1

Migracije- su eminentno multidisciplinarno podruje istraivanja.

Neke discipline su neposredno zainteresirane za studij migracija a druge tek posredno i djelimino.
Medju prvima su: geografija,demografija,antropologija,ekonomija,urabno i ruralno planiranje te
sociologija.
- Geografi se ponajprije bave prostornim varijacijama migracija, ali ukljuuju u svoja
razmatranja i neka pitanja uzroka i posljedica migracija, kako za mjesto porijekla tako i za
mjesto doseljenja. Migracijama se posebno bavi ekonomska geografija koja ispituje uplive
migracija na fiziki krajobraz, nain koritenja zemlje, gospodarske i drutvene aktivnosti.

- Demografija ljudske migracije se javljaju kao jedna mehanika od tri sastavnice kretanja
stanovnitva, uz ferilitet i mortalitet kao organska kretanja. Demografi su zainteresirani za
ruralno-urbane migracije i njezine implikacije.

- Antropologija antropolozi su zajedno sa arheolozima utvrdili velike migracije homo sapiensa
prije nastanka civilizacije. Antropologija ispituje etniki sastav, obiljeja rasnih i drugih
kulturnih skupina migranata u usporedbi spram domaeg stanovnitva i njihove medjusobne
odnose prilagodjavanja te rezultate mijeanja.

- Za urbane planere migracijski procesi ponekad stvaraju velike probleme osobito kada se radi
o neoekivanom masovnom priljevu imigranata. To se odnosi na unutarnje ruralno-urabne ali i
vanjske migracije.

- Migriranje ljudi ukljuuje i ekonomska pitanja. Prvo i zdravorazumski se ini da ljudi
naputaju svoja mjesta ii zbog neke prisile ili zbog probitka u potrazi za boljim ivotnim
uvjetima. Drugo prelazak migranata iz jednog mjesta u drugo dovodi do dalekosenih
ekonomskih posljedica na obje strane. Ekonomisti istrauju uticaj razine prihoda, mogunost
zapoljavnja na unutarnje i vanjske migracije.
DEFI NI RANJ E MI GRACI J A
Kretanje u prostoru ili teritorijalna mobilnost, nesumnjivo je nadredjui subordinirani pojam u
definiranju migracijskog fenomena.
G.Standing upozorava da teritorijalna mobilnost kao svoje sastavnice ukljuuje etiri dimenzije koje
se esto brkaju i ne razlikuju a vane su za bolje razumijevanje ireg fenomena mobilnosti i posebno
migracija. To su promjene vezane uz ljude u pokretu, a tiu se prostora, prebivanja, vremena i
aktivnosti.
1. Pojam mobilnosti implicira fiziko kretanje od jednog mjesta do drugog
2. Drugi aspekt kretanja kroz prostor ili podataka i registara stanovnista.
3. Treci apsket populacijskog kretanje je temporalna dimenzija.
Definicije migracija:
Baker (1960.)- po kome je migracija in iseljenja iz jedne prostorne jedinice u drugu.
Harold Sounders (1956.)- govori o migracijama kao '' o onim kretanjima kojima ljudi pojedinano ili
kolektivno mijenjaju svoje mjesto prebivanja''.
M.Wagner (1989.)- migracija je svaka promjena glavnog boravita neke osobe.
Nowonty ( 1970.) ''svaki prelazak osoba na drugo mjesto'' smatra migracijom.
2

D.Wrong- smatra da se termin migracija obino upotrebljava generiki....za oznaavanje vie ili
manje premanentne promjene boravita.
- Migracija se u irem smislu definira kao permanentna ili polupermanentna promjena mjesta
boravka.
- Migrant se obino definira kao seljitelj koji mijenja politko podruje svog uobiajenog prebivanja.
Kljucni element definiranja migracija: tajnost, polutrajnost ili relativna trajnost.
Prema New Webster's Dictionary migracija je :
1. Akt ili neki sluaj preseljenja iz jedne zemlje,regije ili mjesta u drugu
2. Akt ili neki sluaj preseljenja iz jednog podruja u drugo u potrazi za radom.
Dictionary of Sociology: Migracija je oblik populacijskog kretanja koji tijekom kulturne evolucije
slijedi disperziju. Sudionici su dovoljno napredni u ekonomskoj kulturi,inteligenciji i zemljopisnom
znanju tako da su svjesni prave destinacije. Kretanje je planirano,svrhovito i namjerno.
Iz socioloke perspektive dodaje se jedna nadodrednica po kojoj ljudske migracije nisu tek in nego i
proces. Taj se proces oznaava dalje s nekom od pododrednica:
a. Drurveno strukturalni (pred)uvjeti migracija;
b. Drutveno-strukturalne posljedice migracija;
c. Donoenje odluke o migriranju temeljem izvornih vrijednosnih orijentacija migranata;
d. Promjena vrijednosnih orijentacija miranata u procesu migriranja;
Migracije kao proces mogu se konceptualizirati i u smislu serije faza ponaanja.
Standing razlikuje sedam distinktivnih momeenata u kojem se moe nai svaki pojedinac:
1. Bez pomisli na migraciju
2. Pomisao na migraciju ali odbaena (za neodredjenu budunost,privremeno,temeljem
mogunosti)
3. Namjeravana/planirana migracija ali vrijeme i odredite nesigurno
4. Migracija u tijeku
5. Migracija zavrena
6. Migracija provedena i ponovljena
7. Migracija provedena povratak u podruje porijekla ili mjesto prethodnog prebivanja
TI POLOGI J A MI GRACI J A
Migracijske klasifikacije i tipologije se i same mogu klasificirati ili tipologizirati u tri grupe: ope,
univerzalne i posebne.
- Jedna od najjednostavnijih i najpostojaniji univerzalnih lasifikacija dijeli migracije na
dobrovoljne i nedobrovoljne odnosno prisline i dobrovoljne. Slinu podjelu predlae
P.George razlikujui kretanja stanovnitva iz potrebe ili nude gdje ekonomski poticaji ostaju
u pozadini.
- Slina je podjela na ekonomske i neekonomske za koju ne mozemo nai izvornog autora ali
se esto spominje. U modernim migracijama ekonomski motivi esto su isprepleteni za s
politikim, vjerskim i dr ne-ekonomskim poticajima za migriranje.
- Jednodimenzionalna dvolana podjela odnosi se na vanjske i unutarnje migracije. Misli se
na migracije unutar i preko drzavnih granica.
Postoje jo neke dvolane klasifikacije. Prema kriteriju razdaljine na kratku i dugu razdaljinu ili
vremenu tranja na dugorone vs.periodine i sezonske.
3


S obzirom na trajanje E.Kant razlikuje:
- Privremene ili sluajne
- Trajne ili periodicne
- Definitivne
Klasificiraju se prema volumenu na ( Sinha i Ataullah):
- Masovne
- Umjerene
- Slabe
Isti autori iz prostone perspektive dijele migracije na:
- Interkontinentalne
- Medjunarodne
- Unutardrzavne
- Lokalne
Pored opih i univerzalnih postoje i jednodimenzijske kao i viedimenzijske primjerice:
Smith unutarnje migracije dijeli na etiri grupe:
- Migracije iz sela u grad
- Migracije iz grada na selo
- Migracije iz jedne provincije u drugu
- Migracije iz jednog sela u drugo

S obzirom na polazite i dolazite migranata (S.Amin);
- Ruralno-ruralne
- Ruralno-urbane
- Urabano-urbane
- Urabano-ruralne
Najstariju poznatu klasifikaciju migranata predloio je E.Ravenstein-temelji je na predjenoj
razdaljini:
- Lokalni migrant
- Kratko-putujui migrant
- Dugo-putujui migrant
- Postupna migracija
Klasifikacija migracija koja poiva na dvije ili vie odrednica. Tako N.Gonzales klasificira migracije u
pet kategorija: sezonske,privremene nesezonske,povratne,kontinuirane i trajno naseljavane.
J.Isak polazi od podjele na slobodne i prisilne razlikujui medju prvima sezonske,nomadske,
privremene i trajne a medju drugima izbjeglice, robove i transfer drutva.
Svakako je preciznija klasifikacija Goulda i Protheroa koja ponajprije uopava migracijska iskustva
Afrike zahvaene industralizacijskim promjenama. Oni izvode dva niza podtipova odredjeni ili
prostorom ili vremenom. Prvu skupinu ine: ruralno-ruralne,ruralno-urbane,urbano-
urbane,urbano-ruralne.
Drugu skupinu ine: dugorone,periodine,sezonske,trajne,dnevne i neredovite.
4


Relativno jednostavnu klasifikaciju savremenih medjunarodnih migranata predloio je Appleyard:
- Permanentni
- Privremeni radnici na ugovor
- Privremeni profesionalni tranzitanti
- Privremeni ili legalni radni
- Trazitelji azila
- Izbjeglice

H.P. Fairchild ukrtanjem dva kriterija dobio je cetiri tipa migracija: invaziju,osvajanje,kolonizaciju
i imigraciju.
Petersen izluuje pet irokih klasa migracija:
- Primitivne
- Prisilne
- Prinudne
- Slobodne
- Masovne

Primitivne migracije obiljeavaju besciljna kretanja cijelih skupina ljudi u prostoru,to je primjerno
oznaeno njemakim terminom Wanderung (Lutanje naroda)
Nedobrovoljne migracije Petersen dijeli u dvije kategorije: prisilne i iznudjene.
Iznudjene mgracije su one kod kojih migranti zadravaju stanovitu samstalnost u odluivanju hoe li
ostati ili e otii u potragu za sigurnijim utoitima.
O prisilnom naputanju doma govori se onda kada migranti nemaju vie nikakvu priliku odluivanja.
U slobobodnim migracijama odluujui element je volja migranta.
Migracije postaju kolektivno ponaanje i njihova glavna karakteristika je masovnost i Petersen ih
naziva masovnim.
MODELI MI GRACI J A
Konstrukcija modela pripada maldjem obliku konceptualizacije u soc.migracija. Postoje razliita
shvatanja o metodoloko-konceptualnoj naravi modela. Za jedne je model po sadraju
nedeterminirajui, isto formalan sistem apstraktno logikih odnosa. Za druge ba suprotno
model je teorija u formaliziranom obliku.( Nowonty 1970.)
S.Stouffer koncipirao je (1940.) model intervenirajui prilika: broj osoba koje prelaze odredjenu
razdaljinu direktno je proporcionalan broju povoljnih prilika na toj predjenoj razdaljini a
obrnuto proporcionalan broju intervenirajuih prilika. Povoljne prilike mogu biti slobodna radna
mjesta i prazni stanovi. U revidiranoj verziji svog modela Stouffer je uveo (1960.)novu varijablu-''
konkurirajue migrante''.
U gravitacijskim modelima razdaljina se stavlja u odnos s faktorima gravitacije, kako je to
formulirao jedan od autora (Olson): kao to se roba kupuje na najbliem mjestu koje ih nudi,
potencijalni migrant prvo odluuje koji tip mjesta moe najbolje zadovoljiti njegova oekivanja.
MIGRACIJSKI PODACI I INFORMACIJE
5

Studij migracija kao i drugih drugih drutvenih fenomena, uveliko ovisi o rapoloivim podaicima iz
razliitih izvora.
Zbog svoje sloenosti i multidisciplinarsnosti migracije kao predmet istraivanja, podaci i informacije
relevanti za njihovo objanjenje i razumijevanje mogu imati vrlo razliit krakter: popisni podaci,
nalazi emipirijskih anketnih istraivanja, historijski dokumenti i podaci, ekonomski
parametri,putopisi, novinski lanci, osoobni dokumenti.....
U uem smislu migracijski podaci se mogu svrstati u tri grupe: stalni, anketni i podaci derivirani iz
popisa stanovnitva.
Pod stalnim podacima misli se na kontinuirano i slueno praenje nekih ili svih aspekata preseljenja
ljudi. Veina kvantitativnih podataka o migracijama, osobito za potrebe medjunarodnih usporedbi
izvode se iz redovitih popisa st. Popisi uglavnom u veini zemalja osiguravaju dvije vrste migracijskih
podataka: mjesto rodjenja i razdoblje preseljenja. Prva vrsta obino se sastoji od tablica koje
pokazuju sadasnje mjesto boravka i mjesto rodjenja svakog pojedinca neke zemlje. Veinu korisnih
podataka i informacija za neku empirijsku studiji istrazivaci su prisiljeni prikupljati ANKETNIM
ISPITIVANJIMA ILI INTERVJUIRANJIMA RESPODENATA.SELEKTI VNOST MI GRACI J A
Rane studije uglavnom demografsek bavile su se ponajprije pitanjem selektivosti i diferencijacije u
migracijama. Ispitivao se odnos dobi,spola,rase, razdaljine, obrazovanja i dr spram migracijama.
Poevi od Ravensteina ako ne i prije istraivai su ustanovili da su migracije selektivne.Treba odmah
istaknuti da je potraga za univerzalnih selektivnim obiljezjima migranata zavrila neuspjehom osim
kada je rije i dobi. Dobna selektivnost odnosi se na veu migratornost starijih adolescenata,
dvadesetogodinjaka i mladjih tridesetogodisnjaka. Od drugih obiljezja migranata na slektivnost su
najee testirani spol,obrazovanje, zanimanje il pak pojedini aspekti ivotnog ciklusa i karijere. Opa
uvjerenja da su mukarci skloniji migriranju nego ene. Kako bi bolje objasnili sklonost migriranju
sociolozi su kombinirali demografske faktore poput dobi,spola, branog statusa s veliinom obitelji,
vlasnikim statusom i etapom u ivotnom ciklusu
POECI I RANIJA ISTRAIVANJA MIGRACIJA

Velikani drutvene misli 19.st i migracije
Medju najistaknutijim teoretiarima Robert Thomas Maltus .
Karl Marx je osudio Maltusa za reakcionarno stajalie po kome su bijeda, pomor i rat neizbjene
posljedice populacijskog rata. On je za siromatvo okrivo kapitalistike poduzetnike i njihoi pohlepu
za maksimalnim profitom, zbog ega namjerno odravaju niske nadnice , a vlasti za istjerivanje
seljaka sa zemlje i dr.migracijska kretanja.
Emil Dirkem tretrao je migracije kao jedan od imbenika koji su dovdeli do sloma tradicionalnih
zajednica, dotada odravaih na naelima ''mehanike solidarnosti''. Prijelaz na ''organsku solidarnost''
utemeljen je na drutvenoj podjeli rada i ekonomskoj medjuovisnosti, esto je praen pojavom
''anomije'' odnosno kolapsom zajednikog sustava vrijednosti koje ljude dri zajedno a to onda potie
migracije.
Veber zajedno s Marksom i Dirkemom dijeli prevenstveni interes za posljedice industrijalizacije i
uspona kapitalizma. Za njega su migracije vie sluajan imbenik koji stvara nove drustevene klase i
grupe etnikog statusa. U 19. st migracije nisu bile u sreditu velikih teoretiara.
RAVENSTEI NOVI ZAKONI MI GRACI J A
Do pred kraj 19.st vladajue je miljenje bilo da migracije ne podlijeu nikakvim pravilima ili
zakonima. Slavni izvjeta Ernesta G. Ravensteina objavljen je 1885.godine kao lanak u asopisu
Jurnal of the Royal Statistical Society pod naslovom ''Zakoni migracija'' a temeljen je na analizi
6

britanskog popisa st.iz 1881.godine. Ravenstain je izraunao ospeg migracija u V.Britaniji i ustanovio
zakone koji odredjuju te migracije. Drugi lanak pojavio se u istom asopisu 1889.godine i u njemu
autor prezentira podatke za nekih dvadesetak zemalja.
U svom drugom radu analizu je proirio na Evropu i Sj. Ameriku. Ravensteinovi suvremenici otro su
kritizirali njegove nalaze, osporavajui da je on formulirao i uveo zakone. Ipak njegove teze su
izdrale kuenju vremena i jo dugo su bile poticaj istraivaima migracija.
GRANIARSKI MELTING POT F.J TURNERA
1893.godine mladi povjesniar Jackson Turner je odrao pred Amerikom historijskom asocijacijom
referat pod naslovom '' znaaj granice u amerikoj povijesti''. Turner se dotad suprostavio
neprijepornom miljenju da su amerike institucije izvedene iz tradicionalnih anglosaksonskih (i
eventualno germanskih) izvora.
Od 1930. Godine Turnerova teza doivljava sve otrije kritike. Treba svakako primjetiti da se model
''Turnerovog graniarskog lonca za topljenje'' tie iskljuivo tzv. ''starog useljenitva'' iz Sjeverne i
Zapadn Evrope koje se po svojim kulturnim i fizikim obiljejima malo razlikovalo od
anglosaksonske jezgre.
Turnera obino ne svrstavaju medju migracijske teoretiare premda on to zasluuje, barem uvjetno
svojom verzijom amerike asimilacije ''graniarskog lonca za topljenje''. Prvi je pristupio migracijama
ponajprije unutarnjim za industralizaciju V.Britanije potom vanjskoj emigraciji.

R.E PARK I IKAKA KOLA
Kada je rije o soc.miracija se poela konstituirat s prvom amerikom sociolokom kolom poznatom
kao ikaka kola. Inicijalni akademski zamah dala je obimna studija Tomasa i Zaineckog
1918.godine. Autori su evidentirali veliku kulturni jaz koji je odvajao imigrantske roditelje od njihove
djece rodjene u Americi, zbog ega nastaje napetost u porodinom sistemu. Ovo je djelo zaslueno za
uvodjenje kvalitativne metodologije u soc.migracija.
ikaki istraivai koje je predvodio Robert Par bili su pod uticajem teorije evolucije Herberta
Spencers. Park je asimilaciju imigranata postavio kao kljuni problem amerike sociologije.
Teorijska analiza ikakih sociologa lei na dvije temeljne pretpostavke:
Prvo da imigracijski procesi ukljuuju tranziciju i usko povezane monokulturalne zajednice u
zemlji porijekla, u heterogeniju,segmentiranu i esto dezorganiziranu urbanu okolinu u novoj
zemlji. Drugo da imigranti u drutvo ulaze s dna piramide ekonomskog i socijalnog statusa.
Valja znati da Park pod pojmom asimilacije nije mislio na potupuno nestajanje etnikih(rasnih)
razliitosti. Ona se tie stanovite ''umjetne uniformnosti'' izmedju manjina i dominantnih grupa koja
moe prikriti razlike u vjerovanju,miljenju i osjeanjima.