IZMJERA TERENA S OSNOVAMA KARTOGRAFIJE

Geodezija (dijeljenje Zemlje) tehnika disciplina koja se bavi: odreivanjem x, y, z toaka

(poloaja), izmerom d!ina i njihovih smjerova na povr"ini Zemlje, izmjerom povr"ina dijelova Zemlje,
odreivanjem p!tanja i poloaja !mjetnih i prirodnih satelita nebeskih tijela# $ma primjern! ! svim
lj!dskim djelatnostima#
%ijeli se na vi"! i ni!# &i"a se bavi izmjerom Zemlje i izmjerom velikih teritorija (drava), a nia
detaljnom izmerom i takoer izmjerom ve'ih teritorija (do nivoa drave)# Geodezija ! "!marstv! spada
! ni! (eodezij!#
)arto(ra*ija je vje"tina izrade i reprod!kcije (eo(ra*skih, topo(ra*skih, pomorskih i dr!(ih karata# +o je
znanost metode obraivanja karto(ra*skih i (eo(ra*skih dok!menata# %o ,-# st# se nalazila ! okrilj!
(eo(ra*ije, a noviji poticaj za njen razvoj je sti(ao od (eodeta#
)arta ! staroj (eo(ra*iji sl!i samo kao pomo'no sredstvo, dok je ! (eodeziji krajnji rez!ltat rada#
.bjekt istraivanja ! (eo(ra*iji je iz(led, sadraj i znaenje pojedinih dijelova povr"ine Zemlje, dok je !
(eodeziji to izmjera Zemlje#
.bjekt istraivanja karto(ra*ije kao zasebne (rane je pretvorba ili transkripcija stvarnosti ! (ra*iki
prikaz ! ravnini, te sredstva i oblici karto(ra*sko( izraavanja# +a sredstva s! sistemi karto(ra*skih
znakova, a oblici karto(ra*skih izraza s! karte i srodni prikazi (pro*ili, relje*i, (lob!si###)
Zadatak karto(ra*ije pronalaenje najprikladnijih oblika i sredstava karto(ra*sko( izraavanja, kako bi
karto(ra*ski prikaz bio takav da ! korisnika moe "to bolje izazvati predodb! stvarnosti#
I GRUPA
1.Podjela kartografje !re"a o#jekt$ !rka%a&
+opo(ra*ska i tematska# +opo(ra*ska se bavi izradom posebnih pojedinanih topo(ra*skih karata, izvornih
(osnovnih) topo(ra*skih karata i izvedenih topo(ra*skih karata, a tematska karto(ra*ija izradom tematskih
karata#
Geodezija se bavi izmjerom terena, a zatim zajedno sa karto(ra*ijom vr"i izrad! i nadop!n!
izvornih (osnovnih) topo(ra*skih karata, dok se ostale str!ke bave dodavanjem in*ormacija na
topo(ra*ske karte zbo( izrade tematskih karata#
'.Podjela kartografje !re"a "etoda"a %rade&
)lasina i a!tomatizirana#
(.Podjela kartografje !re"a )a"je)&
&ojna, civilna, katastarska, planerska, atlasna, "kolska#
*.To!ograf+ke karte $ R,
/vi topo(ra*ski objekti (relje*, vode, ve(etacija, naselja, prometnice, (ranica) imaj! jednak! vanost#
-.Te"at+ke karte
0a njima je jedan od topo(ra*skih ili nekih dr!(ih objekata posebno istakn!t#
.snovne topo(ra*ske i tematske karte nastaj! kao rez!ltat izmjere topo(ra*skih objekata, opaanja,
mjerenja ili prik!pljanja podataka o temtskim objektima# .ne s! izravne karte za izrad! izvedenih
koje nastaj! (ra*ikom preradom ili (eneralizacijom izvornih, odnosno preradom izvornih
podataka ! nove kate(orije#
1jerenja terena (snimanje): ! vodoravnom (horizontalnom) smisl! 2340$15+6$74, !
visinskom (vertikalnom) smisl! 43+$15+6$74#
..Pred"et %"jere
8toke (x, y, z) 9 (:, ;, 0&)
,
8d!ine
8k!tovi
8povr"ine
8visinske razlike#
%va istovrsna objekta koja s! ! prirodi tlocrtno jednaki, bit 'e i na karto(ra*skom prikaz! jednaki#
<no"enjem na karto(ra*ski prikaz njihova imena dobiva se lak"e shvatljiv prikaz#
)valitativno oznaavanje identi*ikacija objekata# )vantitativno oznaavanje variranje visine
slova (naselja prema br# stanovnika), primjena brojanih vrijednosti (kote izohipsa), opis
topo(ra*skih podataka ili tipinih podataka krajolika (+!ropolje, Gorski )otar)#
/.0to je "jere)je1
1jerenje je sk!p post!paka ili poslova obavljenih radi odreivanja vrijednosti neke veliine#
1jeriti znai !sporediti veliin! koja se mjeri sa istovrsnom veliinom koja je !zeta (do(ovorena)
kao jedinica za !sporedb!# 6ez!ltat je =broj= koji kaz!je ! kakvom s! odnos! veliina koja se mjeri
i jedinica za !sporeivanje#
2.Mjer)a 3el4)a
1jerna veliina je svojstvo pojave, tijela ili neke tvari koja se moe razlikovati po koliini ili kakvo'i#
5.Mjer)a jed)6a
1jerna jedinica je veliina !tvrena do(ovorom s kojom se !spore!j! dr!(e istovrsne veliine, da bi se
prema njoj iskazale#
17.Kak3a "og$ #t "jere)ja tere)a1
1jerenja mo(! biti:
8jednake tonosti
8nejednake tonosti
1jeriti !vijek treba dva p!ta, radi kontrole i pove'ane tonosti# 2rva dva mjerenja s! obavezna, a
dr!(a dva prekobrojna#
%va osnovna pitanja kod vi"e mjerenja s!: koji i kakav rez!ltat treba !zeti kao de*initivan i ime
izraziti tonost pojedinih opaanja i tonost rez!ltata# < te svrhe se vr"i izjednaavanje mjerenja
kako bi se smanjio !tjecaj po(re"aka mjerenja, a prema princip! teorije najmanjih kvadrata, koj! je
razvio Ga!ss ,>-?# (od#
0a temelj! prvo( mjerenja ne moe se ocijeniti tonost post!paka mjerenja# +o postaje mo(!'e tek
ponavljanjem i !sporedbom rez!ltata odreenih !z priblino jednake !vjete#
11.Vr+te "jere)ja&
,# neposredna (mjerenje d!ljina)
@# posredna
hAd B t( C
D# !vjetna mjerenja
E k!tova trok!ta A ,FGH
1'.O 4e"$ o3+e !ogre8ke "jere)ja1
8o !reaj! za mjerenje (mjernom instr!ment!)
8o mjernom post!pk!
8o mjeritelj! (opaa!)
8o vanjskim !vjetima
8o dr!(im okolnostima#
@
/vaki rez!ltat mjerenja podlijee !jecaj! nesavr"enosti pojave koja se mjeri, mjerno( instr!menta i
mjerno( post!pka# +emperat!ra, tlak zraka, vlanost samo s! neki od !tjecaja okoli"a na rez!ltate
mjerenja#
<tjecaji osobnosti i sposobnosti opaa'a (koncentracija, !vjebanost, vid , sposobnost procjene)
takoer nis! zanemarivi#
1(.Vr+te !ogre8aka "jere)ja&
,# Gr!be (oma"ke)
@# /istematske
D# /l!ajne
1*.Gr$#e !ogre8ke
Gr!be po(re"ke posljedica s! zab!ne, nepanje, nemarnosti opaaa (po(re"ka oitanja, opaanje po(re"no(
cilja), izbora nepo(odno( mjerno( ili ra!nsko( post!pka ili zanemarivanje izvora po(re"aka#
+akve je po(re"ke mo(!'e izbje'i pove'anom panjom, odnosno ako se ve' do(ode mo(!'e ih je otkriti i
eliminirati !z pomo' kontrolnih mjerenja i statistikih testova#
1-.Sl$4aj)e !ogre8ke
/l!ajne po(re"ke posljedica s! o(ranienih mo(!'nosti lj!dskih osjetila, nepredvidivih sl!ajnih promjena
mjerno( objekta ili nje(ova okoli"a, tj# nastaj! sl!ajno#
/l!ajne po(re"ke nemo(!'e je pojedinano otkriti, njihovo sk!pno pona"anje podlijee zakonitostima
sl!ajnih veliina te ih je "to je broj mjerenja ve'i mo(!'e po!zdano izra!nati AI zakoni vjerojatnosti#
/l!ajne po(re"ke imaj! ove karakteristike:
kada je provedeno mno(o mjerenja, s istom 'e se vjerojatno"'! pojavljivati pozitivne i ne(ativne
po(re"ke,
pojava manjih po(re"aka vjerojatnija je od pojave ve'ih#
1..S+te"at+ke !ogre8ke
/istematske (s!stavne) po(re"ke predstavljaj! *!nkcionalna odst!panja koja nastaj! zbo( nedovoljne
kalibracije ili jednostrano( r!kovanja instr!mentom, jednostrano( pona"anja objekta mjerenja ili opaaa#
+akve po(re"ke imaj! odreen! konstantn! veliin! isto( predznaka (ili J ili 8)# 1o(! se izbje'i (otovo !
potp!nosti paljivom rekti*ikacijom instr!menata i nainom rada ili ra!nski (ra!nanje od(ovaraj!'e
korekcije)#
1/.9o%3olje)a od+t$!a)ja !o!ra36 "jere)ja
0ajve'e dop!"teno odst!panje odre!je se normom (do(ovorom)# 0aje"'e se !zima da je ono:
8Kmax A JL8 D s
8 s je standardno odst!panje ili standardna devijacija, odnosno srednja standardna po(re"ka (odst!panje)#
8+eorija vjerojatnosti
12.Vr+te "jerla
1jerilo odnos veliine na karti i veliine ! prirodi# +o je linearna kate(orija, odnosi se na d!in!#
&rste:
,# prema nain! preslikavanja (prikaza)
a) !manjeno mjerilo 1 A , : m
b) identino mjerilo m A ,
c) !ve'ano mjerilo m : ,
@# prema oblik!
a) n!meriko mjerilo 1 A , : m A a : b
a d!ina na karti L b d!ina ! prirodi
m mod!l mjerila
D
m A b L a9 b A m B a9 a A b L m
4) 0eimenovana
1 A , : @M GGG
N) $menovana
,OO : ?GH
, palac : ?G hvati (, : @FFG)
b) (ra*iko mjerilo
83inearni razmjernik
8+ransverzalni razmjernik
80oni!s (pomo'no i pomino mjerilo)
15.Vr+te !rojek6ja
8 Pentralna
8 2aralelna (orto(onalna)
8 )otirana
4ko zamislimo da (ledamo neki predmet samo jednim okom, onda svaka vidljiva toka predmeta
"alje ! oko po jedn! zrak!# 4ko zamislimo da smo sve te zrake presjekli nekom ravninom, dobit
'emo ! toj ravnini slik! ili projekcij! to( predmeta# )ada sve zrake prometalice id! kroz ist! tok!
(npr# toka . oko), onda se takva projekcija predmeta na ravnion! izme! premeta i oka naziva
centralna projekcija#
4ko se oko ili sredi"te projiciranja . pomakne od ravnine slike neizmjerno daleko, onda s! sve
zrake prometalice, koje id! prema toj neizmjerno dalekoj toki !sporedne, pa se slika predmeta na
nekoj ravnini izme! zove orto(onalna ili paralelna projekcija to( predmeta#
<koliko s! zrake prometalice normalne (okomite) na ravnin! ! kojoj se o(leda slika predmeta onda
je to normalna ili orto(onalna (pravok!tna) projekcija, a ako se te zrake kose prema ravnini, onda
je to kosa ili kli(onalna projekcija#
2rema tome, razlik!jemo dvije vrste projiciranja: centralno i paralelno# 2aralelno projiciranje
dijelimo na normalno i koso#
2ored to(a, postoji i kotirana projekcija#
8.rto(onalna projekcija neko( lika ! prostor! na jedn! (obino) horizontaln! ravnin!, ! zajednici s kotama
pojedinih toaka lika, zove se ).+$6404 26.75)P$74#
8)ota toke je !daljenost te toke od ravnine projekcije#
80eki lik je ! prostor! potp!no odreen kada je poznata nje(ova orto(onalna projekcija na horizontaln!
ravnin! i !daljenost dovoljno( broja toaka to( lika od ravnine#
6avnina projekcije se obino !zima ! horizontalnom poloaj!# +okama, koje s! ! toj ravnini,
pripada kota G, pa se zato ta ravnina naziva n!lta ili (lavna horizontalna ravnina#
4ko je n!lta ravnina ! visini mora, tada kote oznaavaj! apsol!tne visine ili nadmorske visine
(v#n#m#)
6avnine koje s! !sporedne sa n!ltom ravninom i poloene s! ! =p!nim kotama= zov! se visinske
ili slojnike ravnine, odnosno nivo8ravnine ili (lavne slojnike ravnine# .ne s! odreene =p!nim
kotama=, odnosno cijelim brojevima#
8<poraba kotirane projekcije:
8karto(ra*ija
8(radnja prometnica
8hidro(ra*ijaQ
8odnosno sv!da (dje zemlj! treba presje'i, prokopati, otkopati ili nas!ti#
'7. To!ograf+ke !lo:e
/vaki se omeeni dio zemljine povr"ine zove topo(ra*ska ploha, tlo ili teren# +eren projiciramo
orto(onalno na horizontaln! ravnin!# <z projekcije pojedinih toaka povr"ine terena dodajemo brojeve
(kote), koje ozna!j! !daljenost tih toaka od ravnine projekcije# /to(a se topo(ra*ske plohe predo!j!
kotiranom projekcijom# 2ovr"ina mora ima kot! G i zove se n!lta ili (lavna horizontalna ravnina#
?
2ovr"in! Zemlje predoili bi slikom ((ra*iki) kada bi j! orto(onalno projicirali na srednji zemljin
elipsoid tj# na morsk! povr"in!# < tom sl!aj! smjer zraka projiciranja pod!dara se sa silom tee tj# one
prolaze sredi"tem Zemlje, pa je to zapravo centralna projekcija#
1e!tim, projiciramo li manji dio terena, onda dio plohe srednje( elipsoida moemo smatrati ravnim, a
zrake projiciranja moemo !staviti !sporednim, pa je projiciranje manje( dijela terena orto(onalno#
/ijeemo li teren horizontalnim ravninama, koje s! me!sobno jednako !daljene, dobivamo nepravilne
zatvorene kriv!lje, koje se zov! slojnice ili nivo8linije#
/lojnice koje s! povrh (lavne horizontalne ravnine zov! se izohipse ili visinske slojnice, a one koje s!
ispod te ravnine s! izobate ili d!binske slojnice#
Rorizontalne ravnine koje sijek! teren zov! se slojnike ravnine#
/lojnice projiciramo ! !manjenom mjeril!: njihove projekcije s! kriv!lje9 !z projekcije slojnica pi"! se
kote# %a bi se nacrtale slojnice moraj! se na samom teren! odrediti visine dovoljno( broja toaka to(
terena s obzirom na (lavn! (ili nek! dr!(!) horizontaln! ravnin!# .bino se prikaz!j! slojnice koje
imaj! cijele kote9 njih nazivamo (lavnim slojnicama# +e kriv!lje samo priblino od(ovaraj! kriv!ljama
koje bi ! stvarnosti sjekle teren#
4ko !zmemo dovoljno mali razmak izme! slojnikih ravnina, tako da izme! dvije s!sjedne slojnice
nema jae promjene oblika terena, te ako odredimo najvi"e i najnie toke terena i dodijelimo im kote,
njihovom projekcijom dobivamo prilino vjern! slik! to( terena#
+oke na teren! koje s! vi"e od okolnih toaka terena, zov! se vrh!nci, a toke koje lee nie od
okolnih toaka zov! se doline# +oke ! kojima se sijek! slojnice iste visine zov! se sedla, jer teren na
takvim mjestima ima oblik sedla#
+opo(ra*ska ploha moe imati vi"e vrh!naca jednakih ili razliitih visina# $sto tako moe imati vi"e
dolinskih toaka iste ili razliite d!bine#
2rikaz presjeka terena vertikalnom ravninom na jednom pravc! nazivamo pro*il terena# $z pro*ila
oitavamo podatke o na(n!tosti terena# Gdje s! slojnice naj(!"'e, t! je teren najstrmiji, a (dje s! one
me!sobno vi"e !daljene, t! je teren ravniji#
)roz vrh ili dolinsk! tok! terena prolazi neizmjerno mno(o padnica# 2adnica koja izlazi iz vrha
zavr"ava ! dolinskoj toki# < blizini vrhova i dolinskih toaka slojnice imaj! oblik elipse# < blizini
sedla slojnice imaj! oblik hiperbole#
II GRUPA

1. O#lk 3el4)a %e"lje
2rema Romerovoj $lijadi (FGG (#p#n#e#) i prema +hales! iz 1ileta (SGG (#p#n#e#) Zemlja je imala oblik
diska okr!eno( oceanima# 4ristotel ($& st#p#n#e#) je !veo s*erni model# 5ratosten iz 4leksandrije ($$$ i
$$ st#p#n#e#) smatra se osnivaem (eodezije !z pomo' l!nih mjerenja izmerio radij!s Zemlje
(vrijednost koj! je dobio odst!pa samo za >T od dana"njih podataka izmjere#) < U&$$ st# 0eVton
teoretski dokaz!je da je zemlja elipsoidno( oblika (eval!acijom ranijih l!nih mjerenja pokazalo se da
je Zemlja spljo"tena na ekvator!#) 2oetkom U$U st# elipsoidni model ne zadovoljava kod mjerenja
visoke tonosti# Ga!ss ,FGD#8,FG># (# 2rimjenj!je izjednaenje po teoriji najmanjih kvadrata i dolazi do
nove de*inicije oblika Zemlje# Ga!ss i Nessel jasno razlik!j! *izik! povr"in! Zemlje (eoid kao
matematiki oblik (*izikalna stvarnost) od elipsoida kao re*erentne plohe ((eometrijski model#) Relmert
,FFG# (# %e*inira (eodezij! i smatra se ocem moderne (eodezije#
2ri rje"avanj! razliitih zadataka ! (eodeziji i karto(ra*iji oblik Zemlje je rotacijski elipsoid ili s*era#
Wizika povr"ina Zemlje je nepravilna# %a bismo prikazali bar dio Zemlje potreba nam je re*erentna
ploha ili ravnina# )ako >G T !k!pne povr"ine Zemlje ine mora i oceani za re*erentn! ploh! !zimamo
idealiziran! povr"in! mirna mora i oceana# +! zami"ljen! povr"in! nazivamo pravim oblikom Zemlje
ili (eoidom#
Zbo( razliito( rasporeda masa razliite (!sto'e Zemlja nije matematiki pravilna ploha, pa je
aproksimiramo k!(lom ili rotacijskim elipsoidom matematiki tono de*iniranoj plohi#
2od Zemljinim elipsoidom ! !em smisli podraz!mijevamo elipsoid sljede'ih karakteristika:
,# /redi"te elipsoida mora se poklapati sa tei"tem Zemlje
@# 1ala os elipsoida mora se poklapati sa obrtnom osi Zemlje
D# Zapremina elipsoida mora od(ovarati zapremini (eoida#
M
?# /!ma kvadrata odst!panja !daljenosti od povr"ine mora biti minimalna#
Za sl!bena (eodetska i karto(ra*ska ra!nanja kod nas s! prihvaene dimenzije Nesselova elipsoida iz
,F?,# (od#
'. Geodet+ke !rojek6je
7ednoznana odreenost poloaja i oblika, te veliina pojedino( objekta ! ravnini i !zajamnih odnosa
svih objekata osi(!rava se nainom preslikavanja ili karto(ra*skim projekcijama#
Zakrivljen! povr"in! Zemlje aproksimiran! elipsoidom ili k!(lom nije mo(!'e preslikati ! ravnin! bez
de*ormacija pa je karta de*ormirani prikaz#
+eorija karto(ra*skih projekcija (rana karto(ra*ije koja pro!ava naine preslikavanja zakrivljene
plohe Zemlje i ostalih nebeskih tijela na ravnin!# 0aziva se jo" i matematika karto(ra*ija#
2osebn! sk!pin! projekcija ine tzv# (eodetske projekcije tj# projekcije za potrebe dravne izmjere za
prera!navanje koordinata tri(onometrijskih toaka ! ravnin!# +! spadaj! Ga!ss8)rX(erova i <+1
projekcija (slina G), zone po SH)#
(.Kartograf+ke !rojek6je
,) ko)for")e moraj! vjerno preslikavati sve nepravilnosti relje*a i najmanjih povr"ina (! sklad! s
mjerilom)# +o se postie tonim trans*ormacijama svih k!tova oko toaka#
@) ek33ale)t)e odreena povr"ina na jednom dijel! karte mora predstavljati jednak! povr"in!, kao i
jednako velika povr"ina na bilo kojem dr!(om dijel! karte (ovisno o namjeni karte)#
D) ek3d+ta)t)e mjerilo jednako na cijeloj povr"ini karte#
*.Vr+te !rojek6ja !re"a !lo: !roj6ra)ja&
,) !er+!ekt3)e ploha projekcije je ravnina
@) 6l)dr4)e ploha projekcije je pla"t valjka, tj# dirali"te opis!je elips! ili kr!nic!
D) ko)$+)e ravnina projekcije ! oblik! sto"ca#
-.Per+!ekt3)a !rojek6ja + o#%ro" )a dral8te&
4) polarne projekcije centar ! jednom od polova
N) ekvatorijalne centar na ekvator!
P) kose centar bilo (dje na plohi elipsoida
..Per+!ekt3)a !rojek6ja + o#%ro" )a +red8te

4) centralna projekcija sredi"te ! sredi"t! Zemlje
N) stereo(ra*ska sredi"te na povr"ini Zemljina elipsoida
P) orto(ra*ska sredi"te izvan Zemljino( elipsoida#
/.;l)dr4)a !rojek6ja
8Pilindrina ploha projekcije je pla"t valjka, tj# dirali"te opis!je elips! ili kr!nic!#
8.ne mo(! biti:
4) polarno cilindrine dirali"te koincidira s ekvatorom (valjak stoji !spravno)
N) popreno cilindrine dirali"te koincidira s meridijanom (valjak stoji horizontalno)
P) kose proizvoljno postavljeno dirali"te, valjak je kos (bilo koja elipsa)#
2.Ga$++<Kr=gero3a !rojek6ja
8Ga!ss8)rX(erova projekcija kon*ormna, poprena, cilindrina projekcija elipsoida ! ravnin!#
82rva !vela 4!strija ,-,>#(#, 0jemaka ,-@D#(#, 7!(oslavija ,-@?#(#
8< en(leskom jezinom podr!j! +ransverse 1ercator 2rojection
8.dreena je sljede'im !vjetima:
,) projekcija je kon*ormna jednaki k!tovi
@) sredi"nji meridijan preslikava se ! pravoj veliini, mjerilo !zd! nje(a je konstantno
S
D) os U pravok!tno( koordinatno( s!stava poklapa se sa slikom sredi"nje( meridijana podr!ja koje se
preslikava
8$shodi"te se moe postaviti ! bilo kojoj toki, a obino ! presjeci"t! slike sredi"nje( meridijana i ekvatora#
82oprena cilindrina projekcija elipsoida na ravnin!, jer se karta moe smotati ! pla"t valjka (cilindra)#
%a bi se izbje(le ne(ativne koordinate svima se dodaje po MGG GGG m# +oke koje lee istono od
sredi"nje( meridijana imaj! ordinate ve'e od MGGGGG m, a one zapadno manje od MGGGGG m, ali
!vijek pozitivno#
5.Vr+te koord)ata
8)oordinate (lat# co8zajedno i ordinat!s8!reeni, de*inirani)#
8)oordinate brojevi ijim se zadavanjem de*inira poloaj toke na pravc!, ! ravnini, na plohi ili !
prostor!#
82rve koordinate koje s! !"le ! !porab! s! astronomske i (eo(ra*ske koordinate ("irina, d!ina), koje
odre!j! poloaj toke na nebeskoj s*eri ili na plohi Zemljine k!(le#
< U$& st# *ranc# 1atematiar, *iziar i ekonomist 0icola .resme primijenio je koordinate ! ravnini
za konstr!kcij! (ra*ova, nazivaj!'i apcis! i ordinat! d!ljinom i "irinom#
)oordinate s! se poele s!stavnije primjenjivati ! U&$$ st# pri rje"avanj! (eometrijskih problema !
ravnini#
6ene! %escartes (latinizirano ime Partesi!s) pripada zasl!(a za obja"njenje vanosti koordinata
koje omo(!'!j! prevoenje zadataka (eometrije na jezik matematike analize i obratno#
2oloaj toaka na karti je odreen pravok!tnim koordinatama# 2ravok!tni s!stav ! ravnini ine
me!sobno okomiti pravci koji prolaze ishodi"tem koordinatne osi (apcisa x i ordinata y)#
)artezij!sov s!stav desni9 ! (eodeziji lijevi#
2ored )artezijevih koordinata ! ravnini poloaj toke moe biti opisan pomo'! polarnih koodrinata
; i :#
)r!nica na elipsoid! koja je jednako !daljena od polova naziva se ekvator i ona dijeli elipsoid na
dvije pol!tke# 2ravac koji prolazi polovima naziva se os rotacije elipsoida, a ravnina ! kojoj se
nalazi ekvator ekvatorijalna ravnina#
)!t koji zatvara normala neke toke na elipsoid! sa ekvatorijalnom ravninom zove se (eo(ra*ska
"irina (:)# /ve toe koje imaj! jednak! (eo(ra*sk! "irin! lee na kr!nici koja se naziva paralela#
2ol!elipse koje na elipsoid! spajaj! sjeverni i j!ni pola nazivaj! se meridijanima# 7edan me!
njima se naziva n!lti ili sredi"nji meridijan# +o je obino meridijan koji lei ! ravnini yAG
(GreenVich)# Geo(ra*ska d!ina (;) neke toke na elipsoid! jeste k!t izme! meridijana koji
prolazi tom tokom i n!lto( meridijana# /ve toke koje lee na istom meridijan! imaj! ist!
(eo(ra*sk! d!in!#
Geo(ra*ska "irina se mjeri ! interval! -GHY : Y-GH (sjever8j!(), a (eo(ra*ska d!ina ! interval!
,FGHY ; Y ,FGH (istok8zapad)#
+oka koja ima koordinate G,G,6 je sjeverni pol, a toka sa koordinatama G,G,86 je j!ni pol#
0a zemljinoj s*eri ili elipsoid! ima beskonano mno(o paralela i meridijana# )oliko 'e ih se
prikazati na karti ili (lob!s! ovisi o vrsti i namjeni#
17.Ra%lka %"e>$ !la)a karte
)rajnji rez!ltat (eodetske izmjere je karta ili plan# )arta je kodirana slika (eo(ra*ske stvarnosti
koja prikaz!je odabrane objekte ili svojstva# )arto(ra*ski nacrti ! kr!pnijem mjeril! koji sl!e npr#
! katastarske svrhe zov! se planovi ili nacrti#
2lanovi:
8objekti se !(lavnom prikaz!j! ! tonom mjeril!
8Zemlja se smatra ravnom
8mjerilo je po cijeloj povr"ini jednako
8stvarne dimenzije i oblici
8mjerila , : MGG do , : MGGG
)arte:
8radi pre(lednosti znaajni objekti se prikaz!j! !ve'ano (predimenzionirano)
>
8Zemlja se smatra zaobljenom (zakrivljena ploha)
8mjerilo nije jednako po cijeloj povr"ini
8(eneralizacija karto(ra*skim znakovima
8Graninim mjerilom izme! karata i planova smatra se mjerilo , : MGGG#
11. Te"at+ke karte
+ematske s! karte krto(ra*ski prikaz najrazliitijih tema iz prirodno( i dr!"tveno( ((ospodarsko(,
socijalno( i k!lt!rno() podr!ja, koje s! neposredno vezane za prostor#
+ematska karta je karta na kojoj je jedan ili vi"e op'e(eo(ra*skih objekata (naselja, prometnice, relje*,
vode, ve(etacija i podr!ja) ili neki dr!(i objekti posebno istakn!ti i prikazani sa posebnom vano"'!#
$zvorna je svrha topo(ra*skih karata da b!d! sredstvo za orijentacij! na povr"ini Zemlje# /to(a one i
sadre, ! odnos! na mjerilo, "to toniji i cjelovitiji prikaz (otovo isklj!ivo vidljivih objekata prirodno(
i iz(raeno( krajolika#
)arto(ra*ski prikaz na topo(ra*skoj karti sadri !(lavnom in*ormacije o poloaj! i kvaliteti objekta# 0a
tematskim kartama karto(ra*ski prikaz moe sadravati in*ormacije o poloaj! i rasprostranjenj!, ali i o
pokret! i smjer! pokreta, koliini, razliitim svojstvima, trajanj!, !estalosti i odnosima sa dr!(im
objektima, te niz razliitih dr!(ih in*ormacija#
2rema 3ovri'!, tematske karte mo(! biti podjeljene prema:
8svojstvima objekata prikaza
8metodama istraivanja
8tematskim podr!jima
8oblicima i sredstvima prikaza
+ematske karte se izra!j! za (otovo sva prirodna i mno(a dr!(a podr!ja lj!dsko( djelovanja#
< prirodna podr!ja spadaj!:
8(eolo"ke karte (karte stijena, nosivosti tla,###),
8(eo*izike karte (karte potresa, sile tee, Zemljina ma(netizma,###),
8pedolo"ke karte (karte tipova tla, boniteta tla,###),
8(eomor*olo"ke karte (mor*o(ra*ske i mor*o(enetske karte),
8meteorolo"ke i klimatolo"ke karte (prikaz dnevno( vremensko( stanja,###),
8hidrolo"ke karte (hidro(ra*ske, oceano(ra*ske,###),
8botanike (karte *lore, ve(etacijske karte,###),
8zoolo"ke karte (prikaz pokreta ivotinjskih vrsta,###)#
< podr!ja lj!dske djelatnosti spadaj!:
8karte naselja ((enetske karte ili karte razvitka naselja,###),
8karte stanovni"tva (karte (!sto'e i razvitka stanovni"tva,###),
8karte rasa, reli(ija, jezika, naroda i narodnosti (karte re(ionalne rasprostranjenosti,###),
8politike, povijesne, (eopolitike i karte prava (katastarske karte s prikazom prava na zemlji"te),
8(eomedicinske karte (karte s prikazom rasprostranjenosti bolesti,###),
8(ospodarske (privredne) karte (karte ind!strije, karte prometa,###),
8planerske karte (karte s prikazom rez!ltata istraivanja bolje( !reenja prostora,###),
8karte prostorne ra"lanjenosti (karte s prikazom prostora prema prirodnim, k!lt!rnim ili dr!(im
znaajkama,##),
8vojne karte (karte na kojima je sadraj topo(ra*skih karata dop!njen podacima vanim za voenje
vojnih operacija),
8karte prikaza (eodetsko( djelovanja,
8ekolo"ke karte#
Z!marske karte
Z.Z (Zakon o "!mama) podjela "!ma na: (ospodarske jedinice, odjele, odsjeke (l# SD)
2ravilnik o !reivanj! "!ma
Za osnov! (ospodarenja koriste se osnovne karte mjerila , : M GGG i , : ,G GGG, na kojima se nalaze:
8(ranice posjeda
8(ranice katastarskih op'ina
8(ranice odjela, odsjeka, (ospodarskih jedinica
8detalji vani za (ospodarenje: ceste, kanali, (rebeni, jarci, vodotoci, objekti
F
)oriste se i tematske karte mjerila , : @M GGG:
8karta dobnih razreda
8karta !reajnih razreda
8karta naina (ospodarenja
8karta plana sjea
8karta plana "!msko8!z(ojnih radova
8karta !(roenosti od poara
8karta prometnica
8*itocenolo"ka i pedolo"ka karta
)oriste i pre(ledne karte mjerila , : DGG GGG koje oznaavaj!:
8(ranice (ospodarskih jedinica#
1'. Geo)for"a6j+k +$+ta3 $ Re!$#l6 ,r3at+koj
Geoin*ormacijski s!stavi s! a!tomatizirani s!stavi koji se koriste za pohranjivanje, prik!pljanje,
manip!liranje, analiziranje i prikaz neo(ranieno( broja razliitih prostornih podataka#
Geoin*ormacijski s!stav se sastoji od tri osnovne komponente: baze podataka, prostornih analiza i
mo(!'nosti modeliranja te naina (ra*iko( prikaza#
2revoenje karto(ra*skih in*ormacija ! baze podataka predstavlja najvaniji dio prilikom stvaranja
(eoin*ormacijsko( s!stava# +akav s!stav mora biti po!zdan, (eometrijski i atrib!tno toan i akt!alan te
dost!pan "to ve'em broj! korisnika#
/ve ve'a potreba za (eoin*ormacijama koje s! bile o(raniene na analo(nim kartama , dovela je do
razvoja novih s!stava i tehnolo(ija# <vaavaj!'i slinosti me! objektima i pravila *!nkcionalno
orijentirano( modeliranja, objekti se klasi*iciraj! prema hijerarhijskoj str!kt!ri ! cjeline, (r!pe i vrste#
.bjekti ob!hva'eni modelom postanka pohranjeni s! ! baz! podataka koja je osnova )$/8a 6R#
<spostavom karto(ra*ske baze omo(!'ava se karto(ra*ski prikaz bo(at akt!alnim in*ormacijama o
objektima# /amim tim "to s! (eometrija i ostali podaci ! di(italnom oblik! mo(!'e je jednostavnije
obnavljanje sadraja i karto(ra*ske baze# )ao i P6.+$/ tako i +$/ mora !vaavati $/. $ P50 norme
radi inte(riranja ! jedinstven (eoin*ormacijski s!stav#
6ealizacijom P6.+$/8a ostvaren je prvi korak ! !spostavi jedinstvene topo(ra*sko8karto(ra*ske baze
podataka#
KIS R, ()arto(ra*ski in*ormacijski s!stav)
)arto(ra*skim modeliranjem topo(ra*ske baze !z !vaavanje pravila (eneralizacije dobivamo
karto(ra*sk! baz! podataka koja je osnova karto(ra*skom in*ormacijskom s!stav!#
Za razlik! od topo(ra*sko( in*ormacijsko( s!stava karto(ra*ski in*ormacijski s!stav je ovisan o mjeril!
i predstavlja @% prikaz objekata Zemljine povr"ine#
STOKIS (/l!beni topo(ra*sko karto(ra*ski in*ormacijski s!stav)
/astoji se od primarnih i sek!ndarnih modela krajolika# 2rimarni model krajolika tvori se lo(ikim
razla(anjem trodimenzionalno( prikaza Zemljine povr"ine na topo(ra*ske objekte#
.bjekti se razvrstavaj! ! vrste# .bjektima se pridr!!j! atrib!ti, katalo"ki se !re!j! i tako !reeni
pohranj!j!# +opo(ra*skim objektima sadranim ! di(italnom topo(ra*skom model! pridr!!j! se
karto(ra*ski znakovi# 2ritom se koriste pravila (eneralizacije#
2odaci iz baze podataka mo(! se koristiti za potrebe (ra*ike pripreme i tiska (ra*ikih karata !
analo(nom oblik!# )orisnicima se mo(! pon!diti di(italni izvaci iz di(italno( topo(ra*sko( modela i
di(italno( karto(ra*sko( modela, koje mo(! rabiti samostalno ili ! svezi s vlastitim str!kovnim
podacima#
;ROTIS (+opo(ra*ski in*ormacijski s!stav 6R)
< okvir! projekta /+.)$/ pokren!t je projekt !spostave topo(ra*sko( in*ormacijsko( s!stava
6ep!blike Rrvatske P6.+$/ kao osnova hrvatskom nacionalnom topo(ra*skom s!stav!#
Pilj ovo( projekta bio je !spostaviti norme i principe za modeliranje (ra*iko( i slovnobrojano(
kodno( s!stava za de*inicij!, str!kt!riranje, nadomje"tanje, kodiranje, trans*ormacij! i trans*er
topo(ra*skih podataka#
-
6ealizacijom i !spostavom P6.+$/8a ostvar!je se najbitniji cilj idejno( projekta /+.)$/8a !
!spostavi jedinstvene topo(ra*sko8karto(ra*ske baze podataka#
1(.Kata+tar
2oeci katastra ! na"im krajevima vezani s! za ime cara Wranje $$ Rabsb!r(ovca koji je ,F,>#
(odine donio Zakon o stabilnom katastr! zemlji"ta# Zakon je donesen iz osnovno( razlo(a da se
stvori pravina osnova za prik!pljanje poreza sa osnova poljoprivrede# +aj porezni s!stav zadrao
se kod nas do prije nekoliko (odina (porez od poljoprivrede na osnov! katastarsko( prihoda#)
.dmah po dono"enje zakona zapoele s! probne izmjere na podr!j! $stre, pa je podr!je &olosko
snimljeno ve' ,F,F# i ,F,-# (od# (dana"nje podr!je 1# %ra(e, 3ovrana, .patije i 1at!lja te
$lirske Nistrice sve do )ozine ! /loveniji#)
$shodi"te ovo( koordinatno( s!stava nalazi se ! toki )rim kod 3j!bljane i po tome se naziva
)rimski koordinatni s!stav#
$zmjera ostalo( dijela Rrvatske zapoeta je kasnije i shodno onda"njim polikim pripadnostima
pojedini krajevi pripadaj! )o"tar8$vanikom, N!dimpe"tanskom ili Nekom (/v# /tjepan)
koordinatnom s!stav!#
2oseban sl!aj predstavlja podr!je %almacije koja je snimljena ! s!stav! /v# /tjepana, ali je
zbo( po(re"ke ! trian(!laciji, nastale zamjenom vrhova na otok! Pres! do"lo do (re"ke !
izra!n! koordinata trian(!lacijskih toaka za cijel! %almacij!# Gre"ka je otklonjena tako da je
naknadno izra!nato mjerilo katastarskih planova i ono iznosi , : @-G?#
$zmjera se vr"ila tako da se na osnov! trian(!lacije, (ra*iki (metodom (eodetsko( stola) snimao
detalj posjeda (poresko( obaveznika), odnosno lomne toke posjedovnih mea#
7edinice za povr"in! s! bile izvedene iz jedinica za d!in! (, hvat):
, hv (etvorni hvat) A D,-S m@
, j!tro A ,SGG hv#
6adi izra!na prihoda odreene s! k!lt!re zemlji"ta koje se i danas s!sre'! ! katastr! ("!ma,
pa"njak, maslinik, vo'njak, vino(rad, livada, oranica, trstik, neplodno), a svaka k!lt!ra je
podjeljena na F klasa prema kvaliteti# +ako je podijeljen i bonitet zemlji"ta (kvaliteta tla)#
2o"to z(rade (k!'e, (ospodarski objekti i sl#) nis! bile predmet oporezivanja one s! snimane
priblino, a !n!tar z(!sn!tih naselja prikazivane s! (otovo shematski# 2!tevi, osim onih koje je
koristila vojska ili po"ta bili s! priklj!eni posjed! pojedinca ili sela (kom!nal)# $zmjera je
zavr"ena do ,FSF# (od#
2odaci prik!pljeni izmerom obraivani s! ! Ne! i to je trajalo (odinama# / obzirom da s! se
planovi svakih desetak (odina precrtavali i ponovo reprod!cirali njihova tonost se smanjivala#
+onost izmjere metodom (eodetsko( stola ovisila je o !daljenosti od stajali"ta instr!menta i
naroito o na(ib! terena, na "to je (eodetski stol bio vrlo osjetljiv, zbo( male povr"ine oslonca#
)atastar je pohranjen ! tijelima dravne !prave nadlenima za katastarsko8(eodetske poslove koji
s! zad!eni za njihovo !vanje, odravanje i nadop!n! to je %ravna (eodetska !prava (%G<)#
1*.9jelo3 kata+tra
8)atastar se dijeli na dva dijela:
,# tehniki dio
@# knjini dio
1-.Te:)4k do? k)j@) do
8+ehniki dio koji sadri planove, skice, podatke izmjere#
8)njini dio (evidencija): popis estica, posjedovni list, s!marnik#
82opis estica (parcela) parcele po brojevima, broj posjedniko( lista, detaljne skice, vrste k!lt!re, bonitet,
Q
82osjedovni list sadri sve potrebne podatke za posjednika ! dotinoj katastarskoj op'ini, za svak!
nje(ov! parcel!#
8/!marnik *orm!lar koji sadri rekapit!lacij! podataka iz posjedniko( lista (osobni podaci posjednika,
broj posjedniko( lista, povr"ina pojedinih k!lt!ra, !k!pna povr"ina i !k!pni katastarski prihod#
82odatke o zemlji"t! iz katastra pre!zima zemlji"na knji(a#
,G
)atastar i zemlji"na knji(a dop!njavaj! jedna dr!(! i jedna bez dr!(e ne mo(! ! potp!nosti posti'i
svoj! svrh!#
1..Ze"lj8)a k)jga l gr$)to3)6a
8Zemlji"na knji(a ((r!ntovnica) javni re(istar zemlji"nih estica i prava na njih osnovan na temelj!
katastarske izmjere#
8&idljivo je da se podaci ! zemlji"noj knjizi odnose na vlasni"tvo nad !pisanim nekretninama, ! njoj moraj!
biti re(istrirane sve nekretnine i svi pravno vae'i odnosi# Zemlji"na knji(a povjerena je s!dovima# /!d
ne'e narediti !pis po sl!benoj d!nosti, ve' samo na molb! stranaka, a ovla"ten je pod!zeti mjere kod
stranaka da zatrae !pis, ako to same nis! !inile#
8Zemlji"na knji(a i katastar se razlik!j! po sadraj! i svrsi !pisa#
8)atastar zemlji"ta !pis!j! se nekretnine bez obzira na pravna ovla"tenja na njima, ne stvara se nikakvo
pravo, ve' se samo vr"i evidentiranje posjednikih odnosa na zemlji"t! (prijenos parcele s koljena na
koljeno)#
8Zemlji"na knji(a ima za zada'! konstr!irati i !reivati prava i pravne odnose na zemlji"t! (parcela za
prodaj! vlasnik)# /astoji se od Glavne knji(e i Zbirke isprava#
Glavna knji(a se sastoji od zemlji"no8knjinih !loaka koji ob!hva'aj! zemlji"te jedne katastarske
op'ine# Zemlji"no8knjini !lo"ci se sastoje od tri bitna dijela:
,# posjedovnica (popisni list) oznaava se sa 4
@# vlastovnica (vlasniki list) oznaava se sa N
D# teretovnica (teretni list) oznaava se sa P#
.dst!panje od pravila je !pis etano( vlasni"tva ! 5 knji(e#
Zbirka isprava sadri sk!p promjena ! podacima zemlji"ne knji(e, a ne vodi se po katastarskim
op'inama ve' po teritorij! s!da#
0a podr!j! Rrvatske ima oko @ GGG GGG katastarskih estica sa oko @,@ milij!na posjednika, zbo(
spajanja, podjela, promjene vlasnika, namjene itd#
1/.Krterj %a %l$43a)je 4e+t6a $ kata+tr$
8)atastar zemlji"ta daje evidencij! zemlji"nih estica (parcela) s obzirom na njihov oblik, veliin!, vrst!
k!lt!re (obrade), bonitet i posjednike#
8Zemlji"na (katastarska) estica (parcela) o(ranieni dio zemlji"ta koji se od okolno( zemlji"ta razlik!je ili
po vrsti k!lt!re ili po posjednik!#
8%io zemlji"ta koji se iskori"tava na isti nain i pripada istom korisnik!#
8/vaka katastarska estica oznaena je brojem katastarske estice i nazivom katastarske op'ine ! kojoj se
nalazi (npr# MMS>L,)
2oloaj i oblik svake estice i objekata na njoj prikazani s! na planovima# .stali podaci o
zemlji"t!, povr"ini, nain! iskori"tavanja, proizvodnoj sposobnosti, katastarski prihod i posjednik
!pis!j! se ! posebne popise i pre(lede# 2lanovi, popisi i pre(ledi ine katastarski operat te
katastarske op'ine# )atastarski operat sadri potp!ne podatke o zemlji"t!, a ti podaci se koriste kao
temelj za izradb! Zemlji"no(8in*ormacijsko( s!stava (Z$/)#
)atastarski prihod je prosjena prod!kcijska sposobnost zemlji"ta#
12.Jo%ef)+k kata+tar
80a podr!j! Rrvatske najstariji je tzv# 7oze*inski katastar koji je nastao za vrijeme cara 7osipa $$# krajem
,F# stolje'a, kada je izvr"en samo popis posjednika#
$za nje(a slijedi katastar iz dr!(e polovine U$U st# (dje je izmjerom ,F@,#8,FS-# !z propisan
katastar dodan i tehniki dio, a raen je (ra*ikom metodom na (eodetskom stol!, ! perspektivno8
kosoj stereo(ra*skoj projekciji# .vi katastri nis! ! sebi sadravali visinske prikaze (kon*i(!racij!
terena)# /astojao se od dva nezavisna katastra: 4!strijsko( i 1aarsko(#
15.I+:od8) kata+tar
82ri postavljanj! je kori"teno vi"e ishodi"ta:
,,
84!strijski katastar
,# )atastar za %almacij! (dirali"te ! Ne!, crkva sv# /tjepana)
@# )atastar $stre (dirali"te brdo )rim 3j!bljana)
81adarski katastar
,# )lo"tar8$vani' za podr!je /lavonije i 1eim!rja (dirali"te toranj crkve ! )lo"tar8$vani'!)
@# N!dimpe"tanski Naranja i &ojna krajina (dirali"te zvjezdarnica ! N!dimpe"ti)#
'7.Mjerla +tarog kata+tra
8,[ : ?GH (, palac na plan! A ?G hv ! prirodi)#
8Rvat se dijeli na S stopa, a svaka stopa ima ,@ palaca, mjerilo tih planova je , : ?G x >@ A , : @FFG#
8,[ : @GHtj# , : ,??G (za (!sto naseljena podr!ja A $stra, %almacija)#
8,[: FGHtj# , : M>SG (veliki "!mski kompleksi A Gorski kotar)#
86ab, 2a(, Zadar, Nenkovac, Zibenik, )nin, %rni" kriva izmjera, mjerilo kartiranja je , : @-G?, ,S>@#
'1.No3 kata+tar
8Ga!ss8)rX(erova projekcija
8)on*ormna8poprena cilindrina projekcija
8Zone po D st!pnja poev"i od n!lto( meridijana
8Rrvatska M# i S# zona (,MHdo ,FH)
81jerilo , : @MGG
8Za (!sto naseljena podr!ja , : @GGG i ,: ,GGG
86aen je n!merikim metodama ! pravok!tnim koordinatama#
8%imenzije plana @@MG x ,MGG m ! prirodi ili -G x SG cm na plan!#
''.Ra%lke )o3og +tarog kata+tra
/tari:
8, : @FFG
8Prna boja (t!")
8/it!acija
8Gra*iki
8SG T#

0ovi:
8, : @MGG
8Prna i smea
8/it!acija i kon*i(!racija
80!meriki (matematiki)
8?G T (,G T di(it# koord#)#
'(.9rekt) )drekt) geodet+k %adatak
'*.Metode ra4$)a)ja !o3r8)a
8direktno 8 na temelj! dimenzija mjerenih ! prirodi
8indirektno 8 na planovima (vrlo rijetko na kartama samo statistiki)
8analitiki 8 na planovima i na teren! pomo'! koordinata
&anost ra!nanja povr"ina veliina posjeda, porez, drvna masa po hektar!, itd#
'-.Na4) )drekt)og "jere)ja !o3r8)a
,) 1ehaniki (polarni planimetar)
@) Gra*iki (1ajzakovi trok!ti)
D) /tatistiki (1rea toaka i kvadrata)
?) 4nalitiki (pomo'! koordinata)
'..Me:a)4ko odre>3a)je !o3r8)e
,@

8pomo'! polarno( planimetra
'/.O 4e"$ o3+e do%3olje)a od+t$!a)ja kod !o3r8)a1
'2.Mre@a to4aka A dot grd
82rincip ra!nanja iz veliko( ! malo
82ovr"ina (r!pe (D parcele) +65N4
82ovr"ina parcela $14
8K2\K2max# popravak proporcionalno veliini parcele
8K B (2,LE2,8D) popravak za parcel! , itd#
'5.U+$:
82romjena dimenzija papira (ka"iranje)
8)atastarska op'ina
8, : mp A , : @FFG (, [ : ?GH)
8< A ,GGG hv (ili SMF,M mm)
8& A FGG hv (ili M@S,F mm)
(7.Mre@a k3adrata
(1.A)alt4k o#ra4$) !o3r8)a
80eki zatvoreni poli(on (,, @, D, ?) ima zadane koordinate svojih vrhova (],, U,)# 2ovr"in! koj! zatvara taj
lik moemo izraziti povr"inama trapeza#
8+oke se obilaze ! smjer! kazaljke na sat!#
8$spi"! se njihove apscise i ordinate#
80a kraj! se ispi"! jo" jednom prve dvije toke, kako bi se lak"e za prv! i zadnj! tok! izra!nale razlike#
8Za ra!nanje se naprave "ablone od papira sa prozori'ima, koje omo(!'!j! da pokrivanjem napisanih
koordinata vidimo one iznose koje me!sobno mnoimo#
82 A (, @ @O ,O) J (@ D DO @O) (? D 8 DO ?O) (, ? ?O ,O)
8@2 A (x@ J x,) (y@ y,) J (xD J x@) (yD y@) (x? J xD) (yD y?) (x, J x?) (y? y,)
8@2 A E]n (Un8, UnJ,)
8@2 A EUn (]n8, ]nJ,)
III GRUPA
Geodetske toke i mree s! temelj za izvoenje svih ostalih (eodetskih radova#
+oke se oznaavaj! stabilnim i trajnim oznakama na kartama i teren! prilikom detaljno(
snimanja terena#
1rea stalnih (eodetskih toaka (osnovnih i dop!nskih) jeste sk!p toaka postavljenih na povr"ini
Zemlje me!sobno povezanih odreenim pravilima#
1.Geodet+ke "re@e !re"a )a"je) !re"a o#lk$
2rema namjeni mo(! biti: poloajne, visinske i (ravimetrijske mree
2rema oblik!: tri(onometrijske, poli(onske, linijske i nivelmanske#
%ravna (eodestka mrea mrea (eodetskih toaka iste vrste ! jedinstvenom koordinatnom
s!stav!, koje s! ravnomjerno rasporeene po teritorij! cijele drave#

'.Trgo)o"etrj+ke to4ke

0a teritorij! koji treba premjeriti izabrati 'e se osnovne toke koje ine mre! trok!ta (istostranini)#
< toj mrei izmjere se k!tevi ! svim trok!tima i odrede koordinate post!pak 8 trian(!lacija, toke
tri(onometrijske, trian(!lacijske (tri(onometri)9 princip iz veliko( ! malo#
2oloajn! temeljn! (eodetsk! mre! nazivamo jo" i tri(onometrijskom mreom#
,D
(.Trgo)o"etrj+ke "re@e
2ost!pak:
8 projektirati mre! trok!ta
8 izbor toaka na teren! (crkva, brdo)
8 stabilizacija i si(nalizacija toaka
8 opaanja (mjerenja) DxL@?h
8 ra!nanje mree (izjednaenje)
2rema !daljenosti izme! toaka tri(onometrijsk! mre! dijelima na:
,# +ri(onometrijsk! mre! $# reda !daljenost toaka DG8?G km9 min# ,@ opaanja
@# .snovn! tri(onometrijsk! mre! $$# reda !daljenost toaka ,M do @M km9 ,G opaanja
D# 2op!njavaj!'a tri(onometrijska mrea $$# reda !daljenost toaka - do ,F km9 F opaanja
?# .snovna tri(onometrijska mrea $$$# reda !daljenost toaka M do ,D km9 S opaanja
M# 2op!njavaj!'a tri(onometrijska mrea $$$# reda !daljenost toaka D do > km: ? opaanja
S# +ri(onometrijska mrea $&# reda !daljenost toaka , do ? km9 D opaanja
># 2oli(onska mrea !daljenost toaka ,GG do @GG m
1ree od $# do $$$# reda kod ra!nanja se !zima ! obzir zakrivljenost Zemlje (s*eroidne
koordinate)9 ostale mree koordinate ! ravnini#
<vjeti za tri(onometrijsk! mre!: astronomska opaanja, s*eroidne koordinate barem jedne ,
toke, , tono izmjerena d!ina ! trok!t!, barem , astronomski azim!t#
2ojavom G2/8a, tijekom ,--?# i ,--S# nastala je osnovna G2/ mrea 6R#
)arakterizira je homo(enost i iz!zetno visoka tonost nije ! sl!benoj !potrebi (cesto(radnja)
na kratkim !daljenostima daje tonost jednak! tonosti klasinih terestrikih metoda, ne zahtjeva
optiko do(ledanje toaka, znatno poje*tinj!je radove, !braja se me! najekonominije metode#
*.Na4) +ta#l%a6je !olgo)+k: to4aka
$zabrane tria(!lacijske toke ozna!j! se na teren! vr"i se stabilizacija (nadzemno i podzemno)#
+ri(onometrijska toka stabilizira se nadzemnim i sa dva podzemna centra#
0adzemni dio kamen ili beton9 podzemni dio betonske ploe sa !rezanim kriem#
Glavni zadatak stabilizacije trajnost znaka#
.blik stabilizacije ovisan je o red! trian(!lacijske toke i teren!#
/tabilizacija tri(# toke $# reda: za svak! stabiliziran! tok! radi se tzv# poloajni opis, da bi se !
sl!aj! !ni"tenja nadzemno( znaka mo(lo lako na'i mjesto podzemno( centra#
%a bi toke bile vidljive iz daljine moraj! se si(nalizirati# < "!movitim predjelima toke niih
redova mo(! se si(nalizirati si(nalom na drvet! visine F8,@ m, koje se potp!no okre"e# 0a ravnom
teren! to mo(! biti crkveni tornjevi# +vorniki dimnjaci itd#
.snovni tipovi stabilizacije st!pci od prirodno( kamena, betona ili eljezne cijevi9 privremeni premjer 8
stabilizacija koli'ima#
-. Polgo)+ka "re@a
+ri(onometrijska mrea prekriva teritorij tokama sa me!sobnim !daljenostima od , do ? km, "to
je nedovoljno da bi se mo(li snimiti svi objekti i kon*i(!racija terena#
Zbo( to(a se ona pop!njava tokama poli(onske mree#
2oli(onska mrea se sastoji od toaka koje imaj! kra'e me!sobne !daljenosti i me!sobno s!
povezane k!tovima i d!inama, a oslanjaj! se na tri(onometrijske toke#
+oke poli(onske mree postavljaj! se ! oblik! poli(ona, koje zovemo poli(onski vlakovi#
< poli(onskoj mrei mjere se k!tovi: na svim poli(onskim tokama prijelomni k!tovi, te na
tokama na koje se ve! poli(oni vlakovi vezni k!tovi, te se mjere d!ine izme! poli(onih
toaka poli(onske stranice#

..Vr+te !olgo): 3lako3a
,) prema k!tovima: teodolitni, b!solni
,?
@) prema d!inama: precizno mjerenje d!ina (vrpca, lanac), optiki i elektronski daljinomjeri
D) prema !vr"'enosti:
8vezani ili !vr"'eni poli(oni vlak (@ tri(onometrijske toke)
8zatvoreni poli(oni vlak (, tri(onometrijska toka)
8slijepi poli(oni vlak (polazi od poznate toke, ali na dr!(om kraj! nije vezan za poznat! tok!)
?) prema tonosti:
8precizna poli(onometrija d!ine i k!teve mjerimo tako tono da zamjene trian(!lacij!
8vlakovi pove'ane tonosti prelomni k!tevi se mjere ! vi"e ponavljanja
8obini poli(oni vlakovi k!tevi se mjere samo jednom
8tahimetrijski vlakovi d!ine mjerene sa daljinomjerom s tri niti (naje"'a !poraba)
8b!solni tahimetrijski vlakovi#
/.Pra3la %a !olaga)je !olgo)+k: 3lako3a
80astoji se da poli(onski vlakovi po mo(!'nosti b!d! ispr!eni tj# da "to kra'im p!tem spajaj! poetn! i
zavr"n! tok!, a stranice !n!tar vlakova b!d! podjednako d!(ake#
8)ra'i vlak povoljniji je od d!e(, ispr!en povoljniji od izlomljeno(, podjednake stranice povoljnije od
nejednakih, d!e od kra'ih (nepovoljno je da iza d!(e slijedi vrlo kratka stranica ili obratno)#
8+oke birati tako da se me!sobno do(ledaj!#
8Nroj toaka ovisi o (!sto'i detalja, kon*i(!raciji terena, pre(lednosti, nain! snimanja detalja#
2.Tra+ra)je !olgo): 3lako3a
5.Mjere)je k$te3a
8)!tevi se mjere b!solom i teodolitom#
5.Polo@aj ra3))e&
)!t je dio ravnine i ima drva kraka#
Rorizontalni 8 dobiva se me!sobni poloaj toke 8 krakovi lee ! horizontalnoj ravnini9 odre!je se
teodolitom ili azim!tom (b!solom)#
&ertikalni 8 dobiva se visinska razlika, na(ib, visina 8 krakovi lee ! vertikalnoj ravnini

17.Vr+te k$te3a

&isinski k!t 8 ako je jedan krak k!ta poloen horizontalno
Zenitni k!t ako je jedan krak k!ta poloen vertikalno
5levacioni ako je jedan krak vertikalno( k!ta horizontalan, a dr!(i ide prema (ore
%epresivni ako je jedan krak vertikalno( k!ta horizontalan, a dr!(i ide prema dolje
5levacione k!tove mjerimo od GH do -GH i ozna!jemo sa J, a depresivne od GH do -GH i ozna!jemo sa
(k!tne !daljenosti od horizontale)#
11. Vr+te #$+ola

,) Za orijentacij!:
8 depna
8 za orijentacij! (eodetskih stolova (povijesno)
8 za orijentacij! teodolita
@) N!sole sa dioptrima ("!mska b!sola, /chmalcalder)
D) N!solni instr!ment s dr!binom (b!solni teodolit)
?) N!sole za nano"enje
M) %i(italne b!sole
N!sola se najvi"e !potrebljava za mjerenje tzv# b!solnih vlakova ("!mski p!t, (ranica odsjeka,
prosjeka,###)
2ostoje @ (lavne metode mjerenja b!solnih vlakova:
,M
,# /tacionarna metoda kod ove metode instr!ment se postavlja na svak! tok! b!solno( vlaka#
@# 1etoda na preskok kod ove metode instr!ment se postavlja na svak! dr!(! tok! (npr# toka ,
prema @, toka D prema @,###) tj# za prv! stranic! mjerimo azim!t pravca, a za dr!(! azim!t prot!pravca#
$z azim!ta prot!pravca moemo dobiti azim!te pravca (JL8,FGH)#
1'.A%"$t? +"jer) k$t? "ag)et+ka dekl)a6ja
84zim!t k!t "to (a zatvara smjer ma(netsko( sjevera s traenim pravcem ! smjer! kazaljke na sat!#
-Magnetski azimut (k!t "to (a zatvara smjer ma(netsko( sjevera s traenim pravcem, ma(netski sjever
materijaliziran je ma(netskom i(lom)
-Astronomski azimut
86azlika je ma(netska deklinacija (ovisno o tome da li ma(netski meridijan lei sa svojim sjevernim krajem
istono ili zapadno od astronomsko( kaemo da je deklinacija pozitivna ili ne(ativna)#
1(. Orje)ta6ja karte
N!sola se na krati smjesti !z r!b i to tako da je crta 0 / paralelna sa tim pravcem#
)arta se okre'e tao d!(o dok sjeverni kraj i(le ne doe na n!l! podjele b!sole (crta 0 /)#
+ime je karta orijentirana prema ma(netskom sjever!#
0a kartama je obino oznaen astronomski sjever, zato kod tonije orijentacije treba ! obzir !zeti
deklinacij! tj# okretati kart! zajedno s b!solom dok se na sjevernom kraj! ma(netske iz(le ne oita
iznos deklinacije#
%eklinacija nije stalna veliina, poloaj ma(netske i(le se mijenja#
6azlik!jemo mjesne i vremenske promjene#
1jesne promjene: $zo(one s! crte koje spajaj! mjesta sa jednakom deklinacijom# 0jihov je tok
!(lavnom !sporedan sa meridijanima# 0a pojedinim mjestima (lokalna ma(netna polja) mo(! biti ve'a
odst!panja (r!de, eljezni mostovi, st!povi,###) 0a takvim mjestima ne moemo raditi b!solom,
po(otovo ne metodom na preskok#
&remenske razlike:
,# sek!larne i (odi"nje (! 2ariz! ,MFG# (odine J,DH na istok, ,SSD# GH, ,F,?# na zapad 8@MH)
@# mjesene
D# dnevne (oscilacije) oko ,G i ,F sati i(la je najblia prosjenom poloaj! (do F Z prema $, do ,D na
Z, popodne na $, oko @G h vra'a se na Z)
?# iznimne (!slijed nevremena)
M# sl!ajne
1*. Teodolt
+eodolit je mjerni instr!ment koji sl!i za mjerenje:
8 horizontalnih k!teva
8 vertikalnih k!teva
8 d!ina#
+eodolit se sastoji od:
8 nepokretno( dijela: stativ (no(ari), postolje instr!menta, tri podnona vijka
8 pokretno( dijela (alhidada)
0a podnoj! se nalazi nepomini kr!( zvani limb koji na svom r!b! nosi oznake podjele ! st!pnjevima
i dijelovima st!pnjeva (podjela na limb! tee ! smjer! kazaljke na sat! od G do DSGH)#
1-.Vr+te teodolta
8+eodolite kod kojih se d!rbin moe okren!ti za ,FGHoko vodoravne okretne osi nazivamo
kompenzacionima#
8!koliko osim vodoravno( kr!(a za mjerenje vodoravnih k!tova teodolit ima i vertikalni kr!( za mjerenje
vertikalnih k!tova#+akav teodolit nazivamo !niverzalnim#
86epeticioni teodolit je teodolit kod koje(a se i limb!sni kr!( moe okretati oko (lavne (vertikalne) osi
instr!menta#
1..Podjela teodolta !o to4)o+t
,S
,) veliki teodoliti visoka preciznost, jer omo(!'!j! mjerenje ! sek!ndama trian(!lacija#
@) manje toni teodoliti precizna poli(onometrija, a k!tevi se mjere na @[, M[ ili ,G[
D) teodoliti za obin! poli(onometrij! tonost mjerenja k!teva je ,G[ i @G[
?) tahimetri preciznost mjerenja DG[ ili ,O#
+otalne stanice#
1/.Pogre8ke kod rada teodolta
8ako xx i yy nis! okomite to je prva (re"ka kod teodolita kolimaciona po(re"ka
8ako yy nije okomita na zz po(re"ka vodoravne osi
8ekscentrinost viz!re !zrok!je sl!ajne po(re"ke
8<klanjanje po(re"ke kod teodolita:
8rekti*ikacijom (servisiranjem)
8nainom rada#
12. K$t)a "jere)ja
$mamo tri osi: vertikalna okretna os (zz), horizontalna okretna os (yy) i viz!rni pravac (xx)# /ve tri s!
me!sobno okomite#
1jerenje:
8 /tativ se stavi iznad terenske toke (centralni vijak, visak)
8 $nstr!ment se postavi na postolje stativa (privrsti se centralnim viskom, tako da se moe micati)
8 Pentriranje (pomicanje teodolita na postolji, visa treba po(oditi tok! L provjeriti ! dva me!sobn!
okomita smjera)
8 Gr!bo horizontiranje (alhidadna libela izme! dva podnona vijka), oba podnona vijka okretati
prema sebi ili od sebe, s tre'im vijkom dotjera se dr!(a libela ili ako je nema okrene se alhidada za -GH
da libela doe ! smjer tree( vijka s kojim se dotjera da vrh!ni
8 )ontrola centriranja
8 Zatezanje centralno( vijka (teodolit vrsto spojen sa stativom)
8 Wino horizontiranje
8 Gr!bo viziranje na cilj (preko d!rbina) otkoena alhidada i d!rbin
8 Zakoiti alhidad! (vidi se eljena toka)
8 <(aanje d!rbina (izo"travanje slike)
8 Wino viziranje (vijak za *ino okretanje alhidade vertikalna nit nitno( kria po(aa cilj trasirka i
vijak za *ino okretanje d!rbina horizontalna nit nitno( kria)
8 ^itanje (prvi i dr!(i poloaj d!rbina) itanje ! dr!(om poloaj! se mora od oitavanja na prvom
razlikovati za ,FGH
8 2rvi poloaj d!rbina vertikalni kr!( lijevo od d!rbina#
IV GRUPA
1.Mjere)je d$lj)a
8< (eodeziji se mjeri horizontalna komponenta d!ljine izme! dvije toke, a ako se mjeri kosa komponenta
ona se red!cira na horizont!#
81jerenje moe biti:
,) direktno, neposredno, izravno
@) indirektno, posredno, neizravno
'.9rekt)o "jere)je d$@)a
80a teren! se !stanovljava koliko je p!ta pribor za mjerenje sadran ! mjernoj d!ljini#
8Za ovaj nain mjerenja koristimo letve ili eline vrpce#
1ehanino mjerenje d!ljina (vrpca, ica ili letva)# 2ri toj metodi mo(! se javiti problemi kao "to
s!: kon*i(!racija terena, zara"tenost, movarna podr!ja, vodotoci i prometnice#
Nitan nedostatak je i preno"enje !reaja ! smjer! d!ine pri mjerenji, "to metod! ini sporom#
,>
3etve (povijesno): d!ine D,? ili M m9 za mjerenje potrebne dvije letve9 mjerenje je stepenasto ili
koso (za stepenasto mjerenje potrebno je koristiti i libel!)
^elina vrpca: lanav "irine ,8D cm i debljine G,M mm#
$mamo vi"e vrsta elinih vrpci:
8 velika tzv# lanac ! d!ljinama od @G, @M, MG m
8 mala vrpca od ,G, @G, DG m#
Pentimetri se procjenj!j! na @9 prije !potrebe je potrebno provjeriti poetak lanca#
%anas se ! praksi za vrpce !potrebljavaj! naje"'e za mjerenje kra'ih d!ina# 1o(! biti izraene i
od dr!(ih (!mjetnih) materijala#

(. 9o%3olje)o od+t$!a)je
)od direktno( mjerenja tonost ovisi o d!ini lanca#
+eren je podijeljen prema kate(orijama:
$# 8 ravan, tvrd, ist
$$# 8 horizontalan sa manjim preprekama ili bla(o kos bez ve'ih prepreka
$$$# 8 horizontalan sa ve'im preprekama (movare), kos sa preprekama ili kos i izlomljen
$&# 8 brdski i planinski predjeli optiko mjerenje
%ozvoljeno odst!panje se pove'ava od prve kate(orije prema tre'oj#
*.I)drekt)o "jere)je d$@)a
81jere se veliine koje s! s traenom d!ljinom ! nekom matematikom ili *izikalnom odnos!#
8Za ovaj nain mjerenja koristimo !reaje (instr!mente) kao "to s! daljinomjeri, distomati,###9 oni smanj!j! i
pojednostavlj!j! mjerenje, osobito na te"kom teren!#
O!t4ko "jere)je d$lj)a
81etoda se temelji na *!nkciji optikih s!stava i primjeni optikih pojava#
8%!ljina se mjeri optikim daljinomjerima, odnosno !reajima zasnovanim na primjeni inter*erencije
svjetlosti#
80edostatak je te vrste mjerenja maleni dose( i veliki !tjecaj atmos*erskih prilika na tonost mjerenja# Zbo(
tih nedostataka, a i zbo( razvoja tehnike, t! metod! potisk!j! s!vremenije metode mjerenja d!ljina
(elektronski daljinomjeri 8 in*racrvene zrake, !ltrazv!k, mikrovalovi, laser)#
Elekro)4ko "jere)je d$lj)a
/!vremena metoda mjerenja d!ljina kod koje se za mjerenje !potrebljavaj! elektroma(netni valovi#
Wizikalni princip elektroniko( mjerenja d!ljina osniva se na mjerenj! vremena koje je potrebno
elektoma(netskom val! za prijelaz mjerene d!ine ! oba smjera#
0a poetn! tok! d!ine postavlja se instr!ment, a na krajnj! tok! re*lektor (prizma#)
+onost mjerenja tom metodom ovisi o konstantnosti brzine "irenja elektoma(netno( vala, koja je
ovisna o stanj! atmos*ere !zd! itavo( p!ta vala#
5lektroniki daljinomjeri odlik!j! se ve'om brzinom mjerenja i ve'im dose(om od optikih
daljinomjera#
.ni s! omo(!'ili izravna mjerenja velikih d!ljina, "to je ranije bio osnovni problem (eodetskih
mjerenja#
5lektroniki daljinomjeri mjere mjern! d!ljin! emisijom vidljive ili nevidljive in*racrvene
svjetlosti (<Z&, mikrovalovi, laser)
+! spada i r!ni laserski daljinomjer %$/+.# 1oe se !potrijebiti bilo (dje (dje se prije
!potrebljavala mjerna vrpca#
2rednosti rada sa takvim daljinomjerima s!:
8 ne treba odmatati i namatati vrpc!
8 moe se mjeriti !daljenost do neprist!panih stijena, zidova do SG m te visina ica dalekovoda
ili pro*il t!nela
Pre"a do+eg$ mjerenja geodet+ke dalj)o"jere +3r+ta3a"o ! sljede'e (r!pe:
8 veliki dose( I@G km
8 srednji dose( do @G km
,F
8 kratki dose( od @ do M km
8 vrlo kratki dose( od ,GG do @GG m
< podr!je veliko(, srednje( i kratko( dose(a spadaj! elektroniki daljinomjeri, a ! podr!je vrlo
kratko( dose(a velika ve'ina optiki daljinomjera#

-.Vr+te dalj)o"jera !o ko)+tr$k6j
,) optiki
@) elektronski (velika tonost)#
..Vr+te dalj)o"jera !o )a4)$ "jere)ja
,) obini (mjeri se kosa d!ljina)
@) a!tored!kcioni (odmah se dobiva red!cirana d!ljina)#
+onost mjerenja je manja ne(o ko( dorektno( mjerenja, a ovisi o d!ini, na(n!tosti viz!re,
optikim svojstvima instr!menta, tonosti konstanti, poloaj! pri rad!, vertikalnosti letve,
atmos*erskim prilikama i tonosti oitanja#
/.Re6:e)#a6:o3 dalj)o"jer
8.ptiki daljinomjer s tri niti
80a jedan kraj d!ine koja se mjeri postavlja se instr!ment, a na dr!(i tzv# daljinomjerna letva#
8/ d!rbinom se vizira na letv!, pa se iz od(ovaraj!'ih itanja dobiva !daljenost letve od instr!menta#
8%aljinomjerna letva je obino d!(aka ? m, podijeljena ! cm, koji s! naizmjenino crno8bijelo obojani#
^ita se (ornja i donja nit nitno(a kria na mjest! (dje po(aa letv!#
8<z pretpostavk! da s! (ornja i donja nit simetrine, obzirom na srednj!, mora za kontrol! biti: s A (( J d) L
@ tj#
84ritmetikoj sredini mora od(ovarati itanje srednje niti, odst!panje smije biti najvi"e , do @ mm#
^itati i pisati treba sve ? znamenke (m, dm, cm, mm)#
2.Red$k6ja d$@)e )a :or%o)t
81jerenje vi"e sl!ajeva:
,) teren horizontalan red!kcija nije potrebna
@) padina jednolino kosa samo jedna korekcija
D) padina razliitih na(iba za svaki odsjeak red!kcija#
5.Pogre8ke drekt)e %"jere d$lj)a
,) )onstantne:
8na kraj! ili poetk!
8procjena ostatka
@) /l!ajne ((r!be, male):
8klinovi
8namje"tanje
8slabo zatezanje
D) /istematske
8d!ina lanca
8izmje"tanje na kraj! lanca
8netono horizontiranje
8nezatezanje lanca
8izmje"tanje ! sredini8
17.Vr+te +kol4a3a)ja
,-
Rorizontalno iskolenje:
8 iskolenje l!ka
8 iskolenje k!teva
8 iskolenje poli(ona
&ertikalno iskolenje:
8 stalni pad L !spon
8 popreni pro*il
2roblemi pri iskolavanj!:
8 nedo(ledanje
8 (!sto'a sastojine
8 kratke viz!re
11.I+kol4e)je !ro+jeke $ ra3)6
8+rasirke i b!sola
%!e viz!re manja po(re"ka
$skolava se samo trasa
.bavezan je popravak
2rosjeca se prosjeka odreene "irine
1'.I+kol4e)je !ro+jeke $ #rdo3to" tere)$
N!solni teodolit ili teodolit se koristi za ve'e, a trasirke i b!sole za kra'e !daljenosti#
V GRUPA
1.Odre>3a)je 3+)+k: ra%lka
82oznavanje visina vano je kako sa "!marsko(, tako i sa tehniko( (ledi"ta#
8&ertikalna !daljenost izme! dvije toke odreena kao razlika horizontalnih ravnina postavljenih na tim
tokama naziva se visinska razlika#
8.dreivanje visinskih razlika odnosno visina toaka izvodi se neposredno primjenom (eometrijsko(
nivelmana#
8$nstr!menti koji se pri tome naje"'e koriste nazivamo niveliri#
6ad inst!menta za (eometrijsko mjerenje visinskoh razlika temelji se na princip! djelovanja sile
tee#
.no se oit!je ! primjeni libele#
'.Podjela )3elra !re"a to4)o+t )a"je)
80ivelire dijelimo prema tonosti na temelj! srednje po(re"ke visinske razlike po , km dvostr!ko(
niveliranja:
80iveliri najvi"e tonosti \ G,M mmLkm
80iveliri visoke tonosti \ ,,G mmLkm
80iveliri vi"e tonosti \ D,G mmLkm
80iveliri srednje tonosti \ F,G mmLkm
8.bini ili jednostavni niveliri I F,G mmLkm
8.sim te podjele ! praksi se niveliri esto nazivaj! i prema namjeni, koja je povezana s tono"'! (eodetskih
mjerenja na razliitim zadacima:
8precizni, inenjerski i (raevinski#
8+onost nivelira ovisi o: osjetljivosti libela i kompenzatora, pove'anj! d!rbina i njihovoj konstr!kciji#
(.Vr+te )3el"a)a
@G
8< (eodetskim se mjerenjima za odreivanje visinskih razlika primjenj!j!:
8(eometrijski 8 najprecizniji
8tri(onometrijski
8hidrostatski
8barometrijski nivelman najmanje precizan
*.Trgo)o"etrj+ko "jere)je 3+)+k: ra%lka
8&isinske razlike mo(! se odrediti na temelj! mjerenja vertikalnih k!tova ili zenitnih !daljenosti i ra!nanja
primjenom tri(onometrijskih *orm!la#
8.snovni instr!ment za tri(onometrijsko mjerenje visina je teodolit#
8+ri(onometrijsko mjerenje visinskih razlika primjenj!je se:
,) ! brdovitim predjelima, posebno kod tee prist!panih toaka mree tri(onometrijsko( nivelmana
tri(onometrijske toke
@) visinske razlike poli(onskih toaka
D) pri odreivanj! slije(anja objekata i terena
?) odreivanje visine objekata
M) ! tahimetriji odreivanje nadmorskih visina detaljaQ
S) ako se !mjesto : (elevacioni k!t) izmjeri k!tna (zenitna) !daljenost z#
8KR A Kh J i s
8Kh A d B tan : A d B ct(
-.Geo"etrj+k )3el"a)
80ivelir je osnovni instr!ment za mjerenje visinskih razlika ! (eometrijskom nivelman!# .snovni m! je
sastavni dio d!rbin, koji zajedno sa !reajima za horizontiranje (eodetske viz!rne linije, odnosno osi moe
okretati oko (lavne ili vertikalne osi nivelira#
82omo'! !reaja za horizontiranje postavlja se viz!rna os ! horizontaln! ravnin!, pa se visinske razlike
toaka odre!j! oitavanjem na letvi, koja se vertikalno postavlja pomo'! libele na toke na kojima
mjerimo visinsk! razlik!#
80iveliri se postavljaj! obino ! sredin! izme! toaka ija se visinska razlika odre!je niveliranje iz
sredine, ili rjee na jedn! od toaka niveliranje s kraja#
..9etalj) )3el"a)&
,) linijski
@) plo"ni
/.B)j+k )3el"a)
8!zd!ni i popreni pro*il (kra'i presjeci terena okomiti na tras! ime po stacionai)#
8!zd!ni osovina p!ta je trasa koj! sijeemo vertikalnom plohom#
8stacionaa
2.Plo8) )3el"a)
8&isinski odnosi plohe
81etoda kvadratne mree ravni teren#
5.Ge)eral) )3el"a)
8Generalni nivelman visine stalnih visinskih toaka (repera) $#, $$#, i $$$# reda za koje se ve! daljnje
izmjere ($, $$ i $$$ reda)# &isina nad morem
8Generalni nivelman svrha osnovne visinske toke ili repera za koje se ve! daljnje izmjere (dijelovi mm)
8/rednja razina mora ! +rst! (mjereno vi"e (odina)#
17.Caro"etrj+k )3el"a)
81jeri se barometrijski tlak (aneroidi)#
8.visi o vremen! i temperat!ri tlak pada s pove'anjem 0#&# i smanjenjem temperat!re#
@,
Narometrijsko mjerenje se temelji na pojavi da se s pove'anjem nadmorske visine smanj!je
atmos*erski tlak, pa se mjerenjem talak i nje(ovih razlika odre!j! visinske razlike pojedinih
toaka# +aj je nain mjerenja visinskih razlika najmanje toan#
11. S)"a)je detalja
7edan od (lavnih ciljeva izmjere je izrada planova (karata) s predodbom prirodnioh i !mjetnih
toaka, linija, povr"ina na teren! ! horizontalnom, a po potrebi i ! vertikalnom (visinskom)
rasprostiranj!#
+e karakteristine toke na teren! nazivaj! se detaljem#
2rije snimanja potrebno je izvr"iti predradnje#
<koliko se radi o most!, k!'i, poli(onoj toki, tri(onometrijskoj toki takve toke s! ve'
dovoljno de*inirane#
<koliko se radi o (ranici posjeda, odsjeka, k!lt!ra te toke treba identi*icirati i oznaiti
(obiljeiti) na teren! (kolci, kamenje, h!mke)
%etalj se !vijek skicira, a (!ste sitne detalje potrebno je !ve'ati ! posebne skice#
1'.Na4) +)"a)ja detalja
8%va naina snimanja (@ (lavne metode):
8.rto(onalna metoda
82olarna metoda
1(.Ortogo)al)a "etoda
8Za snimanje manjih detalja, ! ravniarskim podr!jima, a koji nis! daleko od poli(ona (povoljno da
poli(on prolazi kroz detalj)#
80aseljena mjesta
80ain:
8poli(ona stranica je apscisa
8izvlae se okomice:
8do D m od oka
8do @G m pomo'! sprava za okomice
8do MG m sa kosim osi(!ranjem#
8Za svak! tok! detalja mjeri se apscisa i okomica#
84pscise (poli(one stranice) mjere se lancem kontin!irano od poetka do kraja linije snimanja#
8.komice se sp!"taj! spravom za okomice (prizme, k!tna zrcala)# &isak obje"en o prizm! ili k!tno zrcalo
de*inira podnoje okomice#
8d!ine okomica mjere se vrpcom#
82rilikom !no"enja brojanih podataka ! skic! treba se drati odreenih pravila# &rijednost apscise !pis!je
se s obratne strane podnoja okomice kojoj pripada#
82odnoja brojeva koji nazna!j! apscise okren!ta s! prema poetk! apscisne linije#
8%!ina okomice !pis!je se ! sredin! okomice#
8/nimljene detaljne toke kontroliraj! se mjerenjem d!ina izme! njih, tzv# *rontovi, a !vr"'!j! se i kosim
osi(!ranjem#
8)ontrola:
8kosa veza
8mjerenje *ronte#
1*.Polar)a "etoda
8/nimljena toka dobiva polarne koordinate
82ol je stajali"te instr!menata
8%!ina se naje"'e odre!je indirektno
1-.GPS
8Globalni pozicijski s!stav G2/
8,-S?# 00// (0avy 0avi(ation /atellite /ystem) navi(acijski s!stav namijenjen za vojsk!#
@@
8,-S># 00// dop!"ten za civiln! !porab!9 !savr"en >G8tih (od#, te !spje"no primijenjen za (eodetske
svrhe (iz vi"ednevnih sim!lativnih mjerenja na @ ili vi"e stranica mo(la se je odrediti razlika njihovih
koordinata sa srednjom po(re"kom od nekoliko dm na !daljenosti od ,GGG km, takva visoka tonost nije se
mo(la realizirati klasinim (eodetskim metodama)#
8,->D# 04&/+46 (0avi(ation /ystem, +imin( and 6an(in() s!stav G2/ satelita za odreivanje
poloaja, brzine, smjera kretanja i vremena, tj# za navi(acij! brodova na mor!, aviona ! zrak! i tera(acij!
a!ta na kopn! (s!stav se moe !potrijebiti i za tona (eodetska mjerenja)#
8,->S# G3.04// 6!ski s!stav
8@GG@# G43$35. 5!ropski s!stav
8/astoji se od tri dijela:
,) /vemirsko( se(menta
@) )ontrolno( se(menta
D) )orisniko( se(menta
1..S3e"r+k +eg"e)t A +$+ta3 +atelta
8G2/ sateliti kr!e ! svemirskom prostor! oko Zemlje po priblino kr!nim orbitama radij!sa @SM>G km, tj#
!daljeni s! od povr"ine Zemlje @G@GG km#
8%a G2/ satelit jedanp!t obie oko Zemlje potrebno m! je ,, sati i MF min#
8.rbite G2/ satelita lee ! S ravnina, koje s ravninom ekvatora zatvaraj! k!t od MMH#
8< svakoj ravnini s! po ? aktivna satelita ili po D aktivna pl!s , rezervni#
8/!stav je planiran tako da se na bilo kojem mjest! na Zemlji moe odrediti poloaj toke, ! bilo kojem
tren!tk!# +o znai da se svako( tren!tka iznad horizonta mora nalaziti najmanje ? G2/ satelita#
1/.Ko)trol) +eg"e)t
8$ma slijede'e zadatke:
,) kontin!irano opaati pratiti (ibanje G2/ satelita i !naprijed odreivati vrijednosti elemenata njihove
p!tanje (orbite)
@) pratiti rad satelitskih !ra i predvidjeti njihov hod !naprijed
D) oda"iljati na G2/ satelite predicirane elemente njihove orbite i predvieno pona"anje sata, koje 'e poslije
sateliti oda"iljati korisnicima#
8/astoji se od:
,) pet opaakih stanica
@) jedne (lavne kontrolne stanice
D) tri Zemaljske antene
8.paake stanice prik!pljaj! podatke sa svih satelita iznad njihovih horizonata# .braene podatke "alj!
(lavnoj kontrolnoj stanici ! Polorad!#
8Glavna kontrolna stanica (Polorado) sak!pljene podatke ra!na i sastavlja ! navi(acijsk! por!k!
satelitima, koja se najprije oda"ilje Zemaljskim antenama#
8Zemaljske antene "alj! primljene navi(acijske por!ke na od(ovaraj!'e satelite pomo'! radio veze (!
normalnom sl!aj! sateliti se snabdijevaj! svakih F sati s novim izra!natim podacima)#
12.Kor+)4k +eg"e)t
8/vi civilni i vojni korisnici koji pomo'! G2/ prijemnika primaj! si(nale odaslane s G2/ satelita i pomo'!
njih odre!j! svoj poloaj, brzin!, smjer kretanja i vrijeme#
G2/ prijemnici sastoje se od:
,) antena prima si(nale od satelita, pojaava ih i predaje radio8*rekventnom dijel!
@) radio8*rekventni dio s procesorom ini centralni dio prijemnika i obra!je primljeni satelitski
s!stav
D) mikroprocesor !pravlja radom prijemnika i ra!na navi(acijske por!ke
?) kontrolna jedinica interaktivna kom!nikacija izme! korisnika i centralne jedinice
M) memorija pohranjivanje (otovih rez!ltata mjerenja
S) izvor ener(ije (akom!lator, baterije)
15. For"at !or$ke
@D
G2/ por!ka je *ormatirana ! Wrames (okvire) od ,MGG bita9 kod emitiranja MG bita ! sek!ndi
potrebno je DG sek!ndi#
'7. Metode GPS "jere)ja
G2/ mjerenjem mo(! se odrediti:
,) 4psol!tne koordinate tj# koordinate toke na Zemlji ! koorinatnom s!stav! ije se ishodi"te
nalazi ! tei"t! Zemlje# 4psol!tne koordinate se mo(! odrediti mjerenjem sa samo jednim G2/
prijemnikom#
@) )oordinatne razlike tj# relativni poloaj toaka, mo(! se odrediti istovremenim G2/ mjerenjem
na dvije ili vi"e toaka# +akva vrsta mjerenja je dobila naziv %i**erential 2oint 2ositionin( (%22),
a esto se koristi naziv %i**erential G2/ (%G2/)#
'1.Na4) rada GPS<a
82rema tome da li G2/ !reaj mir!je ili se kre'e imamo slijede'e naine rada:
,) /tatiki prijemnici s! za vrijeme mjerenja nepomini# Zbo( to(a se ostvar!je vrlo velik broj
prekobrojnih mjerenja, a tada i vrlo visoka tonost poloajnih odreivanja#
@) )inematiki za vrijeme mjerenja prijemnici se (ibaj!# 2ri tome ne smije do'i do prekida prijema
si(nala, tj# horizont iznad antene G2/ !reaja mora biti ist#
%anas postoji vi"e metoda koje s! na izvjestan nain kombinirane# +akve s!:
8 Nrza statika (Wast static) metoda hibrid izme! statikih i kinematikih post!paka osobito
po(odan za inenjerske zadatke# .sobito ekonomian i toan ako treba izmjeriti ve'i broj toaka na
manjem podr!j!#
8 6eok!pacija ili pse!do8kinematiki post!pak temelji se na ponavljanj! mjerenja nakon
odreeno( vremena (, do @ sata)#
''.0to "jere drekt)o GPS !rja")6
82rema tome "to G2/ prijemnici direktno mjere, mjerenja mo(! biti:
,) mjerenja vremena, tj# pse!do!daljenosti (vrijeme potrebno da si(nal doe od satelita do prijemnika)
@) mjerenje *aznih razlika (vrijeme izme! odreenih dijelova koda)#
'(.To4)o+t "jere)ja GPS<a
8+onost odreivanja koordinata toaka pomo'! G2/ mjerenja ovisi o tonosti: elemenata orbite satelita,
mjerenih veliina i kon*i(!racije konstelacije G2% satelita iznad toke (dje se izvode mjerenja#
8$zvori po(re"aka:
80a tonost odreivanja koordinata toaka pomo'! G2/ mjerenja !tje!: po(re"ke ! mjerenj! !daljenosti
(nekompaktibilnost satova prijemnika i satelita), tonost p!tanja satelita, atmos*erska re*rakcija, vi"estr!kost
si(nala, (eometrija satelita i prijemnika, so*tver za obrad! podataka#
8&e'ina po(re"aka moe se !kloniti di*erencijalnim post!pcima ! obradi relativnih mjerenja#
'*.O 4e"$ o3+ kak3a je !r"je)a GPS<a $ 8$"ar+t3$1
2rimjena ! "!marstv!:
8snimanje i projektiranje "!mskih cesta
8snimanje (ranica sastojina, biljnih zajednica, pedokarto(ra*skih jedinica i sl#
8reamb!lacija mea
8odreivanje poloaja primjernih ploha i dr#
@?