Predavanje 4

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Izrada topografskih planova (karata)

Da bi se mogao izraditi topografski plan nekog

područja, potrebno je teren adekvatno izmjeriti. Osim
premjera detaljnih tačaka potrebnih za horizontalni prikaz
terena, treba izmjeriti i niz tačaka koje su potrebne samo za
njegov visinski prikaz.

Smatra se da kod strmog terena tačke treba mjeriti po

profilima, tj. u smjeru najvećeg nagiba terena. Treba
izmjeriti i sve karakteristične tačke terena koje ga u
visinskom smislu definišu kao što su tačke vrhova, tačke
depresija (vrtača), najviše tačke grebena, tačke presjeka
saobraćajnica i sl.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Izrada topografskih planova (karata)

Kod relativno ravnog terena tačke za prikaz reljefa bi

trebale biti u pravilnoj mreži. Razmak između pojedinih
tačaka ovisi o mjerilu topografskog plana, pa je tako za
mjerilo 1:1000 optimalan razmak 30 m.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Profil terena
• Mjesta tačaka premjera za visinski prikaz

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Mjerne veličine potrebne za interpolaciju
izohipsa

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Položaj točaka izmjerenih visina za
ravan teren

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Izohipse zamišljene na terenu

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Interpolacija i crtanje izohipsa

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Interpolacija i crtanje izohipsa
Izohipse su tragovi presjeka horizontalnih ravnina na određenim
nadmorskim visinama (uglavnom cjelobrojne nadmorske visine) s
plohom Zemlje, projicirani ortogonalno na ravninu plana. Razmak
između tih zamišljenih horizontalnih ravnina naziva se ekvidistancija.

Na planu su izohipse linije koje povezuju točke iste nadmorske

visine.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Presjeci zamišljenih horizontalnih
ravnina s terenom i njihov prikaz
izohipsama

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

• Pri klasičnoj izradi analognih topografskih planova i
karata, položaj izohipsa se određuje metodom
linearne interpolacije.
• Interpolacija je po definiciji, proces računanja srednjih
vrijednosti (veličina) između dviju poznatih veličina. U
procesu izrade topografskog plana interpolacija je
postupak lociranja točaka cjelobrojnih nadmorskih visina
između točaka izmjerenih po visini i položaju.
• Za prikaz ravnog terena, interpolirati se može između
svih susjednih najbližih točaka podjednake udaljenosti.
• Za prikaz strmog terena interpolirati se može samo
između točaka na pojedinim profilima.
• Postupak interpolacije se može provesti na nekoliko
načina, tj. računski, grafički ili pomoću određenih
pomagala.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
 Računska interpolacije izohipsa
Na planu izmjeriti: D(mm) – međusobna udaljenost tačaka između
kojih se interpoliraju visine
Izračunati: ΔH (m) – visinska razlika između tih tačaka
Δh (m) – visinska razlika između tačke poznate
nadmorske visine i tačke na prvoj izohipsi

d = D / ΔH × Δh

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Računska interpolacije izohipsa
Ako su određene nadmorske visine H1 i H2 dviju tačaka
prikazanih na planu između kojih treba interpolirati
cjelobrojne nadmorske visine, onda treba odrediti
udaljenost d (mm) do tačke s cjelobrojnom nadmorskom
visinom H, odnosno njen položaj. Iz sličnosti trokuta slijedi
odnos:
d : Δh = D : ΔH.
Iz ovog izraza dobit će se :
d = D / ΔH × Δh.
U ovom izrazu Δh je za sve daljnje tačke vrijednost
ekvidistancije tog topografskog plana te se pomoću ovog
izraza može odrediti položaj svih tačaka s cjelobrojnom,
odnosno potrebnom nadmorskom visinom između
izmjerenih dviju tačaka.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
 Crtanje izohipsa - nekada
• Kada se odredi položaj niza točaka nadmorskih visina
budućih izohipsa, slijedi postupak njihovog crtanja. Linije
izohipsa oblikuju se olovkom, crtajući prostom rukom. Pri
tome se treba koristiti skicama izmjere na kojima se već
pri izmjeri moraju naznačiti smjerovi budućih izohipsa.

• Izohipse se ne crtaju kontinuirano ako prelaze preko

nekih prirodnih ili umjetnih objekata. Tako se izohipse ne
crtaju preko zgrada, trupa saobraćajnica, jaraka, usjeka,
zasjeka, nasipa, rijeka, močvara, klisura, platoa i sl. Svi ti
objekti se moraju tada označiti pripadajućim topografskim
znakovima.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Interpolacija i crtanje izohipsa - danas
• Pri suvremenoj izradi topografskih planova
računalom, za interpolaciju i crtanje izohipsa, koriste se
različiti programi izrađeni za te potrebe.

• Treba naglasiti da je i pri takovom crtanju izohipsa

potrebno poznavati sve zahtjeve koje je trebalo udovoljiti
kod ručne konstrukcije izohipsa jer se od njih ne smije
odstupiti niti pri računalnoj izradi izohipsa.

• Postoji opasnost da taj postupak rade nestručne osobe,

koje ne poznaju dovoljno tu problematiku, pa rezultati
mogu biti nezadovoljavajući.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
 Svojstva izohipsa
Osnovna svojstva izohipsa:

• Izohipse su uvijek zatvorene linije. One se uvijek spajaju i sreću same sa sobom
makar i na velikim udaljenostima od razmatranog područja.

• Nagib terena je okomit na smjer izohipsa. To znači da je najveća vertikalna

promjena na najkraćoj horizontalnoj udaljenosti.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Svojstva izohipsa

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

• Izohipsa se nikada ne siječe. Pojedine izohipse nikada ne dijele same
sebe nego formiraju dvije odvojene izohipse iste visine. Linija izohipse,
u slučaju kada mijenja smjer, može se jako približiti liniji u drugom
smjeru. U slučaju da dvije izohipse iste visine prolaze jedna pored
druge, onda je moguće čak da se i spoje. Ovo se uglavnom može
dogoditi kod prikaza nizinskih područja.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

● Izohipse se nikada međusobno ne križaju. Ako
na terenu egzistira neki zid, izohipse će "pasti" od vrha
u jednu liniju na planu ali se neće križati.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Raspored gustoće izohipsa

• Smještaj i raspored izohipsa na planu predstavlja simbolički

vokabular pomoću kojeg se može "čitati" zemljišne oblike
nekog područja.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Prikaz udoline i grebena pomoću
izohipsa

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Ekvidistancija izohipsa

Upotrebljivost izohipsa
ovisi o njihovom
vertikalnom razmaku -
ekvidistanciji.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Vrh (konveksni) i depresija (konkavni)
oblici terena

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Izbor ekvidistancije izohipsa

Izbor ekvidistancije izohipsa ovisi o nekoliko faktora:

• Tačnosti i kompletnosti podataka – bolji podaci, manja

ekvidistancija.

• Svrsi plana ili karte. Planovi krupnih mjerila, koji se

koriste za planiranja i inženjerske radove, zahtijevaju vrlo
malu ekvidistanciju. Planovi sitnog mjerila i karte koje
služe za prikaz regija i na kojima je dovoljno prikazati
osnovne zemljišne oblike, mogu imati relativno veliku
ekvidistanciju.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
• Mjerilu plana. Ekvidistancija koja je premala za neko
mjerilo, rezultirat će u neželjenoj gustoći izohipsa. U vezi
s mjerilom planova, ekvidistancije su uglavnom slijedeće:

1:500 e = 0,5m
1: 1000 e = 1m
1: 2000 e = 2m
1: 2500 e = 2,5m
1: 5000 e = 5m
• Nagibu terena. Što je teren većeg nagiba, ekvidistancija
izohipsa kojima se prikazuje će biti veća. Razvedenost
terena može biti različita za različite dijelove područja
koje treba prikazati na topografskim planovima. U tom
smislu ne može se izabrati takva ekvidistancija koja bi
bila najpogodnija za svaki dio razmatranog područja.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
 Prikazivanje reljefa točkama određene
visine
Reljef se može prikazati na planu i nadmorskim
visinama određenih tačaka, a to su najčešće tačke
dobivene direktnim mjerenjem.

Visine tačaka mogu se dobiti i interpolacijom između

izohipsa. Da bi se to moglo učiniti treba znati mjerilo plana i
ekvidistanciju izohipsa. Zatim treba izmjeriti udaljenost
između tačke čiju visinu treba odrediti i susjednih izohipsa i
to okomito na smjer linije izohipsa. Na taj način će se odrediti
proporcionalan odnos između tih dviju udaljenosti a isti
odnos imat će i visinske razlike između te tačke i susjednih
izohipsa.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
Primjer: Ako se tačka nalazi 16 mm od izohipse s visinom
120m i 4mm od izohipse s visinom 121m, omjer tih duljina
je 16:4 odnosno 8:2, pa će visina te tačke biti 120.8m.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Određivanje nagiba terena

• Nagib terena je važna informacija koja je potrebna u

projektovanju i planiranju u različitim stručnim i
znanstvenim radnicima, a može se odrediti iz
topografskih planova i karata za određene profile.

• Iz podataka o nadmorskim visinama krajnjih tačaka

razmatranog profila terena H1 i H2, i njihove međusobne
udaljenosti D, računa se nagib tog profila.

• Nagib terena se najčešće izražava u postocima (%) i

ovisno o njegovom iznosu, procjenjuju se karakteristike
tog terena.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
 Računanje nagiba terena izraženog u %

tg α = ΔH / D = i % / 100, iz kojeg slijedi:

i % = ΔH / D ×100.

Enciklopedija inženjerstva – Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Karakteristike terena s obzirom na nagib
Nagib terena se najčešće izražava u postocima (%) i
ovisno o njegovom iznosu, procjenjuju se karakteristike
tog terena. Tako se smatra da je teren nagiba:
• 0–1% - previše ravan te je potrebna
odvodnja,
• 1–5% - idealnih topografskih uvjeta,
• 5 – 10 % - dobrih građevinskih uvjeta,
• 10 – 15 % - težih građevinskih uvjeta te je
moguća potreba izgradnje
potpornih zidova,
• 15 % i više - vrlo strm te su potrebni specijalni
zahvati pri izgradnji koja je teška i
skupa.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
Karakteristike terena s obzirom na nagib

Nagib terena se može izraziti i omjerom

horizontalne duljine i visinske razlike krajnjih
tačaka terena ( npr. 4:1, 2:1 i sl. ). Takvo izražavanje
nagiba terena najčešće je kod projektovanja
građevinskih objekata (cesta, kanala i sl.).

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Linije zemljišnog skeleta

• Vododijelna linija (vododijelnica) je linija od koje voda otječe

na dvije strane. Tačke vododjelne linije su najviše u profilu.
• Slivna linija (slivnica) je linija kod koje se voda pri slivanju
skuplja i i dalje otječe duž nje. Točke slivnice su najniže u
profilu.
• Padne linije (padnice) su linije koje između dviju uzastopnih
izohipsa imaju najveći pad.
• Prevojne linije su linije koje spajaju tačke u kojima izohipse
prelaze iz jedne zakrivljenosti u drugu, tj. gdje mijenjaju oblik
zakrivljenosti.
• Navedene linije nisu prikazane na topografskom planu ili karti
nego ih treba “prepoznati“ iz položaja i zakrivljenosti izohipsa.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Karakteristične linije reljefa prikazanog
izohipsama

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Topografsko – katastarski planovi

• Podaci o topografiji terena nekog područja te o vlasničkim

odnosima nad nekretninama koje se na njemu nalaze,
osnovni su parametri od kojih se kreće kod prostornog
planiranja, projektiranja i izgradnje različitih građevinskih
objekata. Prikaz i jednog i drugog sadržaja, tj. potpune
informacije o nekom prostoru omogućuju topografsko-
katastarski planovi.
• Takvi geodetski planovi su potrebni prije svega za
rješavanje zadataka prostornog uređenja.
• Ovisno o području koje se uređuje, za izradu
prostornih planova koristit će se karte i planovi
različitih mjerila. Kod detaljnog uređenja manjih
prostornih cjelina upotrijebit će se topografsko-katastarski
planovi.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
Isječak topografsko-katastarskog plana

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Inženjerski planovi
• Inženjerskim planovima nazivamo detaljne geodetske
planove u vrlo krupnom mjerilu. Oni se koriste za
projektiranje, prijenos projekta na teren i izvođenje
većih građevinskih objekata.

• Ovakvi planovi su potrebni i za katastar podzemnih

vodova. Katastarski plan podzemnih vodova mora
sadržavati sve vodove pod zemljom i na otvorenom.
Linije vodova se na planovima prikazuju određenom
bojom i tipom linije. Format može biti postojećih
planova, ili mogu biti orijentirani prema ulicama. U
gradovima s gustom izgrađenošću i s mnogobrojnim
podzemnim vodovima preporučuju se mjerila 1:200 ili
1:250. Samo za sporedne ulice mogu biti planovi
mjerila 1:500.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
Katastar podzemnih instalacija

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Inženjerski planovi

• Planovi u mjerilu 1:200 i 1:100 upotrebljavaju se kod

gradnje podzemnih instalacija, kod sastavljanja
projekta križanja ulica sa podzemnim gradnjama i
kod važnijih projekata inženjerskih objekata.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Izvedbeni plan planiranja terena

Na izvedbenom planu planiranja terena (promjena

nagiba terena gradilišta) prikazuje se planirano i
postojeće stanje, tj. sve zgrade, zidovi, nogostupi,
stepenice, ulice, sva infrastruktura nadzemna i
podzemna te postojeće i projektirane izohipse. Za
visinski prikaz terena se osim izohipsa koriste i visine
pojedinačnih točaka da bi se prikazale:

• neke promjene nagiba terena između izohipsa,

• visine nekih karakterističnih točaka (uglovi zgrada,

terasa, nogostupa i sl.)

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Izvedbeni plan planiranja terena

• najviše i najniže tačke vertikalnih elemenata kao

što su zidovi, stepenice, rubovi pločnika i sl.)

• visine podova i ulaza,

• visine najviše i najniže tačke terena.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Tematski planovi i karte
• Tematski planovi su se rijetko izrađivali, već su
to uglavnom bile tematske karte. Nova
tehnologija računalne izrade planova s
mogućnošću razvrstavanja različitog sadržaja
(tema) u različite slojeve, izradu tematskih
planova čini vrlo jednostavnom. Ali da bi se to
moglo i ostvariti, neophodno je da se pri detaljnoj
izmjeri terena prikupi što više različitih prostornih
podataka, da bi se različiti tematski planovi mogli
na temelju njih izraditi. Takav način
istovremenog prikupljanja svih relevantnih
prostornih podataka omogućio bi njihovu
homogenost te bi njihovo međusobno
kombiniranje bilo vrlo jednostavno.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
 Tematski planovi i karte

• Tako se danas osim klasičnih planova, traže i

planovi podzemnih instalacija, saobraćajnica,
zgrada, zatim hidrološki, pedološki, bonitetni,
geomehanički i mnogi drugi tematski planovi.

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

Geodetski planovi i karte kao podloga za
prostorno planiranje
• Geodetske podloge mogu se definirati kao propisima
određeni geodetski planovi i karte koji se koriste kao
prostorna osnova u procesu planiranja.
• Prvi geodetski planovi za teritorij naše države izrađivali
su se grafičkom premjerom za fiskalne potrebe te su to
bili katastarski planovi koji su prikazivali samo
katastarske čestice te objekte i poljoprivredne kulture
koje su na njima. Takvi planovi su još uvijek u upotrebi u
našoj zemlji, jer za većinu teritorija i nema drugih.
Njihova primjena kao podloga za prostorno planiranje
nije dostatna i zato prostorni planeri imaju velikih
problema pri realizaciji prostornih planova.
Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.
Prikaz rasterskog oblika plana i 3D
modela istog područja

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.

 Spoj DMR-a i rasterske slike

Enciklopedija inženjerstva - Prof. dr. Sanin Džidić, dipl.ing.građ.