Daljinska istraživanja

Ak. god. 2019/20.

Andrija Krtalić, kandrija@geof.hr

Ljiljana Pleše, ljplese@geof.hr
 Daljinska istraživanja i Fotogrametrija
- definicije
• Definicija zajedničke krovne institucije za fotogrametriju i daljinska
istraživanja: INTERNATIONAL SOCIETY FOR PHOTOGRAMMETRY
AND REMOTE SENSING (ISPRS) do 2016 g:
– Photogrammetry and Remote Sensing (defined by Statute II of ISPRS) is
the art, science, and technology of obtaining reliable information from non-
contact imaging and other sensor systems about the Earth and its
environment, and other physical objects and of processes through recording,
measuring, analyzing and representation.

– Fotogrametrija i daljinska istraživanja (definirana Statutom II ISPRS-a)

je umjetnost, znanost i tehnologija pribavljanja (prikupljanja) pouzdane
informacije posredstvom ne-kontaktih slikovnih i ostalih senzorskih sustava o
Zemlji i njenoj okolini, te ostalim fizičkim objektima, kroz procese snimanja,
mjerenja, analize i prikazivanja (vizualiziranja).
 Fotogrametrija – definicija

• Definicija krovne institucije za fotogrametriju i daljinska istraživanja:

INTERNATIONAL SOCIETY FOR PHOTOGRAMMETRY AND
REMOTE SENSING (ISPRS) od 2016 g:
– Photogrammetry is the science and technology of extracting reliable
three-dimensional geometric and thematic information, often over time, of
objects and scenes from image and range data.

– Fotogrametrija je znanost i tehnologija izdvajanja pouzdanih

trodimenzionalnih geometrijskih i tematskih informacija, često tijekom
vremena, o objektima i sceni iz snimki i skupa podataka.
 Daljinsko istraživanje – definicija

• Definicija krovne institucije za fotogrametriju i daljinska istraživanja:

INTERNATIONAL SOCIETY FOR PHOTOGRAMMETRY AND
REMOTE SENSING (ISPRS) od 2016 g:
– Remote sensing is the science and technology of capturing, processing and
analysing imagery, in conjunction with other physical data of the Earth and
the planets, from sensors in space, in the air and on the ground.

– Daljinsko istraživanje je znanost i tehnologija snimanja, obrade i analize

snimki, zajedno s drugim fizikalnim podacima Zemlje i planeta, posredstvom
senzora iz svemira, iz zraka i s tla.
Fotogrametrija vs Daljinska istraživanja

• Fotogrametrija je znanost i tehnologija izdvajanja pouzdanih

trodimenzionalnih geometrijskih i tematskih informacija,
često tijekom vremena, o objektima i sceni iz snimki i skupa
podataka. (Težište je na geometriji.)

• Daljinsko istraživanje je znanost i tehnologija snimanja,

obrade i analize snimki, zajedno s drugim fizikalnim podacima
Zemlje i planeta, posredstvom senzora iz svemira, iz zraka i s
tla. (Težište je na radiometriji.)
 Daljinsko istraživanje – definicija: 2

• Daljinska istraživanja (DI) su znanost i tehnologija

prikupljanja i obrade snimki i slika promatrane scene iz kojih se
izdvajaju informacije i podaci o objektima na terenu bez
fizičkog kontakta s njima.

• Naglasak je na metodama prikupljanja, obrade i interpretacije,

a ne na tipovima snimki (podataka) i platformi.
 Daljinska istraživanja

• Specifičnost DI je u pohranjivanju snimki (informacija o istoj

sceni - terenu) u različitim valnim duljinama.
 Snimke u DI – vidljivi i infracrveni dio spektra
B G R

Zapisi informacija o sceni (preslikanom terenu) u različitim valnim duljinama. Gornji red: vidljivi dio
(raspon spektra kojeg percipira ljudsko oko), donji red: infracrveni dio elektromagnetnog spektra.

IR IR
 Snimke u DI – radarska snimka

Radarska snimka Meksičkog zaljeva s potencijalnim naftnim onečišćenjem (mrljama), svibanj 2010.
Snimke u DI – interpretacija radarske snimke

Interpretacija sadržaja radarske snimke Meksičkog zaljeva, svibanj 2010.

 Snimke u DI – termalna snimka

Termalni kanal Landsat 8 satelitskog sustava – područje Los Termalna snimka aviona u
Angelesa, svibanj 2013. zračnoj luci.
 Snimke u DI – termalna snimka: 2

U kojoj čaši se nalazi vruća voda?

Lijevoj.
Snimke u DI: hiperspektrlna snimka

Hiperspektralna kocka
 Snimke u DI: slika u boji
R G B

RGB
Primjer kreiranja slike u boji (kolor kompozita RGB)
 Opis kolegija

• Teme iz DI:
• poznavanje senzora i nastanka brojčanih
(digitalnih) snimki,
• načine prikupljanja informacija (brojčanih snimki),
• interpretacija (brojčanih snimki),
• metode obrada informacija (brojčanih snimki).

• Prostorna kvaliteta i točnost brojčanih snimki DI se

približava prostornoj točnosti fotogrametrijskih
brojčanih snimki.
 Kompetencije koje razvija kolegij

• Upoznavanje s principima i metodama DI koje

povećavaju stupanj iskorištavanja prikupljenih
informacija o snimljenoj sceni, u odnosu na
fotogrametrijske metode.

• Osposobljavanje za interpretaciju i obrade brojčanih

snimki primjenom profesionalnih softverskih alata za
DI.
 Literatura

• Daljinska istraživanja, kopije predavanja, vaše bilješke

2019/20.

• Olujić, M., 2001. Snimanje i istraživanje Zemlje iz svemira,

Sateliti, Senzori, Primjena. HAZU i GEOSAT, Zagreb

• Oštir, K., Mulahusić, A., 2014., Daljinska istraživanja, Građevinski

fakultet Univerziteta u Sarajevu, Ljubljana, Sarajevo

• Campbel, J. B., Wynne, R. H., 2011., Introduction to Remote

Seansing, 5th edition, (u pdf-u na e-učenju)

• Fundamentals of Remote Sensing, A Canada Centre for Remote

Sensing Remote Sensing Tutorial,
http://www.ccrs.nrcan.gc.ca/resource/tutor/fundam/pdf/fundamen
tals_e.pdf
 Literatura koju ste koristili

• Mterijali (udžbenici) za fiziku:

– za 8. razred osnovne škole i 3. razred srednje škole:
• Rasprostiranje svjetlosti,
• Lom svjetlosti,
• Razlaganje svjetlosti na boje,
• Svjetlost – elektromagnetni val,
• Laserska svjetlost.
– na Fakultetu.

• Udžbenici matematike za 4. razred srednje škole (matrični račun, skupovi,

vjerojatnost).

• Statistika za nastavu iz statistike na Fakultetu (statistička analiza skupa).

• Materijali za Analizu i obrada geodetskih mjerenja (korelacija, varijanca,

kovarijanca, svojstvene vrijednosti,...).
 Uvjeti za potpis

• Pohađanje predavanja, uz uvjet ne ometanja ostalih

kolega.

• Pohađanje, odrađivanje i obrana vježbi.

– Vježbe su računalne i traže poznavanje materije (pojmova) s
predavanja. Vježbe se moraju odraditi, bez obzira na uzrok
izostanka

• Izlazak na kolokvij nije obvezan, i nije uvjet za

dobivanje potpisa.
 Ispit

• Sastoji se od:
– pismenog (potrebno je riješiti 50% materije
ispita za prolaz) i
– usmenog dijela.

• Pismenog dijela ispita studenti se mogu osloboditi

tokom semestra, preko dva kolokvija (potrebno je
riješiti 60% materije pojedinog kolokvija za prolaz
na kolokvijima i oslobođenje od pismenog dijela
ispita).
 Termini kolokvija

• I. kolokvij – studeni 2019.

• II. kolokvij – 24. siječanj 2020. (termin

zadnjeg predavanja u semestru)