Brojevi u starim

kulturama

Ivana Šovagović,
studentica Odjela za matematiku
Brojevni sustav
Egipta
(3000. g. pr. Kr.)
HIJEROGLIFI

• pismo se sastoji od raznih

simbola i sličica

• ima 7 simbola pomoću

kojih zapisujemo brojeve

• baza 10

= 1973
Primjer:

= 2235102

= 125
 HIJERATSKI
BROJEVI
• mijenjali su se tijekom vremena

• Boyer ( prije 50 godina)

Korišteni pojedinačni znakovi za:

• jedinice (1, 2,…9)
• desetice (10, 20,…90)
1800 p.n.e
• stotice(100, 200,…900)
• tisućice (1000, 2000,…9000)
• nisu bili pisani u sustavu mjesnih vrijednosti
• adicijski sustav

Primjeri:

1600 p.n.e
 Demotski brojevi

 nastalo u 8 st. pr. Kr iz hijeratskih brojeva

 drugačiji način zapisivanja brojeva -> isti princip kao hijeratski brojevi
 664-525. pr. Kr -> glavno pismo
 koristilo se do polovice 5. st pr. Kr
 Demotski sustav brojeva će preuzeti i Stari Grci

Demotsko pismo se dijeli na tri perioda:

 rano demotsko pismo (650 - 400 p.n.e.)

 srednje (ptolomejsko) demotsko pismo (400 - 30. p.n.e.)
 kasno (rimsko) demotsko pismo (30. p.n.e. - 452)
 RAZLOMCI

Poznavali su samo jedinične razlomke

zapisivali tako da zapišu nazivnik i iznad njega stave simbol otvorenih usta

Specijalni znakovi su postojali samo za ⅔ i ¾

Primjer:

6 1 1 1
oko boga Horusa   
7 2 3 42
cjelokupni simbol oka ima vrijednost 1
Babilonski brojevni
sustav
(oko 2000. g. pr. Kr.)
u početku koristili pet simbola

Danas:

za prikaz brojeva koristili "jedinice" i "desetice"

koriste dva simbola Primjer:

broj 95:
 1 ili 60
 10
60+30+5
 baza 60

Primjer:

Brojevni sustav s bazom šezdeset u babilonskoj matematici

Tablica recipročnih brojeva

Objašnjenje

1
a  9 je  6  60 1  40  60 2
a
Grčki brojevni sustav
(oko 900. pr. Kr. – 200. poslije Kr.)
 Imali dva usporedna brojevna sustava

Prvi je bio zasnovan na početnim slovima imena brojeva

Primjer: Baza 10
= 5678
Drugi je upotrebljavao sva slova grčkog alfabeta i tri iz
feničkog

Primjer: Adicijski sustav brojeva

= 269
Rimski brojevni
sustav
(400. pr. Kr. - 600. poslije Kr.)
 jedan je od najpoznatijih NEPOZICIJSKI brojevni sustav
brojevnih sustava u povijesti
ljudske civilizacije

 jedan znak predstavlja jednu

vrijednost

 nije osnovan na nekom baznom

broju Vrijednost znamenki

 osnovne znamenke u rimskom I 1

brojevnom sustavu su V 5
I, V, X, L, C, D, M X  10
( ima ih sedam) L  50
C  100
D  500
M  1000
 Pravila za pisanje rimskih brojeva
 Ako su znamenke napisane jedna do druge tako da desna nije veća od
lijeve, onda se vrijednosti znamenki zbrajaju

Primjer (zbrajanje znamenki)

L X V I I = L+X+V+I+I = 50+10+5+1+1 = 67

 Ako su znamenke napisane tako da je vrijednost lijeve znamenke

manja od desne, onda se vrijednost lijeve znamenke oduzima od
vrijednosti desne

Primjer (oduzimanje znamenki)

IV = 4
IX = 9
Što je sa brojevima koji su veći ili jednaki 4000 ?

V = 5 000

X = 10 000

L = 50 000
D = 500 000

M = 1 000 000

XV = 15 -> XV = 15 000

CMXXIV = 924 -> CMXXIV = 924 000

 Mane sustava:

• Njegova ograničenost

• Nema decimalnih brojeva

• Velik broj znamenaka za velike brojeve

• Nepostojanje nule
Latinski nazivi rimskih brojeva

I - unus, una ,unum XI – unadecim

II - duo, duae, duo XII – duodecim
III - tres, tria XIII - tresdecim
IV - quattuor XIV - quattuordecim
V - quinque XV - quinquedecim
VI - sex XVI - sedecim
VII - septem XVII - septedecim
VIII - octo XVIII - duodeviginti
IX - novem XIX - unadeviginti
X - decem XX - viginti
XXIV - quattuoretviginti XXX – triginta
• najprije računali ˝na prste˝

• u 2. tisućljeću prije Krista imali su imali simbole za brojeve

Primjer:

= 4359

= 5080

baza 10
2000.god. pr. Kr.
kasnije se računalo pomoću štapića

• brojevi od 1 - 5 bili su prikazivani kao horizontalne crtice

• brojevi od 6 – 9 su prikazivani kao jedan vertikalni štapić

te kombinacija od nekoliko horizontalnih štapića

400.god pr.Kr

• nakon uvođenja negativnih brojeva,

štapići za računanje su se izrađivali u dvije boje:
- crveni za pozitivne
- crni za negativne brojeve
s vremenom kinesko se pismo malo promijenilo i oblikovalo

suvremeni kineski znakovi za brojeve

Čitanje kineskih brojeva

1 - ichi
2 - ni
3 - san
4 - shi ili yon
5 - go
6 - roku
7 - shichi ili nana
8 - hachi
9 - kyu
10 – ju
100 – hyaku
1000 - sen
10 000 - man
 Brojevni sustav Maya
(indijansko pleme, srednja Amerika, 3.-10. st.)
 Baza 20
zapisivali brojeve pomoću samo 3 simbola:

0  puževa kućica ili

1  točka

5  crta

tablica s brojevima
Brojevni sustav Azteka
(srednja Amerika, 15.-16. st.)
 baza 20

Koristili četiri simbola

1  zrno kukuruza 

20  zastava Primjer:

400  stabljika = 39
kukuruza
= 9000
8000  lutka od
kukuruza
= 9287
Indijski brojevni
sustav
• Indijski način zapisivanja brojki bio je temelj europskom načinu
zapisivanja koji je danas jako proširen

• prvi put se pojavljuje nula (vjerojatno od 4. st., sigurno od 9. st.)

sunya -> praznina

• uvođenje negativnih brojeva

Imali su tri različita tipa brojevnih sustava:

• KHAROSTHI (oko 400.-200. pr. Kr.)
• BRAHMI (oko 300. pr. Kr.)
• GWALIOR (oko 850. poslije Kr.)
Brahmi (1. stoljeće poslije Kr.)

• dekadski brojevni sustav – znamenke 1,….9

• iz njega se razvio arapski brojevni sustav
• prvi pravi pozicijski sustav

• imali su posebne simbole i za veće brojeve:

10, 20, 30, 40, ... ,
90, 100, 200, 300, 400, ...,
900, 1000, ...
Arapski brojevni sustav
 Tri tipa aritmetike

1. Računalo se na prste – brojevi se pišu riječima

2. Seksadecimalni sustav – brojevi označeni

arapskim slovima
3. Indijski dekadski sustav

• brojke koje danas koristimo nazivaju se ”arapske brojke’’

• nasljeđene iz indijskog Brahmi sustava

• iz zapadno arapskih brojki razvile su se današnje europske brojke

• sastoje se od znamenaka: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9

• pozicijski brojevni sustav

Japanski brojevni sustav
 U Japanu se koriste dva sustava brojeva:

 jedan je originalno japanski

 drugi je kineski koji je prihvaćen prije oko 1000 godina

Preko broja deset koriste se samo kineski brojevi

1 Hitotsu – Jedan
2 Futatsu – Dva
3 Mittsu / Mi – Tri
4 Yottsu / Yon – Četiri
5 Itsutsu – Pet
6 Muttsu / Mu – Šest
7 Nanatsu / Nana / Sebun – Sedam
8 Yattsu / Ya / Hatsu / Eito – Osam
9 Kokonotsu – Devet
10 To / Too – Deset
Afrički brojevni sustav
800 godina prije Krista Feničani donijeli zapadno azijski brojevni sustav

Rimljani podučavaju sjevernoafričke studente o grčkoj geometriji

Većina ljudi u sjevernoj i istočnoj Africi je koristila

indijski brojevni sustav

brojevni sustav koji se temelji na bazi 10, a dijelom na bazi 20

 narod Yoruba
 Narod Yoruba

Koristili brojevni sustav koji se temelji na bazi 10, a dijelom na bazi 20

U knjizi Africa Counts, Claudia Zaslavsky, opisuje brojevni sustav Yoruba

Čitanje brojeva Yoruba

20 = ogun
40 = ogun meji
200 = igba
400 = irinwo
 Objašnjenje Yoruba brojevnog sustava

Brojevi od 1 do 10 imaju jedinstvene nazive

Brojevi 11, 12, 13 i 14 se zapisuju:

11=10+1 13=10+3
12=10+2 14=10+4

Brojevi od 15 do 19 su napisani pomoću oduzimanja od broja 20

Brojevi 21, 22, 23 i 24 se zapisuju:

21=20+1 23=20+3
22=20+2 24=20+4

Brojevi od 25 do 29 zapisuju se kao oduzimanje od 30

Svaki broj veći od 30 se zapisuje kao određeni broj puta 20

→ plus/minus desetica i jedinica
Primjer:

35 = (2 · 20) - 5

47 = (3 · 20) - 10 - 3

51 = (3 · 20) - 10 + 1

55 = (3 · 20) - 5

67 = (4 · 20) - 10 - 3

73 = (4 · 20) - 10 + 3

86 = (5·20) - 10 - 4

117 = (6·20) - 3
 Literatura

 Baze u drugim i način kulturama, Doc. dr. sc. Blaženka Divjak

 Povijest Matematike1, Franka Miriam Bruckler
 http://free-bj.htnet.hr/zbjelanovic/index.html
 http://ahyco.ffri.hr/seminari2007/povijestmatematike/prva.htm
 http://www.skole.hr/ucenici/os_nizi?news_hk=5283&news_id=183&mshow=345
 http://www.prenhall.com/divisions/esm/app/ph elem/multicult/html/chap3.html
 http://www.historyforkids.org/learn/africa/science/numbers.htm
 http://sh.wikipedia.org/wiki/Egipatski_brojevi
 http://sh.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_brojevi