UVOD

Sustav normativa jela je osnovna mogudnost ove aplikacije i to je bio njen primarni cilj. Koji
sedefinirao kao stvaranje mogudnosti automatiziranog upravljanja normativima jela i menija. To je
glavna prednost novost u informacijski sustav studentskog centra jer dosad prije normativi nisu bili
automatizirani, odnosno uneseni u raunalo i nisu se mogli koristiti na automatizirani nain.
Trebalo bi pomodi sektoru prehrane studentskog centra da razvije kvalitetni kontroling, kvalitetnije
upravljanje cijelim sustavom prehrane.
1.
Kad govorimo o normativima ved u glavnom meniju (opdim katalozima) vidimo da je tu rije o
gotovim jelima koja imaju normative i da je rije o kompletinim jelima(menijima) koji imaju
sastavnice, a sastavnice menija su pojedinana jela i ta dva sustava su meusobno povezana.


2.
Prije nego krenemo govoriti o normativima jela, moramo se kratko osvrnuti na dijelove jela
(poluproizvode). Problem se pojavio na kolaima i slinim jelima kad se jedna te ista namirnica
pojavljuje u razliitim dijelovima koji ulaze u sastav jela. Recimo ulje se pojavljuje i u tijestu i u kremi i
recimo nekom drugom dijelu jela ili jaja il islicnoprilikom izrade sustava normativa , cilj nije bio
napraviti mehanizam koji de proraunavati utroak namirnica nego i razviti sustav koji de uz
navedeno omoguditi generiranje recepata za izradu pojedinih jela. Sustav dijelova jela pomae jer
nije bilo mogude rijeiti bez njega, sustav je razraen i jo se moe razraivati kasnije demo bolje
shvatiti na koji nain se koristi.



3.
Kad smo kliknuli na katalog normativa jela dobijemo prikaz koji se sve podaci o svakom jelu
vode; oznaka, naziv, dal je jelo na subvenciju, prodajna cijena neto, s pdv, i cijena na x-icu,
zatim nabavna cijena(to je prosjena nabavna cijena cijela formirana kao zbroj cijena
namirnica s uraunatim pdv-om koje ulaze u prozvodnju jela, bez uraunatog rada, energije i
drugog nego iskljuivo direktni materijalni trokovi namirnica).
Ovdje je nastao problem, jer tu imamo set jela koja imaju standardne ifre koje poznaju
blagajne studentskih restorana, i s druge strane je postojala potreba da se taj skup proiri
zbog irenja jelovnika, pa je tako u aplikaciju uveden pojam interne oznake jela. Znadi,
slubene oznake jela poznaju studentske blagajne i ona je javna, a interne oznake poznaje
samo ova aplikacija.


5.Ako pogledamo kako to izgleda kroz tablini unos, tu moemo pronadi bilo koje jelo, na
nain da u polje Unesi tekst napiemo ifru jela i pritisnemo funk.tipku pronai. I kad
odaberemo jelo idemo vidjeti kako izgleda njegov normativ, jer je ovdje cilj upravljanje
normativima.
Ako elimo vidjeti koji je normativ odabranog jela, kliknemo na funk.tipku normativ jela.

6. Kad kliknemo na normativ moemo vidjeti koje su sve namirnice ule u taj sustav.Ako elimo
promijeniti neke podatke kliknemo na unos podataka, i sad moemo mijenjati npr. koliinu, tip
namirnica, znadi da li je namirnica standardna ili je to multi namirnica koja se pojavljuje u vie
dijelova tog jela.Moemo dodavati stavke ili brisati stavke

7.moemo pogledati dal neka mnamirnica ima takozvane istovrsne namirnice
Taj set istovrsnih namirnica je vaan jer se namirnice mijenjaju, pojavljuju drugi dobavljai,
nove ifre, a sustav normativa je najosjetljiviji ba na taj dogaaj. Znadi, to kad ue u
restoran nova namirnica koju sustav ne poznaje. Ona je ugovorena, nabavljena, ulazi u
restoran i troi se. Da bi taj utroak evidentirali ta nova namrinica mora udi u sustav
normativa. I jedno od vanijih prednosti ove aplikacije je upravo ta mogudnost automatskog
mijenjanja ili auriranja normativa sa novim namirnicama.


8. Kad pogledamo ovaj normativ, moemo ga isptintati po nekim dijelovima, klikom na tipku
Print normativa



*************************************************************************
8.Ako pogledamo bilo koju ifru, dosta njih ima istovrsne namirnice. U tom printu se
pojavljuju i istovrsne namirnice kompletan set, ovo je prva a ovo su istovrsne. Program
razduuje namirnice na nain da razduui zadanu koliinu naminice koju ima na lageru

9.svaka promjena namirnice, cijene utjee na prosjene nabavne cijene jela koja ima kasnije
posljedicu u sustavu planiranja jela. U normativu imamo osnovnu jedinicu mjere namirnice i
jedinicu mjere u normativu, problem je to se namirnice razduuju po osnovnoj jedinici mjere
a troe se po jedinici mjere u normativu to je jedan od glavnih problema utroka namirnice

10.kolega je prethodno objasnio primjer jela koja koristi samo single(osnovni) tip namirnice,
pogledat cemo sad primjer kompleksnijeg jelakoje ima dijelove.

11. normativ je interesantan jer svaka od ovih namirnica je oznaena s M to znadi da je
muliti namirnica i da se pojavljuje u razliitim dijelovima jela.


12.Interesantan de biti print normativa s multi namirnicama.Uz osnovne namirnice koje su
uvijek na vrhu tu su i istovrsne koje su povijesnog tipa koje su se pojavljivale nakon to je
normativ formiran,
Ovaj print ja kalkulativnog tipa i pokazuje nam koje sve namirnice ulaze u taj normativ
13.print normativa po dijelovima je neto drukiji, moemo ga printati jer ovdje ima jela koje se
sastoje od vie dijelova Na vrhu su istovrsne namirnice, dolje su namirnice po dijelovima, O-osnovne,
I-istovrsne. Ti dijelovi jela su na neki nain kao recepti u kome pie koliko ege ide u koji dio zbog
toga je takav print vrlo koristan. Znadi nije namijenjen samo za nekakvu kalkulaciju nego se moe
koristit kao pomagalo prilikom izrade jela.

14. ono to je jo vano je da kad se pojavi neka nova namirnica ili se nekoj namirnici promijeni
cijena automatski se mijenjaju prosjene nabavne cijene svih jela u kojima se ta namirnica koristi o
tome brine samo onaj tko kontrolira auriranje sustava normativa kod ulaska nove namirnice
15.Kad se u katalogu jela pojavi neko novo jelo a velikim dijelom ono koristi normativ nekog
prethodnog jela postoji jednostavniji nain izrade normativa za to jelo a to je kopiranjem postojedeg
normativa. Jer postoje jela koja su jako slina jedna drugima u vedem dijelu normativa.
16 Zakljuak
U normativu jela(osnovni normativ) su vane :
osnovne namirnice (O)
istovrsne namirnice (I)
deklariranje namirnica kao singl namirnice(S) ona namirnica koja se pojavljuje samo jedanput u jelu
ili u njegovoj ukupnoj masi ili pak multi namirnica(M)-koja se pojavljuje u vie dijelova jela
normativi su podloni promjenama i koliko su zapravo kvalitetni utvrdit de kontrolni
mehanizam koji rauna utroke
onog trenutka kad normativi budu potpuno odgovarali stvarnosti i kad tu budu prihvatljiva
odstupanja izmeu onoga to je utroeno i onoga to je trebalo biti utroeno po normativu
za odreenu koliinu jela tada de to biti dokaz da je sustav optimaliziran