Brojevi u starim

kulturama
Ivana ovagovi,
studentica Odjela za matematiku
Brojevni sustav
Egipta
(3000. g. pr. Kr.)


HIJEROGLIFI

pismo se sastoji od raznih
simbola i sliica

ima 7 simbola pomou
kojih zapisujemo brojeve

baza 10

= 1973
= 2235102
= 125
Primjer:
HIJERATSKI
BROJEVI
Primjeri:
nisu bili pisani u sustavu mjesnih vrijednosti
mijenjali su se tijekom vremena
1800 p.n.e
1600 p.n.e
Boyer ( prije 50 godina)
Koriteni pojedinani znakovi za:
jedinice (1, 2,9)
desetice (10, 20,90)
stotice(100, 200,900)
tisuice (1000, 2000,9000)
adicijski sustav
Demotski brojevi

nastalo u 8 st. pr. Kr iz hijeratskih brojeva
drugaiji nain zapisivanja brojeva -> isti princip kao hijeratski brojevi
664-525. pr. Kr -> glavno pismo
koristilo se do polovice 5. st pr. Kr
Demotski sustav brojeva e preuzeti i Stari Grci


Demotsko pismo se dijeli na tri perioda:

rano demotsko pismo (650 - 400 p.n.e.)
srednje (ptolomejsko) demotsko pismo (400 - 30. p.n.e.)
kasno (rimsko) demotsko pismo (30. p.n.e. - 452)


RAZLOMCI
Poznavali su samo jedinine razlomke
Specijalni znakovi su postojali samo za i
zapisivali tako da zapiu nazivnik i iznad njega stave simbol otvorenih usta
Primjer:
oko boga Horusa
cjelokupni simbol oka ima vrijednost 1
42
1
3
1
2
1
7
6

Babilonski brojevni
sustav
(oko 2000. g. pr. Kr.)




u poetku koristili pet simbola
1 ili 60
10
60+30+5
Danas:

za prikaz brojeva koristili "jedinice" i "desetice"

koriste dva simbola

broj 95:
Primjer:
Brojevni sustav s bazom ezdeset u babilonskoj matematici
baza 60
Primjer:
Tablica recipronih brojeva
Objanjenje


2 1
60 40 60 6
1
9


a
je a
Grki brojevni sustav
(oko 900. pr. Kr. 200. poslije Kr.)
Prvi je bio zasnovan na poetnim slovima imena brojeva
Imali dva usporedna brojevna sustava
Primjer:
= 5678


Baza 10
Primjer:
= 269


Drugi je upotrebljavao sva slova grkog alfabeta i tri iz
fenikog
Adicijski sustav brojeva
Rimski brojevni
sustav
(400. pr. Kr. - 600. poslije Kr.)

jedan je od najpoznatijih
brojevnih sustava u povijesti
ljudske civilizacije

jedan znak predstavlja jednu
vrijednost

nije osnovan na nekom baznom
broju

osnovne znamenke u rimskom
brojevnom sustavu su
I, V, X, L, C, D, M
( ima ih sedam)

I 1
V 5
X 10
L 50
C 100
D 500
M 1000
Vrijednost znamenki
NEPOZICIJSKI brojevni sustav
Pravila za pisanje rimskih brojeva
Primjer (zbrajanje znamenki)

L X V I I = L+X+V+I+I = 50+10+5+1+1 = 67

Primjer (oduzimanje znamenki)

IV = 4
IX = 9
Ako su znamenke napisane tako da je vrijednost lijeve znamenke
manja od desne, onda se vrijednost lijeve znamenke oduzima od
vrijednosti desne
Ako su znamenke napisane jedna do druge tako da desna nije vea od
lijeve, onda se vrijednosti znamenki zbrajaju

to je sa brojevima koji su vei ili jednaki 4000 ?


= 5 000

= 10 000

= 50 000

= 500 000

= 1 000 000

XV = 15 -> = 15 000

CMXXIV = 924 -> = 924 000
D
X
L
V
M
XV
CMXXIV

Njegova ogranienost

Nema decimalnih brojeva

Velik broj znamenaka za velike brojeve

Nepostojanje nule
Mane sustava:
I - unus, una ,unum XI unadecim
II - duo, duae, duo XII duodecim
III - tres, tria XIII - tresdecim
IV - quattuor XIV - quattuordecim
V - quinque XV - quinquedecim
VI - sex XVI - sedecim
VII - septem XVII - septedecim
VIII - octo XVIII - duodeviginti
IX - novem XIX - unadeviginti
X - decem XX - viginti
XXIV - quattuoretviginti XXX triginta
Latinski nazivi rimskih brojeva
Primjer:
najprije raunali na prste
2000.god. pr. Kr.
u 2. tisuljeu prije Krista imali su imali simbole za brojeve
= 4359
= 5080
baza 10
kasnije se raunalo pomou tapia
brojevi od 1 - 5 bili su prikazivani kao horizontalne crtice
brojevi od 6 9 su prikazivani kao jedan vertikalni tapi
te kombinacija od nekoliko horizontalnih tapia
nakon uvoenja negativnih brojeva,
tapii za raunanje su se izraivali u dvije boje:
- crveni za pozitivne
- crni za negativne brojeve
400.god pr.Kr
s vremenom kinesko se pismo malo promijenilo i oblikovalo
suvremeni kineski znakovi za brojeve
1 - ichi
2 - ni
3 - san
4 - shi ili yon
5 - go
6 - roku
7 - shichi ili nana
8 - hachi
9 - kyu
10 ju
100 hyaku
1000 - sen
10 000 - man


itanje kineskih brojeva
Brojevni sustav Maya
(indijansko pleme, srednja Amerika, 3.-10. st.)
zapisivali brojeve pomou samo 3 simbola:
0 pueva kuica ili
1 toka
5 crta
tablica s brojevima
Baza 20
Brojevni sustav Azteka
(srednja Amerika, 15.-16. st.)
Koristili etiri simbola
1 zrno kukuruza
20 zastava
400 stabljika
kukuruza
8000 lutka od
kukuruza
= 39
= 9000
= 9287
Primjer:

baza 20

Indijski brojevni
sustav
Indijski nain zapisivanja brojki bio je temelj europskom nainu
zapisivanja koji je danas jako proiren

prvi put se pojavljuje nula (vjerojatno od 4. st., sigurno od 9. st.)
sunya -> praznina

uvoenje negativnih brojeva

Imali su tri razliita tipa brojevnih sustava:
KHAROSTHI (oko 400.-200. pr. Kr.)
BRAHMI (oko 300. pr. Kr.)
GWALIOR (oko 850. poslije Kr.)
Brahmi (1. stoljee poslije Kr.)
iz njega se razvio arapski brojevni sustav
imali su posebne simbole i za vee brojeve:
10, 20, 30, 40, ... ,
90, 100, 200, 300, 400, ...,
900, 1000, ...
dekadski brojevni sustav znamenke 1,.9
prvi pravi pozicijski sustav
Arapski brojevni sustav
Tri tipa aritmetike
1. Raunalo se na prste brojevi se piu rijeima


2. Seksadecimalni sustav brojevi oznaeni
arapskim slovima

brojke koje danas koristimo nazivaju se arapske brojke

nasljeene iz indijskog Brahmi sustava


sastoje se od znamenaka: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9

pozicijski brojevni sustav

iz zapadno arapskih brojki razvile su se dananje europske brojke
3. Indijski dekadski sustav
Japanski brojevni sustav
U Japanu se koriste dva sustava brojeva:

jedan je originalno japanski
drugi je kineski koji je prihvaen prije oko 1000 godina

Preko broja deset koriste se samo kineski brojevi

1 Hitotsu Jedan
2 Futatsu Dva
3 Mittsu / Mi Tri
4 Yottsu / Yon etiri
5 Itsutsu Pet
6 Muttsu / Mu est
7 Nanatsu / Nana / Sebun Sedam
8 Yattsu / Ya / Hatsu / Eito Osam
9 Kokonotsu Devet
10 To / Too Deset
Afriki brojevni sustav
800 godina prije Krista Feniani donijeli zapadno azijski brojevni sustav
Rimljani poduavaju sjevernoafrike studente o grkoj geometriji

Veina ljudi u sjevernoj i istonoj Africi je koristila
indijski brojevni sustav
brojevni sustav koji se temelji na bazi 10, a dijelom na bazi 20
narod Yoruba
Narod Yoruba
Koristili brojevni sustav koji se temelji na bazi 10, a dijelom na bazi 20
U knjizi Africa Counts, Claudia Zaslavsky, opisuje brojevni sustav Yoruba
itanje brojeva Yoruba

20 = ogun
40 = ogun meji
200 = igba
400 = irinwo
Brojevi od 1 do 10 imaju jedinstvene nazive

Brojevi 11, 12, 13 i 14 se zapisuju:

11=10+1 13=10+3
12=10+2 14=10+4

Brojevi od 15 do 19 su napisani pomou oduzimanja od broja 20

Brojevi 21, 22, 23 i 24 se zapisuju:

21=20+1 23=20+3
22=20+2 24=20+4

Brojevi od 25 do 29 zapisuju se kao oduzimanje od 30

Svaki broj vei od 30 se zapisuje kao odreeni broj puta 20
plus/minus desetica i jedinica

Objanjenje Yoruba brojevnog sustava
Primjer:

35 = (2 20) - 5

47 = (3 20) - 10 - 3

51 = (3 20) - 10 + 1

55 = (3 20) - 5

67 = (4 20) - 10 - 3

73 = (4 20) - 10 + 3

86 = (520) - 10 - 4

117 = (620) - 3
Literatura
Baze u drugim i nain kulturama, Doc. dr. sc. Blaenka Divjak
Povijest Matematike1, Franka Miriam Bruckler
http://free-bj.htnet.hr/zbjelanovic/index.html
http://ahyco.ffri.hr/seminari2007/povijestmatematike/prva.htm
http://www.skole.hr/ucenici/os_nizi?news_hk=5283&news_id=183&mshow=345
http://www.prenhall.com/divisions/esm/app/ph elem/multicult/html/chap3.html
http://www.historyforkids.org/learn/africa/science/numbers.htm
http://sh.wikipedia.org/wiki/Egipatski_brojevi
http://sh.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_brojevi