You are on page 1of 4

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1

PRIMERI ZA VEBE
ODREIVANJE MOMENTA LOMA KRUNOG PRESEKA
- PRIMENA BLOK DIJAGRAMA NAPONA PRITISKA U BETONU -
Pravilnik doputa primenu uproenog dijagrama napona pritiska u betonu (konstantan napon
b
na
visini od 80% visine pritisnute zone betona). Time se prora#un sile D
bu
svodi na geometrijski:
potrebno je sra#unati povrinu A
bp
i odrediti poloaj njenog teita.
NEUTRALNA LINIJA
D
=
2
r
D
a
=
2
r
a
a
a
x
0
.
8
x
0
.
8
x
x
h
-
x
r
a
r
SISTEMNA LINIJA
a
1
a
2
a
3
a
M
u
N
u

b
G
A
az
A
ap
A
bp

a,max.

b
= f
B
q

v
D
bu
D
au
Z
au

Sila pritiska u betonu D
bu
se u ovom slu#aju moe odrediti iz izraza:
D
bu
=
b
A
bp
= f
B
A
bp

i deluje u teitu povrine A
bp
(ukrtena rafura), na rastojanju a
1
mereno od centra kruga G. Pri
tome se za korekcioni koeficijent usvaja = 0.95 jer se presek iri ka neutralnoj liniji. Ako uslov
3 <
b
% 3.5 nije zadovoljen, predlae se korienje dijagrama 84/13 iz PBAB-1.
Ukupna armatura u preseku predstavljena je "razmazano" na duni metar, i sastoji se od pritisnutog
dela A
ap
(isprekidana linija iznad neutralne linije) i A
az
(puna linija ispod neutralne linije). Usvojeno
je za celokupnu pritisnutu armaturu
a
=
q
, a za celokupnu zategnutu armaturu
a
=
v
.
Geometrijske veli#ine koje se javljaju u izrazima za unutranje sile u betonu i armaturi su, na
osnovu oznaka prikazanih na gornjoj skici:


=
2
sin
r A
b
2
b
2
bp
- povrina krunog odse#ka polupre#nika r=D/2, visine 0.8x

r
x 8 . 0 r
arccos
b

= (rad) ;
a
a
r
x r
arccos

= (rad)
h = D - a ; a 2 D D
a
= ;
2
D
r
a
a
=

a
a
a
D
A
a

= - povrina ukupne armature u preseku po jedinici duine kruga pre#nika D
a

Odre&ivanje momenta loma se principijelno sprovodi kao kod pravougaonog popre#nog preseka i
svodi na odre&ivanje poloaja neutralne linije iz uslova ravnotee normalnih sila (iterativan
postupak). Kada je poloaj neutralne linije odre&en, iz uslova ravnotee momenata savijanja se
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 2
PRIMERI ZA VEBE
sra#unava traeni moment nosivosti preseka za odgovarajuu aksijalnu silu N
u
. U ovom slu#aju
uputnije je uslov ravnotee momenata savijanja ispisivati u odnosu na centar kruga.
Na osnovu usvojenih geometrijskih veli#ina i naponskih dijagrama za beton i armaturu, sledi:


=
2
sin
r f 95 . 0 D
b
2
b
2
B bu


q a a a q ap au
D a A D = =
( )
q a a a v az au
D a A Z = =
Postupak odre&ivanja momenta loma po#inje pretpostavljanjem poloaja neutralne linije. Iz uslova
da bar jedna od dilatacija mora dostii grani#nu vrednost, sledi:

h
x
s = 0.259 = 7/27
a
= 10 ;
a b
s 1
s

=

h
x
s = 0.259 = 7/27
b
= 3.5 ;
b a
s
s 1

=
Nakon odre&ivanja dilatacija
b
i
a
, odre&uju se sve ostale veli#ine: koeficijent , vrednosti uglova
i
a
(u radijanima), povrina A
bp
i vrednosti sila D
bu
, D
au
i Z
au
. Me&utim, kako je poloaj neutralne
linije nasumice pretpostavljen, uslov ravnotee normalnih sila:
N = 0: D
bu
+ D
au
- Z
au
- N
u
= 0 (1)
ne mora biti zadovoljen. Mogu nastupiti tri slu#aja:
a. uslov ravnotee (1) je zadovoljen - potpuno neverovatno u prvom koraku;
b. uslov ravnotee (1) umesto nule daje pozitivan rezultat (za oblik u kome je napisan) - unu-
tranja sila pritiska premauje silu zatezanja treba pomeriti neutralnu liniju ka pritisnu-
toj ivici preseka, odnosno smanjiti s;
c. uslov ravnotee (1) umesto nule daje negativan rezultat (za oblik u kome je napisan) - unu-
tranja sila pritiska je manja od unutranje sile zatezanja treba pomeriti neutralnu liniju
ka zategnutoj ivici preseka, odnosno poveati s.
Postupak se u potpunosti ponavlja dok se ne zadovolji uslov ravnotee (1), odnosno do postizanja
eljene ta#nosti, npr. max. 1% od vrednosti sile D
bu
.
Poloaji unutranjih sila D
bu
, D
au
i Z
au
u odnosu na centar kruga odre&eni su izrazima:
r
2
2 sin
sin
3
2
a
b
b
b
3
1

=

a
a
a
2
r
sin
a

= ;
a
a
a
3
r
) sin(
a


=
Traeni moment loma se odre&uje iz sume momenata savijanja u odnosu na centar kruga:
M = 0: D
bu
a
1
+ D
au
a
2
+ Z
au
a
3
= M
u
(2)
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 3
PRIMERI ZA VEBE
Primer: Odrediti moment nosivosti kru-
nog preseka, koji je pored mo-
menta savijanja optereen i gra-
ni#nom ra#unskom silom pritis-
ka N
u
. Podaci za prora#un:
N
u
= 1000 kN
D = 50 cm
A
a
= 34.02 cm
2
(12R19)
MB 35 f
B
= 23 MPa
RA 400/500
v
= 400 MPa
1. korak:
s = 0.259
a
= 10 ; 10
259 . 0 1
259 . 0
b

= = 3.5
= 0.95 (presek se iri ka neutralnoj liniji)
b
= 0.95f
B

r = D/2 = 50/2 = 25 cm
h = 50 - 4.5 = 45.5 cm x = 0.25945.5 = 11.8 cm
0.8x = 0.811.8 = 9.44 cm

25
44 . 9 25
arccos
b

= = 51.5 = 0.899 rad


=
2
899 . 0 sin
899 . 0 25 A
2
2
bp
= 257.3 cm
2

D
bu
= f
B
A
bp
= 0.952.3257.3 = 562.2 kN
D
a
= 50 - 24.5 = 41.0 cm
41 . 0
02 . 34
D
A
a
a
a
a

=

= = 26.41 cm
2
/m
r
a
= D
a
/2 = 41/2 = 20.5 cm
5 . 20
8 . 11 25
arccos
a

= = 49.9 = 0.871 rad


A
ap
= a
a

a
D
a
= 26.410.87141.0 = 9.43 cm
2

D
au
= A
ap

q
= 9.4340 = 377.3 kN
A
az
= a
a
(
a
)D
a
= 26.41(0.871)41.0 = 24.59 cm
2

Z
au
= A
az

v
= 24.5940 = 983.6 kN
N = 0: D
bu
+ D
au
- Z
au
- N
u
= 0
N = 0: 562.2 + 377.3 983.6 1000 = -1044.2 kN < 0 s > 0.259.
Uslov ravnotee normalnih sila nije zadovoljen. Postupak se ponavlja sa korigovanim s do
postizanja eljene ta#nosti. Rezultati prora#una su prikazani tabelarno.
5
0
4
1
4
.
5
4
.
5
UR8/20
12R19
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 4
PRIMERI ZA VEBE

b

a
s x 0.8x
b

a
A
bp
D
bu
D
au
Z
au
N
u

- cm cm rad rad cm
2
kN kN kN kN
3.50 3.50 0.500 22.75 18.20 1.295 1.461 646.0 1411.5 632.8 728.1 316.2
3.50 5.25 0.400 18.20 14.56 1.140 1.233 475.3 1038.6 534.0 826.9 -254.3
3.50 4.28 0.450 20.48 16.38 1.219 1.348 559.4 1222.4 584.1 776.9 29.6
3.50 4.37 0.445 20.24 16.19 1.211 1.336 550.6 1203.1 578.9 782.0 0.0
Poloaji unutranjih sila D
bu
, D
au
i Z
au
u odnosu na centar kruga odre&eni su izrazima:
0 . 25
2
211 . 1 2 sin
211 . 1
211 . 1 sin
3
2
r
2
2 sin
sin
3
2
a
3
b
b
b
3
1

= = 15.51 cm
5 . 20
336 . 1
336 . 1 sin
r
sin
a
a
a
a
2
=

= = 14.92 cm
5 . 20
336 . 1
) 336 . 1 sin(
r
) sin(
a
a
a
a
3



=


= = 11.05 cm
Traeni moment loma se odre&uje iz sume momenata savijanja u odnosu na centar kruga:
M
u
= D
bu
a
1
+ D
au
a
2
+ Z
au
a
3
= 1203.115.51 + 578.914.92 + 782.011.05
M
u
= 35930 kNcm = 359.3 kNm


Kontrola pomou dijagrama interakcije
1
:
R = 50 cm
d = R/2 = 25 cm
a/R = 4.5/50 = 0.09 ' 0.1
301 . 0
23
400
25
02 . 34
2
=

=
221 . 0
3 . 2 25
1000
n
2 u
=

=
sa dijagrama desno:
m
u
= 0.154
M
u
= 0.15425
2
502.3
M
u
= 34770 kNcm
M
u
= 347.7 kNm

1
Dijagram interakcije je konstruisan za vezu
b
-
b
u obliku parabola+pravougaonik. Tako&e, veza
a
-
a
za #elik je
bilinaerna, kako je i odre&eno vaeim Pravilnikom - odvojene su zone u kojima je armatura ula u prag te#enja od onih
u kojima je u elasti#noj oblasti. Stoga rezultati dobijeni primenom dijagrama interakcije ne mogu biti isti kao rezultati
dobijeni priblinim postupkom. Oni prestavljaju ta#no reenje, naravno u meri u kojoj smo ta#no izvrili o#itavanje.

You might also like