Instrumenti i senzori u geodeziji i geomatici

04. Niveliri

Sveučilišni prijediplomski studij

Geodezija i geomatika

Ak. god. 2023./2024.

izv. prof. dr. sc. Danko Markovinović
danko.markovinovic@unin.hr

DM_ISGG_04_2023/2024 1
 Pomoću čega mjerimo i
prikupljamo geoprostorne podatke

mjerna vrpca (mehaničko određivanje) - točka

nivelir (optički, mehanički, digitalni) – visinske razlike

teodolit (kut i dužina)

totalna stanica (kut i dužina)

3 D skener (laserski) – masovno prikupljanje podataka – oblak točaka

GIS uređaji

gravimetar – razlika ubrzanja sile teže

GNSS (Global Navigation Satellite System) – točka, linija

satelitske misije (masovno prikupljanje podataka)

detektori podzemnih instalacija

Sonari……

DM_ISGG_04_2023/2024 2
 Za kakve projekte radimo ?

• Izgradnja cesta
• Izgradnja kuća, zgrada, hotela…
• Istraživački radovi
• Precizno praćenje pomaka…
• priprema arhitektonskih projekata
• analiza i praćenje poljoprivrednog zemljišta
• IT projekti
• različiti GIS projekti
• analiza saobraćajnih nesreća
• poljoprivreda

DM_ISGG_04_2023/2024 3
 Za koje poslove i potrebe

određivanje međa
prikaz realne situacije na terenu
katastarske izmjere
praćenje pomaka u građevini
istraživanje kaverni
praćenje izgradnje tunela, mostova
monitoring
izmjera zemljišta
prikupljanje podataka većeg područja (DOF)
hidrografska izmjera
određivanje pomorskog dobra
inženjerski radovi u cestogradnji
inženjerski radovi u hidrologiji, regulacijama …

DM_ISGG_04_2023/2024 4
 Odabir instrumentarija

VAŽNI PARAMETRI:

1. Vrsta projekta
2. Oblik projekta
(tehničke
specifikacije)
3. Obuhvat prostora
(lokalno,
regionalno,
globalno)
4. Vrijeme
5. Vremenski uvjeti
6. Točnost
7. Oblik isporuke

DM_ISGG_04_2023/2024 5
 S kim surađujemo ?

strojari,
urbanisti, građevinari
liječnici…

prometni
arhitekti
stručnjaci

znanstvenici i poljoprivrednici
istraživači

zaštita okoliša

DM_ISGG_04_2023/2024 6
 Određivanje/mjerenje visinskih razlika

• geodeti često u svojim zadacima trebaju pronaći relativne visine dviju ili više
točaka (repera – horizontalnih ili vertikalnih)

• VISINSKA RAZLIKA = vertikalna udaljenost između dvije točke određena kao

razlika horizontalnih ravnina postavljenim na tim točkama

• za točke koje su međusobno blizu, najjednostavniji i najtočniji postupak naziva

se NIVELIRANJE

DM_ISGG_04_2023/2024 7
 Određivanje/mjerenje visinskih razlika

• postoje više načina (metoda) određivanja visinskih razlika:

 geometrijski nivelman
 trigonometrijski nivelman Geodetske
metode
 GNSS (Global Navigation Satellite System) nivelman

 hidrostatski nivelman neGeodetske

metode
 barometrijski nivelman

DM_ISGG_04_2023/2024 8
 Geometrijski nivelman

• rad instrumenata se temelji na principu djelovanja sile teže

• primjena cijevnih libela te kompenzatora – sve u svrhu postavljanja geodetske vizurne osi
durbina u horizontalan položaj

• točnost nivelira ovisi o osjetljivosti libela i kompenzatora te njihovoj konstrukciji

• geometrijski nivelman omogućuje najpreciznija mjerenja visinskih razlika – pomoću nivelira

• nakon postavljanja geodetske vizurne osi u horizontalni položaj očitavaju se mjerne letve (u
vertikalnom položaju pomoću doznih libela)

DM_ISGG_04_2023/2024 9
 Shematski prikaz nivelira

LL – os cijevne libele
VV – vertikalna os
KK – vizurna (kolimaciona os)
L’L’ – os dozne libele

LL ‖ KK – glavni uvjet
LL  VV – VV u prostoru vertikalna
L’L’ ‖ VV

DM_ISGG_04_2023/2024 10
 Oprema za niveliranje

• metoda niveliranja podrazumjeva korištenje instrumenta koji se zove:

• nivelir

• dodatna obavezna oprema je:

• stativ
• nivelmanska letva
(invarna, teleskopska)
• držač invarne letve
• nivelmanska papuča

DM_ISGG_04_2023/2024 11
 Osnovni konstruktivni dijelovi nivelira

• osnova svih nivelira je konstruktivni dio koji stvara/kreira horizonalnu liniju (os)

• u drugoj polovici sedamnaestog stoljeća izumljena je cijevna libela (1661. god)

• smatra se značajnim tehnološkim iskorakom u konstrukciji nivelira

• cijevna libela se temelji na jednostavnom principu – mjehur i tekućina u libeli

• cijevnu libelu definirana staklena cijev napunjena tekućinom

(niskog ledišta -50° C) i „zapečaćena” na oba kraja

DM_ISGG_04_2023/2024 12
 Cijevna libela

DM_ISGG_04_2023/2024 13
 Cijevna libela

• središnja točka podjele

(centar podjele) se naziva
markom libele

DM_ISGG_04_2023/2024 14
 Cijevna libela

• 1 PARS = 2,0 mm

• s vanjske strane libele nalazi se ugravirana podjela koja može biti kontinuirana
ili simetrična (prekinuta)
• osjetljivost ili podatak libele mjeri se središnjim kutem koji odgovara luku od
jednog parsa (ε) - to je kut promjene nagiba libele uz pomak mjehura za
veličinu jednog parsa
• ispravno promatranje podjele libele je promatranje okomito na podjelu
• temperatura utječe na duljinu mjehura libele

DM_ISGG_04_2023/2024 15
 Cijevna libela

• unutrašnjost bočice libele ima oblik luka

• za punjenje bočice libele - koriste se alkoholna ili druga laka tekućina
• prvo se bočica napuni vrućom tekućinom, a zatim nakon što se tekućina ohladi,
nastaje mjehurić pare
• vanjska površina cijevi ima skale s razmakom u razmacima od 2 mm
• bočica je opremljena zaštitnim metalnim štitnikom s vijcima za pričvršćivanje i
podešavanje vijaka
• načela rada su jednostavna i nisu zahtijevala nikakva objašnjenja ni u
sedamnaestom stoljeću

DM_ISGG_04_2023/2024 16
 Cijevna libela

• cijevne libele koje se koriste u geodetskim instrumenata imaju podjelu

od 1 ‘′ do 10 ″ (točnost i preciznost)
• polumjeri bočica su od 6,9 do 41,2 m

• kada se dodirne površina bočice prstom, može se primijetiti lagano

pomicanje mjehurića
• potrebno je izbjegavati lokalno zagrijavanje bočice (radna temperatura –
vanjska) i dodirivanje libele

DM_ISGG_04_2023/2024 17
 Princip niveliranja iz sredine

Δ h=𝑙𝑇 − 𝑙 𝑅

𝐻 𝑇 = 𝐻 𝑅 + 𝑙 𝑅 −𝑙 𝑇

DM_ISGG_04_2023/2024 18
 Princip niveliranja iz sredine

ZADNJA PREDNJA

DM_ISGG_04_2023/2024 19
 Niveliranje – nivelmanski vlak

DM_ISGG_04_2023/2024 20
 Niveliranje – nivelmanski vlak

DM_ISGG_04_2023/2024 21
 Niveliranje – nivelmanski vlak

DM_ISGG_04_2023/2024 22
 Podjela nivelira

• nivelire dijelimo prema točnosti na osnovi srednje pogreške visinske razlike po 1

km dvostrukog niveliranja:

› niveliri najviše točnosti   0,2 mm/km

› niveliri visoke točnosti   1 mm/km
› niveliri više točnosti   3 mm/km
› niveliri srednje točnosti   8 mm/km
› obični niveliri >  8 mm/km

DM_ISGG_04_2023/2024 23
 Podjela nivelira

• prema namjeni (u ovisnosti izvedbe geodetskih mjerenja na određenim zadacima):

› precizni niveliri
› inženjerski niveliri
› građevinski niveliri

• prema konstrukciji
› optički
- klasični i automatski
- automatski (autofokusni i digitalni)
› laserski

DM_ISGG_04_2023/2024 24
 Glavni dijelovi nivelira

• durbin se sastoji od tri dijela:

• teleobjektiva
• obrnute prizme
• okulara

• srednja leća teleobjektiva je pokretna (fokusiranje)

• u pravilu se koristi Abbe-Koenig prizma u svrhu preokreta slike
• kućište ima zaštitni stakleni poklopac za zaštitu od prašine

DM_ISGG_04_2023/2024 25
 Shema nivelira

DM_ISGG_04_2023/2024 26
 Shema nivelira

• moderni durbini danas imaju povećanje od 20 × do 40 ×

• sposobni su fokusirati od 0,8 m do beskonačnosti
• osjetljivost cijevnih libela ide od 10 ″ do 30 ″ s osjetljivosti 2 mm
• durbin i cijevna libela imaju zajedničko postolje

• pomoću vijka se kućište pričvršćuje na horozontalnu plohu glave stativa

• vijci za podešavanje - kolimacijska os durbina i horizontalna os moraju biti
paralelni

DM_ISGG_04_2023/2024 27
 Shema nivelira

• kolimaciona os je linija koja prolazi kroz optičko središte i središte mrežnice

• durbin i cijevna libela spojeni su s rotirajućom bazom pomoću posebnog

mehanizma - sastoji se od utora, refleksivne opruge i vijaka za fini pomak

• os rotirajućeg kućišta se nalazi u podnožnoj bazi - u kućištu podnožne ploče

• vijci za fini pomak služe za fino dovođenje nitnog križa na zaslon nivelmanske
letve

DM_ISGG_04_2023/2024 28
 Vizurna ravnina nivelira

• vidno polje modernih preciznih nivelira

(lijevo polje – A) sa standardnim nitnim
križem – sastoji se od horizontalne i
vertikalne niti s dvije horizontalne niti za
mjerenje udaljenosti

• visoko-precizni niveliri imaju složenije

vidno polje (desna slika – B) -
divergentni klin se koristi na desnom
dijlu polja umjesto horizontalnih niti

A B

DM_ISGG_04_2023/2024 29
 Hvala na pažnji

izv. prof. dr. sc. Danko Markovinović

danko.markovinovic@unin.hr

DM_ISGG_04_2023/2024 30