 Glavna svrha obrazovanja je promicanje dobrobiti pojedinca, a samo

neizravno i napredak društva.

 Izraz "radikalni liberalizam", primijenjen na teoriju obrazovanja, odnosi se

na kritičke, nemarksističke analize obrazovnog procesa i institucija
koji ograničavaju taj proces.

 Predstavnici radikalno liberalne perspektive: Ivana Illich, Paulo Freire i

John Dewey
Šest osnovnih elemenata:

 pluralizam,
 razvojni individualizam,
 solidarnost,
 egalitarizam,
 participativna demokracija.
 socijalna transformacija.
 My Pedagogic Creed (1897)
 The School and Society(1899)
 Democracy and Education: An Introduction to the Philosophy of
Education (1916)
 Experience and Education (1938)
 Analizira ulogu države i vlasti u obrazovanju.

 Oni u čijim je rukama politička moć diktiraju društvene odnose,

prihvatljive obrasce ponašanja, obrazovne sadržaje i vrijednosti koje
obrazovni sustav prenosi.

 Liberalno demokratsko društvo (koje Dewey smatra najprikladnijim) treba

se zalagati za obrazovanje koje će buditi interes pojedinaca za napretkom,
društvenim procesima, odnosima i promjenama.

 Obrazovanost građana utječe na njihov odabir buduće vlade.

 Demokratska društva obilježava izraženi individualizam pa bi i cilj

odgoja i obrazovanja u demokratskom društvu trebao biti razvijanje
potencijala svakog pojedinca.
Preuzeto s mrežne stranice: https://longviewoneducation.org/are-we-robbing-students-of-tomorrow/
 Škola= oblik društvenog života

 Ciljevi obrazovanja: individualni i društveni razvoj.

 Problem: nepovezanost između obrazovnih sadržaja u školama i životnog iskustva

učenika.

 Škola proizvodi “oštroumne učenjake ili samožive stručnjake”.

 Dewey se zalaže za uvođenje modernijih nastavnih metoda jer tradicionalni oblici

nastave nisu spojivi sa stvarnim životnim iskustvima učenika.

 Učenici najbolje uče čineći, a ne slušajući.

 Zalaže se za prakticiranje eksperimentalne metode jer su opažanja i rezultati

eksperimenta primjenjivi u predviđanju sličnih situacija u budućnosti. Eksperiment
ima veliku vrijednost i u obrazovanju i proveravanju ideja u području društvene i
moralne problematike.

 "Da bi bile u punoj meri efikasne škole treba da pruže više mogućnosti za zajedničke
delatnosti u kojima bi vaspitanici učestvovali tako da mogu da shvate društveni smisao
svojih sposobnosti, materijala i oruđa koja koriste."
 http://allthatspam.blogspot.com/2014/1
http://allthatspam.blogspot.com/2014/1
1/test-i-can-take-tests.html1/test-i-can-
take-tests.html

Preuzeto s mrežne stranice: http://allthatspam.blogspot.com/2014/11/test-i-can-take-tests.html

 Deschooling Society (1971)

 Zagovara radikalnu promjenu obrazovanja tj. ukidanje tradicionalnog

oblika školovanja.

 Alternativa: razmjena vještina i mreže učenja.

 Smatra se da je znanje "produkt mudrih" glava, a jedino škole mogu
"izgraditi" osobu.

 Samouki=neznalice (diskriminirani)

 Učenici brkaju nastavu s učenjem, napredovanje pomoću ocjena sa

školovanjem, diplomu s vještinom i znanjem, tečno izražavanje sa
sposobnošću kazivanja nečeg novog.

 Učenici brkaju proces i suštinu.

 Školovanje u institucijama =proizvodnja i prodaja znanja

 Škole ograničavaju slobodu pojedinca previše. Illich nije protiv škola i bolnica
kao takvih, ali "kada se dostigne određeni prag institucionalizacije, škole čine
ljude glupima, a bolnice ih čine bolesnima".
 Državne agencije, škole, bolnice, sirotišta, domovi za starije, zatvori.

 Cilj im je uvjeriti potrošače da ne mogu živjeti bez proizvoda koje one

pružaju.

Prijateljske institucije:

 Pošta, transportni sustav, podzemna željeznica, vodovod, parkovi,

šetališta, tržnice.

 Spontano korištenje; ne izjednačavaju zadovoljenje potreba korisnika s

potrošnjom.
 Škole odgajaju konformističke građane kojima se lako manipulira i
maloumne potrošače.

 "Za svaku sljedeću razinu škole odabiru one koji su se u najranijim fazama
igre pokazali dobrim materijalom za etablirani poredak."

 Obrazovanje=vrijedna robu koju treba konzumirati u što većim

količinama.

 Konzumiranje dobara i usluga postaje samo po sebi cilj.

 Škole=reproduktivni organ potrošačkog društva

 "škola je postala svetska religija jednog modernizovanog proletarijata,
zalud obećavajući izbavljenje ubogima tehnološkog doba. Nju je
prihvatila nacionalna država, koja sve građane vrbuje u nastavni program
podeljen na razrede radi sticanja jedne diplome za drugom na način koji
nije nesličan ranijim obredima posvećivanja i svešteničkim
unapređenjima."
Pedagogy of the Opressed (1968)

Učitelji=tlačitelji

Učenici=potlačeni (svijest potlačenog i svijest tlačitelja)

Tlačitelji u svemu vide potencijalni objekt dominacije (zemlja, imovina,

vrijeme itd.)

Rijetki su seljaci koji, došavši na poziciju nadzornika, ne ugnjetavaju svoje

nekadašnje kolege više od vlasnika.

Rješenje: odvajanje tlačiteljske svijesti od potlačene osobe i transformacija te

svijesti.
 "Svaka situacija u kojoj 'A' objektivno iskorištava 'B' ili sprečava 'B' da
traga za osviještenim samopotvrđivanjem oblik je ugnjetavanja. Takva je
situacija sama po sebi nasilje, čak i kad je zaslađena lažnom
velikodušnošću, jer se upleće u ontologijsku i povijesnu vokaciju
pojedinca da postane potpuno ljudsko biće."
Bankarski koncept obrazovanja
• Učitelj posjeduje znanje.

• Učenici su prazne "posude" koje učitelj puni znanjem.

• Dobrim učiteljem smatra se onaj koji više napuni posudu.

• Sadržaj ostaje apstraktan učeniku, nepovezan sa svijetom i životnim iskustvom

učenika.

• Učenici (potlačeni) su neznalice i naivci .

• Tretira ih se kao objekte.

Preuzeto s mrežne stranice: https://www.cameronwills.net/web-log/forget-john-galt-who-is-paulo-freire
 Ako potlačeni shvate da tlačitelja nose u sebi mogu pridonijeti stvaranju
pedagogije oslobođenja koja je moguća samo uz preobrazbu
dehumanizirane stvarnosti .

 "Da bi se postigla humanizacija, što pretpostavlja uklanjanje

dehumanizirajućeg obespravljivanja, apsolutno je nužno premostiti
granične situacije u kojima su ljudi svedeni na stvari.“

 "Učitelj više nije samo onaj koji podučava, već i sam uči u dijalogu s
učenikom, koji također uči i podučava. I jedan i drugi postaju odgovorni
za proces ukojem svi rastu."

 Novi odnos: učitelj/učenik s učenicima/učiteljima

 Sustav obrazovanja u kapitalizmu, gledan iz radikalno liberalne
perspektive, uljuljava učenike u lažni osjećaj slobode i prikriva društvene
snage koje utječu na oblik i sadržaj kurikuluma.

 Nameće pogrešan dojam da se suvremeni kapitalizam oblikuje i održava

konsenzusom.

 Obrazovanje je postalo sredstvo za život, a ne sam život; ono fragmentira,

dijeli i prekida krug ljudskih odnosa, stvarajući umjesto njega društvo
temeljeno na natjecateljskom individualizmu.
Radikalno liberalni teoretičari
 Pripisuju probleme suvremenog obrazovanja komercijalizaciji društvenih
vrijednosti i dehumanizaciji kao posjedici industrijalizacije.
 Krizu obrazovanja smatraju odrazom šire krize zapadne kulture.

Marksistički orijentirani kritičari obrazovanja

 Uočavaju slične probleme u obrazovanju, ali smatraju da oni nisu
posljedica industrijalizacije ili krize zapadne kulture, već je, prema
marksistima, korijen problema u načinu na koji se proizvodnja odvija u
kapitalizmu (eksploatacija).
 Radikalni liberali više zagovaraju društvenu preobrazbu kroz proces
osvješćivanja pojedinaca. To ih navodi da naglašavaju ulogu obrazovanja u
društvenim promjenama. S druge strane, marksisti kao srž problema vide
kapitalistički način proizvodnje i smatraju da obrazovne alternative nisu
moguće bez fundamentalnih ekonomskih alternativa.
 Imaju tendenciju zanemarivanja nejednakosti koje postoje u
društvu, a koje ostvarenje liberalnih ideala čine nemogućim
bez velikih društvenih promjena.
Kritička pedagogija (na čiji su razvoj veliki utjecaj imali Dewey, Freire i Illich)

Kritička pedagogija fokusirana je na kritike odgojno-obrazovnog sustava za koji

smatra da ima funkciju reproduciranja postojećih društvenih odnosa i očuvanje
postojećih kapitalističkih odnosa produkcije. Apple (2014) navodi najvažnije zadatke
kritičke pedagogije:

 Obrazovanje se treba boriti za razotkrivanje vlastitih veza s eksploatacijom i

dominacijom u širem društvenom okruženju;

 Trenutnu stvarnost treba kritički preispitati unutar političkog okvira koji zagovara
progresivne i protuhegemonijske koncepcije;

 Uz pomoć kritičkog istraživanja treba preispitati nejednake odnose moći među

društvenim grupama.

 Elitno obrazovanje treba služiti progresivnim društvenim potrebama.

 Kritički pedagog nasljeđuje progresivnu i radikalnu pedagogiju koja se služi
kritičkim pristupom i dubinskim analizama;

 U cilju razvoja kritičkog mišljenja i dubinske analize potrebno je usvajati

novinske i medijske vještine, akademske popularne vještine i sposobnosti
obraćanja različitoj publici;

 Kritički pedagog ujedno je istraživač i aktivni član društva koji se trajno bori
protiv svih vrsta nejednakosti;

 Svaki kritički znanstvenik treba iskoristiti svoj položaj i otvoriti prostor za

pojedince, grupe i programe koji nisu u dominantnom položaju i to ne mogu
učiniti sami.
 Dewey, D. (1970.) Vaspitanje i demokratija. Uvod u filosofiju vaspitanja. Cetinje:
Obod.
 Foley, J. A., Morris, D., Gounari, P. i Agostinone-Wilson, F. (2015). Critical
Education, Critical Pedagogies, Marxist Education in the United States. Journal
for Critical Education Policy Studies, 13, 110-144.
 Freire, P., (2002). Pedagogija obespravljenih, Zagreb: ODRAZ- Održivi razvoj
zajednice.
 Haralambos, M. i Holborn, M (2002). Sociologija: teme i perspektive. Zagreb:
Golden Marketing.
 Ilich, I. (1980). Dole škole. Beograd: beogradski izdavačko-grafički zavod.
 Lichtenstein P. M. (1985). Radical Liberalism and Radical Education: A Synthesis
and Critical Evaluation of Illich, Freire, and Dewey. The American Journal of
Economics and Sociology, 1 (44), 39-53.
 Pavičić Vukičević, J. (2014). Can education change society? Michael W. Apple.
(prikaz knjige). Pedagogijska istraživanja, 11 (2), 294 – 299.
 Vrcelj, S. i Mušanović M. (2013). Suvremenos teorije Ivana Illicha. Jahr, 4(8),
681-694.