GLASOVNI-FONOLOKI SISTEM NAEG JEZIKA

Glas - fonem je najmanja govorna jedinica koja ima prepoznatljiv zvukovni

oblik. Glasovima se smatraju samo oni koji slue za sporazumijevanje.

Na jezik-glasovni sistem ima 30 glasova i isto toliko odgovarajuih
znakova za njihovo obiljeavanje (slova/grafema). Svih 30 slova ini
abecedu i azbuku.

Fonetika je nauka koja prouava akustina (zvuna) i artikulacijska
(tvorbena) svojstva glasa (gr. phonetikos glasovni).
Fonologija je nauka koja prouava funkcionalna svojstva glasova u
rijeima.
Kako nastaje glas?
Glasovi se proizvode radom govornih organa koji mogu biti: pomini i
nepomini.
Govornim organima nazivamo sve organe koji sudjeluju u govoru (u
prizvodnji i artikulaciji glasova). Govorni organi su: plua, dunik, grkljan,
glasne ice/glasnice, jezik, usne, zubi, desni, mehko i tvrdo nepce, resica,
usna upljina, nosna upljina, drjeona upljina (duplja).
Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zranoj struji u
govornom aparatu stvaraju djelimine ili potpune prepreke, ili zrana struja
prolazi slobodno, glasovi se dijele na:
-samoglasnike (vokale); : a, e, i, o, u.
-glasnike (sonante); : j, l, lj, m, n, nj, r, v.
Vrlo je runo lagati ljude naui njega mama.
-suglasnike (konsonante) : b, d, g, z, , d, , p, t, k, s, , , , f, h, c.

Podjela suglasnika
Podjela suglasnika po zvunosti
Podjela suglasnika po mjestu tvorbe
Podjela suglasnika po nainu tvorbe

Podjela suglasnika po zvunosti
Pri tvorbi glasova vanu ulogu imaju glasnice. One svojim poloajem
odreuju da li e neki suglasnici biti zvuni ili bezvuni:
zvuni b d g z d - - -
bezvuni p t k s f h c

Podjela suglasnika po mjestu tvorbe
Po mjestu tvorbe, mjestu gdje govorni organi stvaraju prepreku zranoj
struji, suglasnici se dijele u etiri grupe:
1. Dvousneni (bilabijalni) suglasnici: b, p, m jer prepreku ine
obje usne.
Mama pomae baki.
2. Usnenozubni (labiodentalni): f i v. Pri izgovoru ovih
suglasnika prepreku ini donja usna i gornji sjekutii.
3. Zubni (dentalni): d, t, c, s, z. Izgovaraju se tako to jezik
dodiruje zube, ili gornje sjekutie (pri izgovoru d i t) ili donje
sjekutie (c, z, s).
Zastava druga Taiba se crveni.
4. Nadzubni ( alveolarni) r, l, n. Prepreku pravi vrh jezika dotiui
desne iznad zuba.
Roda leti nebom.
5. Prednjonepani (palatalni) suglasnici:d, , , , , , j, lj, nj.
Izgovaraju se tako to jezik dodiruje prednje (tvrdo) nepce.
ika ore vae ljive, njegova erka Ljiljana jede dem.

6. Zadnjonepani (velarni) suglasnici:k, g, h. Izgovaraju se tako
to se zadnji dio jezika privija uz zadnje (mehko) nepce.
Harun goni krave.

Podjela suglasnika po nainu tvorbe

Po nainu tvorbe, odnosno po nainu na koji zrana struja savladava
prepreke u ustima, suglasnici se dijele na tri grupe:
1. eksplozivni (praskavi) suglasnici b, p, d, t, g, k. Tvore se tako
to zrana struja savladava potpunu prepreku naglim
probijanjem praenim eksplozijom ili praskom;
2. sliveni suglasnici (afrikate) c, , , d, . Tvore se tako to se
jednim dahom umekano izgovaraju dva glasa kao jedan.
Afrikate, dakle, u sebi sadre elemente dvaju glasova: afrikata c
sastoji se od ts, afrikata od t, afikata od tj ,afrikata d od d,
afrikata od dj.
3. strujni (frikativni) suglasnici : f, h, s, z, , . Pri njihovom
izgovoru prepreka koju stvaraju govorni organi nije potpuna ve
se stvara tjesnac kroz koji se zrak probija strujanjem.

Jezik je kao lijek: prije upotrebe treba promukati glavom.