UNIVERZITET U TUZLI

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Odsjek:Poremeaji u ponaanju

Historija specijalne edukacije

(SEMINARSKI RAD)

Dr.Sc.Alma Dizdarevi

Aljuki Senad III-33/15-p

UVOD
Historija specijalne edukacije je tema mog seminarskog rada.U seminarskom radu u prikazati
historijski razvoj specijalne edukacije.Drutveni odnos prema osobama sa posebnim potrebama u
sistemu obrazovanja, te put od segregacije do integracije
Cilj seminarskog je da uvidimo razlike izmeu dananjeg stanja u odnosu na historiju specijalne
edukacije.

GLAVNI DIO

Drutveno povijesnim razvojem mijenjao se i odnos drutva prema osobama sa posebnim

potrebama.Razliita drutva ,kroz razliite vremenske periode su na svojstven nain i specifian
nain postupale sa osobama s posebnim potrebama.
Djeca sa posebnim potrebama doivljaju diskriminaciju na svim podrujima ivota ,a posebno u
obrazovanju.Dugo se vjerovalo da ova djeca ne mogu uiti zajedno sa drugom djecom, tako da je
sve do polovine prolog stoljea prevladavao iskljuivo segregacijski pristup djeci sa posebnim
potrebama , gdje je izgraen model njihova izdvajanja u posebne i zatiene odgojne obrazovne
uvjete.Na taj nain razvijen je itav sistem specijalnih kola i niz drugih razliitih specijaliziranih
ustanova za prihvat djece sa razliitim vrstama tekoa.Ovaj oblik odgoja i obrazovanja naziva
se segregacijskim oblikom.
Segregacija je bila zakonski regulisana,sprovodila tokom obrazovanja,kao i cijelog kasnijeg
ivota ovih osoba, pri emu su dominatnu ulogu imali strunjaci iz podruja zdravstva,socijalne
zatite i specijalnog kolstva(Rickel 2004).Ovaj model nije mogao zadovoljiti sve osobe koje su
bile ukljuene , nego je sluio samo odreenom broju djece.Prvi organizacijski aranmani za
djecu sa posebnim potrebama u Americi bili su preuzeti od europskih domova osnovanih sa
svrhom da osiguraju mjere koje se odnose na zatitu i brigu ovih osoba od vanjskog
svijeta(Halvorsen i Sailor 1990).Ove institucije za djecu sa tekoama razliitog tipa bile su
osnovane od pojedinaca ili huminitarnih organizacija i kreirane su samo za neka oteenja da bi
kasnije bile zakonski podrane od strane vlade i dravnih organa.Bile su dizajnirane na nain da
se fokusiraju na moralni odgoj i trening radnih vjetna djece i odraslih(Oliphant,2006).Sve ovo
zahtjevalo je velike promjene , kako u specijalnom tako i u redovnom obrazovanju.
U svijetu se sada uvodi novi oblik edukacije koji se naziva integracija.Osnovno obiljeje

ovakvog sustava odgoja i obrazovanja jeste da on postaje fleksibilniji , te da smanjuje jaz izmeu
specijalnog i redovnog sustava obrazovanja , s tendencijom da on u svim segmentima,gdje je to
objektivno mogue,preraste u jedinstven sustav odgoja i obrazovanja namijenjen cjelokupnoj
populaciji.Uz integraciju se javlja jo jedan koncept,koncept inkluzije.I dok se integracija
uglavnom vidi kao pitanje invalidnosti i posebnih potreba, se inkluzivnoj edukaciji se daje vei
znaaj u smislu osiguranja jednakih mogunosti onima koji su marginalizirani kroz adekvatni
nivo podrke(Evans i Lunt 2002).Ona podrazumijeva potpuno izjednaavanje prava svih osoba s
pravima prosjene populacije , zahtijevajui njihovo sve obuhvatno ukljuivanje u
drutvo(Forest 1993) i vidi se kao borba za drutvenu i politiku opravdanost ukljuivanja djece
sa posebnim potrebama u redovne kole , gdje se razlike priznaju i potuju uz cjelokupnu
reformu kole i uitelja(Allan ,2003;Bauman 2004)

ZAKLJUAK:
Moemo uvidjeti da se vremenom mijenjao poloaj osoba sa tekoama u razvoju,ali ipak bez
obzira u kojem vijeku ivimo i koliko god napredovala tehnologija ,medicina i nauka,ljudsko
razmiljanje i predrasude ostaju u jednom te istom mjestu i ne dozvoljavaju da proire svoje
vidike i da marginalizacija prema osobama sa tekoama u razvoju bude zaboravljena u
potpunosti.Nada je ono to nas dri u ivotu,nada prema boljem ivotu za sve i nada za
ukidanjem predrasuda i sterotipa prema ovim osobama.

LITERATURA:

1.Dizdarevi Alma (2013) : Specijalna edukacija djece sa intelektualnim i razvojnim

potekoama:teorija ,praksa i istraivanje. Printcom d.o.o.Tuzla
2.Medina Vanti-Tanji , Milena Nikoli (2010) :Inkluzivna praksa:od segregacije
inkluzije. Off-set.Tuzla