ULOGA GLASOVA U JEZIKU

FONEM je najmanja jezina jedinica koja nema svoje znaenje, ali djeluje na promjenju
znaenja rijei (ima razlikovnu ulogu).

FON je najmanja govorna jedinica koja nema svoje znaenje. Drugo ime za fon je GLAS.

Kad rije rastavljamo na foneme, piemo ih u kose zagrade. Npr. fonem --> /f/+/o/+/n/+/e/
+/m/

Sve to se odnosi na izgovor i na glasove pie se u uglate zagrade. Npr. [fonem] ili
[ekspir]

ALOFON je izgovorna varijanta glasa. Npr. uma, lie, imi --> glas ne izgovara se
jednako u svim ovim rijeima.

FONETIKA je jezikoslovna disciplina (znanost) koja prouava ljudski govor, tj. glasove
ljudskoga govora.

FONOLOGIJA je jezikoslovna disciplina koja prouava foneme, tj. jezine jedinice koje
imaju razlikovnu ulogu u jeziku.

GRAFEMI su slova, tj. pisani oblici glasa. U hrvatskoj latinici (abecedi) ima 30 grafema.

PRAVOPIS ili ORTOGRAFIJA su pravila o ispravnome pisanju.

PRAVOGOVOR ili ORTOEPIJA su pravila o ispravnome govorenju.

TVORBA I PODJELA GLASOVA

Glasovi NASTAJU prolaskom zrane struje kroz govorne organe.

GOVORNI ORGANI: grkljan s glasiljkama, meko nepce s resicom, jezik, donja i gornja
eljust, usne stijenke, tvrdo nepce sa zubima.
Zrana struja dobiva svoj konani oblik (izgovor glasa) unutar usne i nosne upljine.

PODJELA GLASOVA PREMA OTVORENOSTI PROLASKU ZRANE STRUJE

Prema otvornosti glasovi se dijele na OTVORNIKE i ZATVORNIKE.

Slobodnim prolaskom zrane struje kroz govorne organe nastaju OTVORNICI, a
oteanim prolaskom zrane struje kroz govorne organe nastaju ZATVORNICI.

OTVORNICI: a, e, i, o, u, ie

ZATVORNICI: b, c, , , d, d, , f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, , t, v, z, .

DVOGLASNIK: otvornik IE. U pismu ga biljeimo kao IJE, a izgovaramo ga kao dugo JE.

PODJELA GLASOVA PREMA ULOZI GLASOVA U SLOGU

SLOG je dio rijei koji se moe izgovoriti kao izgovorna cjelina.

Slog se sastoji od glasa koji je sredinji dio sloga i glasova koji se nalaze oko nositelja
slogova.

Nositelji slogova su samoglasnici i slogotvorno r.

Prema ulozi glasova u slogu razlikujemo SAMOGLASNIKE i SUGLASNIKE.

SAMOGLASNIK je nositelj sloga i naglaska.

SLOGOTVORNO ili SAMOGLASNO R - ako se glas R nae izmeu dvaju zatvornika,

tada on postaje samoglasnik, tj. nositelj sloga. Npr. crpiti --> cr-pi-ti

SAMOGLASNICI: a, e, i, o, u, ie, samoglasno r

SUGLASNICI: b, c, , , d, d, , f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, , t, v, z, .

PRAVILA ZA RASTAVLJANJE RIJEI NA SLOGOVE:

1. Jednoslone rijei se ne rastavljaju. Npr. lijep, aj, prst

2. Ne rastavljaju se dvoslovi koji ine jedan glas (ie, d, lj, nj). Npr. snijeg (snijeg), hoda (hoda), ljuljaka (lju-lja-ka)

PODJELA ZATVORNIKA PREMA TVORBENOME NAINU:

Prilikom prolaska kroz usnu upljinu zrana struja nailazi na zapreke.

Prema vrsti zapreke koju tvore govorni organi zatvornike dijeimo na UMNIKE i
ZVONANIKE.

UMNICI - zapreka koju ine govorni organi potpuna je ili u obliku tjesnaca kroz koji se
probija zrana struja.

ZVONANICI - govorni organi su priblieni i kroz njih prolazi zrana struja.

UMNICI: b, d, g, p, t, k, z, , s, , c, , , d, , f, h

ZVONANICI: j, l, lj, m, n, nj, r, v

PODJELA UMNIKA PREMA ZVUNOSTI:

umnici se dijele na ZVUNE i BEZVUNE.

Zvuni umnici nastaju ako pri njihovom izgovoru titraju glasnice.

Bezvuni umnici nastaju ako pri njihovom izgovor ne titraju glasnice.

ZVUNI UMNICI: b, d, g, d, , z,

BEZVUNI UMNICI: p, t, k, , , s, , f, c, h

PODJELA UMNIKA PREMA VRSTI ZAPREKE:

Prema vrsti zapreke na koju nailazi zrana struja umnici mogu biti
ZAPORNICI/eksplozivi, TJESNANICI/frikativi, SLIVENICI/afrikate.

ZAPORNICI: b, d, g, p, t, k

TJESNANICI: s, , z, , f, h

SLIVENICI: c, , , d,

PODJELA ZATVORNIKA PO TVORBENOME MJESTU:

Mjesto tvorbe odreeno je poloaje ili dodirom govornih organa.

Po tvorbenome mjestu zatvornici se dijele na: dvousnenike, zubnousnenike, zubnike.
desnike, nepanike, jedrenike.

DVOUSNENICI: p, b, m

ZUBNOUSNENICI: f, v

ZUBNICI: c, z, s, d, t, n

DESNICI: r, l

NEPANICI: , , d, , j, lj, nj, ,

JEDRENICI: k, g, h