj kvalitet u kampovima i na kontrolnim
utakmicama. Imamo i puno trenera koji
rade {irom Evrope, a koji su produkt na{eg
Centra za edukaciju. Gdje god ima kakav
igra~, oni nama odmah signaliziraju. Tako
da se ne moè pojaviti talentovano dijete
koje ima bosanskohercegova~ke korijene,
gdje god da ìvi, a da kod nas ne bude
registrovano. A i ponosni smo, jer su trojica
bitnih igra~a u kvalifikacijama za
prethodno Svjetsko prvenstvo, a i u Brazilu,
bili iz dijaspore: Sead Kola{inac, Izet
Hajrovi} i Ermin Bi~ak~i}. U~injen je
ogroman napor, najve}e uloge odigrali su
Dino Begi} i Jasmin Bakovi}, da ih
privolimo da igraju za nas. Imali smo,
pro{le godine dakle, odli~na zavr{na
selektiranja u Gteborgu i Mnchenu. A mi
nismo dràva sa velikim dijapazonom
PRAVOVREMENA SIGNALIZACIJA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI],
OMER BO[KAILO, ARHIV SB
Najvaniji sektor Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine

svakako je onaj tehniki, ija je obaveza pronalaziti fudbalske bisere
bosanskohercegovakih korijena koji su rasuti irom svijeta; za Slobodnu
Bosnu govore DENIJAL PIRI, direktor Tehnikog sektora N/FSBiH, i
MURAT JAHA, koordinator u toj komponenti krovne kue bh. fudbala
U POTRAZI ZA MLADIM
ZMAJEVIMA
Denijal Piri}: Transparentan i stru~an rad, metodologi-
ja rada i zdrava percepcija, to su na{a na~ela
deniajl piric:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 21:52 Page 48
KOLIKO NAS JO[ IMA...
STALNA POTRAGA
Denijal Piri} i Murat Jaha
igra~a. I gdje god se pojavi neki fudbaler
interesantan za nas, mi nastojimo da ga
skeniramo i da provjerimo ima li bh.
paso{, pa onda moj kolega Murat Jaha i ja
razgovaramo sa njihovim roditeljima, kako
bi se uvjerili da oni imaju nagla{enu èlju
da igraju za na{u reprezentaciju. A ako
nemaju na{ paso{, onda nam u susret izlazi
Ministarstvo civilnih poslova. Potom, sa
UEFA-om mijenjamo sportska
dràvljanstva, kao {to smo promijenili,
recimo, Miralemu Pjani}u.
Rekosmo ve} da Tehni~ki sektor, ili
Odjel, kako god ho}ete, radi u miru i ti{ini,
i to vrlo diskretno. Razlog je jednostavan:
~im se dozna da je neki dje~ak
bosanskohercegova~kih korijena talent o -
van, promptno reaguje nekoliko drugih
saveza, posebno Nogometni savez
Hrvatske i Fudbalski savez Srbije. Kao
jastrebi koko{ari kada ugledaju pile sa
visine, oni grabe bez prevelikog
zadràvanja. I tako godinama. S tim da u
posljednje vrijeme imaju manji plijen, jer
i roditelji dje~aka, ali i djevoj~ica {irom
Evrope i svijeta, polako shvataju da mogu
imati rezervnu domovinu, ali nikako ne
mogu imati rezervnu domovinu ro|enja. Ni
tehni~ki ni biolo{ki. Ne pravimio pompu,
jer ima dosta dilema. êsto igra~e mogu
vrbovati i drugi savezi, naj~e{}e iz
Hrvatske i iz Srbije. Onda mi to radimo na
tih na~in, kao {to smo u posljednje vrijeme
Andreja Modi}a iz Milana uspjeli pridobiti
da igra za na{u U-21 selekciju. Zadatak
Tehni~kog sektora je da prvi stupi u
kontakt, koji i jeste najva`niji. Uz
obostranu èlju. A nakon Brazila svima je
motiv da igraju za na{u reprezentaciju,
kaè direktor Tehni~kog sektora.
Moramo biti direktni, jer ìvimo u
takvoj dràvi: mijenja li se odnos
roditelja mladih fudbalera koji su
hrvatske ili srpske nacionalnosti prema
na{oj reprezentaciji, pitamo Murata Jahu,
koordinatora u Tehni~kom sektoru:
Mnogo. Konkretno, Nikola Jelisi} igra
u B-timu Bayerna. Otac i majka su mu iz
Banje Luke, razgovarali smo s njima i
oni su dali saglasnost da njihov sin igra
za na{u reprezentaciju. Trebao je sada
50
PRAVOVREMENA SIGNALIZACIJA
Na osnovu onoga {to smo vidjeli i ~uli

saradnja svih skauta sa N/FSBiH je na
zavidnoj razini, i svakim danom je sve
bolja. Mi smo saradnju sa N/FSBiH jo{
poodavno definirali i planirali, ali su se tek
pro{le godine stekli uslovi da se krene sa
kampovima u dijaspori. Tu su, moram
re}i, veliki posao obavili i gospoda Denijal
Piri} i Murat Jaha, koji su, kao i ~itav
Savez na ~elu sa Jasminom Bakovi}em
podràvali ovaj projekat. Naravno, ovo je
samo po~etak... Mi ve} sada, za naredni
kamp koji }e biti organizovan 1. i 2.
novembra, uvodimo neke novine.
Najbitnije je da djeca dolaze iz svih
krajeva svijeta, pa ~ak i iz Australije i
imaju interesa. Mi, koordinatori, Mujo
Salkanovi}, Edhem Duran i ja radimo na
tome, mada je svaki po{teni skaut dobro
do{ao, kaè Omer Bo{kailo, skaut
N/FSBiH: Veliku ulogu u svemu igraju
mediji. Mi smo na dva kampa pro{le
godine, iz Njema~ke, Austrije, [vicarske,
Holandije, Luksemburga, Francuske i
Belgije, uklju~uju}i i Sloveniju, imali skoro
200 kandidata. Njih sedamnaest je do
sada igralo za razne selekcije Bosne i
Hercegovine. Nadamo se da }e ih biti jo{,
kako stignemo. Borimo se. Veliki je to
projekat. Treba do~ekati, recimo, stotinu
dje~aka i napraviti program kako bi svi
pokazali {ta znaju.
OMER BO[KAILO, SKAUT
Ba svi mogu pokazati ta znaju
SKUP TALENATA
Otvorena vrata u Mnchenu
SAMO POLAKO...
Denijal Piri}, tehni~ki direktor u N/FSBiH
Omer Bo{kailo
do}i, me|utim nije mogao iz nekih
drugih razloga. Ali, mi ne smijemo puno
pri~ati. Jer, ~im izbacimo ime, odmah se
u pregovore uklju~e i drugi savezi.
Direktor je ve} rekao da smo tiho i bez
puno galame do{li do Andreja Modi}a iz
Kotor Varo{i. ^lan je Milana i igra}e
Ligu prvaka ove godine, jer je me|u
dvadeset i pet prvotimaca ovog kluba.
Njegov brat je odigrao jednu utakmicu za
U-21 selekciju Srbije, a on sada, zbog
svog starijeg brata, èli da igra za nas.
Andrej je 96. godi{te, a njegov brat 97.
Govorimo o djeci srpske nacionalnosti. A
Hrvata imamo koliko god ho}ete...
Recimo, Vladu Or{oli}a iz zagreba~ke
Lokomotive i Alena Jurilja iz Zagreba.
Me|utim, u timu je samo jedanaest
igra~a i jo{ osam kao rezerve, ne mogu
svi biti u reprezentaciji. Ali, svi su u
konkurenciji.
BEZ INTERMEZZA
Muhamed Be{i} je stara pri~a. A ve}
nekoliko mjeseci najzvu~nija imena, koji su
kandidati da igraju za na{u reprezentaciju, su
Raif Husi} iz Bayerna i Boban Lazi} iz
Olympiacosa, u koji je do{ao iz Ajaxa.
Raifu Husi}u je majka Njemica, on je
stipendista Njema~kog fudbalskog saveza i
jedan je od tri najperspektivnija golmana u
Njema~koj. Te{ko }e biti, ali nastavi}emo
pregovore. Lazi}i su iz okoline Gradi{ke i
Boban }e igrati za nas. Pa, Deni Milo{evi} iz
Standarda iz Ligea... Evo, upravo sad sam
dobio podatke za Amila Dilberovi}a. Ro|en
je u Holandiji 1995., ima na{e i holandsko
dràvljanstvo, a igra za Elfsborg, u Prvoj ligi
[vedske. To je jo{ jedan od njih. Gdje je ovaj
drugi? Aha, evo ga... Hamza Salman, 1998.
godi{te, igra za Bayer iz Leverkusena. Ali,
postoji stalni problem - roditelji èle da im
sin odmah zaigra u prvih jedanaest, a to niko
ne moè garantovati. U kombinaciji su pa
nek se izbore. Ipak, trebam re}i da su
roditelji ponosni zato {to su se uvjerili da
Bosna misli na svoju djecu. A odlazak u
Brazil jo{ je dodatno poja~ao èlju roditelja i
dje~aka za igranjem za dràvu u kojoj su
ro|eni, ili su njihovi najbliì iz Bosne i
Hercegovine, govori Murat Jaha.
U narednom periodu u Tehni~kom
sektoru èle formirati i parne selekcije,
tako da }emo dobiti i U-14, U-16, U-18 i U-
20 timove. To do sada nismo mogli ni
infrastrukturom ni finansijama. Dobijamo i
odre|ene bonuse od UEFA-e i FIFA-e, tako
da je puno lak{e i puno je ve}a perspektiva
za cjelokupan bosanskohercegova~ki fudbal.
Ne}e vi{e biti intermezza izme|u selekcija.
Imamo kao garanciju i na{ Trening centar u
Zenici. Prednost je kontinuitet u radu. Tako
je i sa selektorima svih na{ih selekcija. Svaki
mjesec imamo Kolegij selektora, gdje
analiziramo njihov rad. Dakle, transparentan
i stru~an rad, metodologija rada i zdrava
percepcija, to su na{a na~ela. Nema
nepravilnosti, nema verbalnog ugroàvanja
selektora, a u tome nam puno pomaù i
mediji. [to se ti~e struke, nikada se nije
kvalitetnije radilo i nikada toliko kvalitetnih
igra~a nismo ni imali. A i treneri u Premier
ligi BiH se iz godine u godinu sve vi{e
profiliraju, Piri}eve su rije~i.
Ne}e biti problema ni za ènske
selekcije u N/FSBiH. Talentovanih
djevojaka, ba{ kao i dje~aka, ima {irom
Evrope i svijeta. @ensku A selekciju vodi
Samira Hurem, U-19 Momo Stani} i U-17
Ilija Luci}. Selektor futsal reprezentacije,
red je dodati, je Boro Matan, a olimpijsko-
mediteranske Husref Musemi}. Sve je
posloèno, nema {ta.
51
KOLIKO NAS JO[ IMA...
Niko ne zna koliko smo razgovora
obavili sa Alenom Halilovi}em. Direktno
sam i{ao u Zagreb i razgovarao s njim i s
njegovim ocem. Ali, nismo mogli ni{ta
napraviti. On je ro|en u Zagrebu, otac mu
je dobio posao u Dinamu, i ~im je po~eo
da sa malo ko~operi,
Zdravko Mami} mu je
zaprijetio otkazom,
tvrdi Denijal Piri}.
Mladog fudbalera
Muamera Tankovi}a
bh. fudbalska javnost
upoznala je nakon {to
je U-19 reprezentaciji
na{e zemlje postigao
hat-trick, a potom se
svojoj domovini izvinio
putem dru{tvenih
mreà. Trenutno igra
za Fulham. Tankovi},
dakle, èli da igra za
[vedsku. Dobro... Pa
ga nazovem, a on kaè: A, nemojte sad,
pa neka jo{ malo, porazgovara}emo. A ja
ga opet nazovem za petnaestak dana i
pitam ga: Kako si sine, {ta ima? Mo`da i
pristane, uporan je Piri}.
ZA DLAKU POBJE@E
Zato Alen Halilovi ne igra za nas
Alen Halilovi}
DVA BISERA
Boban Lazi}
i Andrej Modi}
O
davno nije bilo festivala u
Sarajevu koji tako jasno i glasno
poziva na promjene, a da organi -
zatori pri tome nemaju bilo
kakve politi~ke ambicije. Ba{ to
radi Sarajevo festival kamerne mu zi -
ke/Sarajevo Chamber Music Festival
(SCMF), ~ija direkcija vrlo otvoreno
ukazuje na potrebu za pobunom koja mora
voditi u promjene postoje}eg sistema i u
tome klju~nu ulogu daje umjetnosti.
Mislim da smo postali cini~ni i letargi~ni u
suo~enju sa stalnom nemo}i da ne{to
promijenimo. I onda, kada se dese neke
iskre koje poveù ljude, kao izvo|a~e i
ljude u publici, tada svi vidimo da je
promjena mogu}a. Onog tenutka kada se
probudite gotovo je, budni ste i tada, mi se
nadamo, nema nazad, ovako Amila
Ramovi}, direktorica Festivala, vidi
publiku koja je pet no}i za redom dupke
punila salu Doma armije, èljna da ~uje
vrhunske muzi~are kako izvode Beetho ve -
nove kompozicije.
KAO CHE GUEVARA
Poruka koju Festival ove godine {alje
je: Ujedinimo se u revolucijama u na{im
glavama, a direktorica poja{njava kako
umjetnost ne vidi kao neki dekorativni
prostor koji treba da zamagli pogled, nego
kao snaàn i aktivan metod za
sagledavanje svijeta. Umjetnost je va`no
politi~ko sredstvo, zato jer su umjetnici
oslobodili svoj mozak da vide nemogu}e
kao mogu}e, jer ga stalno stvaraju svojim
djelima, jer stalno stvaraju ne{to {to prije
nije bilo i {to smo mislili da nije mogu}e,
dodaje Ramovi} u razgovoru za Slobodnu
Bosnu. êtvrti po redu Festival pro{ao je u
znaku Beethovena, koji je prema direkciji
revolucionar kao Che Guevara. U tekstu
koji je napisala uz festivalski program,
Ramovi} konstatuje kako su bh. dru{tvu
neosporno, o~ajni~ki potrebne promjene:
duhovne, intelektualne, moralne, eko -
nomske, ideolo{ke. To je dru{tvo ~ije
FORMAT KAMERNOG
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Ve etiri godine za redom u Sarajevu se deava FESTIVAL KAMERNE MUZIKE
na ijem elu je muzikologinja AMILA RAMOVI; ovaj festival sigurno zasluuje
titulu jednog od najuzbudljivijih, a od ove godine i najrevolucionarnijeg,
barem u Bosni i Hercegovini
Ujedinimo se u revolucijama u na{im glavama
DRUGAIJI OD DRUGIH
SCMF
MUZI^KA REVOLUCIJA
U SARAJEVU
Christopher Taylor i
Violeta Smajlovi} Huart
nidzara festival:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 19:28 Page 52
institucionalizovane vrijednosti ne reflek -
tuju domete prosjeka misli evropskih
prostora, ve} su to vrijednosti ustanovljene
od onih koje su ogromnu ve}inu gra|ana
izmanipulisali odvev{i ih u pasivnost i o~aj,
zatupljuju}i ih u indiferenciji prema utisku
da ovakvom stanju nema izlaza.
U skladu sa tim duhom, organizatori
Festivala odlu~ili su sve programe u~initi
besplatnim za publiku me|u kojom nema
politi~ara niti onih sa specijalan tretmanom.
U su{tini, na{a je sre}a, ili tuga da nismo
shva}eni kao jedan dobar poligon za
promoviranje nekih politi~kih poruka.
Mislim da jo{ uvijek na{i politi~ari vide
ovaj festival kao ne{to za {to se interesira
jedna marginalna grupa u kojoj nisu
zna~ajni glasa~i. To govori o ljudima koji
vode ovu zemlju, a koji uop{te nisu
zainteresirani da ispitaju svoj vlastiti odnos
prema ne~emu {to su civilizacijske
vrijednosti, kaè Ramovi}.
OSTATI I OPSTATI
Jo{ jedna stvar koja SCMF ~ini
posebnim jeste Institut koji djeluje kao
pridruèni dio koji pruà mogu}nost za
pedesetak mladih muzi~ara iz regiona da
sviraju uz vrhunske muzi~are, da se pojave
na sceni, i da nau~e ne{to novo kroz
radionice. Studentski koncert koji nakon
osam dana prirede zaista je pravo
ohrabrenje, jer su na sceni mladi i
talentovani ljudi, koji svojim nastupom i
predano{}u bude nadu u neku bolju i
hrabriju budu}nost. Ima ta pri~a o kulturi i
umjetnosti koja mene frustrira, jer su se ta
dva pojma stopila, a zapravo skroz
druga~ije zna~e. Kultura je ne{to {to je
zajedni~ko, neki kontinuitet identiteta. To
je pri~a o pra}enju neke ponovljene i
dora|ene matrice koja postoji od ranije,
pri~a Ramovi} opisuju}i va`nost ove
muzi~ke revolucije koju predvodi:
Umjetnost ima skroz druga~iju bit - ona je
destruktivna, na najbolji mogu}i na~in, jer
sve dovodi u pitanje. To {to smo mi 1.000
godina mislili da je ne{to dobro, ne zna~i da
je tako iz dana{nje pozicije. Jer, sa novim
iskustvom moèmo potpuno promijeniti
sistem vrijednosti, odnosno prilagoditi ga
saznanjima dana{njeg iskustva.
U skladu s tim, kao osnovna tema
ovogodi{njeg SCMF-a izabrana je
Beethovenova muzika, na prvi pogled
daleka ali koja nosi u sebi puno
inovativnog. Mene zanima savremena
umjetnost i muzika. Ako govorim o
Beethovenu, razmi{ljam {ta je to danas u
njemu, u ovom vremenu. Mislim da se
ljudima jo{ uvijek te{ko identificirati sa
savremenom umjetno{}u jer ona nosi puno
nepoznatih pojmova i onda se te{ko
uspostavlja ta veza. Ali umjetnost je uvijek
savremena jer uvijek reaguje upravo na
trenutak u kojem se de{ava. Umjetnost je
uvijek u kontekstu. Nije vaàn Beethoven
zato {to je napisao lijepu melodiju, to je
uradio i Oliver Dragojevi}, ali ona nema
nikakvu umjetni~ku vrijednost. Vaàn je jer
je takvu melodiju, takvu strukturu formirao
u kontekstu i vremenu u kojem je ìvio. Mi
upravo o tome govorimo predstavljaju}i
najsofisticiranije, moglo bi se re}i, metode
za sagledavanje svijeta umjetni~kim
sredstvima, a Beethovenove metode su bile
vrhunske i prizivamo taj na~in mi{ljenja da
napomene koliko su te vrijednosti va`ne.
U budu}nosti se organizatori nadaju da
}e Festival uspjeti u~initi jo{ kvalitetnijim
nego je to bilo do sada. Ramovi} kaè da je
Festival zami{ljen na na~in da nema
nikakve primjese spektakla, nego da fokus
bude na supstanci koja treba da bude {to
vi{e o~i{}ena od svega suvi{nog. @eljeli
bismo da Festival zadrì taj format
kamernog, malog, jednostavnog, mini -
malnog vanjskog elementa a da sve {to ima
bude razgovor o muzici i muzika.
Uz ovaj recept, direkcija SCMF-a
uspjela je stvoriti jedinstven doga|aj, ne
samo u BiH nego i u regionu i nadamo se da
}e kao takav ostati i opstati.
53
FESTIVAL KOJI IMA SMISLA
Sarajevski Festival kamerne muzike
postoji ve} ~etiri godine, a organizuju ga,
zajedno, Muzi~ka akademija iz Sarajeva i
Manhattan String Quartet, jedan od
vode}ih ansambala u SAD, uz podr{ku
poznatog ameri~kog pijaniste
Christophera Taylora. Festival je
nastao kao partnerski projekat.
Odlu~ili smo da zajedno radimo kako
bismo napravili doga|aj n kojem }e
ljudi mo}i da se suo~e sa onim {to je
Beethoven, Schubert, ili bilo ko drugi
uradio, i hajmo raditi na tome da
formiramo novu generaciju ljudi koji
imaju uspostavljene repere za ono {to
je kvalitet umjetnosti, na nivou
esteskih vrijednosti i na nivou zahtjeva
koji te vrijednosti prenose, poja{njava
direktorica Festivala, koji je, izme|u
ostalog, potpomognut li~nim donacijama
grupe ljubitelja ove vrste muzike iz BiH i
SAD-a.
PARTNERSKI PROJEKAT
Suoavanje sa Beethovenom
AMILA
RAMOVI]
Promjene su
nam potrebne
o~ajni~ki:
duhovne,
intelektualne,
moralne,
ekonomske,
ideolo{ke
SVE ZA SCMF
Sarajevo ima dosta publike i za ovakav festival
nidzara festival:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 19:29 Page 53
V
e} na samom prilazu Lukavici od
Vraca pored puta raspore|ena
policija. Kako se pribliàvamo
stadionu Slavije, policije je sve
vi{e, a iako je tek 18 sati fanovi
ve} u manjim kolonama kre}u prema
stadionu kako bi na vrijeme u{li.
Najavljene su stroge kontrole pa
najvatreniji oboàvaoci ne èle zakasniti na
Poziv koji se ne odbija, kako je danima
na jumbo plakatima najavljivan koncert
Svetlane Cece Ra`natovi} uz karte po cijeni
od 20 i 25 maraka i sa po~etkom u 20 sati.
Datum je 30. avgust.
Kako bismo izbjegli gu`vu poslije,
parkiramo se kod YU Caffea pored glavne
raskrsnice i sjedamo u kafi} blizu stadiona
kako bismo pokupili atmosferu. I pored
~injenice da je ve} vidljivo da }e bar 80
posto publike sa~injavati djevojke - dress
code uglavnom {orc i uske majice, nekako
je vidjivije prisustvo pripadnika MUP-a RS
koji se okupljaju na obli`njem parkingu s
kojeg se raspore|uju prema stadionu.
Parkirano je ve} nekoliko marica.
PRVO SKOÎ PA RECI POP
Publika se u kafi}u zagrijava uz pivo, a
sa zvu~nika ide lagana artiljerijska
priprema u vidu starijih hitova Severine,
@eljka Joksimovi}a i ostalog light folk-
popa. Na preuzimanju akreditacija Sonja iz
press protokola nam je kazala da }e mjere
osiguranja biti rigorozne, pa da se na
stadionu moramo nacrtati izme|u 18 i 19
sati, pa kre}emo lagano put VIP-ulaza gdje
nam je re~eno da budemo.
Tamo gu`va. Organizatori ne mogu da
se usaglase sa ljudima iz securityja da li da
pu{taju novinare uz akreditaciju za koncert
i provjeru spiska, ili uz sve moraju imati i
akreditaciju medijske ku}e iz koje dolaze.
Dok ~ekamo, lik iz securityja poziva ove iz
drugog reda:
Evo imamo uslove za pregled
mu{karaca, hajmo svi mu{karci u}i!
Ulaze obojica mu{karaca iz tog dijela
reda, a zbunjeni lik iz obezbje|enja traì ih
jo{ u masi ènske publike... Utom odlu~uju
da pu{taju i novinare, i slijedi nevi|en
pregled. Samo primjera radi - potpisnik
ovih redova bio je u Predsjedni{tvu
prilikom posjeta Hillary Clinton, Ive
Josipovi}a, na Jahorini na sastanku ~lanova
Predsjedni{tva BiH sa Josipovi}em i
Borisom Tadi}em, na samitu u Mostaru
gdje su bili svi pobrojani plus predsjednik
Crne Gore Filip Vujanovi} i premijeri
brojnih dràva regiona, i da ne nabrajamo,
ali tu vrstu provjere nije doìvio.
Najprije pregled obezbje|enja koncerta.
Sve se mora izvaditi iz dèpova, a
zabranjeno je unijeti ~ak i kovanice tako da
nekoliko maraka u si}i jedva uspijevamo
pro{vercovati u zadèpku ruksaka. Slijedi
pregled ruksaka po kojem rovi rukama,
pregleda svaki djeli} opreme, kablove,
pregled ru~nim detektorom metala pa
prepipavanje... Kada smo pomislili da je
gotovo, obezbje|enje nas proslije|uje do
tunela u kojem pregled obavljaju policajci.
Oni su dosta temeljitiji, pa su nam pobacali
sve olovke koje su na{li u ruksaku. Kod
skeniranja detektorom nastaje frka zbog
pi{tanja kod lijevog dèpa. Zarovim se i
vadim plavi Orbit na ~iju je foliju
detektor reagirao.
Da je bio zeleni Orbit, ne bi pi{talo,
dobacuje nam jedan od policajaca nakon
zavr{etka pretresa. Koliko su mjere bile
rigorozne uvjeravamo se kasnije na prvom
{anku:
[to sitnije drug, nisu nam dali da
unesemo si}u, snalazimo se kako znamo,
govori nam {anker.
Koncert je najavljen za 20 sati, ali je
evidentno da ne}e po~eti na vrijeme. Sa
strane bine predvi|ene za press mogao se
vidjeti samo jedan dio VIP loè, dok je
drugi, s one strane bine, bio za{ti}en od
I POSLIJE ACE - CECA
Tekst i foto: ALMIR PANJETA
LUKAVICA, NISAM
ZNALA DA SI
TAKVA LUKAVICA
ceca:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 19:26 Page 54
pogleda i poslije }e neki mediji tvrditi da su
tu bili Milorad Dodik i Naser Ori} koji }e tu
vijest i demantovati. Od poznatijih likova iz
pogledu nam dostupne VIP loè
primje}ujemo Milovana Cicka Bjelicu,
ratnog i poslijeratnog na~elnika Sokoca,
~lana Glavnog odbora SDS-a.
Do po~etka koncerta publika se
zagrijava MTV hitovima s ozvu~enja, a
ne{to iza 21 sat stadion nadlije}e
helikopter. Brzo nakon toga s one strane
bine stiè kolona automobila u kojoj i crni
Audi iz kojeg izlazi Ceca te ulazi u {ator
gdje je sa~ekala nekoliko minuta dok su
nestrpljivi fanovi ve} po~eli skandirati
Ceco, Ceco.... Kada se pojavila na bini, u
publici je nastala erupcija odu{evljenja a
publika nije {tedjela grla i dlanove, kao ni
zastave Srbije kojih je bilo 5-6 u prvim
redovima.
VIDIM SVETLA MOGA GRADA
Dobro ve~er Sarajevo, pozdravila je
publiku i krenula sa hitovima dok ju je
publika u glas pratila. Potom je, najaviv{i
pjesmu Zaboravi kazala:
A sada, jedna pjesma koju je napisao
va{ sugra|anin Dino Merlin...
Redao se hit za hitom, a objektivna
sarajevska publika svaki je nagra|ivala
aplauzima, skandiranjem Volimo te,
Ceco i horskim pjevanjem sa go{}om iz
Srbije.
Volim i ja vas, poru~ila im je Ceca u
nekoliko navrata i ponovo se obratila
Sarajevu.
Volim i ja Sarajevo! Neka zasvetli
Sarajevo! Neka vide i gledaoci kraj malih
ekrana kako se mi provodimo!
Interesantno je da su joj u jednom
momentu na binu bacili zastavu Srbije, ali
je Ceca nije razmotala, nekoliko puta je
mahnula smotanom zastavom i predala je
jednoj od back vokala. Koncert smo
napustili ne{to prije kraja, dok su se sa
zvucima posljednjeg Severininog hita Uno
momento iz kafi}a u blizini stadiona
mije{ali Cecini stihovi Volim ukus tvoga
|ona, ~ak i kad na njemu donosi{ mi nju,
va`no je da si mi tu...
MERLINE MOJ
Iako su brojni portali iz Srbije napisali,
a mnogi u BiH prenijeli, da je na koncertu
bilo 30.000 ljudi, svakom ko je ikad bio na
stadionu Slavije kapaciteta tribina 6.000
ljudi jasno je da i kad bi ih se 30.000
nekako i natrpalo, ne bi bilo mjesta za
binu. Zvani~an podatak koji smo dobili je
da je prodato 12.000 ulaznica, iako se uz
prazan zadnji dio travnjaka i po pola
bo~nih tribina ~inilo da ih nema vi{e od
10.000. Kako se moglo ~uti, nezanemariv
broj karata prodat je i u federalnom
Sarajevu gdje su se, kako se moglo
vidjeti na snimku koji je objavio portal SB,
fanovi za koncert pripremali nekoliko dana
prije a Bakira Hase~i} poru~ila: Neka je
proklet svako onaj ko ode na Cecin
koncert...
DOKAZ, DA]U TI @IVI DOKAZ
Na koncertu nije bilo 30.000
fanova jer jednostavno ne bi
imali gdje stati
Reporter Slobodne
Bosne prisustvovao je
dugo najavljivanom
koncertu SVETLANE
CECE RANATOVI,
udovice ratnog
zloinca eljka
Ranatovia Arkana;
prema najavama
koncert je odran u
Istonom Sarajevu, a
prema Cecinim
izjavama i porukama
s bine - u Sarajevu
CECA FANOVIMA:
Volim i ja Sarajevo! Neka zasvetli
Sarajevo! Neka vide i gledaoci kraj malih
ekrana kako se mi provodimo!
ceca:TEKST osnova.qxd 3.9.2014 19:26 Page 55
S
avremena proza ùrno
gubi jezi~ke ukrase, ìvi
od referentne funkcije
jezika, teì da jasno i neutralno
saop{ti, ispri~a. Prisustvo
poetskog je izuzetak i rijetkost.
Proza Refika Li~ine otud je
dobrodo{li udar na ~ula,
ekspresivna eksplozija
zvukova koja nas ostavlja u
~udu. Njegov sandà~ka
leksika je rasko{na, slikovita i
precizna toliko da neprekidno
skre}e pa`nju sama na sebe.
Njegove pri~e su nerijetko
pjesme u prozi, sa tek dalekim
nagovje{tajem sièa, one traè
ponovno ~itanje i uìvanje u
na~inu na koji je ne{to
izre~eno. Evo nekoliko
primjera filigranskog rada sa
jezikom: za izgladnjelog
stidljivog dje~aka koji je sa
ustezanjem gricnuo komad
bijelog hljeba se kaè da je
okrajicu samo ko mi{ sa ivice
po{tetio; stara kobila
slomljene noge skon~ava tako
{to su joj glavu stavili na jednu
stijenu a drugom }e joj
stijenom, zamahuju} polagano,
u krvavu ka{u glavu udrobiti;
politi~ke ~istke nasta{e kad
Udba zaredi trijebit sirotinju;
a cijela sudbina i propast jedne
ène stala je u tri rije~i, ona se
splakala, ostarala, ojadila.
O
~emu pi{e Li~ina?
Teme obuhvataju
raspon od prve
polovine 20. vijeka,
nacionalnih (post)ratnih trvenja
i muslimanskog iseljavanja u
Tursku, pa do ja~anja
Milo{evi}evog reìma i novog
progona ideolo{kih
neistomi{ljenika. Dru{tveno-
politi~ke prilike prikazane su
traumama koje one ostavljaju
na porodici i pojedincu, a
dokumentarna autenti~nost
postignuta je detaljnim
navo|enjem imena i podataka,
pozivanjem na knjige i novine
iz perioda o kojem se govori.
îni se, me|utim, da je
centralni lik kod Li~ine
zapravo kolektiv, kolektivno
(ne)svjesno. Neprecizno bi bilo
re}i da je to narod, jer su grupe
o kojima se nekad govori
mnogo manje, ali napetost
izme|u kolektiva i pojedinca je
okosnica ve}ine pri~a.
Kolektiv o kojem Li~ina
govori uslovno moèmo
identificirati kao sandà~ki, ali
je on zapravo univerzalni
retrogradni patrijarhat.
P
onekad je takav kolektiv
prikazan {aljivo i
pozitivno, kao u pri~i o
novom ateisti~kom groblju na
kojem se ne èle sahranjivati ni
muslimani ni pravoslavci: oni
podmi}uju lokalnog
funkcioner~i}a pi}em i
pe~enom krmadi da bi mogli
kri{om zakopavati svoje mrtve
na tradicionalni vjekovni
na~in. Takva nam je zajednica
simpati~na, s njom se
solidari{emo. Ponekad je pak
kolektiv o kojem Li~ina govori
iracionalan, misteriozan, skoro
magi~an. U njemu su ìvi
drevni rituali poput onog da
da`devnjak bira ruke tkalje
koja }e zapo~eti izradu {are na
}ilimu: kad tog da`devnjaka
utuku da ne bi tajnu odao
nikome drugom, kolektiv
po~inje pokazivati svoju
sablasnu stranu.
T
a mra~na strana
najo~itija je u prikazu
poloàja èna unutar
ovog kolektiva. One bez
izuzetka sluè zato da
mu{karcima peru noge, prinose
pi}e i mezu ili da budu vre}e
za udaranje. Lik strine Ume
koju njen mu` zvjerski
premla}uje nao~igled zajednice
najzanimljiviji je u oskudnoj
galeriji Li~ininih ènskih
likova. Ona od po~etka do
kraja sluì kao blaga,
pomirljiva, saburli vre}a za
boks. U~ini herojsko djelo, ali
ne dobiva priznanje, na kraju
strada a da niko za to ne dobije
ni kaznu ni osudu. Strina Uma
je svetica, antipod ~ergarkama,
prostitutkama i slobodoumnim
ènama. Izvan ovog polariteta
u Li~ininom svijetu èna
nema: nepopravljiva je {teta
{to ènskih likova koji bi bili
izvan patrijarhalnog stereotipa
svetica-kurva nema ne samo u
miljeu koji pisac opisuje nego
ni u njegovoj knjièvnoj
imaginaciji. Uskra}eni smo
tako ne samo za bar jedan
solidan ènski lik, nego za
pogled na svijet u kojem bi
opstanak takvog lika bio nuàn
i mogu}. Autor nam je dao
uvjerljiv prikaz jednog
o~igledno duboko mizoginog
svijeta, ali umjesto da taj svijet
subverzivno protrese, on ga je
rezignirano prihvatio, ne
traè}i mu alternativu.
Strah od behara je djelo
izvrsnog pjesnika, stiliste i
~ovjeka rafiniranog knjièvnog
izraza. On sa izuzetnom empa -
tijom i razumijevanjem oslika -
va sirotinju, seoski milje,
politi~ke stradalnike, gubitnike
raznih vrsta, starce, ìvotinje.
Samo, naàlost, ne i ène.
Pi{e: ADISA BA[I]
Glavni lik kod Li~ine je kolektiv i to univerzalni retrogradni patrijarhat
Refik Li~ina (1956.) je do
1992. godine ìvio i radio
kao bibliotekar u Novom
Pazaru, a od 1994. godine
ìvi u [vedskoj. Pi{e
poeziju i prozu. Dobitnik je
Goranove i Brankove
nagrade. Autor je knjiga
Poznavanje prirode, P~ele,
Ex Solio, Prigodne prisile,
Knjigoveza~ka ulica, Dani u
Valhali...
O AUTORU
Prie Refika Liine
Strah od behara
(Buybook, Sarajevo, 2014.)
KNJIGA MJESECA
Filigran jezika
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 3.9.2014 22:55 Page 56
57 4.9.2014. I SLOBODNA BOSNA
ALMIN KAPLAN
Ospice
Jednom }e te,
majko, onaj vuk sa
velikim/ zubima, o
kojem si mi pri~ala
kad bi me/
uspavljivala,
jednom }e te
majko pojesti.// A
ja }u svojoj djeci
kad ih budem
uspaljivao/ pri~ati,
lagati, kako sam te spa{avo i oni }e
ko/ jaganjci zaspati.
MARKO UDOVIÎ]
Kalemar
Bilo bi ljep{e,
znam, da }utim./
Dosa|ujem ti
odve}, sele./ Ali kad
korak tvoj o}utim /
To za pusto{ je
moju melem.// Htio
bih, kad se s
pri~om krene/ o
izvorima, da
zavri{tim:/ To mi na zjene baca mrene,/
Mene u mojoj koì ni{ti.// Otrovna kao
mandragora/ Ta pri~a du{u sledi, jedi,/ Jer
koliko sam od izvora/ Dalek toliko i
vrijedim.// Ta pri~a lako stvorila bi/ Od
zemaljskoga svega moru,/ Jer Sloba,
Arkan, ja i Dabi} / Bijasmo isto na izvoru.
ELISABETH BADINTER
Sukob
Evropski bestseler
Sukob: Kako ideal
suvremenog
maj~instva
ugroàva ènu
(Algoritam,
Zagreb, 2014.)
djelo je ~uvene
francuske
feministice
Elisabeth
Badinter. Autorica
u ovoj knjizi
upozorava na
razorni nazadni fanatizam dana{njeg
dru{tva koje pred ènu postavlja
zahtjev da bude idealna majka: èna
mora dojiti, koristiti platnene pelene,
ostati ku}i sa bebom, biti smirena,
sretna i nasmijana, a ako ne ostvari
takvo blaèno nedosti`no maj~instvo,
name}e joj se osje}aj krivice i manje
vrijednosti. Cijena je 25 KM.
PROTIV MR@NJE I STRAHA
Mora biti jak da
bi bio tolerantan
Ameri~ka filozofkinja Martha Nussbaum u
svojoj knjizi Nova vjerska netrpeljivost
analizira aktuelno zao{travanje mr`nje i
netolerantnosti prema pripadnicima drugih
zajednica a posebno vjerskih. Netolerancija
je, smatra Nussbaum, znak sopstvene
nesposobnosti da se podnesu podjele i
proturje~ja unutar sebe samog i unutar
dru{tva. Biti tolerantna a ne autoritarna
osoba je teàk zadatak, ali i apsolutna
nu`nost.
PIONIRI MALENI
Sjeanje na
djetinjstvo
Strip Kinderland berlinskog crta~a Mawila
privukao je veliku pa`nju jer na duhovit
na~in govori o odrastanju kasnih
osamdesetih godina, pred kraj ere
komunizma. Glavni junak je Mirco, mali
luzer koji poku{ava u svom ìvotu na}i
mjesta za crkvu, pionire, prijateljstvo,
hrabrost i nezaobilazne turnire u stonom
tenisu...
HERTA MLLER O VJERI
Bili smo katolici zato to je to bilo
zabranjeno
U nedavnom intervjuu,
obja{njavaju}i religioznost
svoje rumunsko-njema~ke
zajednice, nobelovka Herta
Mller je rekla: Na{i
sve{tenici su bili jako tu`ni
ljudi, niko ih nije previ{e
ozbiljno shvatao. Bili su
uglavnom ljudi sa strane,
ìvjeli su sami i ~esto
postajali alkoholi~ari. Na
vjeronauku smo svi i{li, ali
uglavnom zato jer je to
dràva zabranjivala.
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA VRIJEME KNJIGE
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U SVIJETU
(Amazon)
1. Randall Munroe: What If?
2. Gayle Forman: If I Stay
3. Lee Child: Personal
4. David Mitchell: The Bone Clocks
5. Harper Lee: To Kill a Mockingbird
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U BiH
(Knjiara VBZ)
1. Semir Halilovi}: Atentat
2. Paulo Coelho: Preljub
3. Jonas Jonasson: Stogodi{njak
koji je isko~io kroz prozor i nestao
4. John Green: Krive su zvijezde
5. Igor Mandi}: Oklop od papira
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 3.9.2014 22:56 Page 57
KULT MARKET
BRUCE SPRINGSTEEN &
FRANK CARUSO
Outlaw Pete
Antologijski
album The
Bossa pod
nazivom Working
On A Dream
odavno je u{ao u
legendu, ba{ kao
i kompozicija s
tog albuma Outlaw Pete, koju je
Springsteen i napisao. Bruce
Springsteen i ilustrator Frank Caruso
objavili su knjigu za djecu koja je
inspiraciju dobila u ameri~kom folkloru,
stvoriv{i novog dje~jeg junaka.
REX BROWN WITH MARK
EGLINTON
Official Truth, 101
Proof - The Inside
Story Of Pantera
Jo{ jedna vrijedna
knjiga koja
progovara o
glazbenicima koji su
obiljeìli devedesete
godine pro{loga
stolje}a. Na 259
stranica moète
pro~itati insiderske
pri~e o Philu Anselmu i bra}i Abbott i
jednom od najoriginalnijih heavy metal
bendova 90-ih, Pantheri. Knjigu
Slu`bena istina, 101 dokaz napisao je
biv{i basist benda Rex Brown.
COMMON
Nobody s
Smiling
Jedan od
najpoznatijih
~ika{kih repera
Common
objavio je novi
studijski album
Nobody s
Smiling. Na
albumu, on u
deset kompozicija obra|uje tematiku
maloljetne delinkvencije i u~estalog
kriminala na ulicama. Common je
snimio i promotivne videouratke za
pjesme Kingdom i Diamonds, uz pomo}
Vincea Staplesa i Big Seana.
Dugo o~ekivani, tre}i studijski album
pod nazivom Lose, ameri~kog indie rock
benda Cymbals Eat Guitars kona~no je
ugledao svjetlo dana. Bend su 2007., u
ameri~koj saveznoj dràvi New York,
osnovali Joseph DAgostino i Matthew
Miller. Nakon vrlo uspje{nog i
nagra|ivanog prvijenca Why There Are
Mountains iz 2009., Cymbals Eat Guitars
su dvije godine kasnije objavili isto tako
uspje{an album Lenses Alien.
DAgostino i Miller odlu~ili su ime
bendu dati po Lou Reedovom opisu
atmosfere u kultnom bendu Velvet
Underground. A od osnutka do danas
Cymbals Eat Guitars promijenili su pet
~lanova benda. Danas, osim gitarista i
pjeva~a Josepha DAgostina, u grupi su jo{
i bubnjar Andrew Dole, basist Matt Whiplle
i klavijaturist Brian Hamilton.
Album Lose sadrì devet pjesama, a
otvara ga kompozicija Jackson. Rije~ je o
istinskoj stadionskoj rock pjesmi, èstokog
uvoda i sna`nih dinami~kih prijelaza. Iako
sve skupa dobrano podsje}a na Oasis iz
najboljih dana, Cymbals Eat Guitars
izabrali su proku{anu kombinaciju
melodi~nih linija i sna`nih fraza, kako bi
dobili kvalitetan finalni proizvod. Jo{
sna`nija i nabrijanija, moglo bi se re}i i
produkcijski kvalitetnija je pjesma
Warning. Ovoga puta u prvom planu je
bubanj, dok su prljave gitarske dionice i
DAgostinov vokal i ovoga puta na visini
zadatka.
Pravo otkri}e na albumu Lose je pjesma
XR. Iako su ànrovski Cymbals Eat Guitars
ve} na po~etku karijere svrstani u indie
rock, u pjesmi XR pokazali su kako imaju
ambicije i kvalitete za daleko vi{e, sna`nije
i ja~e. Upravo je XR prava punk pjesma,
sirova i sna`na s divljim vokalima i
neobi~nim dionicama usne harmonike.
Nakon ambijentalne kompozicije Place
Names i dylanovske Child Bride, vrijedi
izdvojiti i pjesmu Chambers, prvenstveno
zbog sna`ne ritam sekcije i kvalitetnih
aran`mana.
Posljednja na albumu Lose je najsporija
i najmra~nija kompozicija Hip Soul. A,
Cymbals Eat Guitars snimili su jo{ jedan,
produkcijski savr{en album, kojim su
napravili izlet u nove glazbene pravce i
napravili kvalitetan iskorak u karijeri.
(M.Ili~i})
MUZIKA
Album Lose, grupe Cymbals Eat Guitars
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Erlend Oye: Garota
2. Lana Del Rey: West Coast
3. The Kooks: Around town
4. Jarekus Singleton: I refuse to lose
5. Morcheeba: Make believer
6. Wookie ft. Zak Abel: Higher
7. Imelda May: Wild woman
8. SBRTKT ft. Ezra Koenig:
New Dorp. New York.
9. Anna F.: DNA
10. Jon Hopkins ft. Lulu James:
We disappear
Kada inele pojedu gitare
OD INDIE ROCKA DO PUNKA
Ameri~ki glazbenici Cymbals Eat Guitars objavili su jo{ jedan izvrstan album
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 3.9.2014 18:22 Page 58
Ne zaboravi me je melodramati~na
ljubavna pri~a prikazana kroz doku ment ar -
nu filmsku formu, a u reìji Davida
Sievekinga. U ovom umjetni~kom djelu
autor nastoji prikazati i opisati brigu vezanu
za svoju majku Gretel. Ona, poput miliona
drugih, naàlost, boluje od Alzheimerove
bolesti.
Nekada su Davidovi roditelji bili aktivni
sudionici studentskog pokreta iz {ezdesetih
godina minulog stolje}a. Od tada su u
onome {to se danas popularno naziva
otvorena veza. Sada je ta opu{tena
slobodarska filozofija na isku{enju, jer se
odvija drama zbog bolesti koju ima Gretel.
Obitelj }e se morati nau~iti nositi s vlastitim
sukobima.
Isto tako, morat }e nau~iti kako na novi
na~in iskazivati svoje emocije te iskusiti
intimnost. Kroz sve to svi }e se zbliìti.
Veoma iskreno, s mnogo smisla za humor,
autor iskreno prikazuje neisfoliranu bliskost
i ljubav. U centru ove pri~e jeste emocija i
~ovjek, a ne bolest. Ovaj film bi mogao
mnoge, koji su zaboravili ne samo na svoje
roditelje, bli`nje, ve} na sve oko sebe, pa i
sebe, potaknuti da se vrate korijenima, u
kojima zasigurno postoji pregr{t potencijala
i ljubavi. Sve se to ispoljava kroz odnose i
pomaganje drugima.
David Sieveking ro|en je 1977. u
Friedbergu, studirao je reìju na filmskoj i
televizijskoj akademiji u Berlinu od 2000.
do 2007., a za to vrijeme radio je kao
montaèr, pomo}nik reìsera i glumac na
filmu i televiziji. Godine 2003. sudjelovao
je na Berlinale Talent Campusu. Neki od
njegovih filmova su Nachdreh (kratki,
2000.), A Propos Dennis (dokumentarni,
2001.), Ganga Guest House (kratki, 2002.),
Die Amerikanische Botschaft (kratki,
2003.), Wild Man (kratki, 2006.),
Senegallemand (dokumentarni, 2007.),
David wants to Fly (dokumentarni, 2010.).
Ne zaboravi me je lijep, iskren,
dokumentarni film, koji pokazuje kako
briga o drugome nije nau{trb sebe ve} na
dobrobit i sebe i drugih.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film Ne zaboravi me (Njemaka, 2013.),
reditelja Davida Sievekinga
KULT MARKET
KRALJ I KLAUN
Joon-ik Lee
Kralj i klaun,
korejski film iz
2005., djelo je
Joon-ik Leeja.
Scenarij je
napisao Seok-
Hwan Choi, na
osnovu drame
Tae-woonga
Kima. Radnja
filma de{ava se
pred kraj 15.
stolje}a. Dva uli~na klauna nastupaju s
grupom zabavlja~a. Stariji se odnosi
za{titni~ki prema mla|em, koji nastupa
u ulozi ène, a glavni menadèr ga
podvodi bogatim mu{karcima...
Ocjena: 4
HRABRI MALI[AN
Thomas Szabo
Hrabri mali{an
je animirani
igrani film iz
2013., kojeg je
reìrao Thomas
Szabo. On je i
napisao
scenarij, skupa
s Helene
Giraud. Pri~a
ovog filma je
smje{tena u
mikrosvijet insekata. Mladi par nakon
piknika u prirodi iza sebe ostavi ostatke
hrane. Zanimljiv animirani film za djecu.
Ocjena: 4
KRICI I [APUTANJA
Ingmar Bergman
Krici i
{aputanja
igrani je
film
velikog
Ingmara
Ber g ma -
na iz
1973.
godine. Osim reìje Ingmar Bergman
potpisuje i scenarij za film. Direktor
fotografije bio je Sven Nykvist. Pri~a o
sestrama. Jedna umire od raka. Tri
dolaze da budu uz nju na samrti. Tu je i
jedna slu{kinja. Neki }e ostati jaki do
kraja. Neki ne}e mo}i biti suosje}ajni.
Ocjena: 5
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Guardians of the Galaxy
(James Gunn)
2. Teenage Mutant Ninja Turtles
(Jonathan Liebesman)
3. If I Stay (R.J. Cutler)
4. As Above, So Below
(John Erick Dowdle)
5. Lets Be Cops (Luke Greenfield)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. The Giver (Phillip Noyce, Weinsteing
Company)
2. The Hundred-Foot Journey (Lasse
Hallstrom, Buena Vista)
3. The Expendables 3 (Patrick Hughes,
Lions Gate)
4. Into The Storm (Steven Quale,
Warner Bros.)
5. Frank Millers Sin City: A Dame to Kill
For (Frank Miller i Robert
Rodriguez, Weinstein Dimensions)
Brinost vee
BRIGA ZA MAJKU
Roditelji reditelja Davida Sievekinga
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 2.9.2014 19:36 Page 59
U ÊTIRI OKA
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Moj ìvot u urbanoj dùngli Sarajeva naziv
je predstave u reìji Eda Hauswirtha i u
izvedbi ansambla Theater im Bahnhof iz
Graza. Predstava je to na engleskom,
njema~kom i bosanskom jeziku. Premijera
je bila zakazana za 3. septembar u
Zemaljskom muzeju BiH, kada smo
zavr{avali ovaj broj. Valjda je odigrana.
Kao {to je, valjda, odigrana i predstava Ja
ili neko drugi, za koju je dramski tekst
napisala Maja Pelevi} iz Beograda. S
obzirom da je izvedba vezana za Dom
omladine u Banjoj Luci, tako|e 3.
septembra, u 20 sati, realno je nismo ni
mogli gledati. Predstavu Ja ili neko drugi
igraju ~lanovi Ansambla bugojanskog
pozori{ta FEDRA.
Promocija knjige na{eg uglednog novinara
i povremenog saradnika Slobodne Bosne
\ure Kozara, bi}e odràna 4. septembra,
u 18 sati, u sali Op}ine Stari Grad. Knjiga
se zove Izvje{taj pi{e ko preìvi, a
promotori su: reditelj Gradimir Gojer, pisac
Dèvad Ku~ukali} i Goran Mili}, direktor
programa Al Jazeerae.
Glazbeni centar Pavarotti organizira
koncert pod nazivom Klavirski recital, na
kojem }e se predstaviti pijanistica Lejla
[ehi}. Diplomirala je 2004., u klasi prof.
Nede Stankovi}, na Muzi~koj akademiji u
Sarajevu, pro~itali smo, izme|u ostalog,
na bljesku. Koncert je zakazan za 5.
septembar, u 19.30 sati. Naravno, u
Pavarottiju.
Firma Magic Factory organizuje 3. Tuzla
Film Festival - ju`noslovenskog filma, od
10. do 14. septembra. Vi{e od 100
projekcija filmova ~ine i tematske radionice,
kafe sa poznatim, festivalski partyji na pet
lokacija..., pi{e na tuzlarijama. A TFF
otvara film Montevideo, vidimo se,
srbijanski kandidat za Oscara.
Balet Fest Sarajevo, pak, bi}e odràn od
19. do 27. septembra u Narodnom
pozori{tu. Kao i prethodne ~etiri godine,
gosti Sarajeva i u~esnici BFS-a }e biti neka
od najva`nijih baletnih imena iz regiona, ali
i Starog kontinenta. Naravno, u programu
je svoje mjesto zauzeo i doma}in,
ansambl Baleta Narodnog pozori{ta
Sarajevo.
Prije predstoje}ih kvalifikacionih
utakmica za odlazak na Evropsko
prvenstvo, koje }e na{a U-21 selekcija
odigrati 5. septembra u 20.30 sati u St.
Poltenu protiv Austrije i tri dana kasnije
protiv Ma|arske u Sarajevu, selektor
Vlado Jagodi} je sa jo{ trojicom
reprezentativaca odrào press konfe ren -
ciju. Mjesto doga|aja je bio Hotel Park
u Vogo{}i, a dan je bio utorak, 2.
septembar.
Na kraju smo ovog kvali -
fikacionog ciklusa. Izgubili smo {anse
za bara`, ali se nadamo da }emo {to
bolje kvalifikacije privesti kraju, rekao
je Vlado Jagodi} na pressu, a mi
informaciju skinuli sa oficijelne
stranice N/FSBiH: Imamo u timu i
nekih mla|ih igra~a - 94 i 95 godi{te,
koje lagano uvodimo u tim, uz iskusnije
koji nakon ovih kvalifikacija izlaze iz
U-21 reprezentacije. Ipak, rezultat
ne}emo zapostaviti i najsretniji bismo
bili kada bismo pobijedili naredne dvije
utakmice. Bi}e te{ko protiv Austrije,
koja je svoju snagu pokazala kada smo
igrali u Zenici i koja jo{ ima {anse za
bara`.
Nema veze, idemo dalje!
VLADO JAGODI,
selektor mlade reprezentacije BiH
Bi}e te{ko, ali bori}emo se
ADMIR HADROVI, autor izlobe
Bosna u vrijeme Kulina bana
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
ADMIR HADROVI]
Cilj izlo`be je upoznavanje
bosanskog stanovni{tva sa
jednim od najzna~ajnijih
datuma u povijesti Bosne
Cetri oka:Cetri oka.qxd 3.9.2014 21:46 Page 60
[ta }e to obiljeìti 5. Antifa
fest, koji }e se odràti 5. i 6.
septembra u Mostaru?
Ove godine, uz Antifa fest,
odràva se i 8. balkanski
anarhisti~ki sajam knjiga. Ono po
~emu }e ova godina biti posebna
je veliki broj zanimljivih
predavanja i diskusija. Razgo -
vara}emo o anarhisti~koj soli -
darnosti i antiratnim inicijativama
u Hrvatskoj tokom devedesetih
godina, odnosu Mlade Bosne
prema anarhizmu, o bh.
socijalnom pokretu nakon februar -
skih protesta...
Osim predavanja, tu
su narav no i koncerti.
Okosnicu muzi~kog
dijela prog rama ~ine bh.
bendovi: tuzlanski
Punkart i No Rules,
srebreni~ki Zadnji popis,
mostarski Crust alno
jasno i Tripta min, novi
sarajev ski punk bend
POPIK. Nastupaju i
prijatelji iz Hrvatske Hellback, iz
Srbije Vi{e od milimetra i albanski
hip hoperi Renovatio.
Koliko gostiju o~ekujete?
O~ekujemo da }e tokom ova dva
dana, u razli~itim festivalskim
aktivnostima, u~estvovati oko 500
mladih ljudi.
Da li su ~etiri prethodne Antife
ne{to promijenile u Mostaru?
Budu}i da ni institucije
me|unarodne zajednice, u saradnji
sa doma}im politi~arima nisu uspjeli
promijeniti puno toga u Mostaru za
posljednjih petnaestak godina, te{ko
je o~ekivati da jedan festival moè
napraviti ne{to veliko. No, Antifa fest
je ipak pokrenuo neke stvari sa mrtve
ta~ke u Mostaru. Mladi ljudi se
aktiviraju. Po~inju kriti~ki pre -
ispitivati nametnute dru{tvene norme,
druè se, razmjenjuju ideje sa ljudima
razli~itih nacionalnosti, razli~itih
politi~kih stavova... To je put ka
promjeni.
ROBERT JANDRI, direktor 5. Antifa festa u Mostaru
Izlo`ba Bosna u vrijeme Kulina bana
otvorena je 29. augusta na Tvr|avi Stari
grad u Travniku. I bi}e postavljena do 19.
septembra.
Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine
je povodom 825. godi{ njice izdavanja
Povelje Kulina bana, 29. avgusta na Tvr|avi
Stari Grad u Travniku priredio izlo`bu pod
nazivom Bosna u vrijeme Kulina bana.
Izlo`ba govori o periodu vladavine Kulina
bana (1180.-1204.), periodu kada je Bosna
doìvjela svoj puni politi~ki, ekonomski i
kulturni prosperitet. Poseban akcenat
izlo`be dat je Povelji Kulina bana, koja
predstavlja temeljni materijalni dokaz
historijskog i pravno-politi~kog postojanja
Bosne. Povelja nedvosmisleno pokazuje da
je u vrijeme njenog izdavanja, krajem XII stolje}a, na tlu Bosne
postojala dràva sa svojom osobenom organizacijom vlasti i
odre|enim pravnim sistemom. Histori~ari je nazivaju rodnim
listom dràve Bosne. To je prvi diplomatski dokument pisan
doma}im pismom - bosan~icom. Danas se mali broj dràva u
svijetu moè pohvaliti ~injenicom da je njihov najstariji
dokument nastao prije 825 godina. Cilj i
namjera izlo`be je da potencijalnim
posjetiocima ponudi sve mjerodavne
informacije o Povelji bana Kulina i vremenu
u kojem je ona nastala, obja{njava autor
izlo`be Bosna u vrijeme Kulina bana Admir
Hadrovi}.
Gdje Izlo`ba seli iz Travnika? Izlo`ba
Bosna u vrijeme Kulina bana je do sada,
pored Travnika, bila prire|ivana u
srednjovjekovnim bosanskim gradovima -
tvr|avama Vranduk i Jajce. Plan je da se
izlo`ba postavi i u ostalim bosanskim
gradovima: Te{anj, Srebrenik, Maglaj,
Grada~ac i dr. Cilj izlo`be je upoznavanje
bosanskog stanovni{tva sa jednim od
najzna~ajnijih datuma u povijesti Bosne
(29.8.1189. godine). Namjera je da izlo`bu posjeti i {to ve}i broj
u~enika osnovnih i srednjih {kola, ~ime bi se detaljnije upoznali
sa periodom vladavine Kulina bana, odnosno da u~enici
nadopune svoje znanje o Kulinu banu onim informacijama koje
nisu obuhva}ene nastavnim planovima i programima, odgovara
na na{e pitanje Admir Hadrovi}.
Put ka sre}i...
Pa, gdje si sada, bane Kuline?
Cetri oka:Cetri oka.qxd 3.9.2014 21:47 Page 61
19. A
begova ili
{kembe
~orba?
E, to je
jasno...
Begova!
21. Poruka
~itaocima
na{eg
magazina?
Podrìmo
na{u djecu
u onome u
~emu su
dobra, to
nam je
obaveza!
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Mog kondicionog trenera, djeca bi mi bila zahvalna.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Centarfor FK Sarajevo.
3. Kako se
osje}ate u
Sarajevu?
Nevjerovatno.
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Ni{ta, dok god je granap u blizini.
10. Koliko ima
istine u mojoj
mudrosti:
Leìm, leìm,
leà}u, i na
more sti}i }u?
Nisam siguran
da }e{ sti}i.
18. Tange ili badi}?
Je li ba{ moram
odgovoriti?
20. Ima
li i{ta
bolje od
Nutelle?
Te{ko.
6. [ta obavezno
nosite na plaù?
Ako se kafana u
hladu smatra
plaòm, onda je
to koji euri}.
8. [ta ste bili u
pro{lom ìvotu?
Centarfor.
by DINO BAJRAMOVIC
9. Jeste li meteoropata?
Ne jo{.
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
14. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih oprostio na{im
politi~arima za sve {to su
nam u~inili.
16. S kim
biste voljeli
otplesati
tango?
Nikog ne
mrzim toliko.
11. Da li je
{utnja zlato?
Tako kaù...
13. Da li je bolje biti lijep i
pametan ili ruàn i glup?
Te{ko pitanje!
15. Opi{ite najboljeg strijelca
U-16 Evropskog prvenstva
Dànana Musu u tri rije~i...
Vrijedan, uporan, mangup.
17. Osoba koja Vam
ide na ganglije?
Sveznalice, tzv.
stru~njaci.
12. [ta obla~ite kada èlite izgledati m
oderno?
K
akvo pitanje! Starke, Starke
i sam
o Starke.
EMIR HALIMI, selektor kadetske
koarkake reprezentacije BiH:
U Sarajevu se osjeam nevjerovatno
1. Kako su se kadeti pona{ali na proteklom U-16 Evropskom prvenstvu u Latviji?
Stra{no...
2. Usput, koja je razlika izme|u Latvije i Letonije?
Zavisi kako ~ita{.
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 3.9.2014 18:17 Page 62
KLIN ÔRBA
B
osna je i Hercegovina ~udesna zemlja i ~udna {uma
istovremeno, s dobrim izgledima da u naredne ~etiri
godine mjestimice postane i pra{uma. Nastavi li se
ovaj zahuktali trend gra|anskog aktivizma, ve} u jesen
2018. mogli bismo masovno glumiti domoroce u filmu
Kroz pustinju i pra{umu. Sva ta fascinantna ~udesnost
na{e nam zemlje mogla se naslutiti jo{ u onom vaktu, sada
ve} minule tranzicije, kad je Vuk dobio svoje ìvotno
stani{te na zelenoj grani, {to ni u koga nema osim u nas,
po svemu ~udesnih. Vidjeste li onog isluènog francuskog
ambasadora kako se iz Sarajeva, sve sa ènom mu i
prate}om svitom, biciklom uputi ku}i svojoj - tako
obi~noj francuskoj, ni blizu ~udesnoj kakva mu se Bosna
i Hercegovina ukaza i za~ara ga, pa on izabra da se iz nje
izbiciklira sve da bi mu se o~i jo{ na{ih ~udesa nagledale?
Sigurno }e se vratiti, kaè, i dometne jo{ ne{to o kulturi i
sportu - ko biva to je ne{to va`no. Zeza nas naravno, jer
da je to iole va`no ne bi uzdisao za na{om ~udesno
egzoti~nom nekulturom. Ode on tako, zguren nad
vlastitim volanom, u pravcu Ilidè, dok mu dugo i
àlovito maha{e one dvije prekr{tene daske na vratima
Zemaljskog muzeja. Balkanski {pijuni dojavi{e da se
pra}eni Subjekt kri{om zaustavio na re~enoj Ilidì, kraj
jednog veli~anstvenog skupa koji je padao u trans uz
muziku iz turske serije Sulejman Veli~anstveni, dok su im
Audiji i sli~ne krave pasle travu po okolnim zelenim
povr{inama. Kakav ~udesan prizor, ushi}eno pro{aputa
Ambasador biciklu svoje voljene supruge. Ova kultura
naprosto mora u~i u ud`benike na svim jezicima naroda
ove ~udesne zemlje. Zar nije ~udesno, ~udnovato,
veli~anstveno i ~arobno, zapita francuski Pitac svoj bicikl,
kako bh. ~obani izvode svoje automobile na ispa{u a
krave poklanjaju svojim glasa~ima da ih svojom rikom
uveseljavaju?
O
de Njegova Ekselencija a ne ~u glavnu stvar radi
koje ovu Bosnu i ovu Hercegovinu mora{ begenisati
za sva vremena kudikamo vi{e od rodne ti
domovine. Ne skonta da ovdje nakon Sulejmana Tihog,
~iji je politi~ki slogan bio tiha voda brege valja, stiè Sule
Bakir Erdogan Veli~anstveni koji svim narodima, ne-
narodima i izrodima, bez obzira na vjeru, jezik i naciju,
obe}a hiljadu radnih mjesta mjese~no na rati{tima koja }e
se, akoBogda, tek otvoriti po bliskim, srednjim i dalekim
istocima. Ni{ta ~itanke, vukovi i crvenkapice, znanja i
vje{tine, imetak i vrline, naobrazba i preobrazba,
pripravni~ki sta`, kultura i sport, RS i Federacija, Ustav i
Prvi-Drugi-Tre}i entitet, ni{ta mito, korupcija i {tela.
Jedan jedini uvjet je da si krvoèdan; bio, jesi i bit }e{ -
posao je tvoj. Kud Sulejmanova vojska pro|e, sretna }e se
zemlja zvat. Tako to, dragi biciklisto, hoda u nas, i tako
}e hodati i kad se vrati{, a obe}ao si da ho}e{. Dotle,
nekakvo je udruènje gra|ana Noproblem (hahaha)
kidisalo pomo}i ovom divnom i divno glupom narodu da,
kao {to i prili~i veli~anstveno Srednjem vijeku, razmijeni
stare kori{tene ud`benike za iste takve, kako bi potpuno
nepotrebno omogu}io {kolovanje svojoj djeci. Narodi
koji sebi biraju politi~ke vo|e kojima su kultura, sport i
obrazovanje zadnja rupa na svirali a istovremeno od usta
otkidaju kako bi djeci omogu}ili {kolovanje, umobolniji
su od Audija koji pasu travu i Kebinih ludih predizbornih
krava zajedno. Prca ih Vuk sa grane sve dok se ne objese
ili strmoglave u bezdan a djeca im zaginu na rati{tima.
N
aravno, moè i druga~ije. Mogu, recimo, na
volonterskoj akciji Lets Do It - milion sadnica za
jedan dan, zakazanoj za 25. oktobar ove godine,
posaditi svoje drvo ìvota i smrti. Ako }emo da se
vje{amo, vje{ajmo se na vlastito drvo! Ako, pak, nismo
ljubitelji takvog samosmaknu}a ili uop}e nismo pobornici
suicida, ostaje nam da se svakoga jutra opizdimo
{amar~inom, ili onoga do sebe, ili on/a nas. Ni{ta nam to
ne donosi, nikakav boljitak, ali je barem zabavno. Zato:
{amaraj, ne moè{ mi ni{ta! Dobar {amar zlata vrijedi.
Mo`da se dozovem. Mo`da skontam: kome nije ostalo
ni{ta osim vlastite grane za vje{anje, dobio je sve. Sve
opcije, sve mogu}nosti. [ta te briga, i tako si krepan.
Moè{, za promjenu i zabavu, ti prcati Vuka na njegovoj
vlastitoj grani i Audija na njegovom travnjaku. Moè{
saditi drve}e svaki dan, ne samo 25. oktobra. Moè{
zatvoriti hiljadu radnih mjesta mjese~no onima kojima si
ih u protekle dvije decenije svojim glasom otvorio. Sve
njih moè{ poslati u ~arobnu P.M. da se zabave
volonterskim po{umljavanjem ove ~udesne zemlje.
[amaranje challenge: izazivam preminulu Niziju
Parabu}a da se javno o{amari na zatvorenoj ]upriji na
Drini.
Vidjeste li onog isluenog francuskog ambasadora kako se iz Sarajeva,
sve sa enom mu i prateom svitom, biciklom uputi kui svojoj - tako
obinoj francuskoj, ni blizu udesnoj kakva mu se Bosna i
Hercegovina ukaza i zaara ga, pa on izabra da se iz nje izbiciklira sve
da bi mu se oi jo naih udesa nagledale?
AUDI PASE TRAVU
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 2.9.2014 19:36 Page 63
VOLKSWAGEN LAMANDO: Kineska Jetta!
M
e|u brojnim novitetima na auto mobil -
skom trì{tu pozornost na sebe
skrenuo je novi Volkswagenov model
Lamando, koji je slu`benu svjetsku premijeru
doìvio na Salonu automobila u Pekingu
pro{loga prolje}a. VW je predstavio novi
koncept u srednjoj klasi, koji bi prema svemu
trebao biti ozbiljan konkurent Mercedes-
Benzu CLA serije. Ba{ kao {to su i najavili,
tradicionalno pedantni Nijemci, novi koncept
je vrlo brzo u{ao i u serijsku proizvodnju, a
najva`nije informacije i novitete vezane za
model Volkswagen Lamando ovoga puta i
donosimo. Rije~ je o Volkswagenovom
modelu koji }e se proizvoditi u kineskoj
tvornici, i kao takav nositi slu`benu oznaku
Ling Du. Ukoliko VW s modelom Lamando
pridobije kineske zaljubljenike u njema~ka
vozila bit }e to pun pogodak, jer se ne radi
samo o najve}em svjetskom trì{tu, ve} i
najbrè rastu}em gospodarstvu na
svijetu. Taj Volkswagenov sedan
baziran je na MQB platformi,
istoj onoj koju koriste najnoviji VW
kompaktni automobili uklju~uju}i
i najpopularniji VW Golf MK 7.
Paleta motora bazirana je za sada na dva
benzinska agregata. Tu su ~etverocilindarski
1.4 TSI i 2.0 TSI motori u koji su ugra|eni
DSG sedmostupanjski mjenja~i sa
dvostrukim spojkama. Najzanimljiviji podatak
je svakako cijena, koja }e na kineskom
trì{tu za najjeftiniji model iznosti ne{to
manje od trideset tisu}a dolara. U
Volkswagenu se nadaju kako }e automobil
prije svega privu}i mlade kineske kupce koji
èle ne{to luksuzniji model od Jette, ali
nemaju dovoljno novca kako bi si priu{tili VW
CC. Lamando ili
Ling Du za sada
}e se proiz vo -
diti isklju~ivo u tvornici Shanghai Volks wa -
gen Joint Venture, mada su se ve} pojavile
spe ku lacije kako bi se proizvodnja tog
modela mogla uskoro pokrenuti i u
Volkswagenovoj tvornici u Meksiku. Iako je
Lamando na slu`benim stranicama Volks wa -
ge na ozna~en kao 4-Door Coupe, taj
model izgledom i dimenzijama najvi{e
podsje}a na sedan, a najbolji dokaz je njegov
iznimno veliki prtlja`nik zapremine 500 litara.
[to se ti~e dimenzija Lamando je duga~ak
4597 milimetara, {irok 1838, a visok 1422
mm. Bolji poznavatelji prilika u VW-u
smatraju kako uop}e ne bi bilo
izne na |enje kada
bi se ovaj model,
dru ga ~ijeg ime na
uskoro mo gao
pojaviti i na am -
eri~kom ili pak
e u r o p s k o m
auto mo bil skom
trì {tu i zadati
velike brige è -
sto koj ko nku ren -
ciji.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Auto:CRNA.qxd 2.9.2014 18:37 Page 64
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine (NUBBiH) je ugledna i
respektabilna institucija koja nikada nije
obmanjivala javnost, te i ovaj put joj èli
skrenuti pa`nju na istinu demantiraju}i
izjavu koju je gospodin James Lyon dao za
va{ list u broju 929 od 28.08.2014., str. 44-
47. Ovo je upu}eno javnosti i va{im
~itateljima, bez zamjerke gospodinu Lyonu
imaju}i u vidu ~injenicu da bibliotekarstvo i
NUBBiH nisu njegovo polje interesovanja i
poznavanja.
Unutar anterfilea na str. 46 stoji njegov
zaista neobja{njiv stav o uposlenicima i
menad`mentu NUBBiH-a koji ne èlimo
komentirati, jer smo zaprepa{teni tom
izjavom naivno vjeruju}i da gospodin Lyon
zna da uposlenici i njegov menad`ment
postiù evidentne rezultate na svim nivoima
uprkos neredovnim i neispla}enim platama
unazad vi{e mjeseci, te statusnom,
kadrovskom, smje{tajnom, finansijskom i
drugim preprekama.
Ozbiljnije poga|a izjava gospodina
Lyona na str. 47 kojom tvrdi: U NUB-u ni
sami ne znaju {ta sve imaju, dijelom zbog
rata i premje{tanja arhive iz Vije}nice, kao i
~injenice da se od 1992. do danas niko nije
bavio sveobuhvatnom katalogizacijom
bibliote~kih materijala. Tako se dogodi da i
uposlenici ponekad prona|u stvari koje su i
za njih iznena|enje.
Opet èlimo vjerovati da je izjava
ishitrena zbog nepoznavanja bibliote~kog
poslovanja i bibliote~kih standarda.
NUBBiH redovito i na najvi{em nivou
sprovodi katalogizaciju svoje gra|e, o tome
obu~ava sve bibliotekare iz BiH, izdaje
stru~nu literaturu itd. Da se ne bavi svojim
osnovnim poslom - katalogizacijom tj.
obradom gra|e, biblioteka ne bi mogla
funkcionirati. Da u NUBBiH dobro znaju {to
imaju od onoga {to je preostalo od
spaljivanja (spaljeno je oko 90%), potvr|uje
i ~injenica da su do sada ura|ene dvije
revizije fonda najvrednije gra|e (2002. i
2011.) o kojem gospodin Lyon govori i koje
su pokazale da je od nekada{nje specijalne
zbirke od 200.000, ostalo 19.700 bibli o te~ -
kih jedinica.
Ured direktora
Nacionalna i univerzitetska
biblioteka Bosne i Hercegovine
REAGIRANJA
Izvinjenje
Grubom tehni~kom gre{kom do{lo
je do zamjene fotografija Kaseme
]atovi} i Amele Alikadi} u tekstu Riba
ribi grize rep u 928. broju na{eg lista.
Zbog ove gre{ke izvinjavamo se
gospo|i Ameli Alikadi} iz Mostara, ~ija je
fotografija objavljena umjesto fotografije
Kaseme ]atovi}. Nastojimo pridràvati
se i po{tovati standarde na{e profesije,
ali kao i u svakoj profesiji, gre{ke su
mogu}e i de{avaju se. Takva gre{ka, na
na{u àlost, desila se i objavljivanjem
fotografije Amele Alikadi}, koja s
de{avanjima o kojima se govori u
spomenutom ~lanku nema nikakve
veze.
Mirsad Fazli}
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH - Uredni{tvu
NUBBiH redovito i na najviem nivou provodi
katalogizaciju svoje grae, o tome obuava sve
bibliotekare iz BiH i izdaje strunu literaturu
(Krvna slika bosanske povijesti, SB, br. 929)
Reagiranja:Reagiranja.qxd 3.9.2014 18:18 Page 65
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh

Slobodna Bosna 930

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 930

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KELMENDIJEVA LISTA: RADON^I], [AHINPA[I], LEKI] GOVORE

U Bosni i Hercegovini postoji vie od 50 kablovskih operatera a njihovo

Nelegalno kori{tenje stubova javne

Nakon {to su policijski istra`itelji upali

MILIONSKI VRIJEDNA IMOVINA

U optunici protiv Nasera Kalmedija spominju se: FAHRUDIN RADONI, EKREM

Njema~ka kancelarka Angela Merkel najavila ve}i

Jedini ministar vanjskih poslova iz

MOGUNOST PONOVLJENIH SUENJA:

Olovo }e morati funkcionirati

Prije izbora na mjesto

Dr. Adnan Ze}o nagla{ava da je kod

Miko Peled je ro|en u Jerusalemu

Najvaniji sektor Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine

Na osnovu onoga {to smo vidjeli i ~uli

You might also like