LIBERALNA PERSPEKTIVA OBRAZOVANJA

Tina Mlikoti i Jelena Delalija

LIBERALIZAM
politike ideje kojima se zalae za dravno ureenje cilj :to vea SLOBODA POJEDINCA postignuta kroz DEMOKRATSKI PROCES pod zatitom PRAVNE DRAVE

liberalizam:otvaranje novim idejama i drutvenom eksperimentiranjukonzervativizam: potujivanje tradicionalnih principa

najee se dijeli na 1. ekonomski ( zalaganje za TO MANJE DRAVNE INTERVENCIJE u ekonomiji) i 2. socijalni liberalizam ( nezadiranje drave u privatni ivot pojedinca)

 EKONOMSKI LIBERALIZAM: individualna prava vlasnitva utemeljena ugovorom

slobodni ekonomski sustav bez dravnih uplitanja

slobodno trite slobodno kretanje kapitala, rada i ljudi bez obzira na granice

minimalna ili nikakva uplitnja vlade u ekonomiju

SOCIJALNI LIBERALIZAM:
nastao pod utjecajem utilitarizma u 19. st.( J.Dewey) pojedinci i dalje kao temelj drutva

uspjeh ovisi o obrazovanju i ekonomiji isticanje pozitivnog aspekta liberalnih prava sve kulturne ustanove trebaju imati odreeni novani poticaj Drava: osiguranje egzistencijalnog minimuma

LIBERALNO GLEDITE - OBRAZOVANJE

Glavna funkcija obrazovanja je promicanje blagostanja pojedinca i tek neizravni napredak drutva. Potie osobni razvoj i samoispunjenje, a besplatnim kolovanjem svakom se prua jednaka mogunost.

Obrazovanje poiva na meritokratskim naelima te postoji vrsta veza izmeu obrazovnih kvalifikacija i personalnog statusa.
Ekspanzija obrazovanja smanjit e drutvene nejednakosti .

J. DEWEY OBRAZOVANJE I LJUDSKI POTENCIJAL

Posao obrazovanja je poticati pojedince da razviju svoj puni potencijal, posebice intelektualni, kao ljudska bia. Kritizirao mahaniko uenje injenica u koli; treba uiti na iskustvu- inei a ne sluajui; zalae se za napredne metode pouavanja. Obrazovni sustav je kljuan dio uspjene demokracije. Predlae obrazovni sustav koji potie slobodnu kritiku misao, fleksibilnost i toleranciju te jednakost meu ljudima
KRITIKA: prevelika sloboda, nedovoljna disciplina; zbog nejednakosti u drutvu ova stajalita ne mogu se provesti bez velikih drutvenih promjena

I. ILLICH DOLJE KOLE

-

Razlikuje se od obinog liberalnog pristupa, zagovara radikalnije promjene obrazovnog sustava

Formalno kolovanje nepotrebno , tetno za drutvo Obrazovanje je iskustvo pri kojem pojedinci istrauju, stvaraju, prosuuju i rasuuju

kole smatra represivnim ustanovama koje gue matu i kreativnost, prihvaaju interese monih (indoktriniraju uenike), zaglupljuju uenike i nameu konformizam.
SKRIVENI PROGRAM: UENICI MOGU MALO ILI NIMALO UTJECATI NA ONO KAKO I TO UE, POUAVA IH AUTORITARNI NASTAVNI REIM kola ima pravila i oni koji ima se pokoravaju prelaze u vie razine obrazovnog sustava

Uenik izlazi iz obrazovnog sustava s nizom kvalifikacija - Ilich to odbacuje

I. ILLICH (2)
Smatra da je ukidanje kole put za ovjekovo osloboenje Nudi dvije glavne alternative: za obrtnike razmjenu vjetina , a za intelektualan rad samostalno okupljanje ljudi sa slinim interesima u zajednice koje on naziva mreama za uenje

Zakljuuje da e ukidanje kola unititi potroako drutvo, te dovesti do stvaranja drutva u kojem ovjek uistinu moe biti osloboen i ispunjen.

 LIBERALNA PERSPEKTIVA I OBRAZOVNE POLITIKE liberali: obrazovanje e pomoi smanjenju nejednakosti Lyndon B. Jonson u obrazovanju vidio rjeenje odreenih drutvenih problema osmiljeni programi kolovanja za neprivilegirane.

1960-ih i 70-ih-V.Britanija- jak pokret prema obrazovanju usmjerenom na DIJETE;

pokret temeljen na libaralnim naelima svako dijete je JEDINSTVENO; obrazovanje njeguje sposobnosti svakoga od njih ----negativa reakcija nastavnika-trajk

- novi vokacionalizam 1980-ih i 90-ih

EVALUACIJA
Liberalna stajalita zanemaruju nejednakosti u drutvu te se liberalne ideje ne mogu provesti bez veih drutvenih promjena. (marksisti i desniari) Problem nije u kolskom sustavu, nego u funkcioniranju gospodarskog sustava (B&G Illich)