Kapica Ivica

SVEUILITE U ZAGREBU GEODETSKI FALKULTET
Preddiplomski studij Geodezija i geoinformatika

UVOD U GEODEZIJU UVOD U GEODEZIJU
Prof dr sc Mira Ivkovi Prof. dr. sc. Mira Ivkovi
Prof. dr. sc. Zdravko Kapovi
Zagreb, rujan 2012.
SADRAJ
OSNOVNI POJMOVI O GEODEZIJI (Kapovi)
POVIJESNI RAZVITAK GEODEZIJE (Kapovi)
MJERNE JEDINICE (Kapovi)
MJERENJE POGREKE PRI MJERENJU RAUN MJERENJE, POGREKE PRI MJERENJU, RAUN
IZJEDNAENJA (Kapovi)
SADRAJ
GEODETSKA MJERENJA I INSTRUMENTI GEODETSKA MJERENJA I INSTRUMENTI
(Ivkovi)
KOORDINATNI SUSTAVI (Ivkovi)
GEODETSKE OSNOVE (Ivkovi)
SADRAJ
GEODETSKE PODLOGE (Ivkovi)
IZMJERA ZEMLJITA (Ivkovi)
RAUNANJE POVRINA I VOLUMEA (Ivkovi)
GEODEZIJA I GEOINFORMATIKA (Kapovi)
PODJELA GEODEZIJE (Kapovi)
SADRAJ
GEODEZIJA U INENJERSKIM DJELATNOSTIMA GEODEZIJA U INENJERSKIM DJELATNOSTIMA
(Kapovi)
BUDUNOST GEODEZIJE (Kapovi)
GEODETSKI FAKULTET
N i dij ? Naziv studija?
Bolonja? Bolonja?
(shema, uvjeti upisa, diplomski studij(?), ...........
Trajanje studija?
kolarine?
Osnovne norme ophoenja (ponaanja)
Zvanja na Fakultetu
PREGLED PREDAVANJA
OSNOVNI POJMOVI O GEODEZIJI
Z d d ij Zadaa geodezija
Nova definicija geodeta i geodezije
Organizacija geodetske slube u Hrvatskoj Organizacija geodetske slube u Hrvatskoj
POVIJESNI RAZVITAK GEODEZIJE
Oblik i veliina zemlje Oblik i veliina zemlje
PREGLED PREDAVANJA
MJERNE JEDINICE MJERNE JEDINICE
Jedinice za duljinu Jedinice za duljinu
Jedinice za kutove
J di i i Jedinice za povrine
Mjerilo plana i karte
N l k t l Naelo kontrole
Naelo ekonominosti
PREGLED PREDAVANJA
MJERENJE POGREKE PRI MJERENJU RAUN MJERENJE, POGREKE PRI MJERENJU, RAUN
IZJEDNAENJA
Osnovni pojmovi vezani uz mjerenje Osnovni pojmovi vezani uz mjerenje
Pogreke pri mjerenjima
Vj j t t k Vjerojatnost pogreaka
Raun izjednaenja
PREGLED PREDAVANJA
GEODETSKA MJERENJA I INSTRUMENTI
Linearna mjerenja
Instrumenti i pribor za linearna mjerenja
Kutna mjerenja
Instrumenti i pribor za kutna mjerenja j j
PREGLED PREDAVANJA
KOORDINATNI SUSTAVI KOORDINATNI SUSTAVI
Vrste koordinata
Koordinatni sustavi u ravnini
Koordinatni sustavi na kugli i elipsoidu
GEODETSKE OSNOVE
Naelo hijerajhije
Temeljna geodetska osnova
D k d t k Dopunska geodetske osnova
Visinska geodetska osnova
PREGLED PREDAVANJA
GEODETSKE PODLOGE GEODETSKE PODLOGE
Planovi
Karte Karte
IZMJERA ZEMLJITA IZMJERA ZEMLJITA
Naini prikupljanja podataka
Katastarska izmjera Katastarska izmjera
Topografska izmjera
PREGLED PREDAVANJA
RAUNANJE POVRINA RAUNANJE POVRINA
Grafiko odreivanje povrina
Numeriko raunanje povrina j p
GEODEZIJA I GEOINFORMATIKA
Geodetske informacije
Geografske informacije
Geopodaci
Zemljini informacijski sustavi
A li t ih d t k Analiza prostornih podataka
PREGLED PREDAVANJA
PODJELA GEODEZIJE
Praktina geodezija
I j k d ij Inenjerska geodezija
Fotogrametrija i daljinska istraivanja
Kartografija Kartografija
Katastar
Ureenje zemljita j j
Satelitska i fizilakna geodezija
Pomorska geodezija
G d t k t ij Geodetska astronomija
PREGLED PREDAVANJA
GEODEZIJA U INENJERSKIM DJELATNOSTIMA
G d ij i t Geodezija u graevinarstvu
Geodezija u arhitekturi
Geodezija u rudarstvu Geodezija u rudarstvu
Geodezija u poljoprivredi, umarstvu i zatiti okolia
Geodezija u prostornom planiranju i urbanizmu j p p j
Geodezija u zatiti spomenika kulture
Geodezija u industriji
G d ij di i i Geodezija u medicini
Zemljomjerstvo ili geodezija (= Zemlja, =
dijeliti) je znanost o izmjeri Zemljine povrine i
j i ik i j l i i k t njezinom prikazivanju na planovima i kartama.
Poeci geodezije - daleko u prolost Poeci geodezije - daleko u prolost
Oduvijek - izmjera zemljita radi utvrivanja granica i j j j j g
povrina posjeda, te njihov prikaz na kartama i
planovima.
1880/84, uveni njemaki znanstvenik Friedrich
Robert Helmert:
"Geodezija je znanost o izmjeri i prikazivanju Zemljine
povrine. povrine.
Zadaa geodezije proirila se i na odreivanje oblika i
dimenzija Zemlje.
Danas - se teko moe zamisliti rjeenje bilo kakvog
tehnikog zahvata u prostoru bez geodezije tehnikog zahvata u prostoru bez geodezije.
Tehnoloki napredak nova geodetska mjerna Tehnoloki napredak nova geodetska mjerna
oprema, pojavljuju se novi geodetski instrumenti, a s
time i - nova podruja geodezije. time i nova podruja geodezije.
Prema slubenoj znanstvenoj klasifikaciji u Republici j j j p
Hrvatskoj, znanstveno polje geodezija dijeli se na
sljedee grane:
Primijenjena geodezija
Pomorska, satelitska i fizikalna geodezija
Kartografija
Fotogrametrija
Geodezija pripada tehnikim znanostima.
kada se bavi oblikom i dimenzijama Zemlje mogla kada se bavi oblikom i dimenzijama Zemlje mogla
bi pripadati prirodnim znanostima
Zadaa geodezija
Glavna geodetska djelatnost je:
dravna izmjera,
razliite (ostale) vrste izmjera razliite (ostale) vrste izmjera,
izmjera Zemlje (kao planete)
Dravna izmjera je sustavna izmjera drave, od
cjeline teritorija do povrine pojedine cestice i objekta cjeline teritorija do povrine pojedine cestice i objekta
na njoj
Zadaa geodezija
Izmjera Zemlje (kao planete):
odreivanje globalnih geometrijskih i gravimetrijskih
parametara Zemlje,
njezine veliine i oblika (fizikalna, satelitska
geodezija).
Zadaa geodezija
Geodetska izmjera je - prikupljanje podataka o
zemljitu (podaci o objektima na, ispod ili iznad
zemlje) geodetskim metodama, obrada i prikaz
prikupljenih podataka u analognom i digitalnom
obliku. obliku.
Zadaa izmjere - odrediti uzajamni poloaj pojedinih j j p j p j
toaka zemljine povrine te ih preslikati (prenijeti) na
plan odnosno kartu.
Poloaj pojedine toke na zemljinoj povrini treba biti
odreen koordinatama u horizontalnom i visinskom odreen koordinatama u horizontalnom i visinskom
smislu.
Zadaa geodezija
Postoje nekoliko vrsta izmjera: Postoje nekoliko vrsta izmjera:
Katastarska izmjera (estice i objekti) Katastarska izmjera (estice i objekti),
Topografska izmjera (konfiguracija (prikaz) terena
Hidrografska izmjera (izmjera vodenih povrina) Hidrografska izmjera (izmjera vodenih povrina)
Zadaa geodezija
Mjerenje!!!!
Nova definicija geodeta i geodezije Nova definicija geodeta i geodezije
Strune zadae geodeta: (FIG-a, Geodetski list br. 2, g ( , ,
2004):
odreivanje oblika i veliine Zemlje i mjerenje svih odreivanje oblika i veliine Zemlje i mjerenje svih
podataka potrebnih za definiciju veliine, poloaja,
oblika i kontura bilo kojeg dijela Zemlje te nadziranje
promjena na njima promjena na njima,
pozicioniranje objekata u prostoru i vremenu kao i pozicioniranje objekata u prostoru i vremenu kao i
pozicioniranje i nadzor fizikih obiljeja, struktura i
graevina na povrini Zemlje, iznad i ispod nje,
Nova definicija geodeta i geodezije j g g j
prikupljanje prostornih informacija uz pomo zranog i
t lit k i j satelitskog snimanja
odreivanje poloaja granica javnog i privatnog zemljita,
klj j i i l i d i ukljuujui nacionalne i meunarodne granice,
uspostava i administracija geografskih informacijskih sustava
(GIS) (GIS)
izmjera zemaljskih i morskih resursa
procjena vrijednosti i upravljanje vlasnitvom
Nova definicija geodeta i geodezije j g g j
Geodet je struna osoba s akademskom Geodet je struna osoba s akademskom
kvalifikacijom i tehnikim iskustvom koja izvodi
jednu ili vie sljedeih aktivnosti:
odreivanje, mjerenje i prikaz zemljita i svih
objekata na ispod ili iznad zemljita objekata na, ispod ili iznad zemljita,
prikupljanje i interpretacija zemljinih i geografskih prikupljanje i interpretacija zemljinih i geografskih
informacija
koritenje istih informacija za planiranje i uinkovitu
administraciju zemljita, mora i struktura na njima
Organizacija geodetske djelatnosti u Hrvatskoj
Geodetska uprava - krajem 1947. godine. p j g
Izvoenje izmjera - Uredi za izmjeru zemljita, te Uredi
za triangulaciju i nivelman za triangulaciju i nivelman.
U Zagrebu - Ured za katastar osnovan 1929. godine. U Zagrebu Ured za katastar osnovan 1929. godine.
1990. postojala je Uprava za geodetske i katastarske
l i Mi i t t dit lj t i tit k li poslove pri Ministarstvu graditeljstva i zatite okolia.
Organizacija geodetske djelatnosti u Hrvatskoj
U novoj dravi:
1995. - Dravna geodetska uprava (DGU) g p ( )
DGU- je upravna dravna organizacija koja vodi
upravne i strune poslove iz podruja geodezije upravne i strune poslove iz podruja geodezije,
kartografije, katastra i fotogrametrije,
Izmeu ostalog:
uva slubene topografske karte 1:5000. 1:25000,
1:50000 1:100000 1:200000 1:50000, 1:100000, 1:200000
Vodi i upravlja katastrom nekretnina te geodetsko- p j g
katastarskim poslovima vezanim za dravnu granicu.
Organizacija geodetske djelatnosti u Hrvatskoj O ga ac ja geodets e dje at ost u ats oj

DGU (2001) - se sastoji od Sredinjeg ureda u DGU (2001) se sastoji od Sredinjeg ureda u
Zagrebu i
20 podrunih ureda s ukupno 102 ispostave. p p p
Proelnici, voditelji Proelnici, voditelji
Iznimno, na podruju grada Zagreba upravne i Iznimno, na podruju grada Zagreba upravne i
strune geodetske poslove obavlja Gradski zavod za
katastar i geodetske poslove.
1. oujka 2000. - Zakon o dravnoj izmjeri i katastru
nekretnina (NN 129/99) U njemu su definirane nekretnina (NN 129/99). U njemu su definirane
sutinske odredbe koje definiraju katastarsko-
geodetski sustav. g
2003. (??) - Hrvatskog geodetski institut (HGI) za 2003. (??) Hrvatskog geodetski institut (HGI) za
trajno obavljanje geodetske djelatnosti od interesa za
RH.
Ukinut 2010.
Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina
(poboljan od 9. veljae 2007 (N.N). (p j j ( )
Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti
NN 152/2008. g NN 152/2008. g
Mjeriti!!!
Organizacija geodetske djelatnosti u Hrvatskoj g j g j j
Geodetske kole
Geodetski fakultet
Hrvatska komora ovlatenih inenjera geodezije j g j
(lanstvo?)
Hrvatsko geodetsko drutvo (lanstvo?)
Hrvatska komora ovlatenih inenjera
geodezije
Tko moe u komoru?
Kako?
Uvjeti? j
to komora radi?
Za razumijevanje dananjih geodetskih metoda i Za razumijevanje dananjih geodetskih metoda i
njihova budueg razvoja vrlo je vano poznavati
povijesni razvoj ove stare znanstvene discipline.
Zbog toga - prikaz najvanijih dostignua koja su
obiljeila razvoj geodezije kroz tisuljea.
Geodezija zajedno s astronomijom i geografijom
jedna od najstarijih znanstvenih disciplina koja se
b i l t Z lj bavi planetom Zemljom.
U drugoj polovici 20. stoljea, satelitske tehnike
mjerenja omoguavaju realizaciju trodimenzionalne mjerenja omoguavaju realizaciju trodimenzionalne
geodezije.
Nagli razvoj instrumenata i time poveanje tonosti
geodetskih mjerenja dovelo je do toga da se uz geodetskih mjerenja dovelo je do toga da se uz
prostornu ukljui i vremenska komponenta, sto je
rezultiralo etverodimenzionalnom geodezijom.
Oblik i veliina zemlje Oblik i veliina zemlje
U starom su vijeku o obliku Zemlje u razliito U starom su vijeku o obliku Zemlje u razliito
vrijeme prevladavala razliita vjerovanja.
Zemlja je oblo tijelo. Ako je oblo postavljaju se 2
it j pitanja:
1. Kakvog je oblika?
2 Kako njenu povrinu prikazati na ravnini plana ? 2. Kako njenu povrinu prikazati na ravnini plana ?
Prema Homerovoj Ilijadi (800 g p n e ) i prema Prema Homerovoj Ilijadi (800. g. p.n.e.) i prema
Thalesu iz Mileta (600. g. p.n.e.) Zemlja je imala
oblik diska okruenog oceanima.
Oblik i eliina emlje Oblik i veliina zemlje
Pitagorejci (580-500. g. p.n.e.) predloili sferni oblik
Zemlje.
Do Aristetolovog je vremena (384-322. p.n.e.) sferni
d l bi it ih k i t model bio openito prihvaen pa ak i potvren
opaanjima:
nestajanje broda na horizontu nestajanje broda na horizontu,
okrugla sjena Zemlje za vrijeme pomrine Mjeseca.
U Kini je sferni oblik Zemlje prihvaen u prvom
stoljeu nae ere.
Eratosten iz Aleksandrije (276-195. p.n.e). On je, Eratosten iz Aleksandrije (276 195. p.n.e). On je,
takoer vjerujui da je Zemlja sfernog oblika, iz
mjerenja odredio polumjer (radijus) Zemlje.
Princip lunih mjerenja kojeg je primijenio Eratosten
aktualan je i danas: aktualan je i danas:
uz pomo geodetskih mjerenja odredi se duljina luka,
a uz pomo astronomskih mjerenja odredi se p j j
sredinji kut koji odgovara luku.
Takva se mjerenja zovu jo i gradusna.
Eratosten je otkrio da su, u vrijeme Sunevog
solsticija. j
zrake okomite u podruju Siene (danas Asuan), zrake okomite u podruju Siene (danas Asuan),
dok u Aleksandriji, koja se nalazi na priblino istoj
geografskoj duljini, Suneve zrake u isto vrijeme g g j j , j
zatvaraju odreeni kut sa smjerom vertikale (slika
1.1).
Eratosten je otkrio - u vrijeme Sunevog solsticija zrake okomite u podruju Siene
(danas Asuan), dok u Aleksandriji koja se nalazi na priblino istoj geografskoj duljini
Suneve zrake u isto vrijeme zatvaraju odreeni kut sa smjerom vertikale (slika 1 1) Suneve zrake u isto vrijeme zatvaraju odreeni kut sa smjerom vertikale (slika 1.1).
Iz duljine sjene vertikalnog tapa (gnomona) u j j g p (g )
polusfernoj posudi Eratosten je izraunao da je kut
jednak 1/50 punog kruga.
Iz egipatskih katastarskih planova Eratosten je
procijenio udaljenost (D) od Siene do Aleksandrije na
5000 stadija 5000 stadija.
Egipatske stadije = 148,5 m, dobije se polumjer Egipatske stadije 148,5 m, dobije se polumjer
(radijus) Zemlje od 5909 km.
D bi ij d t d t 7% d d j Dobivena vrijednost odstupa za 7% od srednjeg
polumjera Zemlje (6371 km).
Dokumenti iz Kine pokazuju da su astronomsko-geodetska
j j i 17 i 40 t j d t k i i b lj mjerenja izmeu 17. i 40. stupnja geodetske irine obavljena
oko 725. godine kako bi se odredila duljina luka meridijana.
D lji l k d j d t j A i k 827 di Duljinu luka od jednog stupnja - Arapi oko 827. godine
Fernel je 1525. godine kvadrantom izmjerio geografske irine
P i i A i t i d lj t i b j k t j Pariza i Amiensa, te izraunao udaljenost iz broja okretaja
kolnih kotaa.
K ij l j j l j l j i t t ij Kasnija luna mjerenja oslanjala su se na razvoj instrumentarija
(Kepler je 1611. izumio teleskop) i metodologije.
Snellius (1580-1626) prvi triangulacijski odreuje ( ) p g j j
duljinu luka meridijana.
Za razliku od nepouzdanog izravnog mjerenja velikih Za razliku od nepouzdanog izravnog mjerenja velikih
udaljenosti, triangulacijska metoda oslanja se na
precizno mjerenje kutova u trokutima i odreivanje
kratkih duljina iz kojih se onda matematikim putem kratkih duljina iz kojih se onda matematikim putem
izraunavaju preostali elementi trokuta.
Francuska- Picard 1669. prvi put koristi durbin s
nitnim kriem pri odreivanju luka od Pariza do
Amiensa Rezultati ovih mjerenja pomogli su Amiensa. Rezultati ovih mjerenja pomogli su
Newtonu u dokazu zakona gravitacije.
Brojna su otkria astronoma i fiziara u 16. i 17. stoljeu:
Kopernik mijenja sliku svijeta 1543. godine objavom
heliocentrinog sustava,
Kepler 1609. i 1619. objavljuje zakone gibanja planeta,
Galilei (1564-1642) postavlja temelje mehanike (slobodni pad i ( ) p j j ( p
njihalo).
Newton i Huvgens, postavljajui temelje fizike u 17. stoljeu, g , p j j j j ,
teorijski dokazuju da je Zemlja elipsoidnog oblika.
Francuska akademija - dvije ekspedicije koje su
imale za cilj razrijeiti dvojbu je li Zemlja izduena na imale za cilj razrijeiti dvojbu je li Zemlja izduena na
polovima.
Jedna skupina istraivaa (1736-1737) u Laponiju,
druga skupina istraivaa poslana (1735-1744) u
podruje ondanjeg Perua koje danas pripada podruje ondanjeg Perua koje danas pripada
Ekvadoru, u svakom sluaju blizu ekvatora.
Rezultati geodetskih mjerenja - pokazali su da je
Zemlja spljotena na polovima.
POVIJESNI RAZVITAK GEODEZIJE POVIJESNI RAZVITAK GEODEZIJE
I N t (1643 1727) t lj k Isaac Newton (1643-1727) na temelju svog zakona
o univerzalnoj privlanosti, doao do zakljuka da je
Zemlja spljotena na polovima. j p j p
Mjerenjem duljine luka, Delambre (1749-1822) i P. j j j ( )
Mechain (1744-1804), odreen je (1804. g):
metar kao etrdesetmilijunti dio duljine
meridijana.
Veliki broj zemalja je prihvatio metar na
Meunarodnoj metarskoj konvenciji u Parizu 1875 Meunarodnoj metarskoj konvenciji u Parizu 1875.
godine.
Meunarodna meridijanska konferencija je u
Washingtonu 1884. prihvatila da se Greemvich g p
rauna kao poetni meridijan.
Ruer Bokovi (1711-1787) i francuz Le Maire izveli
su (1750-1755) mjerenje duljine meridijana luka
Ri i i Ri i B k i j i lj t t Rimini Rim i Bokovi je izraunao spljotenost
zemlje.
Poloaj toaka na zemljinoj povrini
treba biti odreen u horizontalnom i visinskom smislu.
Dakle horizontalne odnose
Visinske odnose na srednju razinu mora.
Geoid
Zamislimo:
k i d i d ih k d bij morska povrina produena ispod svih kopna dobije se
neprekinuta zatvorena povrina koja se naziva razinska (nivo)
ploha mora, a tijelo koje zatvara geoid.
Geoid je, dakle, fizikalno tijelo.
Za potrebe izmjere - geoid se aproksimira (zamjenjuje)
rotacijskim elipsoidom, koji nastaje rotacijom elipse
meridijana oko krae osi. j
Potrebno je odrediti takav elipsoid koji e to manje odstupati od
plohe geoida. p g
Geoid
Odreivanje dimenzija rotacijskog elipsoida izvreno j j j g p
je vie puta (Hayfordo, Helmert, Clark ).
Bessel je izvodio mjerenja u Istonoj Pruskoj (1831 Bessel je izvodio mjerenja u Istonoj Pruskoj (1831-
1838) iji su podaci posluili odreivanju tzv.
Besselov elipsoid je podloga za na teritorij
(odreen 1841.), ije su osi:
a = 6 377 397,155 m
b = 6 356 078,963 m ,
Geoid - elipsoid
Z j t d Z lj k t ij ki Za manje tone radove moe se Zemlja kao rotacijski
elipsoid zamijeniti kuglom polumjera 6 370 000 m,
odnosno 6 370 km (slika 1 2) odnosno 6 370 km (slika 1.2)
Slika 1.2: Prikazi Zemljine povrine od fizikalne stvarnosti do geometrijskog modela
Slika 1.3: Rotacijski elipsoid kao geometrijski model Zemlje (lijevo), geoid kao fizikalna
stvarnost Zemlje (desno)
Geoid - elipsoid
Sve izmjere, svi planovi, sva projektiranja, rade se kao
horizontalna projekcija na razinsku plohu mora horizontalna projekcija na razinsku plohu mora.
Znai svaka se toka na terenu projicira vertikalama Znai, svaka se toka na terenu projicira vertikalama
(ili normalama na elipsoid) na razinsku plohu mora.
Dobro upamtiti!
Primjer redukcije!
Redukcija duljine
Toke A i B su na fizikoj Toke A i B su na fizikoj
povrini Zemlje.
Na planu e njihova udaljenost Na planu e njihova udaljenost
biti iskazana duljinom A'B'.
j ij b b i i d k ij Najprije treba obaviti redukciju
na razinsku (nivo) plohu toke
A., tj ABo = S.
Redukcija duljine
( ) h R R S S + = : :
R S
S
*
( )
a
h R R S S + = : :
a
h R
S
+
=
a
a
a a
h R
R h R
S
h R
R
S
h R
R S
S S S
+
+
=
+
=
+
= 1
*
a a a
h R h R h R +

+ +
Veliina ha se moe zanemariti (jer je njena veliina u odnosu na
R beznaajna), pa je konano: j ) j
h
S S S
a
=
R
S S S =
Redukcija duljine Redukcija duljine
AB
o
Visina h: 500 m 1000 m 2000 m
1000m 8cm 16cm 31cm 1000 m 8 cm 16 cm 31 cm
2000 16 31 63 2000 m 16 cm 31 cm 63 cm
5000 m 39 cm 78 cm 157 cm
Geoid - elipsoid
O projiciranju prema zakonima ortogonalne ili
centralne projekcije bit e govora u kasnijim godinama centralne projekcije bit e govora u kasnijim godinama
u predmetima iz Kartografije a u ovom predmetu dat
e se samo osnovne napomene (Dapo). e se samo osnovne napomene (Dapo).
MJERNE JEDINICE
Gotovo sva geodetska djelatnost poiva na
podacima mjerenja.
Odnosi na terenu izraavaju se razliitim jedinicama.
Osnovne jedinice mjera dat e se u ovo poglavlju
Osnovne jedinice mjera dat e se u ovo poglavlju:
Jedinice za duljinu
J di i k t Jedinice za kutove
Jedinice za povrinu
Mjerilo plana i karte Mjerilo plana i karte
Jedinice za duljinu
Prema SI sustavu, jedinica za duljinu je metar, a
oznaka m.
Sva geodetska mjerenja duljina izraavaju se u Sva geodetska mjerenja duljina izraavaju se u
metarskom sustavu odnosno u metrima i dijelovima
metra.
Manje jedinice su:
decimetar dm = 0,1 m = 10
-1
m
centimetar cm = 0,01 m = 10
-2
m
milimetar mm = 0,001 m = 10
-3
m
Mikrometar = 0 ,001 mm =10
-6
m
Vee jedinice su:
kilometar km = 1000 m =10
3
m
kilometar km 1000 m 10 m
hektometar hm = 100 m = 10
2
m
Jedinice za duljinu
U opem govoru susreemo jo neke jedinice kao
npr:
1 yard = 91,439179 m
morska milja = 1853 m
Jedinice za duljinu j
Meutim, s obzirom na to da se u Republici Hrvatskoj Meutim, s obzirom na to da se u Republici Hrvatskoj
jo danas koriste stare katastarske izmjere iz doba
Austro-Ugarske monarhije, potrebno je poznavati i
tada vaei hvatni sustav tada vaei hvatni sustav.
Jedinica je bila 1 beki hvat koji se dijelio na 6 stopa Jedinica je bila 1 beki hvat koji se dijelio na 6 stopa,
a stopa na 12 palaca:
1 hvat = 1,896 484 m
1' stopa = 0,316 081 m= 1/6
1" palac = 2,634 cm= 1/12'
1"' crta = 2,195 mm = 1/12"
Jedinice za kutove
Veliina kuta moe se izraziti u :
a) seksagezimalnom sustavu a) seksagezimalnom sustavu
b) centezimalnom sustavu te u
c) analitikoj ili lunoj mjeri c) analitikoj ili lunoj mjeri.
a) U tzv. seksagezimalnom sustavu 1o (stupanj) je
tristoezdeseti dio punog kruga. tristoezdeseti dio punog kruga.
1
o
(stupanj) = 60 (minuta) ( p j) ( )
1 (minuta) = 60 (sekunda)
Jedinice za kutove
b) U tzv centezimalnom sustavu 1g (grad) je etristoti b) U tzv. centezimalnom sustavu 1g (grad) je etristoti
dio punog kruga.
1
g
(grad) = 100` centiminuta
1` centiminuta = 100`` centisekunda
Jedinice za kutove
Prijelaz: j
1
o
= 10/9g = 1.1. g
1
g
= 9/10o = 0 9 stupnja = 54 1
g
= 9/10o = 0,9 stupnja = 54
Jedinice za kutove
c) U analitikoj ili lunoj mjeri kut se izraava duljinom
krunog luka (arc), pri emu se za jedinicu duljine
uzima polumjer (radijus) krunica.
Jedinice za povrinu
Jedinica za povrinu u metarskom sustavu je Jedinica za povrinu u metarskom sustavu je
kvadratni metar, a oznaka m
2
.
Viekratnici kvadratnog metra su:
1 a (ar) = 100 m
2
1 ha (hektar) = 10 000 m
2
1 km (kvadratni kilometar) = 100 ha = 1 000 000 m
2
Jedinice za povrinu
Jedinica za povrinu u hvatnom sustavu je 1 etvorni
hvat, a oznaka hv. Viekratnik etvornog hvata je 1 j
(jutro):
1 hv (etvorni hvat) = 3,596652 m2
1 j (jutro) = 1600 hv = 5.754,642 m2 = 0,5754642 ha
Odnos jedinica za povrinu izmeu metarskog i
hvatnog sustava je sljedei:
1 m
2
= 0,278036 hv
1 ha = 1 j + 1180,364 hv
Jedinice za povrinu
Primjer:
1 hv (etvorni hvat) = 3,596652 m
2
1 j (jutro) = 1600 hv = 0,5754642 ha
5 j = .. m
2
= .. Ha ???
20 ha = .. m
2
= .. j ???
dunum ??
motika ??? motika ???
variak??
Odnos duine na planu ili karti i njezine stvarne duine
(horizontalne projekcije) u prirodi nazivamo mjerilom
l ili k t plana ili karte.
Na temelju te definicije dobivamo sljedei izraz: Na temelju te definicije dobivamo sljedei izraz:
M =
D
d
gdje je:
D
M - mjerilo plana, karte
d - duina na karti ili planu d duina na karti ili planu
D - horizontalna projekcija duine u prirodi
Tu definiciju moemo prikazati i na ovaj nain: Tu definiciju moemo prikazati i na ovaj nain:
duljina na karti : duljina u prirodi 1 : imbenik duljina na karti : duljina u prirodi 1 : imbenik
(faktor) umanjenosti
odnosno
d : M = 1 : n d : M 1 : n
gdje je n - faktor umanjenosti gdje je n faktor umanjenosti.
Mjerilo se na planu ili karti najee iskazuje
numeriki i grafiki. Najee se pie ovako:
M 1 500 M = 1 : 500
ili u obliku razlomka:
500
1
= M
U navedenom sluaju to znai da:
duljini od 1 mm na karti (planu) odgovara duljina od
500 mm u prirodi.
Ili,
duljini od 1 cm na karti (planu) odgovara duljina od 500
cm u prirodi, .
Grafiki prikaz mjerila karte nalazi se izvan okvira
karte.
U krupnijem mjerilu plana ili karte nazivnik mjerila je
manji broj.
Ili obratno:
sitnije mjerilo plana ili karte je ono koje ima u nazivniku
vei broj.
Krupna mjerila: 1:1, 1:100,1.200, 1:500;1:1000,1:2000;..
Mjerila u kojima se kod nas uglavnom izrauju
geodetski planovi su ova:
1:250 1:500 1:1 000 1:2 000 1:2 500 1:250, 1:500, 1:1 000, 1:2 000, 1:2 500
1:5 000 je granino mjerilo izmeu plana i karte
Gornja granica karte nije odreena, no
k t j il 1 10 000 d 1 100 000 i j karte mjerila 1:10 000 do 1:100 000 nazivaju se
topografske karte i
Planovi se mogu izraivati i u krupnijem mjerilu (npr.
1:500, 1:250, 1:200, 1:100 - za izradu situacije,
projektiranje mostova brana i slinih objekata na projektiranje mostova, brana i slinih objekata na
manjoj povrini, a kada se zahtijeva vea tonost).
Primjeri:
M=1:2880 8 mm na planu = u prirodi ????
M = 1 : 250 12 mm na planu = u prirodi ???? p p
M = 1 : 25 000 21 mm na karti = u prirodi ????
MJERENJE, POGREKE PRI MJERENJU, RAUN
IZJEDNAENJA IZJEDNAENJA
Vrlo esto se umjesto rijei geodet rabi rije mjernik.
Drugim rijeima geodet je mjernik Drugim rijeima geodet je mjernik.
On mjeri.
Mjeri duljine, kutove i odreuje visine.
Mjerenje duljina, kutova ili odreivanje visina obavlja
se odreenim instrumentima i priborom. p
Kako bi mogli suvereno vladati podacima moramo
znati dobro mjeriti znati dobro mjeriti.
Geodeti obrauju podatke mjerenje to znai da oni Geodeti obrauju podatke mjerenje, to znai da oni
(podaci) moraju biti:
precizni (toni) i
pouzdani.
Samo se s dobrim podacima mjerenja mogu dobiti
kvalitetni rezultati.
O mjernim instrumentima, priboru i postupcima
mjerenja bit e rijei u kasnijim poglavljima mjerenja bit e rijei u kasnijim poglavljima.
G d ti j d b t i i d Geodeti mjere dobro, tono, precizno i pouzdano.
Ali kao kod svih onih koji mjere pojavljuje se vea ili Ali, kao kod svih onih koji mjere, pojavljuje se vea ili
manja nesigurnost, odnosno vea ili manja mjerna
pogreka ija vrijednost ovisi o: g j j
mjernom instrumentu (ureaju),
metodama (postupku) mjerenja,
mjeritelju (opaau) te
nizu drugih okolnosti (npr. atmosferske (ne)prilike).
Zbog toga se neka veliina mjeri vie puta, odnosno
mjerenja se ponavljaju pa se na temelju vie mjerenja se ponavljaju, pa se na temelju vie
mjerenja, pomou rauna izjednaenja, odreuje ona
vrijednost mjerene veliine koja najbolje odgovara vrijednost mjerene veliine koja najbolje odgovara
stvarnoj vrijednosti najvjerojatnija vrijednost!
Postupak za odreivanje najbolje procjene vrijednosti p j j j p j j
mjerene veliine naziva se raun izjednaenja.
POGREKE PRI MJERENJU
Pogreke mjerenja mogu se svrstati u tri grupe:
grube,
sistematske (sustavne) i
sluajne pogreke.
Grube pogreke nastaju zbog:
j i ti ( it j ) nepanje i nemarnosti opaaa (pogreno oitanje),
zbog loih mjernih instrumenata i ureaja,
zbog nedovoljnog strunog znanja opaaa zbog nedovoljnog strunog znanja opaaa.
Da bi se one (grube pogreke) otklonile - mjerenja se Da bi se one (grube pogreke) otklonile - mjerenja se
ponavljaju
Tako se dobiva, ne samo kontrola, nego i vie
rezultata za istu veliinu. ime se, kako e se jo
idj ti t t j j vidjeti, poveava tonost mjerenja.
R lt ti ih j di ih j j t b l bi biti Rezultati svih pojedinanih mjerenja trebala bi biti
unutar nekih (dozvoljenih) granica.
Ako je, meutim, rezultat mjerenja izvan tih granica,
takvo se mjerenje smatra grubo pogrenim. j j g g
Takva se mjerenja ne uzimaju u obzir.
Sistematske pogreke.
Pogreke iji se uzroci mogu utvrditi i eliminirati
nazivaju se sistematskim pogrekama.
Kolimacijska pogreka?
Pogreka u duljini vrpce?
Ako se, npr., mjeri duljina od ~250 m elinom vrpcom Ako se, npr., mjeri duljina od 250 m elinom vrpcom
dugom 50 m, kojoj je tona duljina 50,010 m,
pojavljuje se sistematska pogreka od 5 cm.
Kako se vrpca moe komparirati i utvrditi njena tona
duljina, mogu se i rezultati mjerenja korigirati.
Sistematske pogreke.
U spomenutom primjeru treba rezultatu mjerenja
d d ti 5 dodati 5 cm.
Ovdje treba dodati da se veina sistematskih
pogreaka moe eliminirati pogodnim izborom
metode mjerenja metode mjerenja.
Sluajne pogreke.
Kad su iz mjernih rezultata eliminirane grube
pogreke pa se zatim, eliminiraju sistematske
k t t j ki i i k k ji pogreke, preostat e jo neki izvori pogreaka koji se
nisu mogli utvrditi.
Skup takvih utjecaja uzrokuje pogreke koje se mogu
smatrati sluajnima.
One mogu biti i pozitivne i negativne, a najee imaju
malu vrijednost pa ne premauju granice koje su j p p j g j
karakteristine za promatranu vrstu mjerenja.
Zbog toga treba mjerene vrijednosti utvrditi
ponavljanjem mjerenja i njihovom usporedbom da bi
se ustanovila njihova podudarnost se ustanovila njihova podudarnost.
Ta se ispiti anja pro ode i bog toga da se t rdi jes Ta se ispitivanja provode i zbog toga da se utvrdi jesu
li otklonjene sve grube i sistematske pogreke.
RAUN IZJEDNAENJA
Primjer izjednaanja Primjer izjednaanja
Mjerenje je obavljeno preciznom elinom vrpcom
duljine 50.
Duljina je mjerena osam puta i rezultati mjerenja
prikazani su u tablici 1. p
Tablica 1. Rezultati mjerenja duljine elinom vrpcom
Broj mjerenja Rezultat mjerenja
m
Pogreka
mjerenja (v) mm
Temperatura
zraka
o
C
1 1648,204 35 20
2 1648,154 85 20 ,
3 1648,216 23 20
4 1648 203 36 20 4 1648,203 36 20
5 1648,248 +9 15
6 1648,322 +83 15
7 1648,295 +56 15
8 1648,270 +31 15
Srednja vrijednost 1648,239
Zbroj pogreaka trebao bi biti = 0
Mjerena je i temperatura zraka
Prva 4 mjerenja na temperaturi + 20
Ostala mjerenja na temperaturi + 15
Duljina vrpce mijenja se s temperaturom prema izrazu:
gdje je
( ) t L L + =
1
0
gdje je
temperat rni koeficijent raste anja ( a elik - temperaturni koeficijent rastezanja (za elik
=0,000010),
Lo = duljina vrpce pri komparaciji Lo = duljina vrpce pri komparaciji
a t razika temperature mjerenja i temperature a t - razika temperature mjerenja i temperature
komparacije uz koju je odreena duljina Lo
(temperatura komparacije u ovom primjeru iznosi 15 C). (temperatura komparacije u ovom primjeru iznosi 15 C).
Utvreno je da je duljina vrpce pri komparciji na + 15 j j j p p p j
iznosila = 50,002 m.
50 002 m 50,002 m
Tablica 2. Rezultati mjerenja duljine elinom vrpcom i korekture mjerenja
Broj
mjerenja
Rezultat
mjerenja m
Korektura
zbog duljine
vrpce mm
Korektura za
temp. razlike
mm
Korigirana
vrijednost m
Sluajna
pogreka
mm
1 1648,204 +66 +82 1648,352 +6
2 1648,154 +66 +82 1648,302 44 , ,
3 1648,216 +66 +82 1648,364 +18
4 1648 203 66 82 1648 351 5 4 1648,203 +66 +82 1648,351 +5
5 1648,248 +66 1648,314 32
6 1648,322 +66 1648,388 +42
7 1648 295 +66 1648 361 +15 7 1648,295 +66 1648,361 +15
8 1648,270 +66 1648,336 10
Korigirana srednja vrijednost 1648,346
RAUN IZJEDNAENJA
Na ovom primjeru moe se odrediti i standardno
d t j ( d j k j j ) O odstupanje (srednja pogreka mjerenja). Ona se
iskazuje izrazom:
1
2
=
n
v
4,2 cm, =
to predstavlja standardno odstupanje pojedinog
mjerenja mjerenja
RAUN IZJEDNAENJA
Standardno odstupanje aritmetike sredine iskazuje se
iizrazom:
=
cm 7 , 1 =
RAUN IZJEDNAENJA
Pomou standardnog odstupanja (srednje pogreke)
d fi i ti i k i l k k j j moe se definirati i maksimalna pogreka koja se jo
uzima u obzir.
Tako se npr. najee rauna samo s pogrekama
koje su u granicama 3 (trostruka srednja pogreka) koje su u granicama 3 (trostruka srednja pogreka).
Ako je dakle pogreka mjerenja vea od trostruke Ako je, dakle, pogreka mjerenja vea od trostruke
srednje pogreke, takvo se mjerenje dalje ne
razmatra.
Na sustav prostornog ureenja u Hrvatskoj - u Na sustav prostornog ureenja u Hrvatskoj u
posljednjih 15-tak godina znatno su utjecali:
promjena drutvenog ureenja
razvitak informacijske tehnologije te
Naputanjem socijalistikog drutvenog ureenja
drugaiji odnos prema vlasnitvu
Razvoj mjerne i raunalne tehnologije - izazvao je
revoluciju u geodetskim radovima i u obradi j g
podataka.
Danas - je teko zamisliti ekonomski uspjenu
geodetsku tvrtku bez automatskog sustava za terensko g g
mjerenje i uredsku izradu planova.
GPS gotovo svaka tvrtka ga ima!
Postale nezamjenjive - mjerne (totalne) stanice s
automatskom registracijom podataka.
Podatke mjerene na terenu vie nije potrebno
prepisivati u raunalo, nego se to radi uz pomo
odgovarajue veze izmeu terenske jedinice i raunala.
Vezano uz geoinformatiku treba razjasniti tri pojma: Vezano uz geoinformatiku treba razjasniti tri pojma:
geoinformacije geoinformacije
geoinformatika i geoinformatika i
i f ij ki t i geoinformacijski sustavi
Geoinformacije ili georeferencirane informacije su
informacije koje su neraskidivo vezane uz lokaciju
na zemlju iznad ili ispod nje na zemlju, iznad ili ispod nje.
Rije je o kompleksnim informacijama jer je Rije je o kompleksnim informacijama, jer je
prostorna komponenta kompleksan atribut s
posebnim osobinama. poseb osob a a
Geoinformacije nisu, odnosno, rijetko su statine, pa Geoinformacije nisu, odnosno, rijetko su statine, pa
treba uzeti u obzir i vremensku komponentu.
Geoinformatika ili geoinformacijska znanost je
t di i li k j d t lj t lj znanstvena disciplina koja predstavlja temelj
geoinformacijskim sustavima.
Geoinformatika obuhvaa:
metode prikupljanja prostornih podataka,
modeliranje prostornih informacija,
metode generalizacije geopodataka,
specifinosti prostornih baza podataka matematiko specifinosti prostornih baza podataka, matematiko-
statistiku obradu geopodataka,
osmiljavanje usluga baziranih na lokaciji korisnika.
Jezgru geoinformatike ine - prostorne informacije
koje su sadrajno vezane - uz geodeziju kao znanost koje su, sadrajno vezane - uz geodeziju kao znanost
Geografski ili geoinformacijski sustav (GIS) nije lako jednoznano
definirati.
Za neke je GIS:
skup programskih alata, a drugima
je filozofija, odnosno nain donoenja odluka o podacima
sakupljeni u jednoj, centralnoj bazi.
Geografski informacijski sustav (GIS) je tehnologija kojom se
prikupljaju prostorni podaci, brzo i efikasno analiziraju,
manipuliraju i spremaju za kreiranje novih informacija
ina ga etiri osnovna imbenika:
hardver, softver, podaci i ljudi.
GIS j d kl d i ik d t k GIS je dakle, udrueni prikaz sume podataka,
odnosno baza topolokih i atributnih podataka o
prostoru. p
Npr.
Jedan te isti prostor moe biti zanimljiv geografima,
geolozima, umarima, dravnim institucijama,
komunalnim organizacijama i znanstvenim komunalnim organizacijama i znanstvenim
istraivaima.
Svi oni - istrauju isto podruje, ali s razliitih
aspekata,
GEODETSKA IZMJERA
Geodetska izmjera je postupak izmjere terena, s
ciljem prikupljanje podataka o esticama, objektima,
granicama vlasnitvu i sve je to temelj za sve granicama, vlasnitvu..i sve je to - temelj za sve
informacijske sustave u prostoru.
Izmjerom se dobivaju planovi i karte (analog.ili dig.)
N l i k i j ili k t t k Na planovima u krupnim mjerilima - katastarske
estice, te graevinski i drugi (infrastrukturni) objekti.
Na topografskim kartama prikazuju se politiko-
upravne granice, naselja, objekti u naseljima i izvan
njih prometnice vodotoci i vodene povrine ume njih, prometnice, vodotoci i vodene povrine, ume,
visine, i dr.(iji sadraj ovisi o mjerilu karte)
Geodetska izmjera j
Katastar - je temeljni izvor informacija o zemljitu u Katastar je temeljni izvor informacija o zemljitu u
pravnom, tehnikom i ekonomskom pogledu.
U njemu se uvaju planovi krupnog mjerila (1:500,
1:1 000 te 1:2 880) s podacima o katastarskim
esticama esticama.
Na podruju Hrvatske ima 16 950 000 katastarskih Na podruju Hrvatske ima 16, 950.000 katastarskih
estica
Katastarske estice predoene su iskljuivo u
grafikom obliku na planovima
Geodetska izmjera
Katastarski planovi obuhvaeni novom izmjerom ili
komasacijom ine samo 20% teritorija Hrvatske (od j j (
uvoenja G-K koordinatnog sustava)
Ostatak stara austro-ugarska grafika izmjera u mjerilu
1:2880.
Katastarski podaci temelj za zemljinu knjigu -
vlasnitvo
Zemljina knjiga zemljinik - gruntovnica
Geodetska izmjera
Katastarski planovi, prvenstveno slue za identifikaciju
j d ikih d k t t kih ti i bj k t posjednikih odnosa katastarskih estica i objekata na
terenu.
Njima su pridrueni opisni katastarski podaci, kao to su
povrina kultura klasa i dr (danas u elektronikom obliku) povrina, kultura, klasa i dr. (danas u elektronikom obliku)
Ovi podaci potrebni za ureenje imovinsko pravnih Ovi podaci - potrebni za ureenje imovinsko-pravnih
odnosa, tj. kod pripreme i otkupa zemljita
Geodetska izmjera
Ako se podacima o esticama dodaju: Ako se podacima o esticama dodaju:
pedoloki klimatski hidroloki podaci reljef (nagibom) pedoloki, klimatski, hidroloki podaci, reljef (nagibom)
zemljita, te ekonomski parametri (udaljenost,
pristupni putovi, mogunost odvodnjavanja i p p p , g j j
navodnjavanja i dr.) -
imamo elemente za realno bonitiranje svake estice,
realno utvrivanje upotrebne i prometne vrijednosti
(kupnja-prodaja)
Geodetska izmjera
Planovi komunalnih vodova u krupnom mjerilu
Poznavanje poloaja vodova - vano pri izgradnji novih
objekata ili pri rekonstrukciji postojeih objekata objekata ili pri rekonstrukciji postojeih objekata
Geodetski planovi (karta) ili posebne geodetske
dl (d ) podloge (danas), su osnova za:
izradu prostornih planova gradova graevinskih izradu prostornih planova gradova, graevinskih
podruja i zatite obalnog pojasa,
izradu detaljnih urbanistikih planova, razgranienja
povrina po namjeni,
gospodarske podjele poljoprivrednih i umskih
podruja itd.
Ranije - informacije o zemljitu bile su iscrtane na
prozirnim slojevima koje je bilo mogue preklopiti s prozirnim slojevima koje je bilo mogue preklopiti s
topografskom kartom.
Plan grada - osim ulica i kua, trebao sadravati i
plinovode, vodovode, elektrine i telefonske kabele, itd.
Da plan ne bi bio nepregledan - svaki je sustav
iscrtavan na zasebnome prozirnom sloju, koji se zatim,
t bi kl iti i l prema potrebi, mogao preklopiti s osnovnim planom.
Dodatno trebalo je uvati veliki broj pisanih podataka Dodatno trebalo je uvati veliki broj pisanih podataka
o svim vodovima i voritima (materijal, kapacitet,
vrijeme izrade, vlasnitvo, vlasnitvo nad zemljitem j , , j
ispod kojeg vod prolazi).
To je analogni zemljini informacijski sustav inilo vrlo
opsenim i nepraktinim.
Danas - je sve takve podatke mogue spremiti u Danas - je sve takve podatke mogue spremiti u
raunalo u obliku digitalnog zemljinog informacijskog
sustava.
Zemljini informacijski sustav je - strukturirani skup
podataka u vezi sa zemljitem, spremljen u raunalo j j
radi jednostavnijeg upravljanja, dopune, pristupa,
upita i prikaza podataka.
"Savreni" ZIS - trebao bi dati sve informacije u vezi sa
zemljitem od 10 km iznad povrine do 100 km ispod
povrine Zemlje.
Koliina informacija koju bi trebalo spremiti gotovo
i li lik nezamislivo velika:
dravne granice, prijanje, sadanje i budue koritenje
zemljita tipovi tla erozija klizita vrsta vlasnitva zemljita, tipovi tla, erozija, klizita, vrsta vlasnitva,
vlasnitvo, imena ulica, vrijednost, kultura, zatita od
poplave, rudna leita, vodovi, itd. Sve te podatke p p , , , p
nuno je povezati s tonim kartama krupnog mjerila.
Da bi sustav udovoljio svrsi podaci bi morali biti:
l iki d lj i l k i t i i logikim redom spremljeni, lako pristupani i
pretraivi, te krajnje fleksibilni za primjenu.
Nuan je moan sustav za upravljanje bazom podataka
(potrebno je: npr. za zgradu, osim kunog broja prikupiti
podatke o tipu zgrade materijala od kojeg je izgraena podatke o tipu zgrade, materijala od kojeg je izgraena,
broj katova, vlasnitvo, upotreba, vrijednost)
Nuno imati kvalitetne podatke
Iz svega navedenog vidljiva je sloenost izrade Iz svega navedenog - vidljiva je sloenost izrade
vienamjenskog zemljinog informacijskog sustava.
GIS jo sloeniji
Naime, GIS takoer slui za spremanje, upravljanje i
analizu prostornih podataka ali u znatno veoj koliini analizu prostornih podataka, ali u znatno veoj koliini.
"Savreni" GIS bi trebao biti globalni informacijski
sustav.
Dakle - izrada zemljinog i geografskog informacijskog
sustava vrlo zahtjevna, j ,
ali - potreba za efikasnim i tonim izvorom prostornih
podataka ine takav sustav monim alatom za
upravljanje prostorom upravljanje prostorom.
Kvalitetne karte i planovi - temelj takvih sustava, a
geodeti imaju nezamjenjivu ulogu u njihovoj pripremi i
odravanju.
Geopodaci
Prvorazredna zadaa u izradi GIS-a je prikupljanje podataka
Izvori podataka izmjera ili digitalizirani planovi i karte
Kompleksnu stvarnost - moramo modelirati koristei:
toke,
linije,
poligone,
plohe i mree plohe i mree
(npr. cijevi - linijama, ahtovi - tokama, parcele- poligon.) (npr. cijevi linijama, ahtovi tokama, parcele poligon.)
Povezivanje podataka koji se odnose na prostor s njihovim
atributima predstavlja temelj GIS-a.
Geopodaci
Navedena obiljeja mogu u GIS-u biti prikazana ili u
vektorskom ili u rasterskom formatu, a njihovi su
relativni prostorni odnosi odreeni njihovom topologijom
(slika):
Vektorski Rasterski Topologija Vektorski Rasterski Topologija
Geopodaci
Vektorski podaci koriste toke i linije,
(kao iscrtavanje toaka na planu ili karti)
Vektorski format osigurava tonu predodbu

prostornih podataka
Rasterski format koristi piksele (eng. picture elements) kao
osnovne elemente.
Nije tako toan i fleksibilan kao vektorski model, jer se
svaka toka moe predoiti jednim elementom
Nekad - su GIS softveri koristili jedan ili drugi format.
Suvremeni softveri omoguuju - konverziju podataka izmeu formata
odnosno imaju mogunost prikaza vektorskih podataka
na rasterskoj pozadini na rasterskoj pozadini.
Geopodaci
U svim geoinformacijskim podacima podaci su podijeljeni u slojeve U svim geoinformacijskim podacima podaci su podijeljeni u slojeve.
Jedan sloj (layer) - moe sadravati sve kue na nekom podruju,
Drugi sloj - vodovodne cijevi,
Trei granice vlasnitva
Takva podjela omoguuje da podaci budu prikazani odvojeno s
mogunosti usporedbe i analize podataka iz razliitih slojeva Svi slojevi mogunosti usporedbe i analize podataka iz razliitih slojeva. Svi slojevi
moraju biti povezani i trebaju se odnositi na isto podruje
PODJELA GEODEZIJE
Kako jer ve navedeno u Uvodu znanstveno polje
geodezija dijeli se na sljedee grane: g j j j g
Primijenjena geodezija j j g j
Pomorska, satelitska i fizikalna geodezija
Kartografija g j
Fotogrametrija
PODJELA GEODEZIJE
S obzirom na praktinu djelatnost geodeziju dijelimo S obzirom na praktinu djelatnost geodeziju dijelimo
na:
kti d ij praktina geodezija,
inenjerska geodezija,
katastar katastar,
fotogrametrija i daljinska istraivanja,
kartografija, g j
via i fizikalna geodezija,
satelitska geodezija,
k d ij i pomorska geodezija i
geodetska astronomija.
Navedena podjela - samo uvjetno prihvatiti. j j
Danas se moe govoriti o jednoj sasvim drugaijoj
podjeli
Praktina geodezija
Praktina geodezija - dio primijenjene geodezije, oduvijek
smatrala temeljnom, osnovnom geodezijom.
Obuhvaa:
praktina mjerenja manjih dijelova Zemljine povrine radi praktina mjerenja manjih dijelova Zemljine povrine radi
izradbe karata krupnih mjerila.
Da bi se izmjera mogla obaviti potrebno je uspostaviti
geodetske osnove kao to su triangulacija,
li t ij i i l poligonometrija i nivelman.
Podrazumijeva se da se za uspostavu geodetskih osnova Podrazumijeva se da se za uspostavu geodetskih osnova
danas koriste terestrike i satelitske (GPS) metode.
Praktina geodezija
Za kvalitetnu uspostavu geodetskih osnova treba:
biti vjet u rukovanju geodetskim instrumentima (mjerne
stanice, teodolit, nivelir), , , ),
biti dobro educiran u primjenama metoda izmjere,
nainu prikupljanja i obradi podataka te p p j j p
kvalitetnoj ocjeni ostvarenih podataka.
Poneki jo i danas ovaj dio geodezije nazivaju niom
geodezijom (Macarol, 1985). g j ( , )
Inenjerska geodezija
Inenjerska geodezija - dio primijenjene geodezije
Njezina najznaajnija primjena vezana je za
graditeljstvo uz nisko i visokogradnju graditeljstvo uz nisko i visokogradnju.
Prije poetka gradnje bilo kojeg objekata (zgrada Prije poetka gradnje bilo kojeg objekata (zgrada,
cesta, most), objekt treba obiljeiti na terenu.
Obiljeavanje objekata na terenu naziva se iskolenje.
Osnova za iskolenje su specifine geodetske osnove.
Inenjerska geodezija
Izgradnja cesta sa svim prateim objektima najvea je
preokupacija svima onima koji se bave inenjerskom p p j j j
geodezijom.
Osim iskolenja objekata u poslove inenjerske
geodezije spada:
kontrola tijekom izgradnje svih znaajnijih objekata
(ceste, mostovi, tuneli, dalekovodi, hidrotehniki
objekti brane ei stambeni objekti itd ) objekti-brane, vei stambeni objekti itd.)
Mj j k i d f ij bj k t di j Mjerenje pomaka i deformacija objekata dio je
inenjerske geodezije
Pomaci : geodetskim i fizikalnim metodama Pomaci : geodetskim i fizikalnim metodama
Katastar
Katastar - popis istovrsnih stvari (zemljita, zgrada,
vinograda uma, zagaivaa .). Najvaniji katastar je
katastar nekretnina (stari naziv katastar zemljita) katastar nekretnina (stari naziv katastar zemljita).
Katastar nekretnina je slubeni popis estica,
(Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina 129/99) (Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina, 129/99).
Katastar nekretnina - temelj informacijskim sustavima koji Katastar nekretnina temelj informacijskim sustavima koji
se bave podacima o prostoru (ZIS, GIS).
Katastar - bogatstvo podataka
Osim katastra nekretnina danas posebnu vanost dobiva
k t t k d b katastar pomorskog dobra.
Fotogrametrija i daljinska istraivanja
Fotogrametrija je dio geodezije koja se bavi izradom Fotogrametrija je dio geodezije koja se bavi izradom
planova i karata na temelju fotografskih slika ili od
satelita (senzorski sustavi).
Ako se radi o snimcima iz aviona govorimo o g
aerofotogrametriji. A ako su snimci s terena, govorimo o
terestrikoj fotogrametiji.
Upotrebu snimaka snimljenih iz satelita, bez kontakta sa
snimljenim objektom nazivamo daljinskim istraivanjem.
Kartografija
Kartografija je disciplina koja se bavi izradom i
prouavanjem karata. p j
Karta je kodirana slika geografske stvarnosti koja
prikazuje odabrane objekte ili svojstva.
Geodetska kartografija - preslikavanjem dijelova
Zemljine plohe j p
Praktina kartografija izradba i upotreba karata.
Matematika kartografija bavi se nainima
preslikavanja zakrivljene Zemljine plohe i drugih p j j j p g
nebeskih tijela u ravninu.
Via i fizikalna geodezija
Via geodezija (stari naziv) se bavi problemima Zemlje:
oblik i veliinu Zemlje (geoid)
Pomo: saznanja iz astronomije, geofizike, gravimetrije i
dr.
Satelitska geodezija Satelitska geodezija
Satelitske metode u geodeziji - rutinske metode u g j
uspostavljanju svih geodetskih osnova - mrea.
GPS tehnologija najvei skok u razvoju suvremene GPS tehnologija - najvei skok u razvoju suvremene
geodezije
Mnogobrojna istraivanja te iskustva steena u
praksi pokazuju da nijedna druga metoda tako dobro,
ekonomino i pouzdano ne rjeava problem ekonomino i pouzdano ne rjeava problem
odreivanja koordinata toaka u prostoru kao GPS
metoda.
Pomorska geodezija
Geodetski radovi na moru, odnosno izmjera (snimanje)
k d d k d ij morskog dna spada u pomorsku geodeziju.
Geodetska astronomija
Geodeti - nekada odreivali astronomske koordinate
t j lit i i t ( j ) stajalita i azimut (smjer) prema
nekim tokama na Zemljinoj povrini.
Osnovna naela geodezije
T i l hij hij k t l i k i t Tri osnovna naela: hijerarhija, kontrola i ekonominost.
Naelo hijerarhije Naelo hijerarhije
Toke nieg reda - uklapati u mreu toaka vieg reda ("iz
velikog u malo".
(D l hij hij ????) (Danas - naelo hijerarhije ????)
Naelo kontrole Naelo kontrole
Svako mjerenje mora biti osigurani neovisnom kontrolom
Osnovna kontrola - dvostruko mjerenje j j
Naelo ekonominosti
U kl diti T t i k i t P t l t Uskladiti: Tonost i ekonominost: Postulat:
"Mjeriti onoliko tono koliko je mogue, ali ne tonije
nego sto je potrebno". nego sto je potrebno .
GEODEZIJA U INENJERSKIM DJELATNOSTIMA
Geodezija u graevinarstvu
Projektiranja podlogu (kartu) Projektiranja - podlogu (kartu)
Iskolenje objekta
Kontrolna mjerenja
Nakon izgradnje - izmjera stvarnog stanja i izrauje elaborat za
katastar i zemljinu knjigu.
Mjerenja pomaka i deformacija graevinskih objekata
Izgradnja mostova, proboji tunela nezamisliva je bez geodetskih
mjerenja i kontrola.
Iz navedenoga - geodeti, osim znanja geodetskih disciplina, moraju
poznavati i problemi vezani uz graevinarstvo ( procese graenja i
organizaciju gradilita).
Geodezija u poljoprivredi, umarstvu i zatiti Geodezija u poljoprivredi, umarstvu i zatiti
okolia
Ureenje zemljita i grupiranje estica nuan je korak
prema unapreivanju poljoprivredne proizvodnje prema unapreivanju poljoprivredne proizvodnje.
Agrarne operacije
Trendovi u svjetskom gospodarstvu pokazuju da e Trendovi u svjetskom gospodarstvu pokazuju da e
uskoro svaki zahvat u okoli zahtijevati ekoloku
studiju te izradu studija o racionalnom gospodarenju. j j g p j
Geodezija u prostornom planiranju i urbanizmu
Planiranje i ureenje prostora
-ureenja graevinskog zemljita j g g j
Geodezija u brodogradnji
Nove tehnologije gradnje brodova u vie dijelova,
spajanjem na moru, u plutajuem doku, ili u suhom
doku.
Geodezija u strojarstvu
P t lj j t j ( t i ti i h i ti ti) Postavljanje strojeva (centrirati i horizontirati)
Kranske staze
(medicina)
BUDUNOST GEODEZIJE
Geodeti s ponosom istiu svoje povijesne prethodnike

Prije 2330 godina, Eratosten izmjerio duljinu luka meridijana,
Gerhard Mercator svojom konformnom cilindrinom
kartografskom projekcijom dao ogroman doprinos sigurnosti kartografskom projekcijom dao ogroman doprinos sigurnosti
plovidbe oceanima,
N j ii h Z lji i dij k d t l Najvii vrh na Zemlji nazvan po indijskom geodetu-generalu
Georgeu Everestu (1790-1866).
Satelitske i raunalne tehnologije.
Promjene izazivaju i promjenu naziva geodetskih uilita
pa i itave struke pa i itave struke.
BUDUNOST GEODEZIJE
Uvodi se naziv geomatika (geomatics) nastao od rijei

geodesy, mathematics i informatics. g y,
Geomatika je suvremeni naziv za integrirani pristup j g p p
prikupljanju, analizi, upravljanju i prikazu prostornih
podataka.
Informacijske znanosti -klasina geodezija pretvara se od
analogne u digitalnu, od statike u dinamiku i
kinematiku.
Geodetski se inenjer pretvara u geoinformatiara.
BUDUNOST GEODEZIJE
GPS
D bit l i 27 t lit k ji j Danas se u orbitama nalazi 27 satelita koji omoguuju
odreivanje koordinata i visina toaka bilo gdje na
Zemljinoj povrini.
U praktinoj i inenjerskoj geodeziji izazvat e

uspostava permanentnih GPS-stanica (2008 ) - bitne uspostava permanentnih GPS-stanica (2008.) - bitne
promjene ak i u detaljnoj izmjeri i iskolavanju.
Gotovo iskljuivo mjerne stanice i GPS-prijamnici.
S tim u vezi neki su klasini postupci izgubili S tim u vezi neki su klasini postupci izgubili
djelomino na vanosti.
BUDUNOST GEODEZIJE
U 21. stoljeu geodeti moraju - sve vie suraivati sa
strunjacima drugih struka
Izloeni i sve veoj konkurenciji strukovnih susjeda.
Zahvaljujui efikasnim instrumentima, uz pomo
raunarskoj tehnologiji strunjaci srodnih struka raunarskoj tehnologiji, strunjaci srodnih struka
ukljuuju se u neke poslove, koje su do nedavno, bile
iskljuivo geodetske.
To je proces koji se ne moe zaustaviti.
Di j k d i tj t l j t l d Dio je svakodnevice, tj. postalo je gotovo normalno da
neke od klasinih geodetskih zadaa danas obavljaju
strunjaci srodnih struka. strunjaci srodnih struka.
BUDUNOST GEODEZIJE
Geodezija ima dobre izglede za budunost na podruju
geoinformacijskih sustava (GIS) naravno ako prihvati taj geoinformacijskih sustava (GIS), naravno ako prihvati taj
izazov.
GIS - trebaju mnogi: dravnoj upravi, prostornim
planerima, energetiarima, u poljoprivredi i umarstvu,
svim vrstama prometa, meteorologiji svim vrstama prometa, meteorologiji
Baze podataka na podruju katastra i zemljine knjige
(ALK) i Sl b t f k k t f k (ALK) i Slubenoga topografsko-kartografskoga
informacijskog sustava (ATKIS).
Stvorene osnove - za sve druge sustave (GIS, ZIS).
BUDUNOST GEODEZIJE
Izrada detaljnih trodimenzionalnih prikaza krajolika,
posebno gradova, jo je jedan novi izazov geodetima.
Takve trodimenzionalne modele u sve veem opsegu
zahtijevaju mnoge discipline, npr:
za potrebe regionalnog i urbanog planiranja,
telekomunikacija,
osiguravajuih drutava,
zatite okolia i spomenika kulture,
u turistike svrhe
i za mnoge druge potrebe.
kolovanje geodeta
Budui da je geodezija tako usko vezana uz razvoj
satelitske i digitalne tehnologije, naglasak u kolovanju g g j , g j
geodetskih inenjera treba biti, kao i dosad, na
fundamentalnim znanjima iz matematike, fizike,
i f ik i d ij informatike i geodezije.
Fakulteti - moraju posezati za znanstvenim i
specijalistikim kolovanjem kao odgovor na potranju
za specijalistima koji poznaju najnovije tehnologije i koji za specijalistima koji poznaju najnovije tehnologije i koji
su sposobni upravljati sve sloenijim sustavima.
Fakulteti- trebaju svoje programe stalno prilagoavati
Geodetska izmjera
Geodetska izmjera je prikupljanje, obrada i prikazivanje
prostornih podataka geodetskim metodama. Geodetske
t d t k t d ik lj j b d i metode su takve metode prikupljanja, obrade i
prikazivanja podataka koje su svojstvene geodeziji,
odnosno njezinim granama: primijenjenoj geodeziji,
k j t lit k j i fi ik l j d iji k t fiji pomorskoj, satelitskoj i fizikalnoj geodeziji, kartografiji,
fotogrametriji i daljinskim istraivanjima, te geomatici.
Najei su oblici prikupljanja podataka u geodetskoj Najei su oblici prikupljanja podataka u geodetskoj
izmjeri neposredno prikupljanje - mjerenjem
geodetskim instrumentima ili posredno prikupljanje -
mjerenjem snimaka mjerenjem snimaka.
Pri obradi prikupljenih podataka danas se sluimo
raunalima. Prikupljeni podaci dalje se obrauju i postaju
dijelovi raznih prostornih informacijskih sustava dijelovi raznih prostornih informacijskih sustava.
Rezultati izmjere najee se prikazuju na planovima i
kartama.
PROSTORNE INFORMACIJE PROSTORNE INFORMACIJE
P t i f ij i d i k k i Prostorne informacije ine podaci, kako oni
dobiveni izmjerom, tj. prostorni podaci, tako i
oni koji su prikupljeni ili odreeni na druge oni koji su prikupljeni ili odreeni na druge
naine prilikom neke izmjere, tzv. atributni
podaci.
Prostorne podatke ine koordinate toaka koje
su odreene izmjerom na terenu, a kojima su
definirani razliiti objekti (katastarske estice definirani razliiti objekti (katastarske estice,
kue, ceste, mostovi itd.).
Atributni podaci su opisne karakteristike tih Atributni podaci su opisne karakteristike tih
objekata (na pr. broj katastarske estice, kultura
katastarske estice, broj kue, itd.).
Mjerenje duina i kutova Mjerenje duina i kutova
Na terenu se direktno mjere linearne i kutne veliine.
Mjerenje duina moe biti:
mehaniko mjerenje vrpcom
elektrooptiko suvremenim mjernim instrumentima
elektrooptikim principom
Mjerenje kutova se izvodi razliitim geodetskim
instrumentima, a osnovni mjerni instrument za ta
mjerenja je teodolit.
Jedinica za mjerenje kutova je 1.
Kvaliteta mjerenja Kvaliteta mjerenja
U t k j j bil k j lii dj l j U postupku mjerenja bilo koje veliine sudjeluje
mjeritelj, koristei odreeni mjerni instrumentarij, a pri
tome se nalazi u odreenim vanjskim uvjetima. Na j j
kvalitetu mjerenih veliina tada utjeu:
1. osobne pogreke mjeritelja,
2. instrumentalne pogreke,
3. pogreke zbog vanjskih utjecaja.
K k i i j d kih j j l Kako se pri izvoenju geodetskih mjerenja uglavnom ne
zna prava vrijednost mjerene veliine, potrebno je izvesti
vie mjerenja od neophodnih, da bi se mogla provesti vie mjerenja od neophodnih, da bi se mogla provesti
procjena mjerne vrijednosti.
Procjena mjerne vrijednosti Procjena mjerne vrijednosti
U praksi bi se moglo izvesti veoma mnogo mjerenja
iste veliine ali se to uglavnom svodi, ovisno o
potrebnoj tonosti na nekoliko mjerenja Procjena potrebnoj tonosti, na nekoliko mjerenja. Procjena
mjerne vrijednost neke veliine odreuje se tada iz
izraza:
L = li /n
gdje je li mjerena veliina, a n broj ponovljenih gdje je je e a e a, a b oj po o je
mjerenja.
Odstupanje pojedinog mjerenja od procijenjene p j p j g j j p j j
mjerne veliine je:
vi = L - li
Vrste odstupanja
Od t j i ti k lih i Odstupanja vi mogu varirati, pa su neka malih iznosa
te se prihvaaju kao realna i nazivaju se sluajnim
pogrekama a neka su nedozvoljeno velika i pogrekama, a neka su nedozvoljeno velika i
smatraju se grubim pogrekama.
Mjerenja koja su grubo pogrena ne koristiti se u Mjerenja koja su grubo pogrena ne koristiti se u
procijeni mjerne veliine. Pojava grubih pogreaka je
najopasnija u postupku mjerenja te mjerenja treba najopasnija u postupku mjerenja te mjerenja treba
tako organizirati da je njihovo otkrivanja to sigurnije.
Osim navedenih pogreaka mjerenja postoje i Osim navedenih pogreaka mjerenja, postoje i
sustavne pogreke, koje se mogu otkriti i eliminirati
iz konane mjerne veliine. j
Tonost i preciznost mjerenja Tonost i preciznost mjerenja
K d j k lit t j lii i t ti Kod ocjene kvalitete mjerne veliine govori se o tonosti
i preciznosti. Tonost procijenjene mjerene veliine
govori o tome koliko se ona pribliila pravoj vrijednosti. g p p j j
Eliminacijom grubih i sustavnih pogreaka, upotrebom
kvalitetnog instrumentarija, savjesnim i paljivim
mjerenjem pod povoljnim vanjskim uvjetima tonost mjerenjem pod povoljnim vanjskim uvjetima tonost
procijenjene mjerne veliine se poveava.
Vea preciznost znai da se ponovljena mjerenja iste ea p ec os a da se po o je a je e ja s e
veliine meusobno manje razlikuju. Velika preciznost
ponekad ne znai velika tonost.
D bi li t t j j t b j k Da bi poveali tonost mjerenja potrebno je za svaku
mjerenu veliinu provesti i neovisna kontrolna
mjerenja. mjerenja.
Osnovni principi geodetske izmjere
Geodetska izmjera nekog dijela Zemljine povrine provodi se
u svrhu njenog prikaza na planovima ili kartama u dvije ili tri
dimenzije, iz kojih se bilo koja toka na Zemlji moe definirati s j , j j j
odreenom tonou. Svaka geodetska izmjera se temelji na
pet osnovnih principa:
1 Izmjera se provodi "iz velikog u malo" tj uspostavi se 1. Izmjera se provodi iz velikog u malo , tj. uspostavi se
poetni okvir osnovnih geodetskih toaka, koji se nadopunjava
tokama nieg reda.
2 T k i d j ji i i d 2. Toke mree vieg reda se u mjerenjima u mrei nieg reda
smatraju danim veliinama i ne utjeu na njihovu tonost.
3. Kako vea tonost mjerenja znai i vee trokove, j j ,
mjerenja je potrebno provoditi tonou dovoljnom za traeni
zadatak.
4 Pri mjerenjima treba provoditi neovisna kontrolna mjerenja 4. Pri mjerenjima treba provoditi neovisna kontrolna mjerenja,
gdje je god to mogue, u svrhu osiguranja tonosti mjerenih
podataka.
5 Kako se na terenu kontinuirano dogaaju promjene 5. Kako se na terenu kontinuirano dogaaju promjene,
potrebno je osigurati mehanizme da se geodetska izmjera
tijekom vremena aurira.
Osnovne geodetske mree
Osnovni zadatak geodezije je izrada planova i karata za Osnovni zadatak geodezije je izrada planova i karata za
manja podruja ili teritorij cijele drave, a izrauju se na
osnovu prikupljenih prostornih podataka na terenu p p j p p
razliitim metodama izmjere. Taj zahtjev je mogue
ostvariti ako su na terenu stabilizirane neke toke i
odreene njihove poloajne i visinske koordinate koje odreene njihove poloajne i visinske koordinate koje
slue kao osnova za detaljnu izmjeru. Vie takvih toaka
rasporeenih po terenu po odreenim pravilima naziva
d t k Z i d blik i j ih se geodetska mrea. Zavisno od oblika mrea i mjernih
veliina u njima, postoje:
triangulacijske mree,
trilateracijske mree, trilateracijske mree,
poligonske mree,
nivelmanske mree,,
GNSS mree.
Triangulacijske mree g j
Najstarija metoda uspostave geodetske mree je
triangulacija iji je tvorac nizozemac Willebrand triangulacija, iji je tvorac nizozemac Willebrand
Snellius (1615). Naziv potjee od latinske rijei
triangulum to znai trokut. Pod pojmom g p j
triangulacija podrazumijeva se odreivanje
poloaja toaka na zemlji koje tvore mreu
trokuta, a njihove koordinate se raunaju
uglavnom iz kutnih mjerenja.
Linearna mjerenja u to doba su bila teko izvediva
i skupa, pa su svedena na minimum. Tek
pojavom elektronikih daljinomjera krajem 1960 ih pojavom elektronikih daljinomjera krajem 1960-ih
godina sve ee se uz triangulaciju koristi
trilateracija a posebno poligonometrija trilateracija a posebno poligonometrija.
Triangulacijska mrea Triangulacijska mrea
1
a
2
2
1
1
3
3
1
A
3
2
3
3 3
C E
D
Poligonske mree
Za detaljnu je izmjeru terena potrebno odrediti velik broj
geodetskih toaka na relativno maloj udaljenosti. Tom uvjetu g j j j
ne udovoljavaju triangulacijske toke jer je njihova najmanja
meusobna udaljenost od 1 do 4 km. Zbog toga
triangulacijsku mreu treba progustiti. t a gu ac js u e u t eba p ogust t
U tu svrhu se izmeu triangulacijskih toaka postavlja niz
poligonskih toaka na meusobnom razmaku od 100 do
300m koje su meusobno povezane a takoer su povezane 300m koje su meusobno povezane, a takoer su povezane
sa triangulacijskim, odnosno GPS tokama mjerenjem kutova
i duina.
P li k t k l k d t lj i j Poligonske toke slue kao osnova za detaljnu izmjeru
zemljita, iskolenje graevina te izmjeru i iskolenje
podzemnih objekata. Poloaj tih toaka se odreuje u
li ki l k i i jih i i li k poligonskim vlakovima, a vie njih ini poligonsku mreu.
U poligonskim vlakovima se koordinate nepoznatih
poligonskih toaka odreuju iz mjerenih duina i kutova tog poligonskih toaka odreuju iz mjerenih duina i kutova tog
vlaka, a na osnovu koordinata poznatih geodetskih toaka
koje su u njega ukljuene.
Poligonski vlak Poligonski vlak
p
1
Tc
p
2
3
4
TA
1
2
3
4
TB
z
d1
d2
d3 d4 d5
4
TD TD
Poligonska mrea Poligonska mrea
Nivelmanske mree
Nivelmanske mree ine stabilizirane toke
odreenih nadmorskih visina a uspostavljaju se odreenih nadmorskih visina, a uspostavljaju se
i razvijaju u svrhu izmjere terena u visinskom
smislu odnosno u svrhu prikaza reljefa na smislu, odnosno u svrhu prikaza reljefa na
planovima i kartama. Te toke nazivaju se
reperi reperi.
Visinski odnosi na terenu mogu se prikazati na
planu na slijedee naine: planu na slijedee naine:
pomou kota,
pomou izohipsa,
kombinacijom dva prethodna naina. j p
Nivelmanska mrea
Ni l ki l k i i i l k Nivelmanski vlakovi povezani u nivelmansku mreu
I. red
I
II. red ed
II. red II. red
III. red
GNSS pozicioniranje
Suvremena geodetska mjerenja GNSS metodom se
baziraju na satelitskom pozicioniranju pomou velikog j p j p g
broja satelita koji stalno krue oko Zemlje.
Velik broj satelita je potreban zbog toga jer je mjerenje
k bil k j j t Z lj idlji mogue ako su na bilo kojem mjestu Zemlje vidljiva
barem etiri satelita. Taj uvjet proizlazi iz principa
satelitskog pozicioniranja kojim se toke na Zemlji g p j j j
odreuju prostornim presijecanjem nazad u kojem su
poloaji satelita toke poznatih koordinata.
Mj j t ji d i j d lj ti d t lit Mjerenje se sastoji u odreivanju udaljenosti od satelita
do prijemnika na nepoznatoj toci na Zemlji.
Poetak tih mjerenja je bio 1973 godine u SAD-u a Poetak tih mjerenja je bio 1973 godine u SAD u, a
metoda je nazvana GPS.
GNSS mree
GNSS mjerenja omoguila su uspostavu GNSS
k j t t ti ij il mrea koje su gotovo u potpunosti zamijenile
ranije koritene triangulacijske mree.
Visoka tonost satelitskog pozicioniranja,
neovisnost odreivanja poloaja pojedinih
toaka te jednostavnost i efikasnost GNSS
mjerenja dovelo je do te pojave.
Uspostavom dravne mree referentnih GNSS
toaka CROPOS (hrvatski pozicijski sustav) ( p j )
omoguena je iroka upotreba satelitskih
tehnika pozicioniranja. p j
CROPOS - dravna mrea referentnih
GNSS stanica Republike Hrvatske GNSS stanica Republike Hrvatske.
Rekognosciranje geodetskih mrea
Izbor mjesta za toke geodetskih mrea na terenu naziva se
rekognosciranje. Ovo je jedna od veoma odgovornih
geodetskih operacija od koje ovisi kvaliteta mree i g p j j
ekonominost radova.
Od teoretski beskonano mnogo rjeenja treba se opredijeliti
za najekonominije i ono rjeenje koje osigurava najbolju za najekonominije i ono rjeenje koje osigurava najbolju
kvalitetu mree. Svaka mrea ima svoje osobitosti i neke
razliite parametre koji ju opisuju.
R k i j th di i d j kt k ti k ij ili Rekognosciranju prethodi izrada projekta na karti krupnijeg ili
sitnijeg mjerila, ovisno o veliini podruja koji zahvaa. Pri
izradi projekta triangulacijske mree najveu tekou
d t lj i j i d k t ij k d predstavlja injenica da se sa karte ne moe uvijek pouzdano
utvrditi da li se vizure na terenu mogu nesmetano ostvariti ili
pak postoje prepreke. Za toke GNSS mree takav problem
t ji j t t k ij t b d b ne postoji jer za te toke nije potrebno da se meusobno
dogledaju. Za toke poligonske mree je vano da se sa njih
vidi to vie detalja koji e se s njih mjeriti. Toke nivelmanske
mree trebaju biti na to stabilnijem terenu ili objektima i da su
izmeu njih relativno male visinske razlike.
Detaljna izmjera terena Detaljna izmjera terena
K j ji d kt d t lj i j t j fiki ik Krajnji produkt detaljne izmjere terena je grafiki prikaz
mjerenog podruja, odnosno geodetski plan. Ovisno o
svrsi za koju je potreban taj grafiki prikaz, mjerenja se j j p j g p , j j
razlikuju po tonosti i utroenom vremenu.
Koliina posla koja je ukljuena u mjerenje ovisi o
lj d i f kt i sljedeim faktorima:
veliini podruja koje se mjeri,
vrsti terena (otvoreno ili ume vegetacija vrsti terena (otvoreno ili ume, vegetacija,
izgraenost, nagib terena i sl. )
dobu godine i vremenskim uvjetima, dobu godine i vremenskim uvjetima,
kvaliteti postojeih planova,
iskustvu strunjaka koji sudjeluju u izmjeri. j j j j j
Prve detaljne izmjere na podruju
R. Hrvatske
Prve detaljne (katastarske) izmjere zemljita na prostorima Hrvatske
datiraju iz vremena kad je ona bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije. j j g j
Naredbu o katastarskoj izmjeri za potrebe zemljinog oporezivanja izdao je
car Franjo I 1817. godine i ta se godina smatra poetkom geodetske
izmjere zemljita i izrade prateeg katastra zemljita.
Z t b d t lj i j t t b l j j ij t iti Za potrebe detaljne izmjere terena trebalo je najprije uspostaviti
triangulacijsku mreu I., II. i III. reda te grafiku triangulaciju kao mreu IV.
reda, koja je sluila za izravnu detaljnu izmjeru.
Detaljna izmjera zemljita izvedena je grafikom metodom pomou Detaljna izmjera zemljita izvedena je grafikom metodom pomou
geodetskog stola, najee u mjerilu 1:2880. Kako je ta izmjera primarno
izvedene za potrebe izrauna povrina katastarskih estica u svrhu
oporezivanja, mjerenje terena izvedeno je samo u horizontalnom smislu. U p j j j j
R. Hrvatskoj je jo uvijek u primjeni preko 70% katastarskih planova koji
potjeu iz tih mjerenja.
Nagla industrijalizacija i razvoj gradova poetkom 20. st. doveli su do
t b t di i l ik t it d i potrebe trodimenzionalnog prikaza terena, naroito u gradovima, za
potrebe planiranja i projektiranja razliitih graevinskih objekata.
Metode detaljne izmjere Metode detaljne izmjere
R lik j k lik t d d t lj i j t Razlikujemo nekoliko metoda detaljne izmjere terena, a
danas se najee primjenjuju tahimetrijska i GNSS
metoda.
Tahimetrijska metoda tom metodom se mjere relativne
polarne koordinate, tj. horizontalni i vertikalni kut i duina od
d t kih t k t d tih d t lj ih t k geodetskih toaka na terenu do nepoznatih detaljnih toaka
ije koordinate y, x i z treba odrediti.
Geodetske toke su stabilizirane toke na terenu s Geodetske toke su stabilizirane toke na terenu s
odreenim koordinatama a ima ih nekoliko vrsta:
trigonometrijske toke, g j
poligonske toke,
GNSS toke.
Automatska mjerna stanica za
tahimetrijsku izmjeru tahimetrijsku izmjeru
Tahimetrijska metoda detaljne izmjere Tahimetrijska metoda detaljne izmjere
A
1
2
d1
4
3
B
GNSS metoda GNSS metoda
GNSS metodom izmjere se direktno na
terenu odreuju koordinate y, x i z j y,
detaljnih toaka.
Fotogrametrijska metoda Fotogrametrijska metoda
F t t ij k t d d t lj i j Fotogrametrijska metoda detaljne izmjere
znai mjerenje na modelu terena koji se dobije
pomou avionskih ili terenskih snimaka nekog pomou avionskih ili terenskih snimaka nekog
podruja u posebnom instrumentu - autografu, ili
na zaslonu raunala na zaslonu raunala.
Oprema za fotogrametrijsku metodu izmjere je
veoma skupa pa se investicija u nju isplati samo veoma skupa pa se investicija u nju isplati samo
ako su u planu detaljne izmjere velikih podruja.
Stoga se ova metoda najvie koristi za izradu Stoga se ova metoda najvie koristi za izradu
topografskih karata.
Primijenjene metode detaljnih izmjera na
teritoriju R. Hrvatske j
Preslikavanje (projekcija) Zemlje na
ravninu
K k j Z lj il blik Kako je Zemlja nepravilnog oblika, za
preslikavanje njene povrine na ravninu plana ili
karte njen oblik se aproksimira matematiki karte njen oblik se aproksimira matematiki
definiranim tijelom-rotacijskim elipsoidom.
Projekcija znai prikaz neke zakrivljene plohe Projekcija znai prikaz neke zakrivljene plohe
na ravnini ili nekoj drugoj plohi koja se moe bez
deformacija razviti u ravninu, po nekom j , p
matematikom zakonu.
U sluaju izrade geodetskih planova i karata, j g p ,
projekcija znai prikaz dijela plohe Zemlje na
ravnini plana ili karte.
Rotacijski elipsoid Zemlje
Besselov rotacijski elipsoid
a = 6 377 397,155 m, b = 6 356 078,963 m
Geodetske koordinate
Geodetske koordinate neke toke su geodetska g
irina i duina na elipsoidu. irina B (angl.
latitude) predstavlja kut izmeu normale u toj ) p j j
toki i ravnine ekvatora, a duina L (angl.
longitude) predstavlja kut izmeu ravnine g ) p j
ishodinoga meridijana i ravnine meridijana kroz
tu toku.
Vrijednosti za geodetsku irinu i duinu su
izraene u stupnjevima. Ishodina paralela je izraene u stupnjevima. Ishodina paralela je
ekvator, a ishodini meridijan je greenwichki
meridijan koji prolazi kroz Greenwich, London. meridijan koji prolazi kroz Greenwich, London.
Geodetski koordinatni sustav Geodetski koordinatni sustav
Gauss-Krgerova projekcija
Za izradu analognih geodetskih planova i Za izradu analognih geodetskih planova i
karata krupnog mjerila nae drave
usvojena je konformna projekcija, tzv. usvojena je konformna projekcija, tzv.
Gauss-Krgerova projekcija.
Zemlja je aproksimirana Besselovim Zemlja je aproksimirana Besselovim
rotacijskim elipsoidom te se preslikava
na 2 eliptina valjka koji diraju Zemlju po na 2 eliptina valjka, koji diraju Zemlju po
15 i 18 meridijanu. Podruje
preslikavanja obuhvaa tri stupnja (3) preslikavanja obuhvaa tri stupnja (3)
geografske duine za svaki valjak.
Preslikavanje elipsoida na plat valjka u Gauss-
Krgerovoj projekciji
Dravni ravninski koordinatni sustavi
Ako se zamisli da se plat valjka razvije u ravninu, onda
se slike 15 i 18 meridijana preslikavaju u x-os, a
projekcija ekvatora je y-os dravnog koordinatnog
sustava.
Dravni koordinatni sustavi Gauss-Krgerove projekcije
Novi dravni koordinatni sustav
Novi referentni koordinatni sustav (dravni ravninski
koordinatni sustav) Republike Hrvatske - skraeno
HTRS96/TM je definiran Mercatorovom poprenom HTRS96/TM, je definiran Mercatorovom poprenom
projekcijom sa srednjim meridijanom 1630 elipsoida GRS80
s veliinom poluosi
a= 6 378 137,00m,
b= 6 356 752,314m.
Nova kartografska projekcija je jednaka Gauss Krgerovoj a Nova kartografska projekcija je jednaka Gauss-Krgerovoj, a
po europskoj terminologiji se naziva poprena ili
transverzalna Mercatorova projekcija. To je projekcija na
eliptiki valjak ija je os u ravnini ekvatora a koji se potom eliptiki valjak ija je os u ravnini ekvatora, a koji se potom
razvija u ravninu. Matematiki je nova projekcija jednaka
dosadanjoj. Razlikuju se samo parametri koji proizlaze iz
definicije novog referentnog elipsoida i to se teritorij R definicije novog referentnog elipsoida i to se teritorij R.
Hrvatske preslikava u jednu zonu veliine 600km x 600km.
Umjesto dosadanjih oznaka x i y za koordinate u ravnini j j y
projekcije uvode se oznake N (northing sjeverno) i E
(easting istono), to je u skladu s normom ISO 19111 koja
se bavi geoinformacijama i prostornim koordinatama.
Novi dravni koordinatni sustav
Geodetski planovi i karte Geodetski planovi i karte
G d t ki l j d f i i ik j Geodetski plan je nedeformirani prikaz manjeg
dijela Zemljine povrine i detalja koji se na tom
zemljitu nalaze na ravnini u odreenom mjerilu. zemljitu nalaze na ravnini u odreenom mjerilu.
Svi detalji na planu su zadrali isti meusobni
odnos i oblik kao to ga imaju u stvarnosti samo
su umanjeni su umanjeni.
Za razliku od planova, na kartama je prikazano
vee podruje pa je to smanjeni deformirani i vee podruje, pa je to smanjeni, deformirani i
generalizirani prikaz dijela Zemljine povrine na
ravnini.
Reljef terena (konfiguracija) se na planovima i
kartama prikazuje izohipsama (slojnicama).
Sadraj planova i karti
Sadraj plana ili karte ovisi o vrsti plana ili karte pa se
po sadraju oni meusobno najvie i razlikuju. Tako je
sadraj: sadraj:
katastarskog plana: katastarske estice, izgraeni g p , g
objekti na njima, brojevi katastarskih estica te granice
kultura i administrativne granice (opina, upanija,
drava), drava),
topografskog plana: svi prirodni i izgraeni objekti,
reljef, vode, vegetacija,
t f k k t t k l k bi ij topografsko-katastarskog plana: kombinacija
prethodno spomenutih sadraja,
inenjerskog plana: isto kao i topografskog plana ali sa j g p p g g p
svim pojedinostima.
tematskog plana (karte): prikaz odreene teme
(zgrade komunikacije i sl ) (zgrade, komunikacije i sl.)
Sadraj karata
Razliite vrste karata se upravo po svom sadraju
najvie razlikuju, pa tako:
T f k k t d lik b j i f ij Topografske karte sadre velik broj informacija o
mjesnim prilikama podruja koji prikazuju koje se odnose
na naselja, prometnice, vode, zemljine oblike,
ij i d vegetaciju itd.
Tematske karte daju prikaz najrazliitijih tema iz
prirodnog i drutvenog podruja koje su neposredno prirodnog i drutvenog podruja koje su neposredno
vezane uz prostor koji prikazuju. Odreena tema je
prikazana s posebnom vanou.
Statistike karte prikazuju pojave ili stanja obuhvaena Statistike karte prikazuju pojave ili stanja obuhvaena
statistikim popisima koja se najee odnose na
administrativne jedinice.
P litik k t ik j d ili d i i t ti Politike karte prikazuju dravne ili administrativne
podjele.
Kvaliteta planova i karata
Kvaliteta, prije svega tonost, mnogo je vanija za geodetske
planove (katastarske planove), jer se iz njih odreuju mnogi
veoma vani prostorni podaci kako za pojedince tako i za veoma vani prostorni podaci, kako za pojedince, tako i za
dravu.
Tonost geodetskih planova nekada se definirala njihovim g p j
mjerilom. Mjerilu se prilagoavala tonost izmjere koja je trebala
zadovoljiti propisane standarde.
K lit t d t kih l i k t d fi i j i Kvaliteta geodetskih planova i karata definirana je s vie
parametara, a to su:
1 Porijeklo podataka iz kojih su izraeni 1.Porijeklo podataka iz kojih su izraeni
2.Poloajna tonost prostornih podataka
3.Tonost atributa
4.Kompletnost podataka
5.Logina konzistentnost
6.Vremenska tonost (aurnost)
Porijeklo planova i karti
Porijeklo planova i karata je vrlo vana informacija u
sagledavanju njihove kvalitete. Porijeklo planova i karata
govori o izvornim materijalima i metodi njihove izrade. g j j
Pri izradi digitalnih katastarskih planova treba znati kako su
izraena; je su li izraeni digitalizacijom starih analognih
planova ili novom detaljnom izmjerom Ako su izraeni planova ili novom detaljnom izmjerom. Ako su izraeni
digitalizacijom analognih planova, onda je njihova tonost
jednaka ili jo manja od tih analognih planova, a ako su
izraeni novom detaljnom izmjerom onda je njihova tonost izraeni novom detaljnom izmjerom, onda je njihova tonost
znatno vea, s obzirom na suvremene postupke mjerenja
visoke kvalitete.
Zb t j i ik lj j di it l ih d t k Zbog toga je pri prikupljanju digitalnih podataka vano
zapisati izvore i postupke:
kako je digitalizirano i iz kojih dokumenata, j g j ,
kada su podaci sakupljeni,
tko ih je sakupio,
koji su postupci koriteni u prikupljanju podataka,
tonost rezultata raunanja.
Poloajna tonost analognih planova
Poloajna tonost je definirana priblienjem poloajnih
podataka (koordinata) istinitoj vrijednosti.
Tonost podataka prikupljenih s analognih planova ovisi o:
- mjerilu,
tonosti geodetske osnove - tonosti geodetske osnove,
- metodi i tonosti izmjere i kartiranja,
- kvaliteti crtaeg materijala na kojem je kvaliteti crtaeg materijala na kojem je
plan izraen,
- savjesnosti i panji operatera koji
radove izvode i dr.
Tonost mjerenja na planovima je oko debljine linije na planu,
ili 0 2mm ali stvarni iznos ovisi o mjerilu plana Tonost ili 0.2mm, ali stvarni iznos ovisi o mjerilu plana. Tonost
digitalnih planova izraenih novom izmjerom ovisi o tonosti
te izmjere.
Tonost atributa Tonost atributa
At ib t d fi i ti k i j i k j t Atribute se moe definirati kao injenice o nekom mjestu,
ili objektu na povrini Zemlje. Atributi slue za
razlikovanje jednog mjesta ili objekta od drugog. j j g j j g g
Tonost (sigurnost) atributnih podataka se definira ( g )
kao priblienje atributnih podataka istinitim.
T b l i i d ib i ij j j Treba naglasiti da se atributi ee mijenjaju nego
prostorni podaci. Tonost atributa se mora analizirati na
razliite naine, ovisno o prirodi podataka, a moe se razliite naine, ovisno o prirodi podataka, a moe se
klasificirati i mjeriti u obliku postotka ispravnih.
Kompletnost podataka
Kompletnost podataka je vaan element koji e
osigurati kvalitetu. Osnovno to se odnosi na kompletnost
je ne isputanje podataka je ne isputanje podataka.
Definirati se moe:
kvantitativna kompletnost odnosno koliina
podataka
kvalitativna kompletnost odnosno prikladnost
podataka p
Kompletnost znai da su svi potrebni podaci ukljueni u
izradi plana ili karte odreene vrste te e oni po svojim izradi plana ili karte odreene vrste te e oni po svojim
karakteristikama udovoljavati potrebama korisnika.
Naime, moe se desiti da efekti pravila selekcije,
li ij i liitih j il d d d generalizacije i razliitih mjerila dovedu do
nekompletnosti podataka.
Logina konzistentnost g
Logika konzistentnost se bavi logikim pravilima Logika konzistentnost se bavi logikim pravilima
strukture i atributa prostornih podataka i opisuje
usklaenost nekog podatka sa ostalim podacima u
k skupu.
Logina konzistentnost se odnosi na internu Logina konzistentnost se odnosi na internu
konzistentnost strukture podataka.
Postavljaju se pitanja da li su podaci u skladu definirane
strukture tj : strukture, tj.:
ako su poligoni, da li su zatvoreni, ako su poligoni, da li su zatvoreni,
da li postoji samo jedna oznaka unutar poligona,
da li su vorovi svugdje gdje se linije kriaju? g j g j j j
Vremenska tonost Vremenska tonost
V k t t i t d li d i Vremenska tonost govori o tome da li su podaci
aurirani, tj. da li su unijete sve promjene koje su se
desile na terenu.
Promjene podataka mogu se deavati u nekim j p g
situacijama vrlo brzo, naroito atributnih podataka, te ih
je potrebno kontinuirano registrirati.
Ako se prostorni podaci prikupljaju s katastarskih
planova onda treba biti svjestan da oni mogu biti vrlo planova onda treba biti svjestan da oni mogu biti vrlo
stari, odnosno nepotpuni, ako se koriste planovi stare
grafike izmjere.
Standardi geodetskih planova i karata g p
Da bi planovi i karte bili upotrebljivi, moraju korektno
ik i ti tit t l ij t t ij ki i prikazivati entitete realnog svijeta geometrijski i
geografski, a da bi omoguili odreeni stupanj
mjerljivosti. j j
Standardi definiraju strukturu i upotrebu informacija s
analognih i digitalnih planova i karata (pravilnici, upute,
k t f ki klj ) kartografski klju).
Standardima se utvruje izgled, kvaliteta, izrada i
testiranje geodetskih planova testiranje geodetskih planova.
Izgled i izrada planova i karata propisani su pravilnicima,
uputama i kartografskim kljuem, kvaliteta je definirana s p g j j
nekoliko prethodno navedenih parametara, a da je
stvarno sve tako, provjeravaju odreene institucije, koje
verificiraju izraene planove ili karte verificiraju izraene planove ili karte.
Katastarski planovi
Katastarski plan je grafiki prikaz s podacima o
poloaju obliku nainu koritenja i namjeni poloaju, obliku, nainu koritenja i namjeni
katastarskih estica.
Katastarska estica je dio zemljita katastarske opine,
d k t t k d j odnosno katastarskog podruja na moru, omeena
granicama koje odreuju pravni odnos na zemljitu te
granicama naina koritenja i namjene zemljita. g j j j
Katastarska estica je osnovna prostorna jedinica
katastra nekretnina.
Svaka katastarska estica ima svoj broj unutar jedne Svaka katastarska estica ima svoj broj unutar jedne
katastarske opine.
Katastarska opina u pravilu obuhvaa podruje jednog
lj j t i d j i ljit li t k d naseljenog mjesta s pripadajuim zemljitem, ali tako da
se sve zemljite nalazi na podruju nadlenosti jednog
zemljino knjinog suda.
Katastarski planovi Katastarski planovi
Poetkom 20. st. poela je izrada katastarskih
planova numerikim metodama (registriraju se
mjereni podaci) i fotogrametrijski.
Mjerila tih planova najee su: j j
1:500 ili 1:1000 za gradove,
1: 2000 ili 1:2500 za seoska podruja 1: 2000 ili 1:2500 za seoska podruja,
1: 5000 za brdovita podruja.
Posljednjih desetak godina izrauju se iskljuivo
digitalni katastarski planovi.
Isjeak analognog katastarskog plana u mjerilu 1:1000 Odreivanje povrina
Za mnoge strune i znanstvene djelatnosti prostorni podaci,
prije svih povrine estica zemljita, a takoer i razliitih
objekata na njima vane su informacije za njihovo objekata na njima, vane su informacije za njihovo
svakodnevno djelovanje.
Osnova za prikupljanje podataka o povrinama estica p p j j p p
zemljita su katastarski planovi, a naini kako se povrine
odreuju su razliiti. Koja e se metoda prikupljanja podataka
o povrinama primijeniti ovisi o obliku prikaza tih planova o povrinama primijeniti ovisi o obliku prikaza tih planova.
Ako su planovi u digitalnom obliku, onda se povrine estica
zemljita i objekata na njima raunaju iz digitalnih podataka, j j j j g p ,
tj. koordinata detaljnih toaka.
U sluaju primjene analognih planova, odreivanje povrina
biti k lik i k ji i ij iti i i moe biti na nekoliko naina, a koji e se primijeniti ovisi o
razliitim faktorima.
Metode odreivanja povrina j p
Odreivanje povrina se provodi na dva osnovna naina:
grafikom metodom,
iz podataka mjerenja. iz podataka mjerenja.
Moe se koristiti i kombinacija ova dva osnovna postupka j p p
kada je to jednostavnije, efikasnije i tonije.
Takav nain se nekada primjenjivao za raunanje
povrina dugih, uskih objekata (putovi, kanali i sl. ), kada
bi se na terenu izmjerila irina, a s plana oitala duljinu
takvih objekata, te bi se povrine izraunale iz tako
razliitim metodama dobivenih podataka razliitim metodama dobivenih podataka.
Grafike metode odreivanja povrina Grafike metode odreivanja povrina
Odreivanje povrina grafikom metodom
moe biti:
iz mjera proitanih na planu po pravilima
planimetrije planimetrije,
analitiki iz koordinata graninih toaka
oitanih na planu,
pomou razliitih sprava za mjerenje pomou razliitih sprava za mjerenje
povrina na planu.
Odreivanje povrina iz podataka
mjerenja
Odreivanje povrina iz podataka mjerenja
moe biti:
iz podataka mjerenja duina po pravilima
planimetrije planimetrije,
analitiki iz koordinata graninih toaka
izraunanih iz mjerenih podataka.
Raunanje povrina iz mjera proitanih na planu po
pravilima planimetrije
Raunanje povrina estica zemljita po pravilima planimetrije se
uglavnom svodi na raunanje povrina trokuta, a rjee pravokutnika. U
sluaju raunanja povrina zgrada pak najee su one upravo sluaju raunanja povrina zgrada pak najee su one upravo
pravokutnog oblika, pa se kao takve i raunaju. Ako je estica zemljita
oblika nepravilnog etverokuta, onda je mogue relativno jednostavno
izraunati njenu povrinu dijelei je na dva trokuta. j p j j
Odreivanje volumena zemljita
Zadane su visine toaka: ha, hb, hc, hd
Odrediti volumen iskopa iznad razine toaka A B C D' Odrediti volumen iskopa iznad razine toaka A , B , C , D
V= PABCD x hsr hsr= (ha+ hb+ hc+ hd )/4
Visinski prikaz terena
Da bi se neki teren mogao i visinski prikazati na planovima ili
kartama treba na terenu najprije izmjeriti niz toaka u kartama, treba na terenu najprije izmjeriti niz toaka u
visinskom (i horizontalnom) smislu, tj. odrediti njihove
nadmorske visine. ad o s e s e
Poetnu plohu definira srednja razina mora, a vertikalne
udaljenosti toaka od te plohe nazivaju se apsolutne visine ili j p j p
nadmorske visine tih toaka.
Razina plohe mora je zamiljena ploha koja bi se dobila kad bi
se srednji vodostaj mirnog mora provukao ispod svih
kontinenata. Ta ploha je okomita na smjer sile tee.
Nadmorska visina toke
Odreivanje nadmorskih visina toaka Odreivanje nadmorskih visina toaka
Nadmorske visine toaka mogu se odrediti
mjerenjem: j j
1. visinskih razlika izmeu po visini odreenih
toaka i nepoznatih toaka ta metoda se toaka i nepoznatih toaka ta metoda se
naziva nivelman.
2 vertikalnog kuta i duine izmeu poznate i 2. vertikalnog kuta i duine izmeu poznate i
nepoznate toke ta metoda se naziva
trigonometrijski nivelman trigonometrijski nivelman.
Nivelman metoda odreivanja
nadmorskih visina nadmorskih visina
Nivelmanom se odreuju nadmorske visine
toaka na relativno ravnom terenu.
Instrument za mjerenja iz kojih se odreuju
visinske razlike naziva se nivelir.
Za postupak mjerenja jo treba nivelmanska
letva (duljine 3 ili 4 m) na kojoj moe biti letva (duljine 3 ili 4 m) na kojoj moe biti
nanesena cm ili cm podjela.
Stabilizirane toke na terenu ije su nadmorske Stabilizirane toke na terenu ije su nadmorske
visine odreene nivelmanom nazivaju se reperi.
Prikaz mjerenja visinskih razlika
nivelmanom
lR
l1
h
R
h
stajalite
Odreivanje visinskih razlika nivelmanom Odreivanje visinskih razlika nivelmanom
Nivelirom se itaju mjesta na letvama koje
se nalaze na tokama izmeu kojih se j
odreuje visinska razlika.
Poznato: visina repera R Poznato: visina repera R
Mjeri se: lR i l1
Rauna se: h = lR - l1
H H +h H1 = H +h
Odreivanje nadmorskih visina detaljnih
toaka trigonometrijskim nivelmanom toaka trigonometrijskim nivelmanom
h
s
dd
1
A
Trigonometrijski nivelman Trigonometrijski nivelman
Mj j tik l k t i d lj ti i Mjerenjem vertikalnog kuta i udaljenosti izmeu
poznate toke A i nepoznate toke 1, odreuje se
nadmorska visina nepoznate toke Instrument kojim nadmorska visina nepoznate toke. Instrument kojim
se mjere kutovi i duine naziva se mjerna stanica.
Poznato: visina toke stajalita instrumenta A Poznato: visina toke stajalita instrumenta A
Mjeri se: kut , udaljenost d, visina instrumenta i te
visina signala s visina signala s.
Rauna se: h = d x tg
H h i H = h + i s
H1 = HA + H
Topografske karte (planovi)
Za privredni i tehniki razvoj sadanjeg doba, odnosno za
potrebe prostornog planiranja, projektiranja i izgradnju
raznovrsnih graevinskih objekata istraivanje i analizu raznovrsnih graevinskih objekata, istraivanje i analizu
osobitosti pojedinih prostornih cjelina te za mnoge druge
svrhe koriste se topografske karte i planovi koji prikazuju
teren u horizontalnom i visinskom smislu teren u horizontalnom i visinskom smislu.
Topografska karta (plan) je grafiki prikaz topografske
izmjere svih ope geografskih objekata ( reljef, j p g g j ( j
vegetacija, naselja, prometnice, vode i dr.), pri emu su
umjesto svih granica katastarskih estica prikazane samo
granice razliitih poljoprivrednih kultura. Topografski plan i g p j p p g p
katastarski plan se uglavnom rade zajedno za neku
katastarsku opinu pa je to onda topografsko-katastarski
plan. Topografska karta i plan su trodimenzionalni p p g p
prikaz dijela povrine Zemlje. Kako je ploha Zemlje
nepravilnog oblika, a upravo reljef tome najvie doprinosi,
nije jednostavan zadatak prikazati povrinu Zemlje u ravnini, nije jednostavan zadatak prikazati povrinu Zemlje u ravnini,
tj. na topografskim planovima.
Topografska karta Izrada topografskih planova (karata)
D bi i diti t f ki l k Da bi se mogao izraditi topografski plan nekog
podruja, potrebno je teren adekvatno izmjeriti. Osim
izmjere detaljnih toaka potrebnih za horizontalni prikaz izmjere detaljnih toaka potrebnih za horizontalni prikaz
terena, treba izmjeriti i niz toaka koje su potrebne samo
za njegov visinski prikaz.
S d k d k b j i i Smatra se da kod strmog terena toke treba mjeriti po
profilima, tj. u smjeru najveeg nagiba terena. Treba
izmjeriti i sve karakteristine toke terena koje ga u izmjeriti i sve karakteristine toke terena koje ga u
visinskom smislu definiraju kao to su toke vrhova,
toke depresija (vrtaa), najvie toke grebena, toke
presjeka saobraajnica i sl presjeka saobraajnica i sl.
Kod relativno ravnog terena toke za prikaz reljefa bi
trebale biti u pravilnoj mrei. Razmak izmeu pojedinih trebale biti u pravilnoj mrei. Razmak izmeu pojedinih
toaka ovisi o mjerilu topografskog plana, pa je tako za
mjerilo 1:1000 optimalan razmak 30 m.
Profil terena Profil terena
Mjesta toaka izmjere za visinski prikaz
Isjeak topografsko-katastarskog plana
Digitalni geodetski planovi i karte Digitalni geodetski planovi i karte
G Geodetski planovi i karte izraeni prikladnim raunalnim
programom ili GIS programskim sustavom i pohranjeni na
nekom od elektronikih medija, nazivaju se digitalnim nekom od elektronikih medija, nazivaju se digitalnim
planovima.
Za izradu digitalnih planova i karti koriste se razliiti
programi. Neki su izraeni iskljuivo za potrebe rjeavanja
geodetskih zadataka (GEO 8, GEO 10, GEOSOFT i sl.), a
neki su univerzalni, tj. koriste se za rjeavanje svih grafikih neki su univerzalni, tj. koriste se za rjeavanje svih grafikih
zadataka ( AutoCAD, Microstation i sl.).
Prikaz plana moe biti na zaslonu raunala ili isplotan,
odnosno isprintan na papiru. Grafiki podaci na digitalnom
planu razvrstani su u slojeve po tematskim osobinama.
Digitalni model reljefa
Razvojem raunalne tehnologije je pojednostavljena
izrada modela terena te je mogu trodimenzionalni izrada modela terena te je mogu trodimenzionalni
prikaz reljefa na zaslonu raunala. Time je zornost
prikazanih zemljinih oblika daleko vea nego prikazom
na topografskim planovima pomou izohipsa a izrada na topografskim planovima pomou izohipsa, a izrada
nespretnih klasinih modela reljefa je sada suvina.
Matematiki oblikovan model povrine Zemlje i Matematiki oblikovan model povrine Zemlje i
prikazan na zaslonu raunala naziva se digitalni
model reljefa - DMR.
Za izradu DMR su potrebni prostorni podaci terena koji
se prikupljaju na razliite naine.
DMR ne ukljuuje izgraene objekte (zgrade mostove i DMR ne ukljuuje izgraene objekte (zgrade, mostove i
dr.)
Trodimenzionalni prikaz kontinuiranom plohom Trodimenzionalni prikaz kontinuiranom plohom
Geodetske evidencije kao podloga za
intervencije u prostoru
J id ij k i Javne evidencije o nekretninama su:
- katastar
- zemljina knjiga zemljina knjiga

Kapica Ivica

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kapica Ivica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU GEODETSKI FALKULTET

Preddiplomski studij Geodezija i geoinformatika

Organizacija geodetske djelatnosti u Hrvatskoj O ga ac ja geodets e dje at ost u ats oj

Vektorski format osigurava tonu predodbu

Geodeti s ponosom istiu svoje povijesne prethodnike

Uvodi se naziv geomatika (geomatics) nastao od rijei

U praktinoj i inenjerskoj geodeziji izazvat e

You might also like