Povijest i osnovni pojmovi u

daljinskim istraživanjima
Andrija Krtalić
kandrija@geof.hr
 Promatranje Zemlje

• Promatranje Zemlje (Earth Observation) obuhvaća

akcije u smislu prikupljanja informacija o fizičkim,
kemijskim i biološkim sustavima na površini Zemlje
posredstvom tehnologija daljinskih istraživanja.
• Nadalje, metode daljinskih istraživanja se koriste za
analiziranje, obradu i prezentiranje dobivenih
rezultata.
• Promatranje Zemlje se koristi u svrhu praćenja i
procjene statusa i promjena u prirodnom i urbanom
(izgrađenom) okolišu.
 Što ovdje treba zapamtiti (naučiti)
• Što su daljinskih istraživanja?
• Za što se koriste metode (prikupljanja i obrade snimki) i rezultati
daljinskih istraživanja.
• Povijesni razvoj daljinskih istraživanja (važniji događaji u razvoju,
npr. razdvajanje bijele (Sunčeve) svjetlosti na komponente
različitih valnih duljina).
• Procese do kojih dolazi u daljinskim istraživanjima.
• Što je totalna iradijacija, a što solarna insolacija.
• Ponašanje insolacije u atmosferi.
• Što je elektromagnetski spektar.
• Dijelove elektromagnetskog spektra (valna područja).
• Što su atmosferski prozori?
• Što je emitirana, a što reflektirana energija?
 Poplave 2014. –
Hrvatska, Srbija

Kartirana poplavljena
površina prikazana preko
satelitske snimke
Sentinel-2.
08.10.2018.
Uragan Michael –
listopad 2018.

11.10.2018.
Uragan Michael – listopad 2018.
Požar u Splitu – srpanj 2018.

RGB snimka satelitskog sustava Landsat 8, 17.07.2017.

 Požar u Splitu –
srpanj 2018.

Pseudokolor snimke
(IR-R-G) satelitskog
sustava Landsat 8,
za vrijeme i nakon
požara kod Splita u
srpnju 2017. g.
Poplave nakon uragana Harwey,
Rosenberg Texas, 2017.

Vulkan prije i poslije erupcije

Snimka satelitskog sustava GeoEye dijela Port-au-Prince, Haiti, nakon potresa 2010.
Prihvatni centar Port-au-Prince, Haiti, 2010.
 Fotogrametrija – definicija

• Definicija krovne institucije za fotogrametriju i daljinska istraživanja:

INTERNATIONAL SOCIETY FOR PHOTOGRAMMETRY AND
REMOTE SENSING (ISPRS) od 2016 g:
– Photogrammetry is the science and technology of extracting reliable
three-dimensional geometric and thematic information, often over time, of
objects and scenes from image and range data.

– Fotogrametrija je znanost i tehnologija izdvajanja pouzdanih

trodimenzionalnih geometrijskih i tematskih informacija, često tijekom
vremena, o objektima i sceni iz snimki i skupa podataka.
Fotogrametrija – 2

Fotogrametrijska izmjera
 Fotogrametrija – 3

Iskartirani sadržaj prikazan preko dijela DOF-a 1:5000.

 Daljinsko istraživanje – definicija

• Definicija krovne institucije za fotogrametriju i daljinska istraživanja:

INTERNATIONAL SOCIETY FOR PHOTOGRAMMETRY AND
REMOTE SENSING (ISPRS) od 2016 g:
– Remote sensing is the science and technology of capturing, processing and
analysing imagery, in conjunction with other physical data of the Earth and
the planets, from sensors in space, in the air and on the ground.

– Daljinsko istraživanje je znanost i tehnologija snimanja, obrade i analize

snimki, zajedno s drugim fizikalnim podacima Zemlje i planeta, posredstvom
senzora iz svemira, iz zraka i s tla.
 Daljinska istraživanja

• Daljinska istraživanja (DI) su znanost i tehnologija

prikupljanja i obrade snimki i slika promatrane scene
na osnovi kojih se prikupljaju informacije i podaci bez
fizičkog kontakta s objektima na sceni.

• To se postiže zapisivanjem reflektirane ili emitirane

energije.

• Taj proces uključuje interakciju između

elektromagnetskog zračenja i promatrane scene
(objekta).
 Daljinska istraživanja

• Specifičnost DI je u pohranjivanju snimki (informacija o istoj

sceni - terenu) u različitim valnim duljinama.
Mozaik RGB satelitskih snimki Hrvatske
Mozaik termalnih, noćnih satelitskih snimki Europe i Afrike
Mozaik termalnih, noćnih satelitskih snimki Svijeta
 Daljinska istraživanja –
Multidisciplinarnost

• Tehnologija prikupljanja i metode obrade daljinskih

istraživanja zahtjevaju razna prirodoslovna i društvena
znanja i vještine.

• Daljinska istraživanja zahtjevaju multidisiplinarnost.

• Potreban je timski rad eksperata za određena

područja koja s koriste u procesima daljinskih
istraživanja.
 Daljinska istraživanja – Ciljevi

• Praćenje (u vremenu) objekata ili fenomena od interesa na

površini zemlje.
• Detekcija i izdvajanje objekata od interesa na snimkama i
slikama.
• Definiranje liste indikatora (za fenomen koji se ne vidi na
slikama).
• Za kreiranje liste indikatora potrebno je generalno (opće) i
ekspertno znanje.
• Ključ uspješnog korištenja tehnologije i metoda daljinskih
istraživanja je u dobro definiranim i artikuliranim
potrebama za informacije i podatke za potporu odlučivanja.
• Daljinska istraživanja prate određeni objekt ili fenomen s
određene vremenske baze (to daje četvrtu dimenziju
podacima).
Satelitske snimke razvoja vegetacije nakon erupcije vulkana.
 Korijeni daljinskih istraživanja
• Daljinska istraživanja razvila su se u svrhu
promatranja površine Zemlje (njenih resursa) i
promjenama na njoj posredstvom reflektiranog ili
emitiranog elektromagnetskog zračenja.
• Prvi specijalisti koji su se bavili daljinskim
istraživanjem bili su astronomi koji su promatrali
objekte oko Zemlje.

Isac
Newton
Galileo
Važniji događaji u povijesnom razvoju
daljinskih istraživanja

• Daljinska istraživanja se fokusiraju na pregled i

obradu snimki objekata od interesa.
• Stoga je razvoj daljinskih istraživanja bio vezan
uz razvoj tehnologije nastanka i razvoja
fotografije.
• Praćenje evolucije daljinskih istraživanja vezano je
uz neke ključne događaje u povijesti razvoja
znanosti.
 Važniji događaji i otkrića u povijesnom
razvoju daljinskih istraživanja – Camera
obscura
• 1038 – Camera obscura , (Al Hazen, arapski matematičar
objašnjava princip funkcioniranja dok promatra sunčevu
eklipsu)
• 1490 - Leonardo da Vinci detaljno opisuje načela na kojima se
temelji Camera obscura
Važniji događaji i otkrića u povijesnom razvoju
daljinskih istraživanja - 2
• 1666: Isac Newton otkriva da prizma može razložiti bijelu svjetlost na
komponente
• 1800: Otkriće infracrvenog dijela spektra (Sir William Herschel)
• 1835: Prva zabilježena fotografija (prva kamera sa filmom)
• 1839: Početak korištenja fotografije
• 1850–1860: Fotografije prikupljene s kamerama smještenim u balone

1858: Najstarija zračna fotografija (Gasper

Felix Tournachon “Nadar“): Boston iz balona
s visine od oko 380 m (1200 ft) iznad zemlje.
Važniji događaji i otkrića u povijesnom razvoju
daljinskih istraživanja - 3
• 1827 – Francuski znanstvenik Niépce je napravio prvu sliku prirode
francuskog sela (sa svog prozora) pomoću camere obscure koristeći
bitumen iz Judeje, smolu i ulje od lavande (za to mu je trebalo 8 sati
na jakom suncu)
Važniji događaji i otkrića u povijesnom razvoju
daljinskih istraživanja - 4

• 1909: Fotografije iz zrakoplova

• 1914–1918: I. Svjetski rat: zračno izviđanje
• 1920–1930: Razvoj i inicijalna upotreba zračnih snimki i
fotogrametrije

Jedna od najstarijih
zračnih snimki Zagreba,
iz 1928. godine.
Važniji događaji i otkrića u povijesnom
razvoju daljinskih istraživanja - 5

• 1930–1940: Razvoj radara u Njemačkoj, Sjedinjenim

američkim državama i Velikoj Britaniji.
• 1939–1945: II. Svjetski rat: upotreba nevidljivog
dijela elektromagnetskog spektra; treniranje osoblja za
prikupljanje i interpretaciju zračnih snimki.
• 1950–1960: Vojna istraživanja i razvoj tehnologije i
metoda.
• 1956: Colwellova istraživanja na detekciji bolesti biljki
klasifikacijom na infracrvenim snimkama (infracrvena
fotografija).
Važniji događaji i otkrića u povijesnom
razvoju daljinskih istraživanja – 6

• 1960–1970: Prvo korištenje termina daljinska

istraživanja, TIROS metereološki satelit, Skylab
daljinska istraživanja iz univerzuma.
• 1972: Lansiranje Landsat 1
• 1970–1980: Brzi napredak u obradi digitalne slike
• 1980–1990: Landsat 4: nova generacija Landsat senzora
• 1986: SPOT Francuski satelit za promatranje Zemlje
• 1980s: Razvoj hiperspektralnih senzora
• 1990s: Globalni sustavi daljinskih istraživanja, lidari
Važniji događaji i otkrića u povijesnom razvoju
daljinskih istraživanja - 7

• 1903 – Bavarska vojska je koristila golubove za prijenos poruka

i kao platformu za minijaturne fotoaparate.
 Povijest daljinskih istraživanja

• Povijest daljinskih istraživanja je relativno kratka u odnosu na

ljudsku povijest.
• Ona stvarno počinje u 19. stoljeću s nastankom i razvojem
fotografije, kao krucijalne komponente za zapisivanje
(preslikavanje) zemljine površine za praćenje pojava i fenomena
na njoj.
• Ubrzo nakon što se kamera počela koristiti u znanstvenim
studijama, kamere su montirane na teleskope kako bi se pohranile
fotografije neba s većom preciznošću za kvantitativne studije
ponašanja nebeskih objekata.
• Kamere su za platforme koristile balone (sredinom 19. stoljeća),
a početkom 20. stoljeća, zmajeve i golubove (kada je tehnologija
izrade kamera uznapredovala).
 Procesi u daljinskim istraživanjima

A – Izvor energije.
B – Emitirana energija
(zračenje) i atmosfera.
C – Interakcija s
objektom.
D – Zapisivanje emitirane
energije posredstvom
senzora.
E – Prijenos, prijem i
obrada.
F – Interpretacija i
analiza.
G – Primjena.
 Izvor energije (A)

• Totalna iradijacija - količina dolazne emitirane energije

od strane bilo kog izvora i bilo kojih valnih duljina (ne samo
vidljive svjetlosti), koja u jedinici vremena padne na
jedinicu površine.

• Kada se odnosi na zračenje Sunca zove se solarna

iradijacija ili insolacija.
– Sastoji se najviše od emitirane energije u obliku
kratkovalnog zračenja i svijetla.
– Samo jedan dio kratkovalnog zračenja dospijeva do
zemljine površine, a preostali dio energije se reflektira,
rasipa ili apsorbira u atmosferi.
 Insolacija u vidljivom i bliskom
ingracrvenom dijelu EM spektra
Elektromagnetski spektar
(zračenje)

• Sastoji se od
električnog polja (E)
koje varira u veličini u
smjeru okomito na
smjer širenja zračenje,
a magnetsko polje (M)
je orijentirano pod
pravim kutom na
električno polje.

• Oba ova polja putuju

brzinom svjetlosti (c) i
imaju minimum i
maksimum u isto
vrijeme.
 Valna područja za DI

 ultraljubičasto od 0,03 do 0,4 μm,

 fotografski osjetljivo 0,3-0,4 μm,
 vidljivo od 0,4 do 0,7 μm,

REFLEKSIJA
 plavo 0,4-0,5 μm,
 zeleno 0,5-0,6 μm,
 crveno 0,6-0,7 μm,
 infracrveno od 0,7 do 100 μm,
 infracrveno reflektirano (blisko) od 0,7 do 1,0 μm,
 fotografski osjetljivo 0,7-0,9 μm,
 srednje 1,5-3,0 μm,
 infracrveno toplinsko, kratkovalno od 3,0 do 5,0 μm,

(ZRAČENJE)
EMISIJA
 infracrveno toplinsko, dugovalno od 8,0 do 14,0 μm,
 mikrovalno područje, od 1 mm do 30 cm,
 područje radiovalova, valna duljina veća od 30 cm.
 Dijelovi EM spektra koji se rabe u DI

Vidljivi i bliski infracrveni dio EM spektra

Shematski prikaz karakteristika EM spektra

Tip EM vala Tipična mjerna jedinica

radio metar (m), centimetar (cm) = 0.01 m

mikrovalovi (radar) milimetar (mm) = 0.001 m
infracrveni mikrometar (μm) = 10-6 m
vidljivi nanometar (nm) = 10-9 m, 10-3 μm