Martina Bri, dipl. oec.

Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

ANALIZA OSE!LI"OS!I #AO ALA! ZA MANA$E%S#O
O&L'(I"ANE
SA)E!A#
&onoenje odluka je sasta*ni dio operacijsko+ mana+ementa. &onositelju odluka mo,e
-iti korisno da ima na.nake kako je osjetlji* i.-or alternati*e na promjene jedne ili *ie
ti/ *rijednosti. Na,alost, nije mo+u0e ra.matrati s*e mo+u0e kom-inacije s*i/ *arija-li u
tipi1nom pro-lemu. 'nato1 tome, postoje odre2ene st*ari s kojima donositelj odluka
mo,e prosuditi osjetlji*ost *jerojatnosti pretposta*ki. edan od alata koristan .a anali.u
neki/ od pro-lema odlu1i*anja je anali.a osjetlji*osti. Ona pru,a raspon i.*edi*osti
preko koji/ oda-ir alternati*e 0e ostati isti.
'spjeno donoenje odluka sastoji se od *ie koraka, a pr*i i naj*a,niji korak je pa,lji*o
definiranje pro-lema. Budu0i da linearni pro-lemi mo+u -iti *eliki i kompleksni, .a
nji/o*o rjea*anje se koriste sofisticirane kompjuterske metode. ' o*om radu
predsta*ljena su pro+ramska rjeenja koja su dostupna .a oso-na ra1unala. 3Lindo, 4OM5
Ali, .a man+era koji je suo1en sa donoenjem odluke model rjeenja je samo dio
od+o*ora. Anali.a osjetlji*osti nudi -olje ra.umije*anje pro-lema, ra.li1ite u1inke
o+rani1enja i 6to ako7 pitanja. &o-i*eni u*id je 1e0e puno *redniji ne+o specifi1ni
-roj1ani od+o*or. edna od prednosti linearno+ pro+ramiranja je u tome to je ono jako
-o+ato u pru,anja informacija o osjetlji*osti kao i.ra*an dio rjeenja.
#L'(NE %IE(I8 anali.a osjetlji*osti, linerno pro+ramiranje, Lindo, 4OM, optimalno
rjeenje, optimalni raspon, raspon i.*edi*osti.
9. O4:ENI!O O ANALIZI OSE!LI"OS!I
Anali.a osjetlji*osti je proces *ariranja ula.ni/ parametara modela unutar doputeno+
podru1ja i promatranje .a*isni/ promjena u rjeenju modela. Ona prou1a*a kako se
promjene u outputu modela mo+u k*alitati*no i k*antitati*no dodijeliti ra.li1itim
i.*orima promjena.
S*r/a anali.e osjetlji*osti je prika.ati osjetlji*ost simulacijski/ modela na nei.*jesnost u
*rijednostima ula.ni/ podataka modela.
Anali.a osjetlji*osti nastoji ut*rditi kako model .a*isi o *rijednostima koje su mu
dodijeljene, o nje+o*oj strukturi i o pretposta*kama na kojima je posta*ljen. Ona je *a,na
metoda .a pro*jeru k*alitete dano+ modela, a ujedno se koristi i .a pro*jeru pou.danosti
anali.e.
9
4r*o-itno je anali.a osjetlji*osti osmiljena da se samo -a*i sa nei.*jesnostima u input
*arija-lama i parametrima modela. !okom *remena je anali.a proirena, nei.*jesnost je
uklju1ena i u strukturu modela, pretposta*ke i specifikacije. ' cjelini, anali.a osjetlji*osti
se koristi da po*e0a pou.danost u dani model i nje+o*a pred*i2anja tako da omo+u0a*a
ra.umije*anje kako *arija-le modela rea+iraju na promjene u inputima, -ili oni podaci
koji se koriste .a podea*anje, strukture modela ili faktori tj. neo*isne *arija-le modela.
Anali.a osjetlji*osti se mo,e koristiti pri odre2i*anju8
Sli1nosti modela sa procesom koji se promatra,
#*alitete definicije modela,
;aktora koji naj*ie doprinose i.la.nim *arija-lama,
4odru1ja u prostoru faktora ula.a .a koje je *arijacija u modelu maksimalna,
Optimalno+ podru1ja u prostoru faktora koji se koriste u naknadnom
prou1a*anju podea*anja,
Interakcija i.me2u faktora.
9
4rimjena anali.e osjetlji*osti je popularna u financijskim aplikacijama, anali.i ri.ika,
neuralnim mre,ama, te u -ilo kojim podru1jima +dje se ra.*ijaju modeli. Anali.a
osjetlji*osti se ujedno mo,e primijeniti u studiji procjene -a.iranoj na modelu.
Anali.a osjetlji*osti mo,e pomo0i u ra.li1itim slu1aje*ima8 prilikom identifikacije
klju1ni/ pretposta*ki ili pri uspored-i alternati*ni/ struktura modela, pri pokretanju
-udu0i/ .-irki podataka, otkri*anju *a,ni/ kriterija, optimi.aciji raspodjele resursa,
pojednosta*lji*anju modela, itd.
<. LINEA%NO 4%O$%AMI%ANE
Metode linearno+ pro+ramiranja su naj*a,niji instrument operacijsko+ istra,i*anja, to je
jedna od disciplina matemati1ko+ optimiranja.
S*aki model linearno+ pro+ramiranja se sastoji od8
a5 LINEA%NE ;'N#=IE =ILA > tu dola.i do i.ra,aja cilj optimiranja. !o mo,e
-iti maksimalna do-it, ali se mo+u i minimi.irati troko*i. =ilj se oda-ere prema
strukturi pro-lema. ;unkcija cilja je skup koji tre-a .ado*oljiti ,elje donositelja
odluka.
-5 LINEA%NI? O$%ANI(ENA 3%ES!%I#=IA5 > One dola.e i. okru,enja
donositelja odluke i sta*ljaju odre2ene restrikcije @ u*jete u po+ledu posti.anja
nje+o*o+ cilja. St*arno o+rani1enje proi.la.i i. umnoka *remena potre-no+ .a
i.radu jedne koli1inske jedinice s koli1inom. !aj umno,ak ne smije -iti *e0i od
raspolo,i*o+ kapaciteta. O+rani1enja su u*ijek .adana u o-liku jednad,-i ili
nejednad,-i.
c5 '"E!A NENE$A!I"NOS!I ZA "A%IABLE > ne mo+u se npr. proi.*oditi
ne+ati*ne koli1ine proi.*oda.
9
Sensiti*itA analAsis > Bikipedia, !/e free encAclopedia, /ttp8@@en.Cikipedia.or+@Ciki@sensiti*itADanalAsis
3<E.E9.<EEF.5
<
O4:ENI!A MA!EMA!I(#A ;O%M'LA=IA LINEA%NO$ 4%O$%AMI%ANA
$LASI8
<
maG Z H n n
x c x c x c + + + ...
< < 9 9
9 9 9 < 9< 9 99
... ... b x a x a x a x a
n n j j
+ + + + +
< < < < << 9 <9
... ... b x a x a x a x a
n n j j
+ + + + +

m n mn j mj m m
b x a x a x a x a + + + + + ... ...
< < 9 9
E , E , E
< 9

n
x x x
4ri 1emu je8
m > -roj restrikcija,
n > o-im pojedini/ akti*nosti,
Gj > nepo.nata akti*nost j 3strukturna *arija-la5,
aij > te/ni1ki koeficijenti koji poka.uju koliko se troi jedinica neko+ resursa
3o+rani1enja5 .a proi.*odnju jedinice Gj,
-i > *eli1ina o+rani1a*aju0e+ faktora 3kapacitet desne strane5,
cj > do-it po jedinici j.
<.9. Kompjuterski softveri LINDO i POM za Windows
' o*om radu 0e se .a o-janjenje anali.e osjetlji*osti koristiti slijede0i pro-lem i.
linearno+ pro+ramiranja8
maG Z H
< 9
IEE JEE x x +
9FE <
< 9
+ x x
+
9
x 9IE
<
x
9KE J
<
x

E
< , 9
x
Za do-i*anje optimalno+ rjeenja koriteni su rasprostranjeni soft*eri .a linearno
pro+ramiranje LIN&O i 4OM .a BindoCs.
Ime LIN&O je i.*edenica i. Linear INteracti*e &iscrete Optimi.ation. %ije1 6discret7
.na1i skakanje s jedno+ na dru+o -a.i1no rjeenje umjesto da se kru,i u ok*iru
doputeno+ podru1ja u potra.i .a optimalnim rjeenjem 3ako ono postoji5.
J

O*aj soft*er ima na+lasak na Operacijskom istra,i*anju. !o je specijali.irani pro+ram
koji pokri*a teme poput linearno+@nelinearno+ pro+ramiranja i kom-inatorne
optimali.acije. Sla-ije su orijentirani prema rjea*anju mana+erski/ pro-lema i puno
po+odniji kao alat pri u1enju metoda do-i*anja rjeenja u Operacijskom istra,i*anju kao i
.a u1enje kako matemati1ki formulirati pro-lem optimali.acije. Ne mo+u se lako uklopiti
u nasta*ni plan *e.an .a Operacijski mana+ement.
<
Barko*i0, &.8 Operacijska istra,i*anja, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, <EE<., str. IK.
J
Barko*i0, &.8 Operacijska istra,i*anja u in*esticijskom odlu1i*anju, Ekonomski fakultet u Osijeku,
Osijek, <EEL., str. <J.
J
Nasuprot o*im, soft*eri namijenjeni u1enju Operacijsko+ mana+ementa pokri*aju istu
koli1inu, ako ne i *ie materijala i u+la*nom su uskla2eni .a rjea*anje pro-lema i. jedne
ili *ie stru1ni/ knji+a *e.ani/ .a Operacijski mana+ement.
Soft*er koji ima na+lasak na Operacijskom mana+ementu je 4OM .a BindoCs.
Na.i* 4OM je skra0enica od 4roduction and Operations Mana+ement 3proi.*odni i
operacijski mana+ement5.
!o je pro+ram koji pru,a elementarna rjeenja irokom polju operacijski/ pro-lema.
Sadr,i nekoliko modula *e.ani/ .a Operacijsko istra,i*anje. !i dodatni moduli su
asi+nacija, linearno pro+ramiranje, simulacija, transport itd.
' o*om pro+ramu korisnik najprije mora oda-rati ,eljeni modul. &ok to ne u1ini, pro.or
.a unos podataka se ne ot*ara. Nakon to+a -ira parametre koji 0e se koristiti u formulaciji
i na kraju unosi podatke.
J. OBAMNENE ANALIZE OSE!LI"OS!I NA 4%IME%'
O-a koritena soft*era koriste simpleks ta-elu. "e0ina informacija potre-ni/ .a anali.u
osjetlji*osti je sadr,ano u posljednjoj simpleks ta-lici. !o plus podaci i. po1etno+
pro-lema su do*oljni da se i.*ri anali.a.
Na slikama 9. i <. *idimo kako su dana rjeenja pomo0u koriteni/ pro+rama.
Slika 9. %EMENE SA #O4I%ANIM 4%OBLEMOM L4 IZ 4O(E!NO$ 4%OZO%A 3LIN&O
4%O$%AM5
L
Slika <. &"A NA(INA 4%I#AZA %EMENA 34OM .a BindoCs5
I. kompjutersko+ ispisa anali.e osjetlji*osti o*o+ nae+ pro-lema, *idimo da su
optimalna rjeenja8
G9 H 9JE, a G< H <E
i tada se ost*aruje maksimalni profit od NLO,EEE.EE
O4!IMALNO %EMENE je ona kom-inacija proi.*oda kojom se ost*aruje naj*e0i
do-itak, odnosno najmanji troak. 3o*isno o cilju optimiranja5
#ao to je re1eno, anali.a osjetlji*osti je sredst*o ocjene *eli1ine u1inka potencijalni/
promjena na parametrima L4 modela.
a5 4%OMENE #OE;I=IENA!A ' ;'N#=II =ILA
O4!IMALNI %AS4ON je raspon *rijednosti preko koji/ optimalne *rijednosti *arija-li
odlu1i*anja se ne0e promijeniti. 3+ornji dio ta-lice %an+in+5
%a.likujemo &ON' i $O%N' $%ANI=' 3LOBE% BO'N& > '44E% BO'N&5
koja poka.uje da se optimalno rjeenje ne0e promijeniti ako se koeficijent .a profit -ude
kretao i.me2u donje 3LOBE%5 i +ornje 3'44E%5 +ranice.
I
G9 <IE P IEE
G< JEE P QEE
Optimalno rjeenje ostaje, G9 H 9JE, a G< H <E, ali profit sada *ie ne i.nosi NLO,EEE.EE
ne+o ako se profit po jedinici .a proi.*od G9 mijenja sa JEE na JIE profit i.nosi8
JIE R 9JE S IEE R <E H NII,IEE.EE
jer primamo NIE.EE dodatno+ profita po jedinici proi.*oda G9.
Npr. Ako -i prilikom i.*jeta*anja nae+ nadre2eno+ o tome koliko -i kompanija tre-ala
proi.*oditi koje+ proi.*oda a da -i maksimali.irali profit, do-ili upit od strane
nadre2eno+ to -ismo u1inili kada -i nam on rekao da su nai in,injeri pronali na1in da
po*e0aju profit proi.*oda G< sa NIEE.EE na NIIE.EE, da ra.mislimo malo o tome
pro-lemu i odlu1imo koji 0e -iti no*i 4%OIZ"O&NI MIT. Mi mu na to mo,emo odma/
od+o*oriti, -e. neko+ pose-no+ ra.miljanja, da optimalni proi.*odni miG ostaje G9 H
9JE, a G< H <E jer je profit od NIIE.EE unutar +ranica optimalnosti. 3Mto *idimo i.
LOBE% > '44E% BO'N&5. 4rofit 0e se promijeniti -udu0i da sada .ara2ujemo
dodatni/ IE dolara po proi.*odu G<.
4rofit 0e porasti .a IE R <E H N9,EEE.EE.
Ne mo,emo koristiti anali.u osjetlji*osti da -ismo *redno*ali promjene .a *ie
koeficijenata odjednom.
-5 4%OMENE ' "%IE&NOS!IMA O$%ANI(ENA
%AS4ON IZ"E&I"OS!I je raspon *rijednosti .a %?S 3desna strana5 restrikcija preko
koji/ dualne cijene ostaju iste.
&ualne *rijednosti ili cijene u sjeni su definirane kao i.nos pri kojem *rijednosti funkcije
cilja 0e se mijenjati sa promjenom jedne jedinice u *rijednosti o+rani1enja. &ualne
*rijednosti su mar+inalne *rijednosti .a o+rani1enja u naem pro-lemu. Mar+inalna
*rijednost je s*ota koju smo spremni platiti .a dodatnu jedinicu resursa. !o nije
ori+inalna prodajna cijena resursa *e0 je to cijena koju tre-amo platiti da -i do-ili *ie
resursa. 3donji dio ta-lice %an+in+5
&ualne *rijednosti nam poka.uju da mi ne0emo -iti *oljni an+a,irati dodatnu jedinicu
o+rani1enja J jer *e0 prilikom proi.*odnje optimalno+ proi.*odno+ miGa nam ostaje 9<E
jedinica.
E R 9JE S J R <E U 9KE
QE U 9KE
Q
!o su NE"EZANA O$%ANI(ENA koja imaju slack ili surplus
L
. &odatna jedinica
tak*o+ o+rani1enja jednosta*no re.ultira po*e0anjem slack ili surplus, a ne u po*e0anju
profita 3ili smanjenju troko*a5.
Za ra.liku od ne*e.ani/ o+rani1enja, "EZANA O$%ANI(ENA nas tjeraju da idemo
i.*an optimalne to1ke. Imaju odre2eni i.nos .a dualne *rijednosti 3ra.li1ito od E5, a
slack@surplus je E. &odatna jedinica to+ o+rani1enja mo,e nam omo+u0iti da po*e0amo
ukupni profit 3ili smanjimo ukupni troak5 pronala,enjem no*o+ optimalo+ rjeenja.
&ualne *rijednosti <EE i 9EE nam +o*ore da 0emo mi -iti *oljni platiti N<EE.EE .a s*aku
dodatnu jedinicu o+rani1enja 9 i N9EE.EE .a s*aku dodatnu jedinicu o+rani1enja <. Mi ne
-i tre-ali -iti spremni platiti *ie od N<EE.EE .a o+rani1enje 9 jer ako do-ijemo jednu
jedinicu o+rani1enja 9 *ie, profit 0e porasti .a samo N<EE.EE. Mar+inalne *rijednosti
poma,u u odre2i*anju cijena resursa i donoenju odluka o na-a*ci no*i/ resursa.
Na-a*ka dodatni/ jedinica 0e promijeniti optimalno rjeenje.
&ualne *rijednosti nisu odr,i*e .a neo+rani1ene ponude o+rani1enja. I. LOBE% >
'44E% BO'N& *idimo da dualna *rijednost .a o+rani1enje 9 *rijedi u ran+u od 9IE do
<9E.
Ne mo,emo koristiti %AS4ON IZ"E&I"OS!I da -ismo *redno*ali promjene na *ie od
jedno+ o+rani1enja u isto *rijeme.
Npr. Ako nam na nadre2eni ka,e da mo,e na-a*iti JE dodatni/ jedinica o+rani1enja 9 .a
NFI.EE po jedinici, mi -ismo mu odma/ sa*jeto*ali da na-a*i s*i/ JE jedinica jer
dosadanji/ 9FE S JE H <EE to je u +ranicama donje i +ornje +ranice. S*aka dodatna
jedinica u rasponu i.*edi*osti dodaje N<EE.EE profita. 'kupni porast u profitu 0e -iti
JE R 3N<EE.EE P NFI.EE5 H NJ,FIE.EE
No, ako -i nam rekao da mo,e na-a*iti <E dodatni/ jedinica o+rani1enja J .a samo
NE.IE, mi -ismo mu sa*jeto*ali da ne na-a*lja niti jednu dodatnu jedinicu o+rani1enja J
jer je 9KE S <E H <EE, to je u +ranicama i.*edi*osti, a tada je dualna *rijednost E. Mi *e0
imamo 9<E jedinica *ie ne+o to tre-amo 3slack5, ako kupimo dodatni/ <E jedinica,
po*e0at 0e nam se *iak na 9LE jedinica.
O+rani1enje je 9KE, a mi imamo8
QE HV SLA=#
<<E HV S'%4L'S
L
SLA=# je &O4'NS#A "A%IABLA, to je neiskoriten resurs. S'%4L'S je "IMA#, to je premaaj
proi.*odnje.
F
L. ZA#L'(A#
&onositelja odluka 1esto .anima puno *ie ne+o samo rjeenje pro-lema. On ili ona
mo+u imati na *ie na1ina koristi od rjeenja anali.e osjetlji*osti. 4ri pripremanju
pro-lema .a do-i*anje rjeenja pomo0u linearno+ pro+ramiranja, donositelj odluka
mo+ao se koristiti su-jekti*nim pretposta*kama .a odre2ene parametre 3npr. koeficijenti
o+rani1enja, koeficijenti funkcije cilja i *rijednosti desne strane o+rani1enja5. %a.umlji*o
je da donositelj odluka ,eli .nati koliko je osjetlji*o optimalno rjeenje na promjene u
*rijednostima jedno+ ili *ie parametara. Ako je rjeenje relati*no neosjetlji*o na
ra.umne promjene, donositelj odluka mo,e imati *ie pou.danja u primjenu s*o+
rjeenja. Suprotno, ako je rjeenje osjetlji*o na promjene, on ili ona 0e /tjeti do0i do puno
preci.niji/ pretposta*ki na osno*i parametara sa kojima se radi.
4ro-lem *e.an u. anali.u osjetlji*osti uklju1uje specifi1ne promjene u parametrima.
Npr., mo,e postojati promjena u cijeni koja mo,e promijeniti koeficijent u funkciji cilja.
!ako2er, promjena u procesu proi.*odnje mo,e .a/tije*ati promjenu u koeficijentu
jedno+ od o+rani1enja. Anali.a osjetlji*osti mo,e ponuditi donositelju odluka potre-an
u*id u pro-lem. !re0a mo+u0nost je pitanje o tome da li -i na-a*ka *eliki/ koli1ina
odre2eni/ resursa -ila od koristi. O*o pitanje se 1esto poja*ljuje kada se *elike koli1ine
resursa ne koriste u optimalnom rjeenjuW doda*anjem *ie dru+i/ resursa mo+u0e je
reali.irati nesra.mjerno po*e0anje u *rijednosti funkcije cilja.
"idimo da postoje -rojni ra.lo.i .ato -i donositelj odluke ,elio koristiti anali.u
osjetlji*osti.
I. LI!E%A!'%A
9. Barko*i0, &.8 Operacijska istra,i*anja, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, <EE<.
<. Barko*i0, &.8 Operacijska istra,i*anja u in*esticijskom odlu1i*anju, Ekonomski
fakultet u Osijeku, Osijek, <EEL.
J. Bonini, =/. 4., ?ausman, B.?., Bierman, ?.8 Xuantitati*e analiAsis for mana+ement,
IrCin@Mc$raCP?ill, NeC York, 9OOF.
L. Ste*enson, B. .8 4roduction@operations mana+ement, IrCin, NeC York, 9OOJ.
IN!E%NE! S!%ANI=E8
/ttp8@@CCC.lindo.com 39F.E9.<EEF.5
/ttp8@@en.Cikipedia.or+@Ciki@sensiti*itADanalAsis 3<E.E9.<EEF.5
/ttp8@@sensiti*itAPanalAsis.jrc.ec.europa.eu@forum@docs@O*er*ieC./tml 3<E.E9.<EEF5
/ttp8@@eu.CileA.com 3<<.E9.<EEF.5
/ttp8@@CCC.llnl.+o*@casc@nsde@sensiti*itA./tml 3<I.E9.<EEF.5
/ttp8@@CCC./earne.com.au 3<I.E9.<EEF.5
/ttp8@@CCC.indiana.edu@Zstatmat/@mat/@lindo@o*er*ieC./tml 3JE.E9.<EEF.5
K