REGIONALNA KNJIEVNOST (2011/2012)

PREDAVANJA: PROF.DR.SC. MILOVAN TATARIN

1. IN METROPOLI SLAVONIAE ESSEKINI AD SANTA CRUCEM
-slavonska knjievnost-knjige i rukopisi od poetka 18.st. do 1855. godine, obuhvaa mnogo
vee podruje nego to je Slavonija danas. nteramnij-me!urijeje " rijeke#-$unav, %-lova,
S-$rava, &-Sava'. Slavonska knjievnost mnogo ira-nekadanja provin(ija sv. vana
)apistrana-velika *ranjevaka biskupija koja se 1+5+. odvojila od bosanske. Slavonski su
pis(i mahom bili *ranjev(i i pokoji svjetovnjak #,-.'
- poetak slavonske knjievnosti godine 1+/+. kada je u 0ene(iji tiskan molitvenik 123
4565S)-sastavio !akovaki redovnik 0-4 7.89:, a kraj 1855. kada je umro 74&-3
-8;&%&5 6.8:-imao veliku i vrijednu knjini(u, bio protivnik 7aja, snaha mu vana 6rli
,aurani, bio je trgova(, od 18<5.-1855. i=davao 4ovi ilirski kalendar ili Svetodanik
#namijenjeno najbrojnijem dijelu stanovnitva-neobra=ovanim Slavon(ima'.
-)njievnog rada nije bilo, a *ranjev(i su opismenjavali i pokuali pribliiti knjige
Slavon(ima koji su kolovanje smatrali nepotrebnim. 1is(i 18.st. bili su mahom *ranjev(i,
isusov(i, svjetovni sveeni(i, svjetovnja(i, neki nisu bili Slavon(i, ali su postali slavonski
pis(i #pisali ikavi(om, o slavonskim obiajima, smatrali da ovu sredinu mogu promijeniti
svojim tekstovima'.
- slavonski pis(i 18.st. mogu se pronai u baroku i klasi(i=mu, -ntun )anili-barok, a ,atija
1etar )atani-klasi(i=am. 6arok i klasi(i=am nisu bili posljedi(a mijenjanja ve autorova
ukusa, svi!alo im se pa pisali na taj nain> nije bilo kontinuiteta knjievnog ivota. 4e radi se
o netalentiranosti ve su pis(i pisali tako da bude korisno njihovim itateljima, ovisno o
itateljskim sposobnostima, pis(i se brinuli kako e opismeniti Slavon(a- =ato nisu
kompli(irane stilske strukture. )njievnost je bila usmjerena prema didakti(i jer inae ne bi
imala itatelja. 4ajvei je dio napisan u stihu-osmer(em i deseter(em, a stih nema *unk(iju
esteti=a(ije, puki stih#8-era( i 1/-era('-jer se lake pamte i usvajaju pouke-mnemotehniki
aspekt stiha #u pukom kalendaru re(epti napisani stihom'.
-)ljuna je rije ?-S4;03;S3-korisnost.
-1rosvjetiteljstvo koje ne iskljuuje 6oga-nabone pjesme, 7ospini plaevi-nije estetiko jer
itatelji nisu bili spremni.
-)ulturno-vjersko prosvjetiteljstvo-kulturoloka dostignua- pokuaj tiskanja (ijele 6iblije-
prvi (jeloviti prijevod 6iblije *ranjeva( 0alpovanin ,atija 1etar )atani- u rukopisu, 7rga
9evapovi i=dao 18<1. " knjige S% i @ knjige 4%
-,atija 1etar )atani autor je prve estetikeA )njii(a o ilirskom pjesnitvu i=vedena po
=akonima estetike#o )atanievoj .oaliji', napisao i Bru(tus autumnales#<C latinskih i 18
hrvatskih pjesama-pjesme su pisane heksametrima, trohejem'
-glavni nositelji prosvjete bili su *ranjev(i#;sijek' i isusov(i#1oega'
S2S;0D u 1oegu dola=e 1EC8. godine, a 1+/5. godine poeli su graditi =gradu kolegija
koji su =avrili 1+11. godine, a 1+@E. gimna=iju- bio smjeten studij teologije i *ilo=o*ije.
7imna=ija imala dvoranu =a kolske predstave #poka=ivali retorike i glumake sposobnosti'.
susov(i nisu bili samo pastiri dua, oni su i opismenjavali pukA
1. tiskali su i raspaavali knjii(u -65D50D2#par listova abe(ede-sami moemo
nauiti pisati, velika i mala slova, ve=ivanje slova, neki slogovi, moda koja molitva'.
1rema dijariju poekog isusovakog samostana 1+E". godine podijeljeno je @///
abe(evi(a besplatno.
@. $rugi nain opismenjavanja bio je opismenjavanje na terenima-&osip ,ilunovi-
gdje je koga =atekao opismenjavao ga je, =adavao im =adae, provjeravao ih nakon
uvanja stoke#pastire'
1
<. 3rei oblik puke prosvjete bio je letak- u 6udimu 1+@E.-pobonog se ovjeka ue
pobone po=drave#6udi *aljen sukrst'
B.-4&50D-sredite slavonskih *ranjeva(a bilo je u ;sijeku, u 3vr!i
30.F-
-3vr!u projektirao ,-)S,8&-4 7;SS5-2#napravio projekt', nad=or je vodio general
van S3&51-4 65)5.S#barun', nakon smrti radove preu=ima ,aksimilijan 1etra, 1+@1.
=avrio )ronenberg#krunska utvrda s lijeve obale $rave'. 6ekers je sahranjen u bedeme
3vr!e. 3vr!a se poela graditi 1+1@., a =avrena 1+@1., ali do 8/-ih godina traju mali radovi.
-3vr!a je tipina obrambena utvrda gra!ena po u=oru na ni=inske ni=o=emske utvrde
-7osseau vodi rauna o *unk(ionalnosti-vojna, ali nije se ni estetika i=bjegavala. Dijela je
tvr!a opasana 6-S3;4,--nasipima, 3vr!a je =atvoreni grad sa + bastiona. spred
bastiona nala=e se vuji =ubi-istureni dijelovi, tu se nala=ila straarska mjesta, u vanjske su
dijelove ugra!eni turski osta(i. 3vr!a je gra!ena opekom po prin(ipu golog =ida, (igla se
pekla u $onjem gradu.
-Struktura 3vr!e-ula=ilo se kro= etvora vrataA na S 1;.3- -G2-3D-#1+15.'-jedina danas
sauvana vrata na koju je postavljena spomen-ploa 6ekersu, troja vrata nisu sauvana i ne
=namo kako su i=gledala, na & 1;.3- 4;0-#1+15', na % 1;.3- 0-81;054SS#1+1E.',
na 1;.3- ,1;.-3;.S#1+8<.'-najmla!a vrata, =adnja interven(ija u arhitektonskom
i=gledu 3vr!e
- nakon 0odenih vrata bitna %7.-$- B.-4&50-9);7 S-,;S3-4- i D.)0-
2%0H54&- S0. ).I-
-1avao i= .ameJ
-Himun i= 6aa 1E8+. godine doao u ;sijek i pokraj Sulejmanove turske damije nainio
oltar od dasaka, a stanovao u kui(i pokraj oltara-tamo je usadio i drveni kri. 7odine 1+/8.
poela se graditi (rkva 2=vienja sv. )ria, a =avrila se 1+<@. godine. 6arun ,arko
1ejaevi pomogao je pri i=gradnji. 3o nije (rkva sv.-ntuna, samo ima u (rkvi oltar sv.-ntunu
koji je i=gra!en 1+@+. godine. Samostan se gradio od 1+/5. do 1+E1. i nadogra!ivan je.
%vonik (rkve 2=vienja podignut je na mjestu minareta. 2 *ranjevaki je samostan bio
smjeten studij *ilo=o*ije i teologije- dobili su status od 1+<5.-1++C. generalno uilite-taj
status jo imao jedino 6udim
-1+8<. (ar &osip .- eli samostan pretvoriti u vojarnu, dobili su dekret o iseljenju, doli kod
(rkve sv. ,ihaela u upni dvor, 1+8/. iselili-tada prestalo =latno doba *ranjevake djelatnosti
u 3vr!i
- *ranjevaki dijarij potvr!uje da su imali 3S)-.2, ali ne pie kada, pretpostavlja se 1+<5.
godine, a moda i prije. 1rva tiskana knjiga u *ranjevakom samostanu bila je 1reelektiones
3eologi(ae, 1+"8. -ntuna 1apulia#2 slavonskoj metropoli u Svetom kriu'
-sredite 3vr!e-pravokutni trg-sve najvanije =grade svjetovnog i sakralnog =naaja
-Keinplat=-vinski pla(-subotom i nedjeljom se trgovalo vinom
-dvije najvanije prometni(e-D-.$;#Branjevaka uli(a' i $5D2,-42S#)uhaeva'
-3vr!a je bila ;S0&538&54- *enjerima od 1+1C. godine, postojalo je @8 *enjera ispred
glavnih =grada, a rasvjeta se odravala pomou bearine ili takse vagabundorum- nova( koji
se slijevao u blagajnu od onih koji su se nali kasno u noi na uli(ama
-3vr!a je imala 0;$;0;$-@ javne esme#i danas su na trgu' i " javna bunara#ne =na se gdje
su tono bila, ali negdje na trgu'. 0odovod je doveden 1+51. godine, a kanali=a(ija 1++C.
godine.
-3vr!a je imala ).9,5, u svakoj uli(i po jedna, najstarija je ) 3;12-na kraju )uhaeve
uli(e, a najelegantnija vila ) bijesnom vuku#)uhaeva <1'
-vani objekti u 3vr!iA
@
1. 7545.-8-32S-generalatska vojarna, vojno =apovjednitvo, 1+@E-1+<E.> ima
najraskoniji portal#=a =gradu takvoga tipa'-ima tradi(ionalni luk-sa sredinjim
kamenom, stoji kon=ula na kojoj stoji balkon> lijepi stupovi, balkon nose po dva stupa
sa svake strane kapiteli u korintskom stilu, balkon podupiru i -tlanti-uvijek im li(a u
gru jer nose teko, ali ovdje blaena li(a. $anas u ovoj =gradi rektorat
@. %7.-$- 78-045 S3.-I- sa sahat kulom-1+</. godine, jednokatni(a
ra=vedenog pri=emlja, ima arkade, sredinja je ua, na prvom katu ima C pro=ora, ima
strm krov, i= krova toranj s etiri ugla i ogra!enom plat*ormom. $anas arheoloki
mu=ej.
<. 7.-$S) 78-04 ,-7S3.-3- u ;sijeku bile < (jeline, dijelaA7ornji, $onji i
3vr!a, a 1+8E. godine su se ujedinili u grad. 1rvi gradonaelnik bio je i= 3vr!e,
trgova( Branjo 6lai koji je ivio u ,agistratu. $anas je ta =grada ,u=ej Slavonije.
-na sredini trga nala=i se )2I4 18-jedan od veih i repre=entativnijih stupova> pilLstup.
1odignut je i=me!u 1+@C. i 1+</. godine, a na=iva se Sveto 3rojstvo. 2dovi(a ,aksimilijana
1etraa dala ga je podignuti kao =avjetni stup nakon to joj je mu umro u doba kuge. 4a
vrstom se postolju u=die stup koji =avrava kapitelom, na vrhu stoluje Sv.3rojstvo okrueno
an!elima. ;ko krunog pila nala=e se kipovi sv. Sebastijana, sv..oka#protiv kuge', sv.
)atarine i sv. .oalije.
-I214- D.)0- S0.,?;08--sakralni vani objekt koji se nala=i na mjestu gdje je bila
)asin-paina damija. )asin-painu damiju biskup &osip 1atai posvetio 1C.E.1+/". kao
kransku (rkvu. $amija je sruena 1+<1. godine i i=gra!ena (rkva sv. ,ihaela koju su
isusov(i i=gradili. $esno od (rkve bila je isusovaka re=iden(ija, poslije u njoj bio -ntun
&osip 3urkovi-svjetovni upnik. 7odine 1+"1. i 1+"@. i=gra!eni su poboni tornjevi sa
=vonikom. susov(i i *ranjev(i su stalno imali nespora=ume, to je =abiljeeno i u ljetopisima.
Drkva sv. ,ihovila barokna je, iste linije, mnogo pro=ora, troja vrata#jedino nema bogat ula=
i stubite'
-danas ne po=najemo i=vorni oblik 3vr!e, od poetka @/.st.ne postoji, jedino istoni i sjeverni
dio svjedoi kako je i=gledalo. Stanovni(i su 3vr!e podnijeli =ahtjev Saboru =a ruenje 3vr!e,
a (ar Branjo nije odobrio. 4o svijest o uvanju 3vr!e nije postojala te je sruen =apadni i juni
dio bedema 3vr!e-i=va!eno je milijun opeka, @// /// m
<
=emlje
-3S)-.5- u 3vr!i su postojale dvije-u *ranjevakom samostanu i $ivaltova. ; poe(ima
rada *ranjevake tiskare ne =namo nita, ali dijarij spominje tiskare od 1+51. godine 1+55. kraj
je tiskarstva kod *ranjeva(a jer @5.1/.1++5. prvi put privilegirani slubeni knjigotia( van
,artin $ivalt koji je nekada radio u 6udimu kod 8eopolda 8anderera#nakon smrti supruga
)atarina i ki -na nastavile'. $ivalt je bio obra=ovan, =nao je njemaki, latinski, ma!arski i
hrvatski je=ik, tiskarski je pribor kupio od *ranjeva(a, a njemaka je slova naruio u 6eu. 2
njegovoj su tiskari knjige tiskane na latinskom, njemakom i hrvatskom je=iku. 4e =namo
gdje je bila njegova tiskara-=namo da je u 7radskoj kui, ali ne =namo gdje je ona bila.
$ivaltova je tiskara imala vanu ulogu =a ;sijek i (ijelu provin(iju vana )apistrana. 3iskao
knjige i= ra=liitih podruja-)unik, beletristika, puki kalendari,J1rva knjiga 1+C5.
ukraena vinjeti(ama#listovi djeteline' epilij#spjev' je Iivot sv.5ustahija -ntuna &osipa
3urkovia. )njige su se prodavale kod knjigovee-van )linger- knjiga skup proi=vod i nakon
tiska- i dalje se prepisivalo> je*tinija je bila knjiga be= kori(a pa je knjgovea uve=ivao u neki
skroman uve=. $ivalt umire @8.@.18/E. godine pa Bridri(h %ink preu=ima tiskaru. 4akon
%inka tiskaru preu=ima $ivaltov sin ,artin -loj=ije pa njegova udovi(a &ulijana nakon ije
smrti tiskaru preu=ima sin )arlo, a godine 185+. umire )arlo i tiskara vie ne radi.
<
2.PUKI KALENDARI
-knjievna karika i=me!u Slavonije i ostalih hrvatskih knjievnosti
-gnjat -loj=ije 6rli-s njegovom smru prestaje slavonska knjievnost 18.st.
-pukim kalendarima reklamirale su se knjige
-kalendar odigrao veliku ulogu
-puka publika(ija namijenjena svima, praktina knjii(a
-puki se kalendar sastojao od @ dijelaA
1. svetodanik-godinji kalendar s na=naenim blagdanima, =atim pra=an papir na
kojem se piu biljeke#krmaa se oprasilaJ', =atim slijede ra=liita praktina =nanja,
ra=liiti poda(i, horoskopski =nakovi, na=ivi planeta, pomrina mjese(a, kad i=la=i i
kad =ala=i sun(e, vani doga!aj, kraljevi, (arevi, biskupi, to su proro(i rekli,J
@. knjievno-=abavni dio-knjievni tekstovi u stihu i pro=i, kod 6rlia se ovaj dio
na=iva pripovijetke i dositke-=abavni i pouni tekstovi.
4a samom kraju popisuje se kada i gdje dola=i diliansa-potar, =atim ukazalo
pazarah-popis vaara, sajmova.
-Slavon(i imali najdulji kontinuitet pukih kalendara
-1. kalendar prire!ivao *ra 5merik 1avi#uski kalendar' od 1+"E.do 1+8/.
-*ra Furo .api ure!ivao kalendar 1+"<. i 1+"". godine
-*ra &erolim 8ipovi- 1+"5.-1+55.
-*ra ,arijan 8anosovi#i gramatiar bio'-1++8.-1+8E.#ure!ivao, ali nije prona!eno'
-*ra -leksandar 3omikovi-1+C<.-181+.#mali kalendar sa arenim kori(ama'
-*ra -dam Bilipovi ?eldentalski-18@1.-18+1.#mali kalendar'
--ntun 4agM-181<-18@<.
-gnjat -loj=ije 6rli-18<5.-1855.#do smrti'
-kalendari bili potrona roba pa ih je =ato malo sauvanih> i=la=ili su kon(em 11. ili u 1@.
mjese(u =a sljedeu godinu, a nakon toga sluili u paj=u kao ukrasni papir ili =a potpalu
-1avievih, 8anosovievih i 3omikovievih nema ba sauvanih
-u poetku je knjievno-=abavni dio bio ispunjen iskljuivo stihom, a potkraj stoljea i
pro=om. 1ro=a je bila mahom povijesnog sadraja i aljivo-satirinoga#o enama koje
ogovaraju, duhovi,J'. 4a taj se nain irilo knjievno djelo.
-svi kalendari imaju slinu strukturuA svetodanik i knjievno-=abavni dio
)-854$-. 5,5.)- 1-0:-
-postoje @ primjera#kod pro*.3atarina i u %agrebu'
N 11 malih stihovanih prii(a- stihovane 5=opove i Bedr(ve basne. 5merik ra=milja to bi
bilo najkorisnije, pretae u stihove jer =na da je to pouno> mudre prie koje su =abavne,
dodatno poten(ira pouku. 5=opove basne uveo ,-.#prevodio i=me!u 1+E<. i 1+E+. godine'-
namjeravao ih tiskati, ali nije
N,ajstorije-praktini savjeti koji mogu pomoi-kako uplaiti vukaO )ako prepo=nati je li vino
dobroO> 8ikarije-praktini savjeti kako se lijeiti
)-854$-. -85)S-4$.- 3;,);0:-
-ima svetodanik, knjievno-=abavni dio> ka=alo pa=ara> popis knjiga, ali ne i ime autora
)-854$-. -4324- 4-7&-
-vie pro=e, i= ;vidijevih ,etamor*o=a
-o religio=nim obiajima dalekih naroda
-savjeti enama
)-854$-. 74&-3- -8;&%&- 6.8:-
-svi se sauvali
-u mnogim je kuama kalendar bio jedina knjiga
-ne moe se mjeriti s 7ajevom $ani(om, to se tie priloga, ali su kalendari imali vie
itatelja, 6rli je i=aao u susret ljudima
"
- =agonetke
- godine 18<E. tiska .adonju 0. ,enetia#tiskan u povijesti na tal.je=iku, samo jednom'
-tiskao spjev -nka i Stanko-napisala -na 0idovi i= %adra
-godine 1855. tiskao 1jesmu od privare i =le naravi enske#Dvit vanoia> govori runo
protiv ena pa mu odgovorio -rmoluiA Slava enska'
-bitno da je =abavno i pouno
-129) kalendari obavili vrlo vanu =adau-stvorili itatelje. Slavon(i su imali tradi(iju dugu
15/ godina u i=davanju kalendara. )alendari su Slavon(e tjerali na itatelje i tako su stje(ali
konkretna =nanja. Slavona( se nije elio kolovati jer nije vidio i=ravnu korist, a sada su
shvatili da vrijeme utroeno na itanje nije u=aludno. ,ahom su *ranjev(i u kalendare unosili
praktino i pouno tivo. %nali su kako privui-kratki tekstovi, postojali su itatelji i sluatelji,
pouni i =abavni tekstovi koji su stvorili itateljsku publiku.
3. PROSVJETITELJSKA DJELA U STIU
,-3&- -4324 .58);0:A S-3.
-i=gledom podsjea na puke kalendare
-1C.<.1++8. datum =abiljeen u dijariju osjekog *ranjevakog samostana, na taj se dan slavio
blagdan sv. &osipa, a =a vrijeme ruka studenti teologije i=veli su eklogu koju su posvetili
gvardijanu &osipu 1avieviu. 4a tom je ruku bio i kapetan ,.-..elkovi koji je vodio
vojsku na ratite. ,atija -ntun .elkovi bio po=van na taj ruak-&osip 1avieviA )ratkopis
poglantijih doga!aja- =apisao kako mu je u ruke dospio Satir-ne =na tko ga je napisao, ali mu
se svi!a jer se kude obiaji> neki su i napadali knjigu> - ti, Slavone, nemoj kuditi nego neto
napravi sam =a ra=vitak svoje otadbineP
- Satir je i=aao 1+E@. godine, ne =na se tko ga je napadao, moda *ranjev(i-Furo .api,
5merik 1avi ili &erolim 8ipovi.
-,atija 1etar )atani u )njii(i o ilirskom pjesnitvu Qspominje ,-. Satira kako su ga
neki u stihovima napadali
-prvi koji je stao u obranu ,-. bio je 0$ $;H54-1+E+. &eka planine. $oen je =a + dana
napisao svoje djelo i objavio anonimno- pojavio se 3ambura koji je kudio ,-. i Satira, 0id
$oen ne spominje tko je napao Satira, samo govori 1. da je napad bio u stihu, @. autor pod
pseudonimom-3ambura Slavonski, <. 3ambura Slavonski bio je iana glava-*ranjeva(, ".
napad na .elkovia bio =ato da autor dobije nova(a, 5. da napada nije inio nita drugo nego
vrije!ao ,-. kao privatnu osobu. &eka planine sastoji se od dva dijelaA 1. hinjeno ku!enje>
)ako je ,-. moga to pisati Slavon(imaO 1a =ar su ti turski obiaji loiO- *ina ironija, @.
anali=ira 3amburaeve prigovore. $oen kae da je 3ambura optuio ,-. da nitko ne pie
uene knjige, osim ,-.> 3ambura predba(ivao ,-. =vanje-bio vojnik#3ambura smatrao
da vojni(i trebaju braniti domovinu, a ne pisati knjige'
-drugi koji staje na stranu ,-. bio je -$-, 3-$&- 68-7;&50:-1++1. 1jesnik putnik,
tiskano djelo u kojemu 6lagojevi na=iva .elkovieve napadae crnim gavranima> hvali
$oenovu &eku. 6lagojevi istie kako su .elkovia napadai napadali kao privatnu osobu.
3ambura je naspram ,-. kao pura naspram orla.
2 polemi(i ,-. i=aao kao moralni pobjednik.
-,-. se na svoje napadae osvrnuo u @. i=danju 1++C. godine u ;sijeku#1. i=danje 1+E@. u
$resdenu'. 1redgovor drugom i=danju-,-. govori o motivu =bog kojega je napisao Satira-
motiv je plemenit, sve to je vidio vani, a dobro je Qeli primijeniti u Slavoniji-htio je pomoi
5
Slavoniji. )njievnost mora biti pouna, a knjievnost napisana stihom lake e doi do
naroda, ovjeku je u uhu#1/-era( ili 8-era('- to je ono to se pamti.
-,-. bio *as(inantna osobaA
1. imao samo 1E godina kada je postao pro*esionalni vojnik
@. trideset godina bio vojnik, na ratitu, vojni =apovjednik, postigao in kapetana> (ar
&osip mu dao plemiku titulu de 5hrendor*
<. tri puta se enioA 1. 5li=abeta ,arija
@. Branjika %ubovi
<. -na )atarina 6elimovi
". imao 5 dje(e- < sina#&osip Stipan, Branjo, vo' i @ keri#,arija--na, )atarina-
5li=abeta'
5. kad je bio mir slubovao je po slavonskim mjestima-0inkov(i, $onji -ndrijev(i,
6abina 7reda
E. govorio je latinski, njemaki i *ran(uski#od 1+5+.-1+5C. nauio *ran(uski'
+.kad je imao @" godine#1+5E.' otiao u 3rei leski rat#sedmogodinji rat'-pokrenut
=bog Hlesije-pruski kralj u=eo Hlesku pa kralji(a htjela na=ad. .usi#(ar 1etar .' stali
na stranu Bridri(ha . pa ,arija 3ere=ija nije uspjela vratiti Hlesku. 7odine 1+E<. kraj
rata> u 4jemakoj ,-. pisao Satira u 4jemakoj, 1+E@. objavio Satira. 7odine 1+5+.
,-. =arobe u bit(i kod Krot=lova, odveden u Brank*urt na ;dri, bio u =arobljenitvu
do 1+5C. 2 =arobljenitvu je imao vrlo gostoljubivog domaina koji mu je dao na
koritenje privatnu knjini(u. %a vrijeme =arobljenitva i=dao je Slavonske libari(e
1+E1. godine#u =arobljenitvu ih prevodio', Satira 1+E@. u $resdenu#u @. i=danju
Satira ,-. kae da je Satira napisao 1+E1. u Saksonu'
S8-0;4S)5 86-.D5-molitvenik mjeovitog tipa koji je namijenjen vojni(ima =a
pjevanje pod misom> s *ran(uskog je preveo nekoliko pjesama koje su bile
namijenjene =a vojnike. 4a naslovni(i pie pre=ime, in-gospodin ;berleitment.
Slavonske libari(e prevedene i= ,;&? ,;8654? knjii(a-,-. i= =arobljenitva
donio neke knjii(e. 8ibari(e su bile popularne-imale vie i=danja, ne pie gdje su
tiskane. 2 pismima .-.6rlia spominje Slavonske libari(e i kori da su ih potroile
slukinje-nove su iste kao staro i=danje i= ,onakova#,Rn(hen'
-jedan mladi ovjek napisao @ knjige u =arobljenitvu i objavio ih u $resdenu i
,Rn(henu.
Satir-pisan asimetrinim parnorimovanim deseter(em #"SE'
-u *ormi dijaloga-u jednom trenutku Slavona( sijee drva, dola=i Satir, Slavona( sprema
ruak, a Satir i=nosi svoje vi!enje Slavonije-mane Slavonije, turske skule-prelo, divan , kolo,
turski obiaj molba#=ajedniki posao', sljedea *alinga slavonska jesu veliki rastroni svatovi>
penderi ne=astakljeni#pue na sve strane'. Satir kae da u slavonskim kuama nema stoli(a ni
stolova-sjedi se prekrienih nogu na podu na turski nain> nema ormara, Slavon(i svoju
=emlju ne prihranjuju
-djelo =avrava *abulom-pouna pria s naukom-treba bjeati od onih koji jedno govore, a
drugo rade
-u prvoj ver=iji lik Satira nije postojao-u 0inkovakom rukopisu, ne kudi ih Satir, ve ,-.-
prije tiska uvodi Satira#kao i ,ioi- .a=govor ugodni naroda slovinskoga 1+5ET1+5C-uvodi
lik starog guslara ,ilovana'-time je omoguena objektivna distan(a#ne i=nosi ,-. kritiku,
ve *iktivni lik', ve=a djela s mitoloko-bukolikom tradi(ijom#satir#pola ovjek pola jara(' i=
pastorala' i mogunost da pomou satira promie *i=iokrati=am-rad na =emlji, ivjeti od
=emlje
-Satira teko klasi*i(irati-sve pisano u stihu pa se kae da je spjev
-,-. nikad nije smetnuo s uma =a koga pie-parnorimovani desetera(, stil karakteristian =a
usmenu knjievnost-jednostavno i stilski isto-oni kojima je knjiga namijenjena nemaju
E
iskustva s knjigom-nije im htio ra=vijati estetske navike ve knjigom ih nauiti i mijenjati
ivot
-@. i=danje Satira priredio je kada se vratio i= jednog drugog rata#6avarskog nasljednog rata-<
godine trajao' u ;sijeku 1++C. i tiskao kod vana ,artina $ivalta. 1rvo je i=danje imalo 1C<8
stihova, a drugo proireno i=danje <"C8 desetera(a. 4aklada prvog Satira bila je velika i sve
se prodalo- 15// primjeraka-U puno pismenih-*ranjev(i i isusov(i uspjeli dosta ljudi
opismeniti. 2 dvije je godine planula naklada od 15// primjeraka#,-. je u knjigu ulagao
samP'
-odnos ,-. prema protivni(ima-u predgovoru ih imenujeA ,;,2S#,om-antiki bog lai,
prevrtljivosti' i= popovskog stalea i 45S,. )2$8;0: i= stalea boreeg-vojnikog. $a
nema predgovora @. i=danju ne bismo =nali kada, gdje, tko, nakladu, odnos ,-. prema
protivni(ima. ,omus nije mogao vjerovati da bi vojnik mogao biti toliko obra=ovan =a
pisanje Satira i da je sigurno i sam obila=io kola i divane kada je tako dobro upo=nat s tim, a
4esmir )udilovi kae da vojniku nije primjereno po=ivati se na 6ibliju. ,-. nije svoje
napadae imenovao imenom i pre=imenom-bio je mudar, simbolino ih na=iva#primjerA
?erostrat bio nitko, a htio biti po=nat pa je =apalio %eusov hram' ,-. ne spominje imena pa
mi ne =namo tko su oni, ali nisu ni bili dostojni pamenja. ; ,-. se =na, inovi su mu
plemeniti i ime mu se pamti. 4ikada nije pisao knjige s negativnom motiva(ijom. 1onaao sa
kao to se ponaa pela#itao mnotvo knjiga na ra=liitim je=i(ima'-U a posljedi(a je med.
-Satir je prekretni(a u slavonskoj knjievnoj kulturiA 1. sredinom 18.st. u slavonsku
knjievnost ula=i svjetovna tematika#prije su bili molitveni(i, a ,-. bio vojnik i obra!uje
svjetovnu tematiku', @. ula=e ra(ionalistike i *i=iokratske ideje, <. kon(ep(ija ivota nije
smjetena u prolost, nije retrogradna
-,-. Satira pie s @C godina-ima kristalnu istu svijest
-8MotardA %nanje je moP ,ale pripovijesti dola=e umjesto velikih. ,-. =na da je =nanje
mo. 3reba imati vi=iju budunosti, ovjek ivi u sadanjosti koju treba mijenjati-u=eti
sudbinu u svoje ruke
&;S1 S31-4 .58);0:A )2:4)
-&osip Stipan bio najstariji sin ,-., knjievnik, sveenik, kapelan, slubovao u Slavonskom
6rodu, vankovu, 0inkov(ima
-djela &S. koja se nisu sauvalaA
1. stihovani sastav 1la slavonskog vojnika i smrt ,arije 3ere=ije#tiskano u ;sijeku,
,-. se brinuo =a tisak'
@. Iivot sv.vana 4epomuka-uvar ispovjedne tajne
<. 8atinsko-njemako-hrvatski rjenik#po -rdeliju della 6elli'
-djela &S. koja su se sauvalaA
1. )unik, 1+CE.#tiskano kod $ivalta'
@. pjesma 9estitanje godovno#satirina pjesma estitara koji dola=e na imendan kod
-ne u 0inkov(e'
)2:4)-pisan asimetrinim deseter(em#"SE'
-,.1.)atani hvali &S. )unik-upotrijebio rijei koje Slavon(i ne upotrebljavaju, ali ih &S.
po=naje i u dobrom kontekstu upotrebljava
-stih-nije pisao stihom jer je htio napisati knjievno djelo ve da se savjeti lake upamte, a 1/-
era( je puki stih
-pisano i= perspektive *ei=iokrati=ma-rad na =emlji
-anrO Qknjiga
-ustroj-po mjese(ima to se ini u kui, oko kue, u (vjetnjaku, umi, me!u marvom,J
4ekada su ljudi ivjeli u =adrugama, a =adrugama upravljao kunikLdobar gospodar, brine se
da ljudi u =adru=i ive u blagostanju
+
-)unik-dijelom originalno djelo, a dijelom njemaki kalendar kojim se &S. sluio-
?auskalendar #,orit= )nauer'-od njega preu=eo dio savjeta, a jedan dio sam unio i= vlastita
iskustva- bio je vjet kunik
-stereotipi-Slavon(i gostoljubivi, pojai, rumeni, veseli, drutveni-U Slavonija ravni(a, od
=emlje se moe ivjeti> svinjokolje, masne stvari----ali Slavonija u 18.st. nije bila takva, a to
sa=najemo na temelju )unika-ene nikada nisu objedovale s mukar(ima, dje(a su odvojeno
jela, hrana se =akljuavala #paj=, smoni(a-bili pod kljuem'-u rukama kunika jer hrane nije
bilo na rasipanja. Iene koje kuhaju jedu vie od drugih. )valiteta hrane bila vrlo niska, vrlo
nera=novrsna hrana i siromana, uglavnom svinjetina, perad ponekad, teletina rijetko#krave
sluile =a mlijeko i vuu', ko=letina najnepopularnija> perad-patke pa piletina.
1ovreAkupus#svjei i kiseli-sa slaninom =a energiju', luk, krumpir#kriarine'-vie bijeli nego
(rveni, salata, krastav(i#nisu ih kiselili', bijela repa. %ainiA nisu koristili#ni kopar, perinov
list', nisu kombinirali namirni(e-nema priloga. Savjeta najmanje ima =a (vijee#be= toga se
moe ivjeti, samo se u nekim savjetima spominje (vijee'. ,nogo je savjeta ve=ano =a kuu,
oko kue, na njivi, oko marve, u umi#manje'. %a Slavon(e novinaA kako =amijesiti kruh,
napraviti dobro tijesto#da se ne sasui', govori o kiseljenju kupusa#=animljiv detalj-dunje
nemaju to raditi u kupusu, a kukuru= jo i moe', (iklu na=iva blitvom#blitvu Slavon(i nisu
jeli'. ;vi su savjeti svi vrlo dobro doli. 1o savjetima se vidi da Slavonija nije bila ba bogata,
bila je =aputena i siromana#nisu =nali kao najbolje iskoristiti =emlju'.
-&S. otiao korak dalje#,-. tjerao Slavon(e u kole, =nanje vano' jer daje konkretne i
primjenjive savjete-=nanjem poboljati ivot
-)unik-Vdjelo u kojem nema poe=ijeW-ne=godno> on nije ni htio napisati takvo djelo> htio je
korisnu knjigu u stihu da se lake pamti. ma i poe=ije-nala=i se u svrsi =bog koje je djelo
nastalo-pomoi popravljanja svojih domoroda(a
!. STIOVANE RATNE KRONIKE" JUNAKE POVALNICE" POLITIKI
SPJEVOVI" PRO#NI RATNI GOVORI
-Slavonija od 3uraka oslobo!ena )arlovakim mirom @E.1.1ECC. godine, ali dola -ustrija
koja je donijela i dobroga, ali Slavonija nije bila slobodna
-Slavonija se sastojala od (ivilnog#0irovitika, 1oeka i Srijemska' i vojnog dijela#vojna
grani(a koja se sastojala od < regimenteA 7radika, 6rodska i 1etrovaradinska, a svaka se
regimenta sastojala od kumpanija koje su tvorile jedno ili vie sela, ovisno koliko je pojedino
selo imalo kua, a time i broj mukara(a'
- vojna grani(a bila je u rukama vojnika, obrstari =apovijedali, a kumpanijama kapetani#,-.
bio kapetan'. %akon je bio da 1T< mukih krajinika ide u rat, 1T< uva grani(u, a 1T< na polju
radi. 0ojnu je grani(u usustavila ,arija kada je vodila ratove.
-u 18. st vana < rataA 1. Sedmogodinji ili 3rei leski rat#1+5E.-1+E<.'
@. 6avarski nasljedni rat#1++8.-1++C.'
<. -ustrijsko-turski rat#1+88.-1+C/.'
-ovi su ratovi potaknuli nastanak ni=a djela u kojima su se opjevavali ratovi, pojedine etape i
bitke. 1resudan utje(aj imao je -ndrija ). ,ioiA .a=govor ugodni naroda slovinskog#krae
i=danje 1+5E., dulje i=danje 1+5C.'
-Stihovane ratne kronike preu=ele od -.).,ioiaA mijeanje pro=e i stiha> pojednostavljena
dik(ija#nema retorikih *igura', gnomske sintagme#junak jae, a u ru(i sablja'> kataloke
pohvalni(e#nabrajanje imena'> preu=eli i tono datiranje vremena
8
-djela su obavljala =adau reportera#nije bilo televi=ije, radija,J' iako su kasnile obavijesti,
ali ipak dobro. $jela se javljaju sredinom 18.st., svjetovne su teme, a u ra=liitim su djelima
opjevana sve tri rata, a najvie -ustrijsko-turski.
-propovijedi &osipa Stojanovia> vanoia-na popisu su nam lektire
-nema estetsku vrijednost, neto pisano pro=om, a neto stihom> nisu se trudili estetski
relevantno pisati, pis(i pisali ono to je imalo nekog smisla
-&;S1 ).,1;3:-bio lianin, sveenik, dugo ivio u Slavoniji, a knjiga mu i=ala u 6eu
1+88. godine, pisa( je ipak esteti=irao spjev, V)atarine . i &ose . put u )rimW- opjevani
doga!aji i=me!u lipnja i listopada 1+8+. godine kada se ruska (ari(a )atarina . susrela s
&osipom . u )er=oni u ve=i rata s 3ur(ima. )rmpoti je nedvojbeno itao ;smana-pisao
osmerakim katrenama, pojedini stihovi jako slini- oni koji govore o kolu od sree. 3ako!er
se preplie mitoloki, kranski i muslimanski svijet. 2 muslimanskom svijetu ,uhamed i
pomonik Sergej su na 1arasu i mole se =a pomo, da stanu na tursku stranu, ali grki bog ih
odbija-tur(i nikada ne mogu imati pomo s neba> *abula ide dalje-&osip putuje na )rim ka
)atarini> njihov susret,J
$jelo blisko baroknoj epskoj produk(iji, klasi(i=mu i usmenoj knjievnosti. )lasi(i=am-
detaljan opis &osipove krune#koji kristali, koliko,J', detaljan opis gla=be i plesa, mramorne
ploe#slavljenje starine', ideali=a(ija antike#mitoloka bia, bogovi'.
)rmpotieva ideoloka po=i(ija-.2S;B8&--okrenutost .usiji, =emlja koja moe pomoi
da se de*initivno unite 3ur(i. 2 @. pol.18. st ta su se oekivanja premjestila na pravoslavnu
.usiju, a prije katoliki 1olja(i. )rmpoti je bio na .uskoj strani.
$unja Balieva( o )rmpotievu spjevuA mogu se iitati antialu=i-protiv -ustrija, a =a .usiju.
)rmpoti je slavonski pisa( u pro(jepu.
$. AGIOGRAFSKI SPJEVOVI
-napisano samo 5 hagiogra*skih spjevova, poeli se objavljivati tek od @. polovi(e 18.st.-
tekstovi posveeni sve(ima. 1is(i su -.&osip )ne=ovi, -. )anili i -.&.3urkovi-tri -ntuna.
1. -4324 &;S1 )45%;0:A 1. Iivot sv. vana 4epomuka#ostao u prvotisku'
@. Iivot sv. ;live, 1+E1., 1eta
<.Iivot sv. 7ennuveve, 1+E1., 1eta
@. -4324 )-4I8:A Sveta .oalija, 1+8/, 6e
<. -4324 &;S1 32.);0:A Iivot sv. 5ustakije, 1+C5, ;sijek, $ivaltova
tiskara#5ustahije', u @ knjige#</// strani(a'. 3urkovi bio osjeki upnik do 18/E. godine,
umro od stomanih problema.
S0535 ;S;65
1. biblijski S05D
@. svi mueni(i koji su stradali do <1<. godine#,ilanski edikt' u progonima rimskih vojnika-
,-.3.-(rveni mueni(i, ubijeni nakon tortura
<.1.%4-0-358&-asketi svih vrsta#naputali urbano, redovni(i', ivot posvetili 6ogu, tijelo
je prola=na *orma vjene due
-svi Slavon(i opjevavali pri=navatelje#neki sve(i nisu povijesno utemeljene osobe, plod su
mate'. &edino -.&.3urkovi opjevao sudbinu martira 5ustahija
1. -4324 &;S1 )45%;0:A I0;3 S0. 0-4- 451;,2)--prvi objavljeni
hagiogra*ski spjev i prvi )ne=oviev spjev> preteno 1@-er(i, ali i 1+-er(i-nije paljiv
versi*ikator. $jelo podijeljeno u " dijela. 1ria o sv.vanu 4epomuku koji je bio vjerodostojna
C
osoba, bio je 9eh, pria kree prije vanova ro!enja-roditelji mu prije nisu mogli imati dje(e,
a ve su imali i godina, majka ostala trudna po 6laenoj $jevi(i ,ariji, kasnije sv. van
postao ispovjednik kod kralji(e vane. 4je=in je suprug htio sa=nati sadraj ispovijedi, ali mu
sv. van nije htio rei jer je obve=an uvati ispovjednu tajnu. )ralj 0jen(eslav ga mui i ubija-
davi ga u 0ltavi. 6oje milosr!e je veliko. 1ria je nastala po modelu hagiogra*skih pria,
pria je ra=vodnjena-esto prekidana re*leksijama o ivotu, biblijskim likovima#?erodu,
,agdaleni, )ainu, -belu,J'. )ne=ovi esto u spjevu komuni(ira s itateljem, dijeli mu
praktine savjete o postu, odnosu s blinjima- =adaa mu je pouiti.
@.-4324 &;S1 )45%;0:A I0;3 S0.;805- spjev, epilij, esto obra!ivani motiv-
motiv nevine, a progonjene djevojke. 1isan naelno 1@-er(ima#od 1/-era(a do 18-era(a'.
1ripovijedao ganutljive prie kako bi pouio. 1ropovijeda o ;livi, keri rimskoga (ara. ;ta(
se =aljubljuje u nju nakon smrti svoje ene i nudi joj brak jer mu je ena na samrti rekla da
moe oeniti jedino ljepu od nje. ;liva odbija o(a i ree si ruke jer su ruke najvie o(a
privlaile. $aje o(u na pladnju ruke i govori mu kako bi bilo krivo da su se vjenali. ;liva
prola=i ra=liite muke, ali je lijepa. 2 nju se =agleda katelan i eli je u krevet-ona ne eli-
optuuju je da je htjela ukrasti dijete i pehar. %akuju je u koveg, ba(aju u more, ra!a dijete.
$ola=i na rimske obale, a nje=in ota( dola=i u .im po oprost gdje i ;livin mu dola=i. ?appM
endP 1ria je *antastina, nevino bie pati pa bude nagra!eno. 1risutan je kon(ipirani red-ivot
u kojem su dobri nagra!eni, a =li kanjeni. )ne=oviev Iivot sv. ;live sauvan samo u
jednom primjerku-knjige su se itale i potroile. 4ije originalno djelo ve prepjev-)ne=ovi
htio u naki priredit po jednom i=danju i= 1EC8.#,le(i'-prepjevao je i= hrvatskoga-i=
akavtine u slavonsku ikavi(u #tokavtinu'. Babula je mnogo bogatija od *abule Sv. vana
4epomuka, ali je *abula =amorna-)ne=ovi uvijek rabi isti obra=a(-prepreka, kriva, ba(e je u
more-%&'()%*+,-', ./,'0,.-moe se dodavati do beskraja- samo se prepreke dodaju. ma
mnogo vie monoloko-dijalokih partija. Stilski aspekt-vie nego skroman, u (ijelom epiliju
samo jedan katalog#kumulativna stilska *igura-nabrajanje', i=li=ana barokna meta*ora
#usporedba ovjekova ivota s dimom', mnogo epiteta i hiperbola preu=eo i= puke
knjievnosti
<. -4324 &;S1 )45%;0:A I0;3 S0.754420505-krai od Iivota sv. ;live, *abula
konden=iranija, obra!uje sudbinu ene koja strada premda je nevina. 3aj epilij itan i u 1C.st.
#,ilan ;gri=ovi je itao i plakao'. Spjev nadahnuo 3onka ,arojevia#pjesnik, knji-pov,
lik.kritiar,J'=a pisanje =birke V,otiv 7enoveveW i= X8E.-nadahnut )ne=ovievim spjevom.
1ria je jednostavnija i =animljivijaA 7enovevin suprug Sig*rid povjerava trudnu 7enovevu na
uvanje svomu bliskom prijatelju i savjetniku 7alu. 7alo eli odvesti 7enovevu u krevet, ona
ne eli, on je stavlja u kulu, ona rodi u kuli. 7alo protjera 7enovevu kad vidi da se kralj vraa.
0ojni(i trebaju ubiti 7enovevu i donijeti sr(e. 7alo govori Sig*ridu da je 7enoveva bila
trudna s kuharom pa ju je on protjerao. 0ojni(i je ipak ne ubiju, a donesu psee sr(e.
7enovevino dijete doji kouta, a pti(e hrane. 4akon + godina Sig*rid lovi koutu koja ga
dovodi do 7enoveve-prepo=naju se, 7enoveva je bolesna i umire, a Sig*rid na tom mjestu
gradi (rkvu. 1ria se temelji na emo(ijama, rije je o bespomonoj eni s malim djetetom.
7ovori u deminutivima kako bi bilo jo traginije. Babula ima napetosti od krimi prie-Sigr*id
istrauje> saspensLnapetost#u horor *ilmovima'-kamera se kree, a ne =namo to se doga!a.
Saspens ve=an u= pojavu duha umorenog kuhara s lan(ima koji dola=i u Sig*ridov san. ;vo je
naboni spjev s elementima krimi i horora. Svoju bol iska=uju monolo=ima#savreno
nelogino-Uretoriko obilje', guenje u su=ama, Jnain iska=ivanja emo(ija uvijek isti
". -4324 )-4I8:A S053- .;I-8&--1+5C. pisao i=me!u proljea i ranog ljeta, djelo
ostalo u rukopisu do 1+8/. kada je tiskano u 6eu =alaganjem !akovakog biskupa -ntuna
,andia#bio tat, nije htio nositi perike, bio vrlo spretan, brinuo se =a krenje uma'-po=vao
&akoba ?eibla#ena mu So*ija Keber, a -leksandra Keber udana =a Kol*ganga -. ,o=arta'
koji je doao u Fakovo, poslije i ,o=artov glasovir bio jedno vrijeme u Fakovu, a sada je u
1/
6eu. ,andi je =nao to je to knjiga, to je gla=ba,J$oao je u posjed najliterarnijeg djela
slavenske knjievnosti 18.st-rukopis Svete .oalije. )anili je bio nadahnut Su=ama sina
ra=metnog#7unduli' i 2=dasima ,andalijene pokorni(e#.Fur!evi'. ,atija 1etar )atani
hvalio je Sv..oaliju. 4a spjevu je )anili dugo radio i dotjerivao ga. )aniliev prijatelj
-ntun 2stija =abiljeio je da je )anili tri puta mijenjao dio u kojem sv..oalija =a=iva =oru
jer je sav kiptio od nadahnua. 8iterarno u djeluA 1. dvostruko rimovani dvanaestera(#vidi se
da je imao literarne namjere', @. alegorije, mnotvo-svi apstraktni pojmovi utjelovljeni u
enskim biima, <. ima epistolarnu *ormu-djelo je pismo koje .oalija alje roditeljima,
".pshihomahija-boj due-kad sv. .oalija do!e pred dvojput-lijevo#krivi put' i desno#pravi
put'. 6orba sv..oalije s ljubavi i ljubikom.
)anili je stavljao dijelove nove pjesnike mode-rokokoa-s(ene koje su
detalji=irane#kupanje slavuja-sve detaljno opisano, nadahnue =a tu s(enu nije naao u
svakodnevni(i'. )anili upotrebljava barok i rokoko.
5.-4324 &;S1 32.);0:A I0;3 S0. 52S3-?&5-opsean, tiskan u @ knjige, <///
strani(a, o rimskom vojskovo!i 1la(itu-bio =apovjednik tjelesne strae, me!u jelenjim
rogovima uka=ao mu se )rist i tada 1la(it odba(uje mnogobotvo te u=ima novo ime
5ustahije. 1rie o nesreama 5ustahija i ene 3eopiste i njihova @ sina-3eospit i -gapit.
.a=bolijeva im se stoka, oni se ra=bolijevaju, budu na brodu, pa da otoku-U na kraju happM
end, ali ih 3rojan ba(i u vatru, a oni pjevaju jer su doivjeli prosvjetljenje.
1isano 8-er(ima, ali i C-er(ima, 1/-er(ima, +-er(ima,J
2 prvom dijelu, koji je *abularno siromaniji, 3urkovi uplee katehi=am #7ospin pla,
dijelove i= 5van!elje'-kao da itamo kateki=am, a u drugom dijelu *abula bogatija,
kratkotrajna srea, ganutljivo, potreseno, dramatini rastan(i i susreti.
2potrebljava ivi je=ik, slavoni=me poputA *alinka, avlija,J
2 nara(iju uplie konkretne savjete itateljima#kako se ene trebaju pripremiti =a porod',
uplie i nabone pjesme#preu=eo od )anilia i vanoia te i= molitvenika 3ome 6abia-
molitvenik 6abua-popularno'
1rema anruApouni kompendij-ovjek moe nauiti o vjeri, plemenitom ponaanju, a u= to
mogao uivati u =apletenoj i ganutljivoj prii. 5pilij se itao. 4ekoliko primjeraka u ,u=eju
Slavonije, 7S)2, %7-rubovi su jako loi jer se mnogo itao i bio omiljena literatura
1. NA2ONO3REFLEKSIVNI SPJEVOVI
-korpus nije velik, svega " djela-u sebi uvaju ra=liite aspekte slavonske svakodnevni(e
-tema ve=ana u= vjeru, (rkvu> nemaju kon=istentne prie ve pitanja o opim temama
-knjievni i neknjievni tekstovi koji su bitni =a prouavanje nekog vremena
-od knjievnih djelaA
S1&50-I0;3 -4324- ,-4$:--18@<. u ;sijeku, autor -dam Bilipovi ?eldentalski.
-utobiogra*ija o ivotu !akovakog biskupa> na poetku se spjeva govori o knjievnom
ukusu Slavona(a-vie vole pjesme tetoine o )raljeviu ,arku nego .elkovieva Satira i
0ida $oena. 0ida $oena nisu voljeli jer je kudio Slavon(e, a nitko ne voli kada se kudi iako
vie korisnoga bude od kritike ve od hvale.
1. 0$ $;H54A -I$-&- S5$,;78-0- 6;&4, );1&5, 2$-.54- 4-7.F54--
1+E8.> obra!uje + smrtnih grijeha, svjetona=or je kranski, $oen i=nosi istine o kreposnom
ivotu- tijelo je i=loeno grijehu, odnos tijela i due. Stih je 8-era( parno rimovani. $jelo
poinje pjesmom 3rublja na ogled megdana sa=ivajua pa slijedi + ukora#+ smrtnih grijeha'.
ma mnotvo stihova sporoga ritma, na mahove je i =amorno, dra mu daju dijelovi u kojima
$oen govori o ljudskim slabostima na konkretnim primjerima i to smjeta ba u Slavoniju.
11
,eta*ora u imenu -daja sedmoglava vrlo konven(ionalna. $oen osobito kriti=irao
ene#bludni(e, dvomuni(e, goloprsna snaa,J', ena kao ira(ionalna, opasna =a ovjeka#L
mukar(a'-to stajalite nije originalno. 3eme su edomorstvo, spreavanje =aea i pobaaji, a
posebno osu!uje kopilad. ;su!ivao i kola, prela, karmine, vaare, pirove,J-sve situa(ije koje
su omoguavale da na vidjelo do!u one osobine koje nisu mogue i=van gomile, stereotipi su
jaki. $oenu se nisu svi!ala ta okupljanja jer se u gomili ljudi ponaaju drugaije. )riti=ira i
goleme koliine hrane#spominje kulen', pirove osu!uje =bog nekih obiaja koji su se sada
i=gubili#npr. jeli nero!ene pras(e'. -daja sedmoglava nije estetski relevantno djelo, ali
$oen je htio grubim primjerima poduiti. 0rijednost djela jer $oen nije apstraktno, uvijeno
i alegorijski govorio ve djelo stavlja u Slavoniju i stvarnost, djelo blisko suvremeni(ima pa
moglo dati re=ultate.
@. -4324 0-4;H:A S05,;72: 456- %5,8&5 S30;.358&- 1+88> spjev, ali
anrovski hibridno djelo, ra=liitim stihovima i kombina(ijama. Sastoji se od " dijelaA 1.
predgovor-pro=a, govori nam o prilikama u Slavoniji, @. versi*i(irani dijelovi gene=e-
stihovani dijelovi o postanku svijeta-)ako je stvoren svijet, -dam i 5va, J<. prepjev +
pokornikih psalama, ". pjesma o prola=nosti svijeta. u predgovoru se osvre na opake
nauitelje-ateistike varijante prosvjetitelja. $io predgovora =animljiv- putujui prosvjetitelji
djelovali na paure#nisko =nanje, bili slabije obra=ovani-na njima najbolji re=ultat vidljiv'-
skep(istiko prosvjetiteljstvo-sve to govori pop la je> knjievnik. 1utujui prosvjetitelji
govoriliA 1. ne postoji dua, ovjek nakon smrti istrune, @. sv. 1ismo je i=miljotina, <.
ismijavali 6oga. 2 djelu se spominje da Slavonijom kolaju misli 0oltairea i .ousseaua
<. &;S1 S3;&-4;0:A 2S1;,54- ;1:4S);7 S2$--1+C5., Stojanovi bio *ranjeva(
i vojni propovjednik. 2 2spomeni se spominje 0oltaire-na=iva ih novim apostolima.
Stojanovi i vanoi su naj=asukaniji reak(ionara(i protiv prosvjetitelja. Stojanovi pokuava
stati na put plemenitom svjetona=oru i to tako da itatelja plai stranim sudom, (rvima,
mrakom-stranim priama. 3o je kraj 18. st-U koliko su te slike mogle utje(ati na ovjeka, ne
=na se ba. 1okuavao se suprotstaviti knjievnom tradi(ijom.
". &;S1 S3;&-4;0:A 32I6- $2H5 38- ;S2F54--1+C". u 6udimu, stari anr
prenje-napisao 3ubu prema pjesmi $ies irea#sus sudi ivima i mrtvima' koju je napisao
3homas Delano. Stojanovi je bio obra=ovanA 1. itao je prika=anje 7ovorenje sv. 6ernarda
od due osujene od nepo=natog autora #nekada se pripisivalo ,. ,aruliu', @. prisutni su
navodi i= 5van!elja po ,ateju, <. pojedini stihovi ih vanoieva Svemogueg neba i =emlje
stvoritelj, ". po=navao dramu Sud pokornji &.Iuvetia i= 18.st#prepjev talijanske drame
Dhristus iudeY-)rist suda( Stephana 3u((ija'. Stojanovi je pose=ao =a ra=liitim djelima i =a
i=umrlim anrom-prenjem. ,islio da pomou straha moe neto primijeniti.
4. NA2ONA DRAMA
-o ka=alinom ivotu u Slavoniji 18.st =namo vrlo malo, samo i= samostanskih
dijarija#ljetopisa *ranjeva(a i isusova(a'
- predstave koje su i=vodili !a(i isusovakih kolegija i *ranjevakih uilita- tako su mogli
i=rei svoje govornike sposobnosti i =nanje
-1;I5H) S2S;0D-# u 1oegi sredite isusova(a'-1+@C-1++@. 2 samostanskom ljetopisu
=abiljeeno E/ predstava na latinskom je=iku, jedino hrvatski je=ik u interludijima #intervali
i=me!u inova' nekada> ne biljei se naslov predstava
-;S&59) S2S;0D-#nisu bili jaki kao i= 1oege'- u isusovakom ljetopisu =abiljeeno +
predstava koje su i=vedene 1+EE. i 1+E+. Q nikada prije i nikada poslije nisu =abiljeene. %a "
1@
predstave pie da su i=vedene njemakim je=ikom, a =a 1 predstavu naveden je naslov ,ladi
laljiva( popravljen#i=vedena E.@.1+EE., nije nuno pobona'
-;S&59) B.-4&50D-prva vijest 1++/. godine da su se i=vodile predstave, u veljai
#poklade, pirovi, =ima je pa ljudi ne rade toliko' i=vedene @ predstave #; sv. 1elegiji i
Sv.,argarita i= )ortone'. %a obje se predstave kae da imaju interludije na hrvatskom je=iku,
a ostalo na latinskom je=iku
-kro= ;sijek vjerojatno prola=ile njemake putujue skupine gluma(a
-samo 5 tiskanih drama u @. polovi(i 18.st, autori su duhovni(i i svi *ranjev(i
- &2$3 03.Z ?;8;B5.4S-igrana drama i postoji nje=in tekst, jedina koja je sauvana i
=namo da je i=vedena. 1isana je pro=om, a i=vodili je 1++/. !a(i brodske *ranjevake
gimna=ije. $rama se sauvala u obitelji -ndrije -ntuna 6rlia koji je u predstavi glumio
&uditinu slukinju ?abrahame. 1rijepis je nastao u ;sijeku 1++"-1+8/. 4aga!alo se da bi
autor mogao biti 3omo 3u=li koji je bio jedan od !aka i igrao &uditu. 7lumi(a $ubravka
Drnojevi Dari magistrirala je na &uditi i rekla je da je 3u=li moda autor, ali da nema
doka=a =a to. 0jerojatno ipak nije !ak napisao dramu jer je u drami =abavni dio vaniji od
o=biljnog, a !ak se to ne bi usudio. 1ostoje @ *abularna dijela-1. u=vieni-biblijska o=biljna
pria o &uditi, @. nii stil-pria se prekida i u dva ina pripovijeda se o )olumbinu#lik i=
komedije dellXarte' i ?ans[urstu#lik i= njemake pue lakrdije' koji su brodski birtai. =nose
se njihove =gode i alu=ije na konkretne prilike. $idaskalije su pisane latinskim je=ikom,
rijetko hrvatskim je=ikom. Ianrovski je drama heterogena- kolska drama i puka lakrdija,
ra=liite tradi(ije#1avlii'-usmena knjievnost, (rkveno govornitvo, tradi(ija latinske
knjievnosti,Jpak nije tipina kolska drama, vie =abave i smijeha, vie se vodi rauna o
publi(i nego uiteljima
-tiskane drame, ali nemamo potvrda o i=vo!enjuA
1. van 0elikanovi-s talijanskog preveoA
1. 1rika=anje rasputene keri, poslije velike pokorni(e sv. ,argarite i=
)ortone, 1+8/.
@. Sveta Su=ana, divi(a i mueni(a, 1+8<.#knjiga se i=gubila'
<. Sv. 3ere=ija divi(a, duna reda karmelitanskog, 18/"., ;sijek, posthumno
@.-leksandar 3omikoviA &osip po=nan od svoje brae. 1+C1.
<. 7rgur 9evapoviA &osip, sin &akoba patrijarke, 18@/., 6udim
". &osip 1avieviA knjiga dramaA 3ragedija#ne po=najemo tu knjigu', 1+85., ;sijek, 1avievi
bio *ranjeva(, gvardijan, pisao nabona djela
E drama-1 u rukopisu i i=vo!ena#&udit, vitriY ?olo*ernis' i 5 tiskanih
1. 0-4 058)-4;0:
1. S0. ,-.7-.3- % );.3;45- prijevod s talijanskog predloka 1iera 1aola
3odinija, pisana pro=om u < ina, umetnute @ krae pjesme pisane 8-er(ima. $rama je
posveena sv. ,argariti koja je bila klarisa#*ranjevka treoretkinja', ro!ena je u 1<.st., a
poetkom 18.st.#1+@8. kanoni=irana' postala sveti(om. 7ovori se o ,argariti prije i poslije
obraenja. ,argarita je bila od 18 do @+ godina ljubavni(a vanova, on je odba(uje, a i
roditelji, !avao se uka=uje te kae ,argariti da ubije vana, borba an!ela i vraga-an!eo
pobje!uje-,argarita se preobrati i ode u samostan. 4e =namo je li drama prika=ana, ali neto
bi moglo signali=irati da je 0elikanovi prevodio radi i=vo!enja-Uvelik broj didaskalija
#najvie od svih navedenih drama'. 1ostoje \ part monolo=i-monolo=i sa strane-kad se lik
nala=i na s(eni s vie likova, a i=govara neto to kao ostali likovi ne uju. 4a kraju drame, u
1E. pri=oru, didaskalija u kojoj je preveo i ra=miljanje o tome kao postaviti s(enu-an!eli bi
trebali, ali mogu i skladnopivao(i
1<
@. S0. S2%-4-- prvi i posljednji koji je o toj drami neto rekao bio je srpski kroatist
)olendi, i= teksta se vidi da je on tekst imao#naslov, broj strani(a, utvrdio predloak po
kojemu je drama nastala', ali ne navodi gdje ju je naao. 4ije rije o biblijskoj sv. Su=ani o
kojoj pjevaju ,. ,aruli i ,avro 0etranovi#@ star(a pokuavaju napastovati Su=anu pa je
optue da se ona njima nudila- obrani je djeak $anijel'. .ije je o Su=ani koja je stradala u <.
st. =a vrijeme (ara $iokle(ijana i njegovih progona.
<. S0. 35.5%&-, $0D--18/". u ;sijeku, govori i o obiajima 0elikanovieva
doba. 1ria moe biti korisna svakom roditelju pri odgoju enske dje(e. 9itanje ljubavnih
romana, svjetovnih knjiga, roman(a te vitekih romana opasno je =a ovjeka jer dola=e ravno
i= pakla. 3rivijalna knjievnost se ra!a u 18.st.- interes =a itanje kod srednjega sloja, knjige
koje nisu teke, a pripadaju literaturi. 1redgovor govori o so(iolokim okolnostima. Sv.
3ere=ija po=nata je panjolska sveti(a 3ere=ija -vrilska koja je 15@8. godine umrla, a
poetkom 1+.st#1E@@.' kanoni=irana. $rama je prijevod s talijanskog je=ika, autor talijanske
drameA 1ier Bran(es(o ,ina((i]minai^. ma malo didaskalija, svega C, a esti u 3ere=ijini
monolo=i-U nije =a i=vo!enje prevodio ve =a itanje. 2=rok 3ere=ijina duhovna pada itanje
je ljubavnih romana, pjevanje svjetovnih pjesama i ra=govori kod teta 8i=e. )njiga je
namijenjena roditeljima enske dje(e. $rama je sporijeg ritma, a 3ere=ija be= pravog motiva
odla=i u samostan.
@. -85)S-4$-. 3;,);0:A jedina drama &;S1 1;%4-4 ;$ S0;&5 6.-:5, 1+C1.
u $ivaltovoj tiskari. 3ema nije toliko =animljiva jer je puno puta obra!ivana, ali 1. put se
spominje lik &osipove supruge imenom -senata-u 6ibliji se spominje samo na jednom mjestu,
a -senata je bila ki 1uti*ara#sveenika'. 2 3omikovievoj drami -senata ima vanu ulogu-
kao &osipova savjest#braa ele hranu, &osip se dvoji jer su ga braa prodala, -senata stalno
ispituje, primjeuje nesklad kod &osipa'. 4e obra!uju se doga!aji i= apokri*a- 1uti*arkino
=avo!enje, ve je ovo drama u &osipovoj dui-kako oprostiti-te je bli=ak itatelju. .ije je o
prijevodu drame 1ietra ,etastasija kojeg su u 18.st. prevodili, ali sve je ostalo u rukopisu,
jedino je 3omikovi i preveo i tiskao.
<. 7.72. 950-1;0:A &;S1, S4 &-);6- 1-3.&-.)5-ni po temi ni u
dramaturkom smislu nije =animljiva-=apleta gotovo da i nema. %animljiva je i= kulturolokih
ra=loga- drama u 1< mjese(i i=vedena pet puta#181C. tri puta, 18@/. dva puta-tada i
tiskana'.Svih pet puta i=vedena je u 0ukovaru, dva puta u *ranjevakoj samostanskoj dvorani,
a tri puta u dvoritu. Sudjelovalo je </ gluma(a-me!u njima i " djevoji(e-prvi put u
dopreporodnom ra=doblju pojavljuju se " djevoji(e#ene'- pri se put glumi(e pojavljuju na
s(eni. 7lum(i su bili vukovarski studenti bogoslovlja, a ra=log pisanja bilo je i=vo!enje u
*ranjevakom samostanu prigodom dolaska biskupa !akovako-srijemskoga 5merika )arla
.a*aja. 1et puta je i=vo!enaA prvi put =a biskupa 5merika 18.+.181C., drugi put 1C.+.181C. =a
sve ostale, trei put @@.+.181C., etvrti put 1/.8.18@/., a peti put 1@.8.18@/.godine.
2 samostanskom dijariju =abiljeeno da se taj doga!aj nee tako lako =aboraviti.
1rva i=vedba-dijarij *ranjevakog samostana u 0ukovaru =abiljeio kao su glum(i i glumi(e
bili obueni u istonjaki#ne =namo to to =nai' skrojenu odjeu- kostimi su bili raskoni, a
osobito enski#-senata, dvije nje=ine slukinje i 1uti*arka'. 1redstava je trajala tri sata, a u
glumi se istaknuo gluma( koji je glumio &osipa#0aso $imitrijevi koji je imao 11 godina'
Struktura drame-1. popis likova i gluma(a, @. uvod-@ prologa#1. prolog svi glum(i, a @. vile
$almatinka i Srimka-u prolo=ima se raspravlja o pitanjima versi*ika(ija-kvantitativni ili
silabiki pisani stihom', <. predgovor-u pro=i ispripovijedana pria o &osipu, ".=apoinje
drama, sastoji se od ula=a#inovi drame', a svaki in poinje autotematinim
komentarom#ukratko se govori to e se u inu dogoditi'. 1rije teksta drame donesen je
1"
gla=beni umetak s notama#ne =na se jesu li postojee note ili su skladane =a tu priliku'- skupa
pjevaju svi koji sudjeluju u inu.
)njievno-povijesno =naenje drameA
1. na poetku 1C. st. u drami se oblikuju ideologemi ilirskog jedinstva#nakon toga
slijedi 7aj i ilirski pokret-ideja propala, 7aj nije slavno =avrio'.
@. u prolo=ima se rjeavaju neka metrika pitanja-koji je metriki sustav pogodniji-u to
vrijeme neki jo piu latinskim je=ikom-,.1.)atani-jedini slavonski klasi(ist
<. u drami prisutna stajalita o *unk(iji knjievnosti- knjievnost ne smije imati samo
utilitarno, mora se rukovoditi nekim literarnim pravilima
1o anru je kolska drama, a po temi konven(ionalna. 9evapovi, uplitanjem gore nabrojanim
pod 1., @. i <., =au=ima posebno mjesto u nabonoj drami
5.6ALJIVA I SATIRINA DJELA U STIU
-nemaju osobitu estetsku vrijednost, vani u kulturolokom smislu jer govore o pis(u i dobu
svoga nastanka
-sve sastavke napisali sveeni(i#kao da su ivjeli dva ivota-javni i ne*ormalni'
-svi su ostali u rukopisu#aljivi su'
1. -4324 0-4;H:A Slinorini natpis groba %vekanovog
@. 0$ $;H54A &eka planine, 1oslani(a popu &ovanu
<. -$-, 3-$&- 68-7;&50:A 1jesnik putnik #obra!en u <.nastavnoj (jeliniP'
". &;S1 S31-4 .58);0:A 9estitanje godovno
5. -4324 &;S1 32.);0:A %e(a priponi=na tuba
E. -$-, B81;0: ?58$543-8S)A 3uba gro!a negrinoga, .a=govor priprosti ili
0rtlar se s povrtaljem ra=govora
1. -4324 0-4;H:A S894;.94 4-$1S 7.;6- %05)-4;0;7
-nije tiskano =a vrijeme njegova ivota, prvi put tiskano 181@. godine anonimno i be= mjesta
tiskanja
-ovo je jedino vanoievo aljivo-satirino djelo koje po=najemo, pisao ih je sigurno jo i
objavljivao u kalendarima
-Slinorini nadpis groba %vekanovog rugali(a je usmjerena protiv stvarne osobe
-vanoi je bio *ranjeva(, lan *ranjevakog samostana u 4ai(ama
-u djelu se spominje )lokoeva(
-*ra %vekan se osvetio =a napisano djelo pa -.vanoi morao napustiti 9a!avi(u te odla=i u
Hte*anje, ali kao =bog bolesti
-pjesma napisana u E-er(ima u *ormi grobnog natpisa, kao pie ono to e *ra %vekanu pisati
na grobu. %vekan je =aspao ispod kruke i usnuo svoj epita*-volio snae, vino, pjesme-bio
poput sekularne osobe, a ne *ranjev(a> ra=bolio se, morali ga klistirati, ali on i dalje nastavio
po svome, pred smrt se eli ispovijedati, dola=i vrag i s njim sklapa ugovor, popije vino pa se
ipak ispovijedi te umre-U ipak mu biva oproteno
-u pjesmi mnogo konota(ija ne ra=umijemo
-u ono je doba, kada je pseuduepita* nastao, *ra %vekan bio sveenik koji se odavao jelu i
piu, a danas nam *ra %vekan moe biti i simpatian =bog svojih ljudskih osobina-mana i
vrlina jer nitko nije savren. %vekan se ne odrie samoga sebe-on je hedonist i iskoritava ono
to mu ivot nudi, iskoritava dan #Darpe diem', ali i ivot vako-smrt onako
15
@. &;S1 S31-4 .58);0:A 95S33-4&5 7;$;04;
-parno rimovani osmer(i,#O-18/1.', 1811. prvi put objavljeno anonimno u kalendaru>
spomenuo ju je ,.1.)atani> =a pjesmu se nije =nalo do 1C5". kada ju je 3omo ,ati
pronaao
-pjesma nastala kao re=ultat .elkovieve potrebe da i=ruga estitarske obiaje
-)limbok ide kod -ne u 0inkov(e, dola=e ra=liiti gosti koji imaju pravoslavna imena, -na
nudi veliku broj jela#stranji(a od patke> neka jela postoje i danas> prije se sve iskoritavalo-
sule#hladetina, luevina''
-pjesma kulturoloki =animljiva, blaga ironija prema slavonskoj rastronosti#kao to i ,-.
govori o pirovima'
-pjesma vana kao prilog slavonskom humoru
<. -4324 &;S1 32.);0:A %5D2 1.1;4%4- 32I6-
-18/@. pjesma nastala, u *ormi lamenta#personi*i(irano i tui se-tako i =e('-u ovoj pjesmi to
ironino
-=e( se ali to je on slab i ma=an, svi ga progone radi kr=na i mesa, na kraju =e( govori o
onome to mu se radi poslije smrti
--.&.3urkovi napisao i < pobone pjesme te dijarij u kojemu je najvei dio =abiljeki
posveivao hrani#u hrani se uivalo'
-=animljiva pjesma jer ju je napisao ili preradio sveenik
-kulturoloki-obli(i =abave koji su se i=gubili
". 0$ $;H54A 1;S8-4D- 1;12 &;0-42
-najvulgarniji sastavak, osmer(i, 1+E/-ih godina nastala. 3omo ,ati =nao =a poslani(u, ali je
nije htio objaviti jer je mislio da je sastav prevulgaran, pregrub
-autogra* nije sauvan, samo prijepis i= 1C.st.-18<5. godine . 6rli =abiljeio i u=rok nastanka
1oslani(e
-&ovan-pravoslavni sveenik, a 0id katoliki. 6ili su prijatelji, a &ovan je pretjerao u
podbadanju $oenu da je odve prisan sa svojim slukinjom, 0id se prijetio da e mu vratiti
=a to, podbadali su jedno drugo, $oen napisao 1oslani(u i ra=dijelio je okolo. &ovan odla=i u
1akra( i tuio se vladiki =a $oena pa vladika alje tubu biskupu
-gnjat -loj=ije 6rli pie da je 1oslani(a upravo i= %agrebake biskupije proirena
-0id $oen preao mjeru donjeg ukusa- loe govorio o 1oi, eni &ovanovoj, da je runa,
prljava> dje(u i=rugao-jedna je malo-malo trudna, a be= mua, kerku ,ariju optuio da je
bludni(a i da lijee s duhovni(ima
-u (ijeloj dopreporodnoj knjievnosti 1oslani(a je najvulgarnija
-otvoreno vrije!anje
5. -$-, B81;0: ?58$543-8S)A 32I6- 7.;IF- 457.H4;7-
-pjesma slina %e(u priponi=na tuba> pisana 8-er(ima, aabb, katrene, i=ala anonimno 18@@.
u $ivaltovoj tiskari
-parodija lamentaA gro!e se tui jer mu kidaju =aperke, gro=dove koje poslije ga=e i (ijede
krv-U ali osveta ovjeku kada pone piti vino i napije se
-pjesma trebala upo=oriti na prekomjernosti alkohola#u 3vr!i bilo gostioni(a-) 3;12'
- vino ovjeku moe i pomoi-pjesma je svakako didaktina
E. -$-, B81;0: ?58$543-8S)A .-%7;0;. 1.1.;S3 8 0.38-. S5 S
1;0.3-8&5, .-%7;0-.-
-18@@. i=alo djelo koje se skraeno na=ivalo 6-H9;8-4
-anrovski neodredivo i neusporedivo s ostalim
1E
-preteno 1@-er(i s leoninskom rimom, ali se stihovi ne rimuju> ne dri se strogo 1@-era(a ve
koliko mu treba
-*ormalno djelo oblikovano kao dijalog- povrtlara s povrem-moralne pouke#ra=govara s
krastav(em o opijanju, s grahom o braku,J' 9ovjek sve to radi i =a sve ima opravdanja.
1ovre daje i prehrambene i medi(inske savjete.
-nema *abule, nema jasno eksponiranog pripovjedaa, ni junaka, veri*ika(ijsko arenilo,
moda najjednostavnije na=vati 539) );,154$& sa savjetima =a dobar i krepostan ivot
-djelo namijenjeno so(ijalno niskim slojevima
-ne sadrava literarnost> plemenita namjena
-Bilipovi je puno pisao, postio, pio samo kavu, bio dobar upnik, htio pomoi
-na =animljiv i aljiv nain eli ovjeka poduiti
7. FIKCIONALNA I NEFIKCIONALNA DJELA U PRO#I
- stih bio glavni medij, pro=om jedino administrativni spisi i teoloka djela
-pro=a se tek kasnije koristi u knjievnosti, a Henoa kanoni=irao pro=u kao umjetniki medij
iako se pro=a i prije provlaila#u pukim kalendarima kratki pro=ni sastav(i'
-krajem 18.st i poetkom 1C.-prije ovjek nije pripovijedao o sebi u 1.li(u jednine, tek od
1+81.#djelo spovijesti' svijest da se moe napisati knjievno djelo upotrebljavajui &-.
-utobiogra*skih pro=nih tekstova ba i nema-bilo ih je, ali su se i=gubili
-,.1.)-3-49: opisao svoj ivot od ro!enja do smrti, ali se autobiogra*ija i=gubila. Samo
se jedna )atanieva pjesma sauvalaA S3.1S )-3-4D? #.od )atania'-u stihovima
opjevao doga!aje i= ivota
--.&.32.);0:-pisao $&-.&-neto kao autobiogra*ijsko, ali je dnevnik-kronika. ;n je
sveenik, ali dnevnik ne pie kao sveenik ve kao kroniar-pie i= dana u dan o privatnim i
javnim doga!ajima
B)D;4-84--,.-..58);0:-#djelo 5=opove basne, ali ih nije objavio'objavio je 45)
&5 S0-H3-, u ;sijeku 1+C5., pro=om pisano. .elkovi sabrao poune prie s poantom koja
je uvijek ovjeku trebala posluiti kao nekakav vodi. %nao se po=vati na Di(erona i )atona, a
nekada =nao govoriti jedna ena, neki momak Qupotrebljava ili konkretni autoriteti ili ope
odredni(e. 2 predgovoru je naveo i objasnio svoju poetiku- poput pele ide sa (vijeta na
(vijet i u=ima ono najbolje-tako i on u=ima ono to je Vprobitano =a naum moga imenaW. )ad
pela ne na!e meda ne nagrdi (vijet, tako i on ne grdi knjige u kojima ne nala=i
poti(aja#u=ora'.
B)D;4-84---$-, 3-$&- 68-7;&50:-3omo ,ati malo o njemu pie.
4ajvanije mu je djelo ),) 4);& );)4 )45%&-4S) $;7-F-& $.27,
%-,8&-,- ?-S4;03 i= 1++1. godine, prijevod s *ran(uskog je=ika, o seljaku )imki
koji lijepo ivi od svog rada na =emlji, a u slobodno vrijeme ita )on*u(ijeve ope mudrosti.
Seljak osiromai i ne moe vie raditi na =emlji, opie svoj ivot, to do!e do kralja kojega
potakne da pokuava osigurati svima jednaka prava. 2 ovoj se knji=i a*irmira rad na =emlji,
uenje, ljudska ravnopravnost, po=itivne demokratske vrijednosti, ideje o so(ijalnoj pravdi,
mudrom vladaru,J
45B)D;4-84---85)S-4$-. 3;,);0:A I0;3 153.- 058);7- D-.-
.2S&5, s talijanskog je=ika preveo biogra*iju, i=daje u ;sijeku 1+C". godine. 4e =na se to
je 3omikovia motiviralo =a prijevod o ruskom (aru, moda ruso*ilija. %animljivo da
3omikovi kae da je to prijevod s malim nadodanjima. 3omo ,ati, uspore!ujui prijevod s
originalom, =akljuio da 3omikovi nije nita nadodao ve i=ba(io dijelove koji su kritiki
gledali na (ara
1+
45B)D;4-84---4324 4-7_A S1S0-4&5 I0854&- 94 4-1;85;4-,
biogra*iju preveo s njemakog je=ika =a vrijeme 4apoleonova ivota. 1isano tokavsko-
kajkavskim govorom, a =animljiv je nadodatak- 4apoleonovo osobno ivljenje-njegovi
prijatelji i anegdote#kako je hodao, koje je je=ike govorio, &ose*ina-njegova prva drugari(a, o
rukopisu 4apoleona'
B)D;4-84--,-.34 12S3-:A 4$&-4S) ,2$.;%4-4-D, 6udim, 18@5.
1ustaji je bio major brodske regimente i prijatelj ,.-..elkovia#1++8. na &osipovo, ,-.
vodio vojsku, bio na ruku kod *ranjeva(a u 3vr!i i to samostanski dijarij =abiljeio, a bio i
,artin 1ustaji'. $jelo ndijanski mudro=nana( nastalo 181<., prijevod s eng. 8etters to his
son#1isma njegovu sinu', autor 1hilipe $ormer
-181<. preveo, ali joj nije dao taj na=iv ve ,5H3.&- 28&2$4;7 I08&54&5, nije i=dao
=a svoga ivota, i=dao je ,artin &aji te promijenio naslov u ,2$.&-4S)
,2$.;%4-4-D -struktura-&ajiev predgovor, popis pretplatnika#gnjat -. 6rli, -ntun
4agM,J', pjesma u 1@-er(imaA ;pisanje potenoga ovjeka, uvod u samu knjigu-1ustaiev,
1/ tematskih (jelina, svaka (jelina od senten(ija, mudrih i=reka, kratkih reeni(a. 1odruja
koje obuhvaaA ovjekove obve=e prema sebi, enske dunosti openito, obve=e lanova
obitelji prema drugim lanovima, obve=e pojedin(a prema drutvu,J uvijek itatelja podsjea
na odanost prema 6ogu i blinjima, itatelja se podsjea da mora biti hasnovit#koristan'
svojoj druini
-pojava pro=nih *ik(ionalnih#tri' i ne*ik(ionalnih#dva' djela =nak su da se stih povlai pod
pro=om i da se itateljska publika raslojila
-*ranjev(i i isusov(i, ,-.-pro(esi obuhvaaju jedno-a*irma(iju =nanja, knjiga u Slavoniji
korisna krajem 18. i poetkom 1C. st., nekada nautrb esteti(i, pis(i se prilago!avali
itateljima i knjiga se pisala i= sr(a

18