Zato moramo ukinuti kolu?

aka koluju da brka nastavu s uenjem, prelazak u vii red s obrazovanjem, diplomu sa
strunou. Sadanje obrazovanje ima korist u rakolovavanju drutva. Treba rakolovati
obrazovanje i drutvo. Moderno siromatvo je spoj nemogunosti upravljanja okolnostima i
gubitka osobne moi. Obrazovna ugroenost se ne moe odstraniti oslanjanjem na
obrazovanje u koli. ''Osnovno pravo''- dopunska sredstva su omoguila kolama da vie
prue relativno imunijoj djeci koja su ugroena zato to su morala pohaati kolu sa
siromanima. Novac nije utroen kako valja. Naroiti nastavni programi, posebni razredi ili
dui sati jedino predstavljaju diskriminaciju. Siromani dijete rijetko moe ii u korak sa
imunim. Ona nemaju veinu obrazovnih povoljnosti koje ima dijete iz srednje klase. Od
razgovora i knjiga kod kue do putovanja za vrijeme raspusta i drugaijeg osjeanja vlastite
linosti. U argentini, meksiku i brazilu prosjean graanin definira obrazovanje prema
sjeverno amerikim mjerilima, iako su izgledi za takvo produeno kolovanje ogranieni na
malu manjinu. U nunost univerzalnog kolovanja vjeruje se u onim zemljama gdje kole
slue najmanjem broju ljudi, paradoksalno. Siromani ne stjeu ravnopravnost u obveznim
kolama ni sj ni lat amerike. Postojanje kole obeshrabruhe ih i onesposobljuje da preuzmu
kontrolu nad vlastitim uenjem. kola djeluje na drutvo protu obrazovno, priznata je kao
ustanova specijalizirana za obrazovanje. Neuspjehe kole ljudi primaju kao dokaz da je
obrazovanje vrlo skup zadatak. Sve institucije se oslanjaju na kolu kao sredstvo obrazovanja
umjesto da i one to postanu (rad, dokolica, gradski ivot). Ravnopravno obavezno kolovanje
je neizvodljivo bar iz ekonomskih razlika. Obavezno kolovanje izaziva drutvenu
polarizaciju, ono razvrstava nacije svijeta prema jednom meunarodnom kastinskom sistemu.
Ni jedna zemlja ne moe biti dovoljno bogata da bi sebi priutila kolski sistem koji
zadovoljava zahtjeve stvorene samim njegovim postojanjem. Ravnopravno kolovanje je
ekonomski besmisleni i pokuaj njegova ostvarenja ima za posljedicu intelektualno
iscrpljivanje, drutvenu polarizaciju i ruenje povjerenja u politiki sistem. Ravnopravne
mogunosti obrazovanja zaista su poeljan i ostvarljiv cilj, ali poistovjeivati ga s obeznim
kolovanjem znai brkati izbavljenje s Crkvom. kola je postala svjetska relihija jednog
moderniziranog proletarijata, zalud obeavajui izbavljenje ubogima tehnolokog doba. Treba
ukinuti monopol kole a time i sistema koji predstavlja zakonit spoj predrasuda i
diskriminacije.
Pouavati znai birati okolnosti koje olakavaju uenje. Univerzalno kolovanje je trebalo
odvojiti dodjelu uloga od povijesti osobnog ivota: trebalo je da svakom prui ravnopravne
izglede za bilo koju slubu. Odvajanje sposobnosti od nastavnog programa. Zabrana
diskriminacije na osnovu prethodnog kolovanja.
2.obmana: Znanje proistjee iz nastave. Najvei dio znanja ljudi stjeu izvan kole. ovjek
ui nehotice. Ipak, motivirani uenik e moi savladati neto za nekoliko mjeseci ako bude
obuavan na tradicionalni nain ( za drugi i trei jezik, za itanje, pisanje, algebru,
programiranje raunala, vodoinstalaterstvo )napredak u izuavanju vjetina je mjerljiv
putem optimalnih vremenskih i materijalnih uvjeta. Autor pojedinano date ovlasti to se tie
kolovanja smatra iskorakom u pravom smjeru; kolarine treba dati u ruke roditeljima i
uenicima i neka ih troe u kolama koji oni sami odaberu. Naelo reforme obrazovanja:
vraanje inicijative i odgovornosti za uenje onome tko ui ili njegovom najneposrednijem
nadziratelju. kole gue nesputanu, istraivaku primjenu savladanih vjetina zato to je kola
obavezna i zato to kolovanje postaje samo sebi cilj: prisilno provoenje vremena u
nastavnikom drutvu. Liberalno obrazovanje se mora odvojiti od obaveznog pohaanja
kole. Najvei broj vjetina moe se stei i usavriti uvjebavanjem. Teko je zamisliti
zdruivanje partnera u obrazovne svrhe zato to nam je kola utjerala duboki strah koji nas
prisiljava da svemu nalazimo mane. Neuspjeh udruivanja- vezani za nastavni program,
teajnu strukturu i birokratsku administraciju. Najradikalnija alternativa koli bila bi jedna
mrea ili sluba koja bi svakom pruala istu priliku da ono to ga u datom trenutku zanima
podjeli s drugim ljudima motiviranim istim zanimanjem. Intelektualno udruivanje
odgovarajuih partnera. Treba se odvojiti uenje od drutvene kontrole. Zdruivanje parnjaka
posredstvom ideje ''kulturne revolucije''( obrauju se neke teme na teajevima, seminarima)
obino za posljedicu ima ili zbrku ili demagogiju, dok primjerice zdruivanje parnjaka da
shvate odreeni lanak Frojda lei u velikoj tradiciji liberalnog uenja. Zamjera to ti koji
trae parnjake davali i osobne podatke? Zato samo ''odabrani'' mogu prisustvovati neemu, a
oni koje to zanima ne mogu. Potie to od pretpostavke da su ljudi neznalice, ta ogranienja.
Trea zamjerka: zato se onima koji trae parnjake ne bi pruila uzgredna pomo radi
olakavanja njihovih sastanaka-prostor, program rada, zaklon i zatita?
Da bi svi dobili obrazovanje, svi ga trebaju i pruati. Na ovoj pretpostavci poivaju i razmjena
vjetina i zdruivanje partnera. Danas nastavnici sa svjedodbom prisvajaju jednako pravo
svakog ovjeka na upranjavanje vlastite sposobnosti uenja i pouavanja. Nastavnika
sposobnost, opet, ograniena je na ono to se moe raditi u koli, a time se otuuju rad i
dokolica. Jedna radikalna alternativa kolovanom drutvu iziskuje ne samo nove formalne
mehanizme za formalno stjecanje vjetina i njhovu obrazovnu upotrebu. Rakolovano drutvo
podrazumjeva novi pristup uzgrednom ili neformalnom obrazovanju. Obrazovna kvaliteta
svih ustanova se mora poboljati. Moramo se nauiti procjenjivanju drutvene vrijednosti rada
i dokolice na osnovu obrazovne razmjene koju oni omoguuju. Postajemo rtve zabluda da
smo kadri razlikovati to je za druge nuno obrazovanje a to ne. kole dijele drutvo na dvije
oblasti: neki vremenski razmaci, procesi, obrade i zanimanja su akadmeski ili pedagoki, a
drugi to nisu. Tako svijet dobiva neobrazovnu oznaku. Rakolovanje drutva ide u korist
obrazovnom procesu jer dananje kole gue samu prosvjeenost. Rakolovanje ovisi o tome
u kolikoj e mjeri njime rukovoditi oni koji su vaspitani u kolama. Svaki od nas ostaje
odgovoran za ono to je postao, pa ak i ako nije u stanju ni za to drugo doli da prihvati tu
odgovornost i slui kao upozorenje drugima.
Fenomenologija kole
Alternative u obrazovanju moraju poi od suglasnosti o tome to se podrazumjeva pod
''kolom.'' Autor ne polazi radi objanjenja od fenomenologije javne kole. Definira kolu kao
proces koji je povezan s nastavnicima i koji iziskuje redovno praenje obaveznog nastavnog
programa.
1.DOBA STAROSTI- U veini povijesnih doba nije se pravila razilika izmeu djetinjstva,
odojatva, djeatva ili mladosti. Buroazija otkrila ''djetinjstvo'', a do tada se nije znalo za
djeiju odjeu, djeije igre niti za pravni imunitet djeteta. Sve do prolog vijeka djeca roditelja
iz srednje klase odgajana su kod kue. Tek s nastankom industrijskog drutva masovna
proizvodnja djetinjstva postala je izvodljiva i pristupana masama. Veina ljudi u svijetu ne
eli ili nije kadra da prui svom porodu moderno djetunjstvi, djetinjstvo je teret za znatan broj
pripadnike one manjine koja ga ima. Rasti kroz djetinjstvo znai biti osuen na proces
svirepog sukobljavanja svijesti o vlastitoj linosti i uloge nametnute drutvom koje i samo
prolazi kroz kolsko doba. Kada ne bi bilo ustanova za uenje namjenjenih odreenim
goditima i obaveznih, djetinjstvo se vie ne bi proizvodilo. Ukidanje kola bi moglo okonati
dananju diskriminaciju prema dojenadi, odraslima i starima koja se vri radi djece u toku
itavog njihovog djeatva i mladosti.
2. NASTAVNICI I ACI- djeca su aci po definiciji. Autor smatra da znanje nije rezultat
nastave jer smo svi najvei dio znanja stekli izvan kole. Istraivanja pokazuju da veinu
stvaru koji nastavnici ele da djeca ue, ona naue od vrnjakih skupina, iz stripova,
sluajnim zapaanjima. Nastavnici najee ometaju ono uenje koje se odvija u koli.
Siromani gube samopotovanje jer svi naglaavaju kako je kolovanje bitno, izbavjljenje
jedino kroz kolu. Najvei dio nauenog se nikada ne pripisuje kao zasluga nastavniku.
3.REDOVNO PRAENJE NASTAVE- Nastavnik staratelj- on je studija u pogledu
pridravanja pravila i izvrava zamrene propise. On uvjebava ake da savladaju neke
osnovne ukalupljene postupke. Nastavnik moralist- zamjenjuje roditelje, boga ili dravu.
Govori to je ispravno a to ne. Nastavnik terapeut- smatra se ovlaenim da kopa po
osobnom ivotu aka kako bu mu pomogao da se razvije kao linost.
Liberalno drutvo se ne moe osnivati na modernoj koli. Svojim odnosom prema aku
nastavnik ponitava sve garancije slobode pojedinca. Kada uitelj u sebi spaja ove naveden
funkcije drutveni stil je izopaen samim procesom koji treba biti priprema za ivot. On koji
sjedinjujue te tri moi vie izvitoperuje dijete. Definiranje djece kao redovnih aka
omoguuje nastavniku da nad njihovim linostima ustpostavi jednu vrstu vlasti. Praenje
djece baca djecu u primitivniju i mrtvaki ozbiljnu sredinu. Sami obred kolovanja ini jedan
skriven nastavni program i ne mogu se aci zatiti od njega. Taj skriveni nastavni program
slui i bogatima i siromanima kao obred posveivanja u tajne jednog potroakog drutva
usmjerenog na rast.
3. Ritualizacija napretka
Diploma uvijek ostavlja neizbrisivu oznaku cijene na nastavnom programu potroaa.
Savreni student je postao mjerilo za druge; ako ele da budu civilizirani ljudi stremit e
ivotnom stilu savrenih studenata koleda. Sveuilite namee potroaka mjerila na radu i
kod kue. Potronja diplomiranog studenta: automobili, putovanja avionom, magnetofoni..
Omoguuje im to diploma, a ne novac. Sposobnost sveuilita za utvrivanje potroakih
ciljeva predstavlja novinu. Prije toga je sveuilite stitilo slobodu govora pojedinca, ali mu
nije znanje automatski pretvaralo u bogatstvo. Uitelji i uenici su se okupljali da bi itali
tiva drugih uitelja. Strukturalna svrha modernog sveuilita ima malo veze sa
tradicionalnim traganjem. Razmjena rezultata discipliniranih, kritikih ispitivanja prenosi se s
katedre na tampu. U oima studenata studije su investicija koja donosi najveu novanu
zaradu, a u oima nacija studenti su kljuni inilac razvoja. Sveuilite je nuno kao jamac
neprestane drutvene kritike. Zahvaljujui jedinstvenom stjecanju okolnosti neki lanovi
svueilita su u mogunosti da itavo drutvo podvrgnu kritici. kolski sistem danas vri
trostruku funkciju svojstvenu monim crkvama kroz itavu povijest. U isti mah je priuvite
drutvenog mita, poustanovljen izraz ptovrenosti tog mita i mjesto gdje se obavlja obred koji
reproducira i prikriva nesuglasnosti izmeu mita i stvarnosti. Dananji kolski sistem obiluje
prilikama za kritiku tog mita i pobunu protiv njegovih ustanovnih izopaenosti. Korjenitu
promjenu mogue je ostvariti jedino razbijanjem iluzija o sredinjem drutvenom obredu,
zauzimanjem odstojanja prema njemu i njgovom reformom. Reformu obrazovanja ne
moemo zapoeti ukoliko najprije ne shvatimo da obred kolovanja nije u stanju da doprinese
ni uenju pojedinca ni drutvenoj jednakosti. Potroako drutvo ne moemo prevazii
ukoliko najprije ne shvatimo da obavezne javne kole neizbjeno reproduciraju jedno takvo
drutvo, bez obzira to se u njima predaje.
MIT O POUSTANOVLJENIM VRIJEDNOSTIMA
kola zapoinje mit o beskrajnoj potronji, a proizvodnja nuno stvara potranju. U koli nas
ue da je vrijedno znanje rezultat praenja nastave; da je vrijednost znanja vea ukoliko vie
ulaemo u njegovo stjecanje i da se ta vrijednost moe mjeriti i dokumentirati ocjenama i
svjedodbama. Ali znanje najveim dijelom nije rezultat pouvanja. To prenoenje
odgovornosti s linosti na ustanovu garancija je drutvene regresije, osobito kada je
prihvaeno kao obaveza.
MIT O MJERENJU VRIJEDNOSTI
Poustanovljene vrijednosti koje uvodi kola su kvantificirane vrijednosti. Uvodi mlade u
svijet u kojem je sve mogue mjeriti- i obrazovanje i samu linost (no to nije mjerljivo). kola
znanje svodi na predmete, postignuti rezultati ocjenju je prema jednoj meunarodnoj ljestvici.
Ljudi skrojeni u koli putaju da im neizmjerno iskustvo izmakne iz ruku. Za njih ono to se
ne da mjeriti je neto drugorazredno. Cijene samo ono to je nainjeno i to bi se moglo
nainiti. Ulivena im je ideja da je vrijednost mogue proizvoditi i mjeriti.
MIT O PAKOVANJU VRIJEDNOSTI
Nastavni program usporeuje sa robom ( kola prodaje nastavni program koji je sveanj
artikala proizveden istim procesom kao roba). Uenik je potroa. To je roba koja moe nai
dovoljno veliki broj kupaca da bi opravdala trokove proizvodnje. Uenici se pouavaju
prilagoavati svoje elje vrijednostima iznesenim na trite. kole primjenjuju Parkinsonov
zakon po koje se posao poveava usporedno sa poveanjem raspoloivih sredstava za njegovo
obavljanje. esto se uenici opiru ideji da netko treba odrediti drugome to i kako mora uiti.
MIT O NAPRETKU KOJI SAM SEBE OVJEKOVJEUJE
kolski programi ude za progresivnim ukljuivanjem poduke koja ovjeka nikada ne raduje
jer mu ne omoguava da neto sazna na vlastito zadovoljstvo. Svaki predmet stie sa
uputsvom za upotrebu. Razvoj shvaen kao beskrajna potronja nikad ne moe dovesti do
zrelosti. Opredljeljenj za neogranien kvantitativni porast ponitava mogunost ogranskog
razvoja
OBREDNA IGRA I NOVA SVJETSKA RELIGIJA
Mit o neprekidnoj potronji zauzima danas mjesto vjerovanja u vjeni ivot. kola je postala
podobna da postane svjetska crkva nae trone kulture (dekadenciju jedne velike kulture
obino prati nastanak nove svjetske crkve, time opravdava prethodnu tezu). Ustanova koja
njeguje svjetovnost i naunost a porie smrt. Njezina klasina, kritika glazura daje joj
pluralistiki i antireligijski izgled. kola nikada nikome ne zatvara vrata a da prethodno ne
ponudi jo jednu priliku: za popravno obrazovanje, za obrazovanje odraslih i za neprekidno
obrazovanje. kola slui kao uspjean tvorac i podravatelj drutvenog mita zato to
predstavlja obrednu igru postepenih unapreenja. itavo drutvo posveuje se u tajne mita o
neprekidnoj potronji usluga u tolikoj mjeri da formalno sudjelovanje u ovom beskrajnom
obredu svugdje postaje obavezno i prinudno. ak i oni koji provedu nekoliko godina u koli
osjeaju krivicu zbog nedovoljne potronje kolovanja.
NASTUPAJUE CARSTVO- UNIVERZALNA OEKIVANJA
kola zdruuje oekivanja potroaa. kola je mit o zemaljskom raju beskrajne potronje koji
predstavlja jedinu nadu za bijedne i obespravljene. kolom izazvano oekivanje carstva je
univerzalno a ne lokalno. ovjek je postao inenjer vlastitog mesije i obeava da e nauka
izobilno nagraditi one koji se zarad njega podvrgavaju progresivnom ininjerstvu.
NOVA OTUENOST
kola nije samo nova svjetska religija, ona je i najnaprednije svjetsko trite radne snage.
kola prua neograniene prilike za ozakonjeno rasipanje dokle god njena razornost prolazi
nezapaena a cijena ublaujuih sredstava raste. kole otuuju mlade ljude izolirajui ih,
I misle da proizvode njihovo znanje koje je shvaeno kao artikl. Otuenost zahvalljujui koli
postaje priprema za ivot ime se obrazovanje liava stvarnosti a rad stvaralatva. kola
priprema ljude za otuujue poustanovljavanje ivota. Nova svjetska crkva je industrija
znanja.
REVOLUCIONARNI POTENCIJAL RAKOLOVANJA
Ustanovno manipuliranje ovjekovim svijetom ne samo u koli. Linost se mora osloboditi
kole. uenju nije potrebna nastava. Svatko je osobno odgovoran za svoje rakolovanje i
jedino ga sam moe ostvariti. Da bi se oslobodili progresivne potronje moraju se osloboditi
obavezne kole. kola je najbolji primjer za poduzee nove vrste. Ona se standardizira u
meunarodnih razmjerima priblino istim ritmom. kola je postala drutveni problem. Rizici
za drutvo su mnogo vei ako jedna znaajna manjina izgubi vjeru u kolovanje. Ili emo i
dalje vjerovati da je poustanovljeno uenje proizvod koji opravdava neograniene investicije
ili emo otkriti da zakonodavstvo, planiranje i investiranje treba korisiti za uklanjanje
prepreka u uenju, koje jedino moe biti osobna djelatnost. Pedagoko muenje pretvara ljude
u plastini materijal za doktrine koje izumijevaju tehnokrati. Razaranje nae ivotne sredine
ovakvom kolom. Dokle god ne postanemo svjesni obreda kojim kola uobliuje
progresivnog potroaa (glavno sredstvo privrede) mi neemo biti kadri da se oslobodimo ini
te privrede i uobliimo novu.
SPEKTAR USTANOVA
Budunost vie zavisi od naeg izbora ustanova koje podravaju ivot akcije negoli
razraivanja novih ideologija i tehnologija. Potreban nam je niz mjerila za prepoznavanje
ustanova koje podravaju osobni razvoj.
1) Manipulativne ustanove- desna strana spektra. Tu se nalaze najutjecajnije moderne
ustanove. Drutvene agencije koje su specijalizirane za manipuliranje muterijama. Te
ustanove ulijevaju muterijama razornu samosvijest psihotika, prestarjele osobe ili
naputenog djeteta. Muterija postaje rtva oglaavanja, agresije, zatoenja
Ubjeuju potroaa da ne mogu ivjeti bez proizvoda koje im prua ustanova.
Osujeuju alternativne naine za postizanje rezultata i trae prinudno ponavljanje
upotrebe. Izobilje stvari. Usmjerena na tvorenje
2) Drueljubive ustanove-ustanove koje tu spadaju su skromnije i manje uoljive, lijeva
strana spektra. Omoguuju muterijama da ih spontano koriste. Postoje zato da se
koriste a ne da bi neto proizvele. Muterija je ovdje slobodni inilac. Sloboda
njihovog koritenja. Usmjerena na delanje (djelovanje?) Snaga akcije nadjaava
proizvodnju
LANE KOMUNALNE SLUBE
Komunalne slube postoje radi meusobnog openja ljudi; drumovi poput drugih ustanova
desnice postoje radi jednog proizvoda. Prenoenje moderne ustanove u nacije koje se
razvijaju presudna je provjera njene kvalitete.
Moderna tehnologija koja se prenosi u siromane zemlje sainjava tri velike kategorije:
artikle, tvornice za njihovu proizvodnju i uslune ustanove koje slue za pretvaranje ljudi u
moderne proizvoae i potroae. Diplomirani studenti proizvedeni u kolama stvaraju
potranju za drugim upadljivim komunalnim slubama (npr moderne bolnice i aerodromi).
kola je napodmuklija lana komunalna sluba. kole stvaraju potranju itavog niza
modernih ustanova koje se tiskaju na desnom kraju spektra.
KOLE KAO LANE KOMUNALNE SLUBE
Na prvi pogled poput putova ostvaruju utisak da su podjednako otvorene za sve. Otvorene su
samo za one koji redovno obnavljaju svoje akreditive. kole izopavaju prirodnu sklonost
razvoju i uenju u zahtjevu za podukom. Smjetene se u blizine krajnje toke ustanovnog
spektra gdje je mjesti pravim ludnicama. Dovodi mnoge do duhovnog samoubojstva jer
prisiljava ljude na odricanje od odgovornosti za vlastiti razvoj. Povlateni studenti jau na
grbai itavog drutva koje za njih plaa. Bitna drutvena promjena mora poi od promjene
svijesti o ustanovama. Danas su sve kole obvezne trajne i konkurentski nastrojene. Svi ti
ustanovni procesi tee grupiranju na manipulativnom kraju spektra. Posljedica svjetskih
birokracija. Birokracijama na desnoj strani tehnologija daje sve veu mo.
Obnavljanje obrazovanja. Jesmo li spremni na ulaganje tehnolokog znanja u rast
drueljubivih ustanova?
IRACIONALNE DJELATNOSTI
Treba razmotriti samu ideju javnog propisivanja uenja a ne metode koje se koriste za njeno
nametanje. Pokret za osnivanje slobodnih kola prikazuje uitelja u ulozi razornog autoriteta.
Obavezno uenje ne moe biti liberalni poduhvat. Pokret za osnivanje slobodnih kola
primamljuje nekonvencionalne prosvjetne radnike ali zato da bi podupreo konvencionalnu
ideologiju kolovanja. kole su zatoenici drutvenog nadzora s jedne i slobodne suradnje, a
druge strane stavljajui oboje u slubu ''valjanog drutva'' shvaenog u smislu veoma
oragnizirane korporativne strukture koja glatko funkcionira. Djeca su postala prirodno
bogatstvo koje treba uobliiti u kolama i ubaciti u industrijsku mainu. Rasprostranjeno je
vjerovanje da je ponaanje steeno pod nadzorom pedagoga od naroite vrijednosti za uenika
i drutvo. Taksonomija obrazovnih ciljeva je suvisla za autore naunih ideala. Zasad korjenito
rakolovavanje drutva je jo uvijek program bez stranke. Obrazovanje se zsmilja kao
rezultat jednog ustanovnog procesa kojim upravlja prosvjetni radnik. Ono gomila naune
dokaze u prilog daljnjoj proizvodnji obrazovnih paketa i njihovom smrtonosnije tonom
isporuivanju pojedinanom potroau. Obrazovna revolucija zavisi od preokreta u dva
pravca: od nove orijentacije na istraivanje i novog poimanja obrazovnog stila kontrakulture
koja se raa. Tehnoloki rast se brka sa tehnolokom kontrolom. Sloboda se svodi na
odabiranje zapakovanih artikala. Nae dananje obrazovne ustanove slue ciljevima
nastavnika. Potrebne su nam one relacione strukture koje e svakom ovjeku dati mogunost
za samoodreivanje na osnovu vlastitog uenja i doprinosa tuem uenju.
MREE ZA UENJE
Alternativa zavisnom odnosu prema koli je stvaranje jednog novog stila obrazovnog
povezivanja ovjeka i njegove sredine. Za njegovanje tog stila nuno je istovremeno
mijenjanje stavova prema odrastanju, postojeih orua za uenje, te kvaliteta i strukture
svakodnevnog ivota. Autor eli pokazati na mogunost onog to je obrnuto u koli:
oslanjanja na samomotivirano uenje nasuprot upoljavanju nastavnika koji potkupljuju ili
primoravaju aka da nae vremena i volje za uenje; mogunost obezbeivanja ueniku svih
novih veza sa svijetom nasuprot daljem ulivanju aku svih obrazovnih programa preko
nastavnika. Razmotrit e ope odlike kojima se kolovanje razlikuje od uenja i ukratko
opisati etiri glavne kategorije obrazovnih ustanova.
ZAMJERKA: KOME SU NAMIJENJENI MOSTOVI ZA NEDOIN?
Ako smo u stanju izmijeniti stil politikog rukovoenja, i kolski sistem e se izmijeniti.
Obrazovne ustanove koje e predloiti namijenjene su jo nepostojeem drutvu. kole vie
ne zavise od ideologije koju propovijeda neka drava ili trina organizacija. kolski sistem
svugdje posjeduje istu strukturu, i svugdje njegov skriveni nastavni program ima dejstvo.
Potroa je uvijek izloen oblikujuem uticaju ovog programa. Taj skriveni nastavni program
uvodi graanina u mit da je birokracija dobroudna te da e vea proizvodnja omoguiti bolji
ivot. Nain proizvodnje i metoda drutvene kontrole k je istovjetna svuda u svijetu. Politiki
program u koje se ne priznaje potreba za rakolovavanjem nije revolucionaran; on je
demagoki jer trai ponavljanje istog.
OPE ODLIKE NOVIH USTANOVA ZA FORMALNO OBRAZOVANJE
Mora imati tri cilja:
1. Svima koji ele uiti treba omoguiti pristup raspoloivim sredstvima u svako doba
ivota
2. Sve one to ele da nekome prenesu znanje ovlastiti da nau ljude koji ele da ga
steknu
3. Svima koji ele da pred javnosti iznesu kakvo sporno putanje pruiti povoljnu priliku
za iznoenje svog stava
Uenike ne bi trebalo prisiljavati da se podvrgnu obaveznom nastavnom programu, nema
diskriminacije putem diplome. Nove ustanove trebaju biti kanali koji bi ueniku bili dostupni
bez akreditivnog pisma-javni prostori na kojima bi se mogao sastajati s vrnjacima ili
starijima izvan njegova neposrednog vidokruga.
Potrebne su nam nove mree, lako dostupne publici i namjenjene irenju ravnopravnih
povoljnih prilika za uenje i pouavanje. Ta magnetofonska mrea bi se razlikovala od
dananje televizijske mree jer bi pruala priliku za slobodno izraavanje. Tehnologija moe
ii u prilog nezavisnosti i uenju ili pak birokraciji i nastavi.
ETIRI MREE
Pri planiranju novih obrazovnih ustanova treba se krenuti od pitanja s kakvim bi stvarima i
ljudima uenici mogli poeljeti da dou u dodir radi uenja. U dobrom obrazovnom sistemu
stvari trebaju biti dostupne im to uenik zatrai.
4 prilaza koja otvaraju pristup svakoj obrazovnoj mogunosti za odreivanje i postizanje
vlastitih ciljeva:
1. Slube za upuivanje na obrazovne predmete- namijenjene olakavanju pristupa
stvarima. Stvari pruaju osnovne mogunosti za uenje. Danas je u sreditu panje
razlika u pristupu stvarima bogate i siromane djece, nemaju jednake prilike za uenje.
Jednostavne obrazovne predmete industrija znanja je zapakovala u skupocjene omote.
kola uklanja stvari iz svakodnevne uporabe time to ih etiketira kao obrazovna orua.
Rakolovavanje: Opa fizika sredina treba postati pristupana. kolski sportovi su
unitili veselje sporta jer slue naglaavanju konkurentskog obiljeja kole. Obrazovne
igre- oblik pronicanja u formalne sisteme. Usporedno s nedodirljivou nastavnog
orua ide nepristupanost modernih starudija. Nepristupanost je postala odlika i
javnih mjesta u modernom gradu, veinom zabranjeno djeci zbog toga to je privatno.
Kada kole i nastavnici ne bi vie odreivali ciljeve uenja, trite za uenike postalo
bi mnogo raznovrsnije. Mogle bi se otvarati radionice, knjinice, labaratoriji i
prostorije za igru. Financiranje jedne pree ''predmeta za uenje''- zajednica bi mogla
odrediti max budet da svi dijelovi mree budu u razumno vrijeme otvoreni svim
posjetiocima. Ili bi mogla rijeiti da graanima izda ograniena ovlaenja u skladu s
njihovom starou da bi im se omoguio pristup materijalima koji su skupocjen i
rijetki, dok bi jednostavniji materijali bili dostupni svima. kole su se opravdavale kao
sredstvo za zatitu mladei. Novac koji se danas u kapitalistikim zemljama troi na
reklamu trebao bi biti upotrebljen u obrazovanju. Zahvaljujui birokraciji i
organizaciji, nauka se danas nalazi van dosega javnosti.
2. Burze vjetina-omoguuju ljudima da navedu stvari u emu su spretni. Uitelji
vjetina i predmeti potrebi su za izuavanje neke vjetine ne spadaju u istu klasu
sredstava. Parnjaci polaze od zajednikih interesa, sastaju se da bi uvjebali neku
sposobnost. Uitelji vjetina- pravo prenoenja neke vjetine podrazumijeva susret
onog tko tu vjetinu poznaje i onog ko je ne poznaje a rad je izuiti je. Treba se lako
doi do ljudi koji posjeduju rijetke vjetine. Javnost je indoktrinirana vjerovanjem da
su vjetine vrijedne i pouzdane jedino ako je njihovo poznavanje ishod formalnog
kolovanja. Da bi dolo do dostupnosti djelotvorne razmjene vjetina, potrebni su
zakoni koji e uopiti akademsku slobodu. Prvi nain da se drutvena sredstva ponu
usmjeravati na nastavnika bez uvjerenja: poustanovljivanje razmjene vjetina
stvaranjem centra za njihovo besplatno izuavanje koji bi bili pristupani publici.
Drugi pristup: Dodjeljivanje obrazovnog novca izvjesnim skupunama stanovnitva
koji bi vaio kao sredstvo plaanja za pohaanje centara vjetina, gdje bi druge
muterije morale plaati usluge po komercijalnim cijenama. Mnogo radikalniji pristup
predstavljalo bi stvaranje jedne ''banke'' za razmjenu vjetina. Svaki graanin bi dobio
osnovni kredit pomou kojih bi mogao ovladati bitnim vjetinama. Za slobodu jedne
sveope razmjene vjetina moraju jamiti zakoni koji doputaju diskriminaciju samo
na osnovu testiranih vjetina, a ne na osnovu obrazovnog pedigrea.
3. Zdruivanje parnjaka-namijenjena mrea ljudima da opiu to bi htjeli uiti u nadi da
e nai partnera za svoje istraivanje. U koli su parnjake skupine ustrojene prema
nastavnikim ciljevima. kola prua djeci priliku da upozna nove prijatelje, ali ih
biraju iz skupine iji su lanovi. Dobre kole pokuavaju razotkriti zajednike interese
uenika koji sluaju isti program. Za razliku od zdruivanja parnjaka, prenoenje
vjetina ne koristi objema stranama. Za rad jedne mjenjanice vjetina potrebi su
valuta, krediti ili drugi opipljivi podsticaji ega kod parnjaka nema. Mree
udruivanja parnjaka funkcionirao bi tako to bi korisnik naveo svoje ime i adresu,
dajui opis djelatnosti koju trai parnjaka. Zatim bi mu u raunalo bili pronaeno ljudi.
Za olakavanje: dodatno oglaavanje u novinama i oglasima. Rakolovati znai ukinuti
mo jedne osobe da primora drugu na prisustvovanje kakvom skupu. Znai priznati
svakome bez obzira na godine i spol pravo na sazivanje skupa. Udruivanje parnjaka
treba biti poticaj obnovi lokalnog ivota u gradovima iz kojih ovaj danas nestaje.
Udruivanje parnjaka u gradu moglo bi biti prvi korak u pravcu okonanja zavisnosti
graanstva od birokratskih gradskih slubi. Ono bi predstavljalo neophodan korak u
pravcu iznalaenja novih sredstava za zadobijanje povjerenja javnosti.
4. Slube za upuivanje na letee prosvjetne radnike- ljudi ija imena mogu biti uvrtena
u nekakav imenik. Oni bi se mogli odabrati na osnovu anketiranja ili konzultacija
njihovih ranijih muterija. Rakolovanje treba poveati traganje za ljudima praktine
mudrosti spremnim da potpomognu novajliju u njegovoj obrazovnoj pustolovini.
3 vrste posebne obrazovne strunosti: prva se tie stvaranja i rada onih obrazovnih
mjenjanica ili mrea koje su ovdje naznaene, druga na upuivanje uenika i roditelja
na koritenje tih mrea, a trea na preuzimanje uloge primus inter pares prilikom
tegobnih intelektualnih putovanja u cilju istraivanja.
Ova nezavisna obrazovna profesija bi iskljuivala mnoge kojima kole daju
kvalifikaciju. Rukovanje mreama za uenje iziskivalo bi neka umijea i stavove koji
se danas oekuju od osoblja kakvog muzeja, biblioteke, agencije za zapoljavanje
rukovodeeg kadra ili od efa sale u hotelu. Kada bi se uvele opisane mree svaki
uenik bi slobodno iao svojim obrazovnim putem. Pedagog bi pomogao ueniku da
nae put koji bi ga najbre mogao dovesti do cilja. Pedagoki savjetnik bi samtrao
sebe profesionalnim prosvjetnim radnikom. Uenik ui od njega jednu kritiku
vjetinu koja je rijetka u koli i koja se ne moe kupiti novcem. Odnos majstor uenik
ne ograniava se na intelektualnu razinu. Odlikuje se svijeu obje strane da je njihova
veza neprocjenjive vrijednosti i da na vrlo razliite naine predstavlja posljedicu za
obojicu. Moramo izgraditi drutvo u kojem e sami osobni inovi ponovno stei
vrijednost veu od one koju imaju proizvodnja stvari i manipulacija ljudima. kola
nije jedina ustanova koja izopaava profesije, to vidimo i u bolnici, sudovima,
crkvama kolski uitelji su jako slabo plaeni i sputani strogim nadzorom kojem ih
podvrgava kolski sistem. Kada kole ne bi bile obavezne, nastavnici bi predavali
samo onim uenicima koje privlai njihov stil. Ciljevi obrazovne revolucije:
Omoguiti pristup stvarima ukidanjem kontrole nad njihovim obrazovnim
vrijednostima, koju da nas vre pojedinci i ustanove
Omoguiti prenoenje vjetina zajamivanjem slobode njihovog pouavanja na
zahtjev
Omoguiti izraavanje kritikih i stvaralakih potencijala vraanjem prava
pojedincu da saziva i dri sastanke
Omoguiti pojedincu da se oslobodi obaveze na podeavanje svojih oekivanja
prema uslugama koje nudi neka ustanovljena profesija.
PONOVNO ROENJE EPIMETEJEVSKOG OVJEKA
Nada-nepokolebljivo vjerovanje u dobrotu priroda, oekivanje- oznaka za uzdavanje u
rezultate koje ovjek planira i kontrolira.
Epimetej- gledanje unazad, glup
ovjek je preuzeo odgovornost za donoenje zakona po kojima je elio ivjeti. Suvremeni
ovjek pokuava stvoriti svijet prema svojoj slici. Poto nita poeljno nije neplanirano,
gradsko dijete zakljuuje da emo biti u stanju da za svaku nau potrebu smislimo ustanovu
koja e je zadovoljiti. Ono gotovo da uzima da je vrijednost proizvod procesa. ovjek koji
zna da se proizvodi sve ono to se trai, ubrzo e oekivati da se trai sve ono to se
proizvodi. Svijet iji zahtjevi samo rastu nije samo zao, o njemu moemo govoriti kao o
paklu. kola je postala planirani proces koji ovjeka oprema oruima za ivot u jednom
planiranom svijetu, postala je glavno ovjekovo orue za hvatanje u vlastitu klopku. Razlog
stanja dananjeg svijeta je ljudsko planiranje. kola je postala oglasna agencija koja nas
nagoni na vjerovanje da nam je drutvo potrebno onakvo kakvo je. Etos nezasitnosti nalazi se
u korjenu fizike pljake, druptvene polarizacije i psiholoke pasivnosti. Vrijednost ovjeka
se mejeri njegovom sposobnou za potronju i smanjivanje vrijednosti te ustanovne
proizvodnje pa otud stvaranje jo vee potranje. ovjek je postao idol svojih rukotvorina.
Zagaivanje zemlje je posljedica krivotvorenja ovjekove predstave o samom sebi.
Uspostavljanje nove ravnotee zavisi od razustanovljenja vrijednosti. Epimetej se oenio za
Pandoru, a sin od Prometeja se spasio od potopa zahvaljujui pandorinom sinu.