Meunarodno kartografsko drutvo (ICA) je na

10. generalnoj skuptini (Barcelona, 1995.) usvojilo

definicije :

Kartografija je disciplina koja se bavi

zasnivanjem, izradom, promicanjem i prouavanjem

karata.

Karta je znakovni model geografske stvarnosti,

koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje

stvaralakim autorskim izborom, a upotrebljava se
onda kada su prostorni odnosi od prvorazredne
vanosti.

Kartografija je sloenica grkih rijei:

(list papira, povelja, karta) i piem,

crtam.

U teoriji kartografije, s obzirom na svakodnevnu sve

veu primjenu raunala, treba razlikovati: realne i virtualne
karte, dubinske i plone kartografske strukture te slojeve
kartografskih podataka . Ti pojmovi proizlaze iz razvoja
analitike kartografije, podruja koje je glavni pokreta
razvoja teorijskih matematikih osnova kartografije.
Konvencionalni kartografski proizvodi (listovi karata,
atlasi i globusi) koji imaju vrstu opipljivu realnost i izravno
su vidljivi kao kartografske slike nazivaju se realnim
kartama. Ostale tri klase kojima nedostaje jedno ili oba
svojstva nazivaju se virtualnim kartama. Te tri klase
omoguuju proirenje definicije karte. Odatle proizlazi da
virtualne karte mogu sadravati iste informacije kao realne
karte, a u sluaju kartografskih baza podataka vjerojatno i
vie.

Karta je znakovni model Zemljine povrine

dobiven na temelju odreenih matematikih zakona. Oni
pretpostavljaju posredni prijelaz s fizike Zemljine
povrine na njen grafiki prikaz u ravnini. Ortogonalnim
projiciranjem toaka fizike povrine na matematiku
plohu pomou mree toaka geodetske osnove sa
Zemljine povrine prelazi se na rotacijski elipsoid ili sferu
(matematiku plohu). Nakon toga slijedi prijelaz s plohe
rotacijskog elipsoida ili sfere u ravninu.
Opisana preslikavanja nazivaju se kartografske
projekcije , a njima se bavi teorija kartografskih
projekcija.

Gilbertova projekcija

Jedno je od osnovnih pitanja slubene

kartografije izbor dravne projekcije, odnosno izbor
dravnog koordinatnog sustava. Takav je izbor bio
aktualan poetkom stoljea, a takav je i u dananje
vrijeme.
Gau-Krgerova projekcija ima vrlo iroku
primjenu u geodetskoj praksi te je u mnogim
europskim dravama usvojena kao slubena dravna
projekcija.
1924. godine je izabrana kao zvanina projekcija
za podruje bive Jugoslavije.

Ispravni i deformirani prikaz (projekcija) Hrvatske

Kartiranje tla je znanstveno-struna

inventarizacija tala s ciljem razvrstavanja
sistematskih jedinica tla ili zemljita na karte
razliitog mjerila.
U poljodjelstvu ono predstavlja grupiranje
tala u odreene razrede prema kriterijima koje
postavlja cilj istraivanja. Osnova kartiranja je
utvrivanje mogunosti poveanja prinosa
proizvodnih kultura ili naznaivanje drugih
proizvodnih mogunosti za vee , a time i
rentabilnije prinose. Svrha je da se izvri
optimalna kategorizacija terena u svrhu biljne
proizvodnje.

Kartiranje tla i zemljita (land) moemo razvrstati

u nekoliko grupa:
1. Kartiranje tala na temelju pedogenetskih svojstava
ukljuuje zakone geneze, evolucije i sistematike tala. To je
temeljno grupiranje tala iz kojeg se crpe podaci i parametri
za sva druga primijenjena grupiranja tala (OPK u M
1:50.000).

2. Kartiranje i klasifikacija kvalitete tla u tehnike svrhe

ocjenjuje kvalitetu tla, npr. propusnost tla, obradivost, rizik
erozije, pojavu nepropusnog sloja, indikacije: o hard pan
sloju, drenai, salinizaciji dr. ogranienjima.
grupiranje tala s melioracijskim parametrima za izvoenje
hidromelioracijskih mjera (odvodnja).

3. Kartiranje i klasifikacija zemljita prema uporabnoj

vrijednosti
registrira sadanju uporabu zemljita
procjena sadanje i potencijalne povrine za budua
koritenja u melioracijama (odvodnja i navodnjavanje),
poumljavanju. Bitno kod prostornog planiranja.

4. Bonitetna (katastarska) razvrstavanja

istraivanja svojstava tla, reljefa, klime i ostalih prirodnih
initelja (stjenovitost, kamneitost, poplave, sjenovitost,
blizine ume). vojstva tla ocjenjuju se na temelju razvojnog
stupnja, teksture i geolokog porijekla.
ovakvo razvrstavanje koriste organi uprave za fiskalnu i
poreznu politiku (prvih pet bonitetnih klasa ze,ljita je
zakonom zatieno od nenamjenskog koritenja).

5. Kartiranje i klasifikacija pogodnosti zemljita

ukazuje na ogranienja kartiranog podruja i mogunosti
Namjena moe biti razliita: ocjena tla za uzgoj ratarskih
kultura, podizanje vinograda, vonjaka, ...
uzima u obzir tlo, klimu, reljef i biljku ili grupu srodnih biljnih
vrsta.

6. Procjena zemljita (Land Evaluation)

procjena pogodnosti zemljita je proirena s ekonomskom
valorizacijom predloenih mjera ureenja tla. Predloena je
kao univerzalni nain interpretacije zemljita od strane FAO
organizacije. Primjenje se univerzalno u razliite svrhe:
natapanje, odvodnja, agromelioracije, te ocjenu pogodnosti
zemljita za uzgoj pojedinih kultura.

7. Kartiranje erozije tla

je u slubi konzervacije i zatite tla. Obuhvaa

interpretaciju elemenata klime, vegetacije, nagiba, ekspozicije
te dubinu tla, teksturu, CEC, strukturu, sadraj
humusa i
filtracijsku sposobnost.

8. Savjetodavna razvrstavanja zemljita (Advisory land

cassification)
gruba razvrstavanja zemljita ija je svrha brzo grupiranje
prostora te prikupljanje informacija i fotointerpretacija sa
ciljem izdvajanja lokacija za odreenu namjenu.

9. Administativne klasifikacije
informativna raspodjela prostora, a ponekad i koritenje
podataka za ekonomsku valorizaciju.

MJERILO
PEDOLOKIH KARATA
1. Detaljne pedoloke karte:

vrlo detaljne, mjerilo 1:500 i 1:1.000

detaljne, mjerilo 1:2.000, 1:5.000, 1:10.000

semidetaljne, mjerilo 1:25.000 i 1:50.000

2. Pedoloke karte srednjeg mjerila

M 1:100.000 do M 1:300.000

3. Pedoloke karte sitnog mjerila

M1:500.000 i sitnije

Metode pedolokog kartiranja

Pedoloko kartiranje se danas temelji na

suvremenim metodama fotointerpretacije i racionalnim

terenskim istraivanjima.

Foto-interpretacija je analiza aviosnimaka u

svrhu identifikacije objekata (tlo, zemljite) i ocjene

njihove meusobne veze.
Metode pedolokog kartiranja se razlikuju prema
udjelu foto-interpretativnog i terenskog rada:
konvencionalni terenski rad bez posebne sistematske
analize i interpretacije aviosnimaka (izrada karata u
mjerilima 1:2.000, 1: 5.000, 1:10.000)

Nain kartiranja i raspored opaanja

(prema G.A.Stewart)
Mreasti - pravilni

Mreasti nepravilni
Slobodni (uz granice - konture)

Granica utvrena
terenskim radom

x,o = opaanja konture

Granica fiziografske
jedinice

Fiziografski (unutar ranije ucrtanih granica

 Postupak kratke orijentacije sastoji se preteno u

konvencionalnom terenskom radu, uz pregled
aerosnimaka pomou depnog stereoskopa (karte
u mjerilu 1:10.000)
Sistematska analiza aerosnimaka prije
konvencionalnog terenskog rada, koritenje
zrcalnog stereoskopa (karte u mjerilu 1:25.000)
Kombinacija terenskog rada i fotointerpretacije,
koja se vri tijekom rada na terenu (izrada karata u
mjerilu 1:25.000 do 1:50.000)
Izrada hipotetske karte (M 1:50.000)

DALJINSKA ISTRAIVANJA
Daljinsko istraivanje je metoda prikupljanja i
interpretacija informacija o udaljenim objektima bez
fizikog dodira s objektom. Zrakoplovi, sateliti i
svemirske sonde su uobiajene platforme za ovu vrstu
opaanja.
Termin daljinsko istraivanje je obino ogranien
na metode koje rabe elektromagnetsku energiju kao
sredstvo za otkrivanje i mjerenje svojstava objekata.
Takva definicija iskljuuje elektrina, magnetska i
gravitacijska mjerenja (snaga polja). Daljinska
istraivanja openito obuhvaaju upotrebu razliitih
vrsta snimaka: fotografskih, termalnih, radarskih itd.

1. teledetekcija je daljinsko istraivanje u uem smislu,

tj. prikupljanje informacija o Zemljinoj povrini s
ureajima smjetenim u satelitima te interpretacija
tako dobivenih informacija.

2. fotogrametrija (Braum, 1976.) je tehnika mjerenja

pomou koje se iz fotografskih snimaka izvodi oblik,

veliina i poloaj snimljenog predmeta.

Fotogrametrijska izmjera je metoda izmjere u

kojoj se u osnovi upotrebljavaju snimci, snimljeni iz

zraka ili s Zemlje. Pritom je snimak slika stvorena
djelovanjem svjetla na fotoosjetljiv sloj na koji je i
kemijski djelovano kako bi stvorena latentna slika
postala vidljiva i poprimila eljenu gustou.

Za razliku od karte, aerosnimak je slika

odreenoga podruja. Na njoj je vidljiv sadraj prikazan
svojim oblikom i dimenzijama pomou tonskih razlika
(kod fotografija u boji u tonovima boja). Prema tome,
snimci sadre obilje informacija kojih s kartografskog
gledita ima i suvie mnogo da bi ih se moglo
kartografski prikazati.
itanje sadraja snimaka je fotointerpretacija,
koja se moe izvoditi raznim priborima i vizualno. Za
posebne namjene koriste se sloeni i skupocjeni
instrumenti. Najjednostavnije itanje je pomou
stereoskopa ili u veini sluajeva koritenjem
kontaktnih kopija fotoparova.

Obini depni stereoskop

Zrcalni stereoskop sa stereomikrometrom

Dvostruki zrcalni stereoskop

Raunalni sustav za analizu snimaka

TELEDETEKCIJA
Satelitski snimci pokazuju makrooblike bez

nejasnoa prouzrokovanih suvikom mikrodetalja. Iz

tog su razloga vrlo pogodni izvornici za izradu karata
sitnih mjerila na kojima se prvenstveno, prikazuju
makrooblici.
Da bi se moglo ocijeniti u kojoj su mjeri podaci
dobiveni satelitima prikladni za izradu i
osuvremenjavanje topografskih karata postavljeni su
kartografski zahtjevi na poloajnu i visinsku tonost te
raspoznatljivost detalja. Podaci o raspoznatljivosti
detalja odnose se na nunu veliinu piksela da bi se
navedeni objekti mogli jasno razaznati.

Kartografski zahtjevi
(Konecny, 1992.)

Idealne ekvidistancije u metrima, Hake, (1975.)

Za orbitalna snimanja koriste se umjetni sateliti,

rakete, automatske orbitalne stanice i svemirski
brodovi. Prvi umjetni satelit Sputnik lansiran je 1957.
godine. Za razliita kartiranja vani su tehniki sateliti
namijenjeni prvenstveno istraivanju povrine Zemlje
zemljinih resursa.
Prvi koji je koriten i za potrebe poljoprivrede
ERTS 1 (Earth Resources Technology Satelite) iz 1972.
godine na 918 km i modificirani meteoroloki satelit
Nimbus, kree se u smjeru sjeverni pol ekvator i
snima pojas irine 185 km. Mogao je snimiti i
razgraniiti 161 milijun km2 povrine tjedno i poslati na
Zemlju oko 10.000 snimaka za razne potrebe.

Mogunost primjene podataka daljinskih

istraivanja u kartografiji bitno je poboljana uspjenim
lansiranjem satelita IKONOS-2 amerike tvrtke Space
Imagine u rujnu 1999. Podaci s tog satelita s
prostornom rezolucijom od 1 m u pankromatskom
podruju i 4 m u multispektralnom podruju
komercijalno su dostupni od oujka 2000.
Snimci se koriste u
poljoprivredi, kartiranju,
urbanistikom planiranju,
istraivanju prirodnih
resursa, kontroli nepogoda,
telekomunikacijama,
turizmu.

Prvi LANDSAT satelit lansiran je 1972. Prve tri

generacije su imale dva senzora: Return Beam Vidicon
(RBV) kameru, koja je retko koritena, i Multispectral
Scanner (MSS). Druga generacija, koja poinje od
1982. sa satelitom LANDSAT 4, ima Thematic Mapper
(TM), kao dodatak MSS. Poboljana verzija LANDSAT 7
TM, kao i novi skener visoke rezolucije su lansirani u
oujku 1999.

Promjene u umskim podrujjima

Tri kanala Landsat snimka, jedan iz 1991. i dva iz 1984.
kombinirana su za prikazivanje promjena u umskom podruju
Britanske Kolumbije. Jasno se vide promjene u periodu izmeu
snimanja ( 7 godina).
nedirnuta uma - tamno zelena,
uma posjeena 1984. godine je
ruiaste boje,
povrine posjeenih uma u
periodu 1984-1991. su svijetlo
plave boje.
novonarasla uma ima
svijetlozelenu nijansu.

Razlika u nijansi zelene

boje (svetlija i tamnija) iste ume
se pojavljuje zbog razliite
osvjetljenosti, jer su podruja na
suprotnim stranama nagiba.

Opoarena podruja u Indokini

Delta Missisipija

GIS
GIS je kompjuterski sistem sposoban da prikuplja, arhivira,
obrauje i prikazuje prostorno referencirane informacije, tj
podatke identificirane prema njihovim lokacijama. ine ga
operativno osoblje, podaci, softver, hardver i procedura.
Za izradu digitalne karte osim grafikih podataka (crtei,
karte, tematske mape) se koriste i tekstualni podaci s
numerikim vrijednostima. Razni statistiki podaci: klimatski
parametri, demografske vrijednosti ili podaci o saobraaju mogu
se pohraniti u raunarski sistem kao digitalni zapisi u okviru tzv.
atributne baze podataka. Aplikacija baze podataka nam
omoguava manipulaciju s tekstualnim i numerikim zapisima uz
pretraivanje i sortiranje koritenjem raznih filtera i postavljajui
razliite upite. Npr. ako elimo listu zapisa o putnim pravcima
neke regije sa karakteristinom gustoom saobraaja onda
specificirajui ove uslove preko upita moemo dobiti traeni
rezultat.

Osnovna karakteristika GIS-a je prostorna integracija

podataka: baza podataka s razlitim atributima, tj. podacima o
nekom podruju, geografskom pojmu (naseljima, rijekama,
reljefu, iskoritenosti zemljita, klimatskim podrujima itd.)
direktno vezana s odgovarajuim objektima u grafici. Na ovaj
nain je definirana prostorna veza izmeu prostornog sadraja
i pripadajuih atributa.
Ova osobina omoguava geo-prostornu analizu podataka
za uspjeno i brzo pretraivanje odreenog prostora npr. u
svrhu definiranja raznih prostornih sadraja i izrade koncepcije
prostorne organizacije, definiranja namjene povrina (stambeni
prostor, privredni prostor, rekreativni prostor, poljoprivredno
zemljite, opskrba vodom, saobraaj, odlagalita otpada,
energetika, zatita ivotne sredine, zatita od elementarnih
nepogoda...) itd.

Kartografsku osnovu za izradu digitalne karte ini:

grafika podloga, geodetski datum, kartografska
projekcija, mjerilo i izbor modela za transformaciju u
postupku georeferenciranja.

Georeferenciranje
Postupak postavljanja grafikog sadraja tj.
kartografskog prikaza u odreeni georeferentni sustav.
Pri ovom postupku mogu se koristiti neke od poznatih
metoda transformacije rasterskog prikaza kao to su:
linearna, afina, polinomalna, Helmertova i druge.
Potrebna je interaktivna kontrola tonosti ubacivanja
rastera za svaku kartu.

Sadraj digitalne karte

Tekstualni sadraj, geotekst, anotacija

Grafiko tematski sadraj
Hibridna grafika i Baze podataka
Visinska predstava

Teme digitalne karte

Rasterski prikaz ukljuuje: digitalne topografske karte
1:25.000 i 1:10.000, satelitske snimke i drugi rasterski
sadraj.
Osnovna vektorska grafika po temama:
Hidrografija sa slojevima rijeka, izvorita ,potoka, jezera
Saobraaj sa slojevima kategoriziranih puteva, eljeznica,
telekomunikacija
Naselja sa slojevima gradova, mjesta, sela
Vegetacija sa slojevima uma i nasada

Posebni vektorski prikazi:

Geofizika - sa slojem seizmike
Meteorologija - sa slojevima klime, oborina i temperature
Agropedologija i ekologija sa slojevima kontaminacije tla,
vode , zraka
Demografija sa slojevima naseljenost, migracija, natalitet,
mortalitet
Privreda sa slojevima rudna bogatstva, ume, industrija,
turizam i energetika
Politika administracija sa slojevima granica opina
Minska polja - sa slojem dispozicije minskih polja

Primjena digitalne karte

podloga za razvoj GIS projekata

podloga za razvoj prostornog plana kantona
podloga za ekoloke projekte
podloga za katastar puteva
podloga za izradu rudarsko-geolokih karata
podloga za katastar uma
podloga za razne tematske prikaze

Brestanica #Y

Trebnje
Y
#

Zuzemberk
Y
#

Breice

Bjelovar

Y
#

Y
#

Sentjernej
Y
#

Novo Mesto

Zagreb

Samobor

Y
#

Dugo Selo

Y
#

Y
#

Y
#

Ivani-Grad
Y
#

Jastrebarsko

Metlika

Y
#

Y
#

rnomelj
Y
#

Karlovac
Y
#
Duga Resa

Kutina

Sisak
Petrinja

Y
#

Y
#

Y
#

Y
#

Glina
Y
#

Ogulin
Y
#

Bosanska Kostajnica
Y
#
Bosanska Dubica
Y
#

Bosanski Novi
Y
#

Senj

Prijedor

Cazin

Y
#

Y
#

Ljubija

Y
#

Y
#

Bosanska Krupa

Otoac

Y
#

Y
#

Biha
Y
#

Sanski Most
Y
#

Gospi
Y
#

Kulen-Vakuf
Y
#

Bosanski Petrovac
Y
#

Drvar

Y
#

Kljuc
Y
#

Brestanica

Trebnje

Y
#

Breice

Y
#

Zuzemberk
Y
#

Bjelovar

Y
#

Y
#

Sentjernej
Y
#

Novo Mesto

Zagreb

Samobor

Y
#

Dugo Selo

Y
#

Y
#

Y
#

Ivani-Grad
Y
#

Jastrebarsko

Metlika

Y
#

Y
#

rnomelj
Y
#

Karlovac
Y
#
Duga Resa

Kutina

Sisak
Petrinja

Y
#

Y
#

Y
#

Y
#

Glina
Y
#

Ogulin
Y
#

Bosanska Kostajnica
Y
#
Bosanska Dubica
Y
#

Bosanski Novi
Y
#

Senj

Prijedor

Cazin

Y
#

Y
#

Ljubija

Y
#

Y
#

Bosanska Krupa

Otoac

Y
#

Y
#

Biha
Y
#

Sanski Most
Y
#

Gospi
Y
#

Kulen-Vakuf
Y
#

Bosanski Petrovac
Y
#

Drvar

Y
#

Kljuc
Y
#

Vijee za daljinska istraivanja i fotointerpretaciju HAZU znanstveno

je tijelo Akademije osnovano 1979. godine. Okuplja znanstvene i strune
institucije te znanstvenike i strunjake koji djeluju na podruju daljinskih
istraivanja i fotointerpretacije. Zadaa mu je poticanje, organiziranje,
koordiniranje i pomaganje znanstvenih i strunih istraivanja na podruju
svog djelovanja. Obuhvaena znanstvena podruja navedena su abecednim
redom:
- arheologija i povijesno nasljee
- geodezija
- geofizika
- geografija
- geologija
- hidrometeorologija
- hidrotehnika
- inenjersko projektiranje
- oceanografija
- pedologija
- poljoprivreda
- prostorno planiranje
- umarstvo i
- zatita ovjekove okoline.

PRAVILNIK
o nainu topografske izmjere i o
izradbi dravnih zemljovida
OPE ODREDBE
lanak 1
Ovim Pravilnikom propisuju se metode topografske izmjere,
sadraj i nain izradbe dravnih zemljovida, a obvezne su za sve
fizike i pravne osobe koje obavljaju poslove dravne izmjere i
katastra nekretnina.
lanak 3
Osnovni dravni zemljovidi su:
Hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5000, iznimno u mjerilu 1:10
000 za podruja manjeg gospodarskog znaaja (HOK 5/10);
Detaljna topografska karta u mjerilu 1:25 000 (TK 25)