NASILJE U OBITELJI

O nasilju nad djecom u dananje se vrijeme puno govori,a sluajevi nasilja javljaju se
u sve ranijoj dobi. Najee se odvija u odgojno-obrazovnim institucijama kao to su kole ili
vrtii,ali jednako i ne manje bitno,u obitelji.
Hrvatski pedagoko knjievni zbor definira nasilje kao uporabu sile ili prijetnje silom koja se
moe manifestirati kao izravno (fiziko) ili neizravno (psihiko) zlostavljanje.
Naalost,danas je veini djece zlostavljanje sastavni dio odrastanja.
Prema Barbari Coloroso nasilje se odvija poput tragedije sa tri lika a to su
nasilnik,promatra i rtva. Promatrajui nasilje u obitelji,rtva je dijete, nasilnici su roditelji
(ili barem jedno od njih) a promatrai su svi oni koji su svjesni zlostavljanja ali nemaju snage
reagirati,ili pak misle, da se to njih ne tie.
Roditelji djecu zlostavljaju zaputanjem ili nanoenjem fizikih ozljeda. Teko je shvatiti
razloge zbog kojih roditelji zaputaju svoju djecu ili ih fiziki zlostavljaju,no jedno je sigurno;
nasilje svakako utjee na pojedinca i stvara mogunost da i sam jednom postane nasilnik.
Zaputenim djetetom smatra se svako dijete koje ima manje od osamnaest godina i o kojem
se roditelji ili bilo koja odgovorna osoba ne brinu,ukljuujui brigu o
odgoju,njezi,prehrani (Bili,V.,J. Zlokovi (2004):Fenomen maltretiranja djece,str.19)
Djeca ne moraju nuno biti fiziki zlostavljana,da bi se posljedice vidjele. I zanemarivanje je
nasilje. Ignoriranjem, nezainteresiranou za djetetove odgojno-obrazovne potrebe ili
openito za dijete dolazi do nerazvijenog osjeaja kod djeteta za odgovornost prema drugima
ili sebi,nekulturnog ponaanja, skretanja panje na sebe i slinih metoda djeteta da dobije
panju ili prisnost osoba koje ga okruuju dok roditelji za to vrijeme esto nisu niti svjesni to
se sa njihovim djetetom dogaa.
Tjelesno zaputanje je jedan od oblika neizravnog nasilja koji obino dolazi u kombinaciji sa
drugim oblicima i esto se opravdava prezaposlenim roditeljima ili privremenom nemarnou.
Znakovi su neoprana ili neadekvatna odjea i obua,neuravnoteena prehana ili nerazvijen
osjeaj za osobnu higijenu.
Kod roditelja moemo primjetiti odreene znakove kao to su ravnodunost prema djetetovom
izgledu,ako ne brinu o djetetovim higijenskim navikama ili ih ni sami nemaju razvijene.
U sluaju gdje roditelj ivot djeteta stalno nepotrebno nadzire ili kontrolira,govorimo o
psihikom zlostavljanju, a djeca pokazuju strah od odlaska kui,nedostatak interesa za okolinu
ili otuivanje.

Izravno nasilje ili fiziko nasilje je najokrutniji oblik nasilja a podrazumijeva
udaranje,amaranje,guranje,nanoenje tjelesnih ozljeda kojekakvim predmetima kao i
oduzimanje hrane ili zatvaranje u mrane prostorije radi kazne.
Obino se ovakav oblik nasilja opravdava uvoenjem reda i discipline .
Dijete moe imati tragove razliitih modrica ili posjekotina i obino nije u mogunosti dati
suvisla objanjenja za iste.

Problem nasilja u obitelji i kolama,najraireniji je problem,a s njime se u svakodnevnoj
praksi susreu djeca jednako kao i roditelji i nastavnici.
Nasilje u bilo kojem obliku nema samo za posljedicu otean razvoj pojedinca ve i djelovanje
tog pojedinca na grupu uenika ime se krug iri. Kao ve prije spomenuto,za zlostavljano
dijete postoji mogunost da e jednoga dana biti jednako nasilan prema svojoj djeci kao to su
bili prema njemu. Time dolazimo do zakljuka da je ovo problem koji se tie cijele
populacije ,svih dobnih,rasnih,vjerskih pa ak i obrazovnih skupina.
Vjerojatno je da e imati problema sa koncentracijom u koli,nagle promjene ponaanja ili e
pokazivati nervozu u blizini odraslih.
Tee e uspostaviti komunikaciju sa uiteljima ili strunim osobama ime mu je oteano ili
ak onemogueno razvijanje socijalnih vjetina.
Mnoga zaputena ili zlostavljana djeca u obitelji nisu imala priliku savladati osnovne
socijalne vjetine pa njihova socijalizacija moe biti vrlo zbunjujua ili im je teko shvatiti da
postoje reakcije okoline koje nisu uvijek negativne. Zbog toga je vrlo vano da uitelj,struna
osoba ili promatra prepozna znakove nasilja,javi se nadlenoj ustanovi i pomogne djetetu
koje je samo nemono u takvoj situaciji. Ako je osoba svjesna nasilja nad drugom osobom ili
djetetom a svejedno odlui utjeti ili se praviti da e se neto rijeiti samo od sebe time postaje
suuesnik u tom inu. Odgovorno i moralno ponaanje bi bilo poduzeti neto jer moda ba o
nama ovisi budunost nekog djeteta ili obitelji.




LITERATURA:
1.Bili V.,Zlokovi J.(2004.):Fenomen maltretiranja djece,Zagreb:Ljevak
2.Coloroso B.(2004.):Nasilnik,rtva i promatra,Zagreb:Tiskara Millennnium
3.Hrvatski pedagoko-knjievni zbor (1999.):Agresivnost (nasilje) u koli,Zagreb