DIDAKTIKA

Vladimir Poljak
kolska knjiga 1984.
I. PREDMET I ZADACI DIDAKTIKE
II. POJAM OBRAZOVANJA
1. Znanje
2. Sposobnosti
III. OBRAZOVANJE I NASTAVA
1. Faktori nastave
2. Zadaci nastave
. Vrste nastave i nji!ova bitna obilje"ja
IV. SADRAJ OBRAZOVANJA
A) #astavni plan
1. $%bor odgojno&obra%ovni! podr'(ja) odnosno nastavni! predmeta
2. *aspored predmeta ' nastavnom plan'
. +roj tjedni! sati
B) #astavni program
1. ,pseg ili eksten%itet nastavnog programa
2. -'bina ili inten%itet nastavnog programa
. *edoslijed ili str'kt'ra nastavnog programa
4. #a%ivi pojedini! dijelova nastavnog programa
.. Promjene nastavnog plana i programa
V. STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA
VI. MATERIJALNO_TEHNIKA OSNOVA NASTAVE
1. $%vorna stvarnost
2. #astavna sredstva
. /e!ni(ka pomagala
4. /e!ni(ki 're0aji
.. #astavna te!nologija
VII. SPOZNAJNA STRANA NASTAVE
1. Promatranje
2. 1i2ljenje
. Praksa
VIII. PSIHOLOKA STRANA NASTAVE
IX. NASTAVNE METODE
1. 1etoda demonstracije
2. 1etoda prakti(ni! radova
. 1etoda crtanja
4. 1etoda Pisanja
.. 1etoda (itanja i rada na tekst'
3. 1etoda ra%govora
4. 1etoda 'smenog i%laganja
8. 1e0'sobni odnos nastavni! metoda
X. IZVOENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA
1. Pripremanje ili 'vo0enje '(enika ' nastavni rad
2. ,brada novi! nastavni! sadr"aja
1
. Vje"banje
4. Ponavljanje
.. Provjeravanje i ocjenjivanje
XI. DIDAKTIKI SISTEMI NASTAVE
1. 5e'risti(ka nastava
2. Programirana nastava
. 6g%emplarna nastava
4. Problemska nastava
.. 1entorska nastava
XII. SOCIOLOKI OBLICI NASTAVNOG RADA
1. -irektno po'(avanje 7rontalnim radom
2. Samostalan rad '(enika
XIII. ORGANIZACIJA NASTAVE
89 Vanjska organi%acija nastave
1. 1jesto i%vo0enja nastave
2. *a%red : odjeljenje : obra%ovna gr'pa
. *a%redni i predmetni nastavnici) timski rad
4. *aspored sati
+9 ;n'tra2nja organi%acija nastave
1. ,rgani%acija nastavnog sata
2. ,rgani%acija 2kolskog radnog dana
. ,rgani%acija rada ' kombiniranim odjeljenjima
4. -oma<i radovi '(enika
XIV. DIDAKTIKI PRINCIPI
1. $%vo0enje didakti(ki! principa
2. Princip %ornosti i apstraktnosti
. Princip aktivnosti i ra%voja
4. Princip sistemati(nosti i post'pnosti
.. Princip di7erencijacije i integracije
3. Princip primjerenosti i napora
4. Princip individ'ali%acije i socijali%acije
8. Princip racionali%acije i ekonomi(nosti
9. Princip !istori(nosti i s'vremenosti
XV. PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVU
1. Pripremanje %a nov' 2kolsk' godin'
2. Pripremanje ' tok' 2kolske godine
. /e!nika pripremanja
XVI. METODOLOGIJA DIDAKTIKE
1. 5istorijski prist'p problem'
2. 6mpirijski prist'p problem'
. /eorijski prist'p problem'
2
I. PREDMET I ZADACI DIDAKTIKE
*ije( didaktika gr(kog je porijekla i i%vorno %na(i po'(avanje =didasko : po'(avam)
didaskein & po'(avati9. /aj na%iv ' pedago2k' literat'r' 'vode *atke i >omenski ' 14. st.
*atke 131. godine predla"e da se kao bitna odrednica 'spje2ne nastave 'gradi vje2tina
po'(avanja. /o je bio glavni ra%log %a pre'%imanje gr(kog i%ra%a : didaskein =po'(avati9. /aj
i%ra% kasnije pre'%ima >omenski ' Velikoj didaktici 132. >omenski je pod pojmom
didaktike ' smisl' vje2tine po'(avanja ?svakoga ' svem'@ ob'!vatio obra%ovanje i odgoj) 2to
pripada pojm' pedagogije 'op<e) jer s' obra%ovanje i odgoj dvije osnovne pedago2ke
kategorije. /ime je >omenski predmet didaktike postavio vrlo 2iroko.
D!"#$%!$# &' ()#*# +'"#(,(!&' $,&# +),-.#/# ,+0' 1#$,*!%,2%! ,3)#1,/#*&#.
,tkriti %akonitosti obra%ovanja %na(i 'tvrditi one stalne '%ro(no&posljedi(ne ve%e i odnose '
proces' stjecanja obra%ovanja. /ime se nastavi ne od'%ima nje%ina odgojna strana) naprotiv
nastava ostaje jedinstveni odgojno&obra%ovni proces) '% napomen' da nje%ine odgojne
probleme pro'(ava teorija odgoja. /'ma(enja neki! didakti(ara da je didaktika teorija nastave
ne mo"e se pri!vatiti jer je nastava odgojno&obra%ovni proces) a ne samo jedno od toga) pa
bismo takvim odre0enjem predmeta didaktike bili na po%icijama >omenskog koji je didaktici
podredio cjelok'pn' pedago2k' djelatnost ' 2koli.
II. POJAM OBRAZOVANJA
,bra%ovanje ob'!va<a ' sebi %nanje i sposobnosti. ,bra%ovanost je kvaliteta li(nosti
koja je odre0ena njegovim %nanjem i sposobnostima.
1. Z*#*&'
Sistem ili logi(ki pregled .!*&'*!4# ! ('*')#5!1#4!&# o objektivnoj stvarnosti koje je
pojedinac 'svojio i trajno %adr"ao ' svojoj svijesti.
!*&'*!4' s' konkretnosti) odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje pojedinac
spo%naje perceptivnim p'tem.
G'*')#5!1#4!&' s' pojmovi) pravila) principi) metode) de7inicije) doka%i) kategorijeA.
S%-+*&'/! 1*#*&#6
1. Znanje prisje<anja
2. Znanje prepo%navanja
. Znanje reprod'kcije
4. ,perativno %nanje

.. >reativno ili stvarala(ko %nanje

2. S+,2,3*,2%!
Sposobnost je kvaliteta li(nosti koja je tako 7ormirana da 'spje2no obavlja nek'
djelatnost.
1. 2'*1,)*' !5! +')4'+%!/*' 2+,2,3*,2%! : %asnovane na sen%ornoj aktivnosti)
sposobnosti osjetilnog do"ivljavanja
2. 7#*-#5*' !5! +)#$%!.*' 2+,2,3*,2%! : temelje se na prakti(noj aktivnosti
. 2+,2,3*,2%! !1)#8#/#*&# : odnose se na govor) (itanje) pisanje) crtanje) slikanje)
matemati(ko i%ra"avanje) pjevanje) sviranje i i%ra"avanje pokretima tijela.
9. !*%'5'$%-#5*' 2+,2,3*,2%! : 7ormiraj' se na ba%i lj'dskog intelekt'alnog rada
III. OBRAZOVANJE I NASTAVA
1. :#$%,)! *#2%#/' U.'*!$
N#2%#/*!$ N#2%#/*! 2#")8#&!
2. Z#"#4! *#2%#/'
1. 7#%')!&#5*! : stjecanje %nanja : prenagla2avanje : didakti(ki materijali%am
2. ;-*$4!,*#5*! : ra%vijanje sposobnosti : prenagla2avanje : didakti(ki 7'nkcionali%am
. ,"(,&*! : 'svajanje odgojni! vrijednosti
. V)2%' *#2%#/' ! *&!<,/# 3!%*# ,3!5&'8&#
*edovna) dop'nska) prod'"na) dodatna) i%borna) 7ak'ltativna) te(ajevi odnosno
seminari) dopisna nastava ili nastava na daljin'.
IV. SADRAJ OBRAZOVANJA
Sadr"aj obra%ovanja ' nastavi propis'je se nastavnim planom i programom.
C) N#2%#/*! +5#*
#astavni plan je 2kolski dok'ment kojim se propis'jeB odgojno&obra%ovna podr'(ja
odnosno predmeti koji <e se po'(avati ' odre0enoj 2koli) redoslijed po'(avanja predmeta po
ra%redima i broj sati tjedno %a pojedini predmet.
4
1. I13,) ,"(,&*,=,3)#1,/*!< +,")-.&#> ,"*,2*, *#2%#/*!< +)'"7'%#
#astavni se predmeti biraj' na temelj' %nanstvenog sistema) %bog njegove
dinami(nosti postoje pote2ko<e ' i%bor' nastavni! predmeta. Znanost se ' nastavni predmet
didakti(ki trans7ormira s ob%irom na psi!o7i%i(ke karakteristike '(enika pojedine dobi. ; ,
odgovaraj' predmeti ' kojima je proveden ni"i st'panj di7erencijacije =npr. priroda) dr'2tvo9)
dok <e na najvi2em st'pnj' 2kolovanja odgovarati i najvi2i st'panj di7erencijacije =npr.
analiti(ka kemija9.
2. R#2+,)'" +)'"7'%# - *#2%#/*,7 +5#*-
1. 2-$4'2!/*! )#2+,)'" *#2%#/*!< +)'"7'%# : %na(i da se %a vrijeme 2kolovanja '
odre0enoj 2koli nastavni predmeti pro'(avaj' jedan %a dr'gim) tj. s'kcesivnim slijedom.
#ajprije se potp'no pro'(i jedan predmet) nakon toga se prela%i na dr'gi. /akav na(in
dominirao je do 18. st. tipi(an primjer ' srednjovjekovnim 2kolama ' '(enj' t%v. sedam
slobodni! vje2tina.
2. 2!7-5%#*! )#2+,)'" *#2%#/*!< +)'"7'%# : %na(i da se istodobno pro'(ava vi2e
predmeta
. 2+!)#5*! )#2+,)'" *#2%#/*!< +)'"7'%# ' nastavnom plan' & kombinirani raspored
=s'kcesivno&sim'ltani9.
. B),& %&'"*!< 2#%!
,dre0'je se prema njegovoj obra%ovnoj i odgojnoj va"nosti %a 2kolovanja) slo"enosti i
te"ini predmeta) kao i prema dop'2tenom 'k'pnom vremenskom optere<enj' '(enika '
pojedinom ra%red'.
D) N#2%#/*! +),()#7
#astavni program je 2kolski dok'ment kojim se propis'je opseg) d'bina i redoslijed
nastavni! sadr"aja pojedinog nastavnog predmeta. ,n je konkreti%acija nastavnog plana.
,pseg) d'bina i redoslijed s' didakti(ke dimen%ije nastavnog programa.
1. O+2'( !5! '$2%'*1!%'% *#2%#/*,( +),()#7#
,psegom je ob'!va<ena 2irina %nanja i sposobnosti koje '(enici moraj' ste<i ' nastavi
pojedinog predmeta. ,pseg se odnosi na kvantitet' (injenica) generali%acija i aktivnosti koje
'(enici moraj' ste<i i ra%viti.
2. D-3!*# !5! !*%'*1!%'% *#2%#/*,( +),()#7#
.
,dre0'je se d'bina obra%ovanja) 2to %na(i d'bina %nanja i st'panj odnosno kvaliteta
sposobnosti.
9. R'",25!&'" !5! 2%)-$%-)# *#2%#/*,( +),()#7#
>ojim <e se redom obra0ivati nastavni sadr"aji pojedinog predmeta.
1. 5!*!&2$! !5! 2-$4'2!/*! )'",25!&'" : tematika jednog predmeta ' tok' 2kolske godine
' jednom ra%red' ili ' nekoliko ra%reda ' kojima se po nastavnom plan' taj predmet ob'(ava
s'kcesivno ni"e jedna %a dr'gom. >arakteristi(no je %a takav raspored da se tematika ne
ponavlja) na ono 2to se jednom obradilo vi2e se ' tok' 2kolovanja ' toj 2koli ne vra<a.
2. $,*4'*%)!.*! *#.!* )#2+,)'?!/#*&# : %na(i da se nastavni sadr"aji i% ra%reda '
ra%red raspore0'j' ' oblik' koncentri(ni! kr'gova. >oncentri(ni kr'govi imaj' %ajedni(ko
sredi2te a ra%li(ite radij'se. >oncentri(ni kr'g ' starijem ra%red' %na(i pro2irivanje i
prod'bljivanje nastavni! sadr"aja.
. $,73!*!)#*! *#.!* )#2+,)'?!/#*&# : jest kombinacija s'kcesivnog i
koncentri(nog raspore0ivanja. /akva kombinacija provedena je ' na2im nastavnim
programima
@. N#1!/! +,&'"!*!< "!&'5,/# *#2%#/*,( +),()#7#
1. +)'"7'%*, +,")-.&' : relativno %asebni dijelovi nastavnog programa istog
predmeta) a i%vedeni na temelj' str'kt're doti(ne %nanosti =npr. biologija : botanika)
%oologijaA.
2. *#2%#/*# 4&'5!*# : kompleksniji dijelovi nastavnog programa ' kojima dominira
odre0ena sredi2nja tematika
. *#2%#/*# %'7# : sli(ne cjelinama) '"eg opsega
9. *#2%#/*# &'"!*!4# : opseg nastavnog sadr"aja odmjeren %a jedan nastavni sat ili
blok sati.
A. P),7&'*' *#2%#/*,( +5#*# ! +),()#7#
V. STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA
1. ,2*,/*' '%#+' *#2%#/*,( )#"# ili osnovne komponente nastavnog procesa :
njima se odre0'je osnovna str'kt'ra ili tok nastave.
1. +)!+)'7#*&' -.'*!$# 1# *#2%#/-
2. ,3)#"# *,/!< *#2%#/*!< 2#")8#&#
. /&'83#*&'
3
9. +,*#/5&#*&'
@. +),/&')#/#*&'
2. D!"#$%!.$! 2!2%'7! : oni se i%gra0'j' na osnovi komponenata nastavnog procesa
i na(ina nji!ova i%vo0enja6
1. H'-)!2%!.$# *#2%#/#
2. P),()#7!)#*# *#2%#/#
. E(1'7+5#)*# *#2%#/#
9. P),35'72$# *#2%#/#
@. M'*%,)2$# *#2%#/#
. N#2%#/*! +),4'2 - 4&'5!*! +# %#$, ! +,&'"!*# *&'(,/# '%#+#> !7#B
1. 7#%)!&#5*,=%'<*!.$- 2%)#*- *#2%#/'
2. 2+,1*#&*- 2%)#*- *#2%#/'
. 7'%,"!.$- 2%)#*- *#2%#/'
9. +2!<,5,B$- 2%)#*- *#2%#/'
VI. MATERIJALNO_TEHNIKA OSNOVA NASTAVE
1. I1/,)*# 2%/#)*,2%
2. N#2%#/*# 2)'"2%/# C !1/,)! 1*#*&#
-idakti(ki oblikovana i%vorna stvarnost) i%vori %nanja. 1o"emo i! podijeliti naB
1. #-"!%!/*# *#2%#/*# 2)'"2%/#
2. /!1-#5*# *#2%#/*# 2)'"2%/#
. #-"!,/!1-#5*# *#2%#/*# 2)'"2%/#
9. %'$2%-#5*# *#2%#/*# 2)'"2%/#
. T'<*!.$# +,7#(#5# C +)'*,2!,4! 1*#*&#> ,)-?' 1# )#"
9. T'<*!.$! -)'?#&! =
@. N#2%#/*# %'<*,5,(!&#
VII. SPOZNAJNA STRANA NASTAVE
>ad govorimo o spo%najnoj strani nastave imamo na 'm' primjen' spo%najni!
7'nkcija : promatranja) mi2ljenja i prakse ' proces' spo%navanja.
1. P),7#%)#*&' C 2+,1*#&# .!*&'*!4#
4
Promatranje je plansko) organi%irano i r'kovo0eno percipiranje. Promatranje je vi2i
st'panj percipiranja) i to 'pravo %bog toga jer je organi%irano) vo0eno. Promatranjem '(enici
prik'pljaj' (injeni(ni materijal potreban %a daljnji rad na ra%vijanj' generali%acija. Zato
promatranje jest jedan na(in spo%navanja) ali nije potp'no spo%navanje
2. M!B5&'*&' C 2+,1*#&# ('*')#5!1#4!&#
1i2ljenje je psi!i(ki proces 'spostavljanja ve%a i odnosa me0' sadr"ajima objektivne
stvarnosti.
1i2ljenjem se spo%naje ono 2to prela%i granice osjetne datosti. 1i2ljenje se i%vodi na
temelj' osjetne spo%naje. Zato je mi2ljenje posredan na(in spo%navanja i to posredstvom
osjetni! podataka) odnosno (injenica.
. P)#$2#
Praksa je aktivan odnos (ovjeka prema prirodi i dr'2tv'. Praksa je pove%ana s ostalim
spo%najnim 7'nkcijama : promatranjem i mi2ljenjem. Covjek rade<i misli i misle<i radi.
Spo%najni trok't i%ra"en ' jedinstv' spo%najni! 7'nkcijaB
MILJENJE
D
PROMATRANJE PRAKSA
X : objekt spo%navanja koji je '(enicima nepo%nanica.
P),7#%)#*&'7 & se %a!va<a njegova vanjska pojavnost
M!B5&'*&'7 : se %a!va<aj' odnosi me0' pojedinostima radi 'po%navanja biti objekta
P)#$2,7 : ili aktivnim odnosom prema objekt' trans7ormira se objekt radi 'po%navanja
njegove str'kt're i mijenjanja.
Promatranjem se spo%naje njegova vanjska pojavnost) mi2ljenjem bit samog predmeta)
praksom njegova konkretna 'n'tarnja str'kt'ra radi mijenjanja.
VIII. PSIHOLOKA STRANA NASTAVE
1. I*%'5'$%-#5*! ",8!/5&#&! -.'*!$# ! *#2%#/*!$#
8
,dnose se na anga"man nji!ovi! intelekt'alni! 7'nkcija : percipiranja) ma2t')
pam<enje) mi2ljenjeA) 2to je sve pove%ano sa stjecanjem %nanja i ra%vijanjem sposobnosti.
Spo%najna strana nastave odnosi se ' psi!olo2kom smisl' 'pravo na intelekt'alne do"ivljaje.
2. E7,4!,*#5*! ",8!/5&#&! -.'*!$# ! *#2%#/*!$#
#jima se reg'lira odnos '(enika prema nastavi i nji!ov st'panj aktivnosti. ,
emocionalnim do"ivljajima ovisi !o<e li '(enici %a vrijeme nastave biti pa"ljivi)
koncentrirani) %ainteresirani) rado%nali) aktivni) od'2evljeni ili <e pak biti pasivni)
nedisciplinirani) ne%adovoljni..-akle) posrijedi je stvaranje odre0ene psi!olo2ke atmos7ere %a
rad) povoljne radne sit'acije kao pred'vjeta %a e7ikasn' nastav'. ,dnos '(enika prema
nastavi mo"e bitiB indi7erentan) negativan i po%itivan. Smisao je psi!olo2ke strane nastave da
se stvori po%itivan odnos '(enika prema nastavnom rad'.
Za ostvarivanje psi!olo2ke strane nastave potrebno je po%navanje pedago2ke
psi!ologije) odatle ve%a didaktike s psi!ologijom.
IX. NASTAVNE METODE
#astavne metode s' na(ini rada ' nastavi. Svaka metoda ima dvostrano %na(enje)
odnosi se na '(enike i nastavnike.
1. M'%,"# "'7,*2%)#4!&'
-emonstracija je ' didakti(kom pogled' prika%ivanje ' nastavi svega onoga 2to je
mog'<e perceptivno do"ivjeti. -emonstrirati se mo"eB
1. "'7,*2%)!)#*&' 2%#%!.$!< +)'"7'%# : i%vorna materija) materijalni proi%vodi
lj'dskog rada) modeli =didakti(ki prera0en i%vorni predmet ' tri dimen%ije9) slike) s!ematski
crte"A
2. "'7,*2%)!)#*&' "!*#7!.$!< +)!),"*!< +,&#/# : kad se pro'(avaj' prirodni
procesi koji ' sebi ob'!va<aj' dinami(k' str'kt'r'. 6ksperiment
. "'7,*2%)!)#*&' #$%!/*,2%! : demonstriranje 2to se radi i kako se radi) tj.
'po%navanje dinami(ke str'kt're rada. -emonstriranje prakti(ne aktivnosti) aktivnosti
i%ra"avanja i intelekt'alni! aktivnosti.
2. M'%,"# +)#$%!.*!< )#",/#
Za ov' se metod' spominje jo2 i na%iv metoda laboratorijski! radova. #a(in rada
nastavnika i '(enika na konkretnoj materiji. ;vjeti %a prakti(an radB potrebna je materija)
energija) organ rada i or'0e %a rad.
9
S%)-$%-)# +)#$%!.*,( )#"# : prakti(an rad se sastoji od odre0enog broja prakti(ni!
operacija. Potrebno je 'po%nati str'kt'r' radnje) 2to %na(i 'po%nati radnj' ' cjelini sa svim
pojedinim operacijama i red ob'!va<eni! operacija.
. M'%,"# 4)%#*&#
#a(in rada nastavnika i '(enika pri (em' se pojedini dijelovi nastavni! sadr"aja
i%ra"avaj' crte"om. Sadr"aj crtanja ' nastaviB
1. 4)%#*&' ()#;!.$!< 1*#$,/# =voltmetar) topogra7ski i kartogra7ski %nakovi9 :
jedno%na(ni s'.
2. 4)%#*&' ()#;!.$!< 2!73,5# : apstraktni) mnogo%na(ni =grb) ma(..9
. (',7'%)!&2$! 4)%'8
9. ()#;!.$, +)!$#1!/#*&' $/#*!%#%!/*!< ,"*,2#
@. 2<'7#%2$, 4)%#*&' +)'"7'%#
A. 2<'7#%2$, +)!$#1!/#*&' +),4'2#
D. 4)%#*&' *# %'7'5&- +),7#%)#*&# ! +)'","83' +)!),"*!< +)'"7'%#
E. $,*$)'%!1#4!&# #+2%)#$4!&'
F. !5-2%)!)#*&' ;#3-5'
9. M'%,"# +!2#*&#
#astavnik pi2e na 2kolskoj plo(i : mo"e biti sa"eto i op2irno. Pi2e i ' 7a%i pripremanja
%a nastav'. ,v' metod' koriste '(enici gotovo na svakom nastavnom sat'. S ob%irom na
st'panj samostalnosti mo"emo ra%likovatiB
1. /'1#*' !5! )'+),"-$%!/*' +!27'*' )#",/' : prepisivanje
2. +,5-/'1#*! !5! +,5-25,3,"*! +!27'*! )#",/! : kad je '(enik' 'naprijed dan
odre0eni sadr"aj ' nekom i%vor' %nanja) ali im je dana sloboda ' pismenom i%ra"avanj' o tim
sadr"ajimaB diktati) dop'njavanje i pro2irivanje teksta) pismeni odgovori na pitanja) bilje2ke
%a vrijeme predavanja) konceptiranje =doslovno) doslovno konceptiranje s komentarom)
konceptiranje para7ra%iranjem ili slobodno konceptiranje) sa"eto) marginalije9.
. 2#7,2%#5*! +!27'*! )#",/! : '(enici slobodno odabir' sadr"aj i o tom se
sadr"aj' tako0er slobodno pismeno i%ra"avaj'. Skice) molbe) i%vje2taji) reporta"e) re7erati)
knji"evni radovi) %nanstveni radoviA.
@. M'%,"# .!%#*&# ! )#"# *# %'$2%-
Citanje E mi2ljenje E i%ra"avanje E promatranje E prakti(an rad =CE18E8$ES8EP89.
Pred'vjet primjene ove metode je svladavanje vje2tine (itanja.
1F
U"83'*!$ &'6
1. osnovna 2kolska knjiga %a pojedini predmet %a ra%lik' od dop'nske i pomo<ne
literat're
2. pisan je na temelj' propisanog nastavnog plana i programa
. posebno je didakti(ki oblikovan 2to ostale knjige nis'
4. '(enici ga svakodnevno 'potrebljavaj'
A. M'%,"# )#1(,/,)#
#a(in rada ' nastavi ' oblik' dijaloga i%me0' '(enika i nastavnika) pa i i%me0'
'(enika. Zove se jo2 dijalo2ka metoda. Str'kt'ra ra%govoraB pitanje : odgovor. ,blici metode
ra%govoraB
1. K#%'<'%!.$! ,35!$ )#1(,/,)# : nastao ' srednjovjekovnim 2kolama kao na(in
'(enja crkveni! dogmi i% kateki%ma. Primjenj'je se kod reprod'ktivnog ponavljanja i
provjeravanja eg%aktni! podataka kao 2to s' broj(ani podaci =godine ' povijesti9 kod
reprod'kcije generali%acija =de7inicija) pravila) %akonaA9.
2. S,$)#%,/# 7'%,"# )#1(,/,)# : ra%vio poseban oblik ra%govora sa svojim
'(enicima t%v. primaljsk' metod' ili maje'tik'. Sokrat je t'ma(io da <e '% pomo< primaljske
metode ra%govora 2to %na(i odre0enim sistemom pitanja i odgovora pomo<i s'govornik' da
istina i% d'bine i%roni na povr2in' njegove svijesti. Pitanja s' alternativna.
. H'-)!2%!.$! ,35!$ )#1(,/,)# : =gr(. 5e'riskoGnala%im9. #astavnik primjenom
!e'risti(ki! pitanja 'klj'('je '(enike ' proces otkrivanja novi! spo%naja. Primjenj'j' se
!e'risti(ka =ra%vojna) dijalekti(ka ili lan(ana9 pitanja. 5e'risti(ki oblik ra%govora tipi(an je
na(in %a ind'ktivni p't ' nastavi.
9. S5,3,"#* ,35!$ )#1(,/,)# : sli(an je ra%govor' ' obi(nom "ivot'. Ve%an je %a
odre0en' tem') ali tok ra%govora nije 'naprijed odre0en.
@. D!2$-2!&# & =polemika) debata) rasprava9. #ajvi2i je i najeksten%ivniji oblik
ra%govora ' kojem se s'prostavljaj' mi2ljenja) pobijaj' arg'menti s'govornika i i%nose novi
arg'mentiA;vjet %a primjen' je i%vrsno po%navanje teme.
D. M'%,"# -27'*,( !15#(#*&#
#a(in rada ' nastavi kada nastavnik ili '(enik verbalno i%la"' neke dijelove nastavnog
sadr"aja. Zove se jo2 i monolo2ka metoda. /o je jedna od najstariji! metoda. ,blici metode
'smenog i%laganjaB
1. +)!+,/!&'"#*&' : epsko) lirsko) dramsko
2. ,+!2!/#*&' : 'mjetni(ko i %nanstveno
11
. ,3)#15,8'*&' : detaljnije 'po%navanje odre0ene konstatacije & %a2to
9. ,3&#B*&'*&' : koristimo %a i%laganje apstrakcija
@. )#2-?!/#*&' : je glasno ra%mi2ljanje
X. IZVOGENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA
1. P)!+)'7#*&' !5! -/,?'*&' -.'*!$# - *#2%#/*! )#"
,p<i je %adatak pripremeB obaviti sve potrebne predradnje materijalno&te!ni(kog)
spo%najnog) psi!olo2kog) organi%acijskog i metodi(kog karaktera koje <e pridonijeti
'spje2nom i%vo0enj' predvi0enog glavnog dijela nastavnog rada. Sadr"aj i na(in pripreme
ovisi oB
1. etapi koja slijedi nakon pripremanja
2. vremen' koje stoji na raspolaganj' %a cijeli nastavni rad
+itno je da pripremanje b'de vremenski 2to kra<e) ali %ato 2to e7ikasnije i e7ektnije.
2. O3)#"# *,/!< *#2%#/*!< 2#")8#&#
Hedna je od temeljni! str'kt'rni! komponenti nastavnog procesa od koje ' velikoj
mjeri %avisi 'spje! ' nastavi. -idakti(ari s' joj davali najvi2e vremena.
1. +),4'2 -2/#&#*&# 1*#*&#
,snovni je %adatak ove etape 'svajanje novoga %nanja. Pri obradi novi! nastavni!
sadr"aja prednost treba dati primarnim i%vorima %nanja. ,dnos (injenica i generali%acija '
proces' spo%navanja) tj. stjecanja %nanja jeB
1. dijalekti(ki odnos jedinstva (injenica i generali%acija.
2. odnos s'protnosti (injenica i generali%acija
. 'svajanje (injenica i generali%acija je stalan proces
Pogre2ke ' proces' stjecanja novi! %nanjaB
1. kada se '(enicima pre%entiraj' samo (injenice) a ne prela%i se na generali%acije.
2. kad se '(enicima pre%entira premalo (injenica
. kad se '(enicima pre%entiraj' (injenice samo na sek'ndarnim i%vorima %nanja.
4. kad se '(enicima i%nose samo generali%acije be% prikladni! (injenica
2. "!7'*1!,*!)#*&' 1*#*&#
,drediti eksten%itet) inten%itet i redoslijed %nanja koje '(enici na ovoj etapi trebaj'
'svojitiB
12
1. '$2%'*1!%'% !5! B!)!*# 1*#*&# : preci%irati kvantitet' (injenica i generali%acija.
Va"no je da %a svak' generali%acij' nastavnik odabere toliko (injenica da omog'<i svakom
'(enik' normalno napredovanje do generali%acije.
2. !*%'*1!%'% !5! "-3!*# 1*#*&# : taj aspekt %nanja posti"e se st'pnjem anali%e)
odnosno d'binom ra2(lanjivanja nastavni! sadr"aja. ,snovna pretpostavka %a ostvarivanje
potrebnog inten%iteta ' obradi novi! nastavni! sadr"aja je po%navanje na'(nog inten%iteta) a
to %na(i str'(na kvali7ikacija nastavnika.
$%me0' eksten%iteta i inten%iteta %nanja postoji proporcionalan odnos.
. )'",25!&'"> 2!2%'7 !5! 2%)-$%-)# 1*#*&# : potrebno je da '(enici 'svoje sistem ili
str'kt'ra %nanja 2to se posti"e logi(kim sre0ivanjem (injenica i generali%acija.
. ()#"-!)#*&' '%#+' ,3)#"' *,/!< *#2%#/*!< 2#")8#&#
Irad'iranje je postepeno pro2irivanje %nanja i%laganjem i 'svajanjem novi! (injenica i
generali%acija i istodobno njegovo post'pno prod'bljivanje '% isto tako post'pno stvaranje
logi(kog pregleda) odnosno str'kt're. 1o"e se govoriti o prebr%om) presporom i primjerenom
grad'iranj'. Pogre2no grad'iranjeB prespor i prebr% 'spon. #a ovoj etapi ostvar'je se
'glavnom materijalni %adatak nastave.
. V&'83#*&'
,vom etapom ostvar'je se 7'nkcionalni %adatak nastave : ra%vijanje radni!
sposobnosti. -a bi (ovjek stekao radn' sposobnost %a odre0eni rad mora pret!odno
'vje"bavati taj rad. -anas se nastoji preci%nije i%ra%iti str'kt'ra radnje algoritmom.
8lgoritam je sve'k'pnost apsol'tno potrebni! operacija) odnosno aktivnosti) koje treba
i%vr2iti to(no odre0enim redom da bi se rije2io %adatak) odnosno i%vela radnja.
,p<i didakti(ki tok vje"banjaB
1. +)'")#"*&' 1# /&'83#*&' !5! !*2%)-$%#8# : priprema radnog mjesta i potrebnog
pribora) te va"nost po'(avanja ' i%vo0enj' radnje) t%v. instr'kta"a. ,na se sastoji ' tome da
najprije nastavnik '(enicima demonstrira radnj' vi2e p'ta) da bi '(enici 'po%nali model
radnje. Pri instr'kta"i '(enici 'po%naj' radnj' ' svim nje%inim dijelovima i ' cjelini.
2. +),4'2 /&'83#*&# : kad s' 'po%nali radnj' '(enici prela%e na samostalno vje"banje.
Fa%e vje"banjaB
1. po(etna 7a%a : slab 'spon kriv'lje : +,.'%*, !5! -/,"*, /&'83#*&' & najte"e
2. sredi2nja 7a%a : velik 'spon kriv'lje : ,2*,/*, !5! %'7'5&*, /&'83#*&' :
kontin'irano ponavljanje. *e%'ltat temeljnog vje"banja je stjecanje vje2tine ' i%vo0enj'
prakti(ne radnje. Vje2tina je ste(ena sposobnost pravilnog i br%og i%vo0enja radnje.
1
. %avr2na 7a%a : post'pno smanjenje 'spona sve do %astoja ili t%v. platoa : %avr2no ili
dop'nsko vje"banje : 7ormiranje navika. #avike s' a'tomati%irano i%vo0enje radnji) vi2i
st'panj vje2tine.
4. korektivno vje"banje : organi%ira se samo %a one '(enike %a koje se naknadno
'stanovi da s' %a vrijeme vje"banja 7ormirali pogre2n' vje2tin' i navik'.
#eki didakti(ari smatraj' da bi se na ov' etap' trebalo 'tro2iti .FJ 'k'pnog vremena
' nastavi.
9. P,*#/5&#*&'
Zadatak je nastave da ste(ena %nanja postan' trajno vlasni2tvo '(enika) odnosno da se sprije(i
proces %aboravljanja. *a%lika i%me0' vje"banja i ponavljanja. >od vje"banja pa"nja je
'smjerena na te!nik' i%vo0enja radnje) kod ponavljanja na memoriranje (injenica i
generali%acija.
V)2%' +,*#/5&#*&#B
1. )'+),"-$%!/*, +,*#/5&#*&'
2. +),"-$%!/*, +,*#/5&#*&' : ponavljanje '% primjen' misaoni! aktivnosti kao 2to
s'B 'spore0ivanje) sinteti%iranje) sistemati%iranje) mijenjanje ili preina(avanje) rje2avanje
!ipote%e) konkreti%iranje
@. P),/&')#/#*&' ! ,4&'*&!/#*&'
;tvr0'je se kako s' ostvareni %adaci nastave materijalni) 7'nkcionalni i odgojni.
1. 2#7,+),/&')#/#*&' ! 2#7,,4&'*&!/#*&' *#2%#/*!$# : da kontrolira e7ikasnog svog na(ina
rada
2. 2#7,+),/&')#/#*&' ! 2#7,,4&'*&!/#*&' -.'*!$# & da kontrolira e7ikasnog svog na(ina rada
. *#2%#/*!$,/, +),/&')#/#*&' ! ,4&'*&!/#*&' -.'*!$# : najdominantniji oblik provjeravanja i
ocjenjivanja.
P,2%,&! /!B' *#.!*# +),/&')#/#*&# -.'*!$#6
1. -27'*, +),/&')#/#*&'
2. +!27'*, +),/&')#/#*&' : pismeni kontrolni %adaci) ni%ovi %adataka objektivnog tipa)
testovi %nanja i testovi sposobnosti
. +)#$%!.*, +),/&')#/#*&'
O4&'*&!/#*&' C &' +,2%-+#$ $,&!7 2' *# -(,/,)'*! *#.!* !1)#8#/# -2+&'< -.'*!$#.
XI. DIDAKTIKI SISTEMI NASTAVE
; povijesti s' se ra%vijali ra%ni didakti(ki sistemi kojima se odre0ivala str'kt'ra rada
' nastavi. -anas se spominje jo2 i i%ra% strategija nastave. *ije( je %apravo o ra%li(itom
14
variranj' odnosa i%me0' tri bitna 7aktora nastave t%v. didakti(kog trok'ta : nastavnik) '(enik
i nastavni sadr"aji.
1. H'-)!2%!.$# *#2%#/#
Prista2e !e'risti(ke nastave nagla2avaj' da obra%ovn' va"nost imaj' samo oni
nastavni sadr"aji koje '(enici potp'no ra%'mij') naprotiv ) ono 2to ne ra%'mij'potp'ni je
obra%ovni proma2aj.
>ao bitna odrednica !e'risti(ke nastave isti(e se da nastavnici svojim na(inom
po'(avanja misaono vode '(enike do s!va<anja obra0ivani! sadr"aja. Zato se spominj' jo2 i
ovi na%iviB ra%vojna nastava) geneti(ka nastava i ind'ktivna nastava.
K#)#$%')!2%!$' <'-)!2%!.$' *#2%#/'6
1. dominantno mjesto ' i%vo0enj' !e'risti(ke nastave ima +,-.#/#*&' *#2%#/*!$#.
;(enike ' tok' nastavnog procesa od po(etka do kraja) sig'rnim p'tem vodi
nastavnik.
2. s!vatiti sadr"aj %na(i da '(enici stekn' %,.#* ! &#2#* 7!2#,*! -/!" - 2%)-$%-)-
2#")8#&#) tj. da im b'd' jasne 7'nkcionalne ve%e i odnosi npr. i%me0' '%roka i
posljedica) dijela i cjelineA
. %nanje %asnovano na s!va<anj' dobiva kvalitet' ,+')#%!/*,2%!> #+5!$#%!/*,2%!>
;-*$4!,*#5*,2%!> +)!7&'*5&!/,2%!
#edostaciB te2ko je sve '(enike misaono voditi i dovesti do s!va<anja) neposredno
kom'niciranje ograni(eno je na manji broj '(enika) dominacija po'(avanja nastavnika i
vo0enje '(enika ne pridonosi ' velikoj mjeri osamostaljivanj' '(enika.
;sprkos nedostataka ima opravdanje ' s'vremenoj 2koli) osobito kada je rije( o
te2kim i slo"enim nastavnim sadr"ajima koje '(enici mog' s!vatiti jedino '% pomo< sig'rnog
vo0enja nastavnika.
2. P),()#7!)#*# *#2%#/#
;svajanje %nanja ' malim koracima. >orak ob'!va<a (lanak i spo%najn' distanc'
i%me0' dva '%astopna (lanka. Primjeni pret!odi i%rada programiranog materijala od tima
str'(njaka. vrste programaB linearni i ra%granati. Programirani materijal sastoji se od (lanaka :
osnovni! dijelova programiranog materijala. +itni dijelovi (lankaB
1. saop<avanje in7ormacija
1.
2. 'svajanje in7ormacija
. 7orm'liranje i rje2avanje %adataka
4. povratna in7ormacija
P)'"*,2%!6 '(enici se p'tem mali! koraka sig'rno vode do cilja) 'spje! je osig'ran '
velikom postotk') povratnom in7ormacijom '(enici s' motivirani %a rad) rad '(enika je
individ'ali%iran.
N'",2%#4!6 radi se o nastavnom sistem' sa strogim vo0enjem '(enika koji
onemog'<ava stvarala(ki rad '(enika. #edostaj' interpersonalni odnosi i%me0' nastavnika i
'(enika i '(enika me0'sobno.
. E(1'7+5#)*# *#2%#/#
-idakti(ki sistem koji 'klj'('je po'(avanje nastavnika i samostalan rad '(enika)
stvarala(ki rad '(enika i nastavnika.
K#)#$%')!2%!$' '(1'7+5#)*' *#2%#/'6
1. +)/! $,)#$ ' koncipiranj' eg%emplarne nastave je "!;')'*4!&#4!&# *#2%#/*!<
2#")8#&# & da nastavnik na osnovi pro'(avanja nastavnog programa i%dvoji sadr"aje koji s'
me0'sobno /',7# 25!.*!. Zatim se i% mno2tva sli(ni! sadr"aja i%dvoji bitno) repre%entativno)
'(1'7+5#)*,. /akvom selekcijom di7erencira se nastavni sadr"aj na dvije sk'pineB
'(1'7+5#)*' ='"e9 i #*#5,(*' =2ire9.
2. $,)#$ nakon di7erencijacije sadr"aja najprije se obra0'je '(1'7+5#)*! 2#")8#&.
E(1'7+5#)*! 2#")8#&! ,3)#?-&- 2' *# '(1'7+5#)#* *#.!*. -akle ne bilo kakva obrada) ve<
obrada na '%oran kvalitetan) eg%emplaran na(in. #aglasak je na kvaliteti rada. *e%'ltat takve
eg%emplarne obrade eg%emplarnog sadr"aja treba biti dvojakB da '(enici - +,%+-*,2%! 2</#%'
,3)#?'*! *#2%#/*! 2#")8#& ! "# -2/,&' 7,"'5 =sadr"ajni) metodolo2ki) metodi(ki) logi(ki)
misaoni..9o obra0enom eg%emplarnom sadr"aj'
. $,)#$ ' i%vo0enj' eg%emplarne nastave je da '(enici prela%e na 2#7,2%#5*,
,3)#?!/#*&' #*#5,(*!< H25!.*!<) 2#")8#&#.
9. $,)#$ nakon samostalne obrade slijedi %avr2no +),"-$%!/*, +,*#/5&#*&' svi!
obra0eni! sadr"aja : '(1'7+5#)*!< ! #*#5,(*!<. -akako na kraj' dola%i jo2 i provjeravanje.
9. P),35'72$# *#2%#/#
-idakti(ki sistem '% pomo< kojeg se '(enici ' tok' 2kolovanja osposobljavaj' %a
rje2avanje brojni! "ivotni! problema.
B!%*' $#)#$%')!2%!$'6
13
1. problem i%ra"ava nek' 2-+),%*,2% !17'?- 2-3&'$%# ! ,3&'$%# na 2tet' s'bjekta
=po%natog i nepo%natog9. S'bjekt nastoji prevladati t' s'protnost rje2avanjem problema.
2. ako -.'*!4! 2#7! )&'B#/#&- -,.'*! +),35'7) '% stanovit' pomo< nastavnika) tada
je to problemska nastava. ; tom s' sistem' ' prvom plan' '(enici kao s'bjekti rje2avanja
problema) dok je pomo< nastavnika ' dr'gom plan'.
. pri rje2avanj' problema )#1/!&# 2' 2%/#)#5#.$, !5! $)'#%!/*, 7!B5&'*&'. Za
i%vo0enje problemske nastave '(enici moraj' ovladati 2irokim spektrom s'ptilni! misaoni!
operacija) i to operacijama 'po%navanja =radi dobrog 'po%navanja problema & po%natog9 i
operacijama stvaranja =radi rje2avanja nepo%natog9.
@. M'*%,)2$# *#2%#/#
Vrlo je sli(na problemskoj nastavi. *a%lika je ' tome 2to se po'(avanje nastavnika jo2
vi2e smanj'je i svodi 'glavnom na povremene kon%'ltacije %a vrijeme rada) dok se pove<ava
samostalan rad '(enika i to od i%bora problema pro'(avanja pa do njegova rje2enja.
/aj sistem %a!tijeva visok st'panj samodiscipline i sposobnosti i savladan' te!nik'
intelekt'alnog rada.
XII. SOCIOLOKI OBLICI NASTAVNOG RADA
1. D!)'$%*, +,-.#/#*&' ;),*%#5*!7 )#",7
#astavnik je ' direktnom odnos' s '(enicima i s nastavnim sadr"ajem) odnosno
nastavnik je posrednik i%me0' '(enika i nastavni! sadr"aja) dok s' '(enici ' direktnom
odnos' s nastavnikom i indirektnom odnos' s nastavnim sadr"ajem. ;(enici 'svajaj'
nastavne sadr"aje posredstvom nastavnikove direktne pomo<i) odnosno njegova po'(avanja.
Zove se jo2 sistem direktnog po'(avanja. #astavnik 7rontalno kom'nicira sa svim '(enicima
radi %ajedni(kog po'(avanja.
PrednostiB najekonomi(niji je
#edostaciB nedostatak individ'ali%acije
2. S#7,2%#5#* )#" -.'*!$#
; samostalnom rad' '(enici s' stavljeni ' direktan odnos prema nastavnim sadr"ajima.
1o"e bitiB
1. ()-+*! )#" -.'*!$#
2. )#" - +#),/!7# -.'*!$#
. !*"!/!"-#5*! )#" -.'*!$#
14
XIII. ORGANIZACIJA NASTAVE
C) V#*&2$# ,)(#*!1#4!&# *#2%#/'
1. M&'2%, !1/,?'*&# *#2%#/'
1. 2kolske prostorije : '(ionice : 'niver%alne i specijali%irane) kabineti
2. 2kolski objekti i%van 2kolske %grade : dvori2te) poligoni) vrt) akvarij) %ook'ti<A
. rad ' radnim organi%acijama
4. nastavne eksk'r%ije
2. R#1)'" C ,"&'5&'*&' C ,3)#1,/*# ()-+#
*a%red je relativno stalna radna %ajednica '(enika pribli"no podjednake dobi
=vremenska i mentalna9 i pred%nanja koja po %ajedni(kom nastavnom plan' i program' pod
neposrednim vodstvom nastavnika sistematski stje(e obra%ovanje i odgoj.
. R#1)'"*! ! +)'"7'%*! *#2%#/*!4!> %!72$! )#"
9. R#2+,)'" 2#%!
kolski dok'ment kojim se reg'lira "ivot i rad 2kole.
D) U*-%)#B*&# ,)(#*!1#4!&# *#2%#/'
1. O)(#*!1#4!&# *#2%#/*,( 2#%#
,rgani%acija toka procesa obra%ovanja. Problem 'n'tarnje organi%acije nastave tretira
se ' didakti(koj teoriji pod na%ivom artik'lacija nastave. 8rtik'lacija nastave %na(i
str'kt'riranje nastavnog procesa ' odre0enoj vremenskoj jedinici. #astavni sat najmanja
vremenska organi%acijska jedinica nastavnog rada. 1ikroartik'lacija artik'liranje '"e
vremenske jedinice : nastavni sat. 1akroartik'lacija : artik'liranje d'"eg vremenskog
ra%maka nastavnog rada ' tok' 2kolske godine.
,snovna didakti(ka pitanja ' ve%i s nastavnim satom s'B
1. %)#&#*&' *#2%#/*,( 2#%#
*a%li(ito kro% povijest. #ajradikalniji predstavnici nove 2kole smatrali da se nastavni
sat ne mo"e to(no reg'lirati ka%aljkom na sat' : oni 'vode pojam pedago2ki sat kojem' je
trajanje vrlo varijabilno. ; mnogim je %emljama trajanje nastavnog sata odre0eno na 4. min.
2. -*-%#)*&# ,)(#*!1#4!&#
6tape nastavnog procesa s' osnovne str'kt'rne komponente ' organi%aciji nastavnog
sata. Za svaki nastavni sat treba odreditiB
18
1. broj komponenti)
2. redoslijed na sat')
. vremensko trajanje
4. me0'sobno 'skla0ivanje i integriranje =s'kcesivno) sim'ltano) nai%mjeni(no9
. 7&'2%, *#2%#/*,( 2#%# - 2$5,+- )#"*,( "#*# ! *#2%#/*,( +),4'2# -,+0'
2. O)(#*!1#4!&# B$,52$,( )#"*,( "#*#
. O)(#*!1#4!&# )#"# - $,73!*!)#*!7 ,"&'5&'*&!7#
9. D,7#0! )#",/! -.'*!$#
XIV. DIDAKTIKI PRINCIPI
1. I1/,?'*&' "!"#$%!.$!< +)!*4!+#
-idakti(ki principi s' odre0ena pravila kojima se r'kovodi nastavnik ' nastavnom
rad' da bi 'spje2no ostvario njegove %adatke. $%vode se na temelj' spo%naje objektivne
%akonitosti nastavnog procesa. #astava je proces koji ima sve o%nake dijalekti(kog procesa) a
to %na(iB kretanje) kretanje po '%la%noj liniji) kretanje na temelj' s'protnosti nji!ovi! polova)
te jedinstvo bipolariteta.
2. P)!*4!+ 1,)*,2%! ! #+2%)#$%*,2%!
Princip %ornosti osig'rava 'svajanje (injenica) a princip apstraktnosti 'svajanje
generali%acija. Zornost %na(i cjelovito osjetno do"ivljavanje. Zornost i apstraktnost s' ovdje
dva pola jedinstvenog dijalekti(kog ni%a na (ijim krajevima stoje (injenice i generali%acije.
;(enje <e s psi!olo2kog stajali2ta biti e7ikasnije ako je 'temeljeno na %ornim sredstvima.
=Inoseolo2ka trijada promatranje&mi2ljenje&praksa9.
. P)!*4!+ #$%!/*,2%! ! )#1/,&#
Pod tim se principom podra%'mijeva aktivno 'klj'(ivanje pola%nika ' obra%ovni
proces. 1isli se na pris'tnost ' nastavi svi! podr'(ja lj'dski! aktivnostiB intelekt'alni!)
sen%orni!) prakti(ni! i i%ra"ajni!.
9. P)!*4!+ 2!2%'7#%!.*,2%! ! +,2%-+*,2%!
Svaki slo"eniji (ovjekov rad odvija se po odre0enom sistem') odre0enim redom. /o
vrijedi i %a obra%ovanje. Cetiri osnovna pravila post'pnostiB
1. od bli"eg prema daljem
2. od jednostavnoga prema slo"enom
19
. od lak2ega prema te"em
4. od konkretnog prema apstraktnom
@. P)!*4!+ "!;')'*4!&#4!&' ! !*%'()#4!&'
; nastavi se 'vijek provodi proces di7erencijacije =ra2(lanjivanje) anali%a9 ' mnogo
(em' : sadr"aj') oblicima rada) aktivnostima) post'pcima) etapama rada. Proces
di7erencijacije prati proces integracije =sjedinjenje) sinteti%iranje9.
/imski rad nastavnika je tipi(an primjer jedinstva di7erencijacije i integracije) tj.
%ajedni(ki rad =integracija9 s 'n'tra2njom podjelom posla =di7erencijacija9.
A. P)!*4!+ +)!7&')'*,2%! ! *#+,)#
,rgani%acija obra%ovnog procesa koji je primjeren psi!i(kim i 7i%i(kim
karakteristikama pola%nika '% 'va"avanje i nji!ove "elje i potrebe %a napredovanjem.
,rgani%iranje aktivnosti tako da one pola%nicima ne b'd' ni prete2ke ni prelake. $ prete2ki i
prelaki %adaci 'manjili bi volj' odrasli! %a aktivno2<' ' obra%ovnom proces' i naveli i! na
od'stajanje.
D. P)!*4!+ !*"!/!"-#5!1#4!&' ! 2,4!&#5!1#4!&'
;(enje je prije svega individ'alna aktivnost) ali (ovjek 'vijek ima potreb' da o onome
2to radi kom'nicira s dr'gim lj'dima. Zato se i pove%'je %a!tjev %a individ'ali%acijom sa
socijali%acijom.
E. P)!*4!+ )#4!,*#5!1#4!&' ! '$,*,7!.*,2%!
Smisao je ekonomi(nosti da se postigne najve<i '(inak sa 2to manjim 'tro2kom
vremena) sredstava i snaga. *acionali%irati nastav' %na(i provesti smi2ljene) odnosno
racionalne promjene ' nastavnim post'pcima da bi se postigao kvalitetniji re%'ltat i ve<i
'(inak.
F. P)!*4!+ <!2%,)!.*,2%! ! 2-/)'7'*,2%!
; proces' obra%ovanja s'bjekti koji '(e trebaj' 'po%nati pro2lost i sada2njost da bi
mogli sagledati tokove b'd'<nosti. /reba odrediti optimalan omjer pro2losti i s'vremenosti '
obra%ovnom proces'.
XV. PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVU
1. P)!+)'7#*&' 1# *,/- B$,52$- (,"!*-
Pripremanje %a nov' 2kolsk' godin' ob'!va<aB
1. pro'(avanje nastavnog programa
2F
2. prik'pljanje potrebne str'(ne literat're
. 'po%navanje 'd"benika i prir'(nika i nji!ov i%bor
4. nabava i i%rada nastavni! sredstava i pomagala) i%rada prijedloga %a nji!ov' nabav'
.. 'po%navanje programa 2kolski! radio i tv emisija A.
Pripremanje je pove%ano s i%radom godi2njeg plana rada) t%v. makroplana. ,n
ob'!va<a teme) nji!ov redoslijed) broj sati) i%vori %nanja) korelacija sa srodnim predmetimaA
2. P)!+)'7#*&' - %,$- B$,52$' (,"!*'
Pripremanje %a nastavni sat : mikroplan : operativni plan.
1. 2#")8#&*# !5! 2%)-.*# +)!+)'7# : odnosi se na temeljito 'po%navanje sadr"aja koji
<e se ' nastavi obra0ivati s '(enicima. ,dre0'je /, <e se obra0ivati.
2. +'"#(,B$# +)!+)'7# : odnosi se na odre0ivanje naje7ikasniji! na(ina ' obradi
nastavni! sadr"aja na pojedinim etapama nastavnog rada. ,dre0'je >8>, <e se ' nastavi
raditi.
. ,)(#*!1#4!&2$# ! 7#%')!&#5*,=%'<*!.$# +)!+)'7# : odnosi se na stvaranje
predradnje nastavnika radi stvaranja povoljni! objektivni! 'vjeta %a normalno i%vo0enje
nastavnog rada.
9. +2!<,5,B$# +)!+)'7# : stvoriti dobr' atmos7er' i osje<aj sig'rnosti.
. T'<*!$# +)!+)'7#*&#
>oriste se ra%na pomagalaB
1. radne mape =predmetne) tematske9
2. bilje"nice
. pismene priprave %a nastavni sat
XVI. METODOLOGIJA DIDAKTIKE
Svaka %nanost osim predmeta mora imati i %nanstvene metode kojima pro'(ava taj
predmet) tj. svoj' metodologij'. *a%lika i%me0' nastavni! metoda i didakti(ke metodologijeB
nastavne metode jes' na(ini rada ' nastavi na stjecanj' ve< otkriveni! %nanstveni! spo%naja)
dok se didakti(ka metodologija odnosi na otkrivanje jo2 neotkriveni! spo%naja o
%akonitostima procesa obra%ovanja.
1etodolo2ki prist'p nastavi %apo(inje i%borom problema %a pro'(avanje) %atim slijedi
pro'(avanje i rje2avanje problema. /ri bitna prist'pa pro'(avanj' problemaB
1. H!2%,)!&2$! +)!2%-+ +),35'7-
21
Za svaki didakti(ki problem treba 'stanoviti 2to je ' povijesti nastavne teorije i prakse
o tome ve< 'tvr0eno) kako se ra%vijalo s!va<anje i rje2avanje tog pitanja i do koji! se
re%'ltata do2lo. /akvo pro'(avanje problema treba biti 2to potp'nije. ,vim prist'pom
'po%naje se sve ono 2to je ve< otkriveno) a to je pred'vjet %a daljnje napredovanje. ?-a bi se
'(inio veliki skok naprijed) treba po<i nekoliko koraka 'natrag@ =+.+rec!t9.
2. E7+!)!&2$! +)!2%-+ +),35'7-
6mpirijski prist'p odnosi se na pro'(avanje konkretnog problema ' nastavnoj praksi. /o
je t%v. eg%aktan p't pro'(avanja. Problem koji se empirijski pro'(ava mora biti sadr"an '
nastavnoj praksi. *a%li(iti st'pnjevi empirijskog istra"ivanjaB
1. promatranje
2. ra%govor
. 'potreba instr'menata snimanja
4. eksperiment kao najvi2i st'panj
. T',)!&2$! +)!2%-+ +),35'7-
#a temelj' podataka !istorijskog i empirijskog pro'(avanja sada se racionalnim) tj.
misaonim p'tem i%vode generali%acije. -r'gim rije(ima) racionalnim se p'tem nala%i novo
rje2enje %a rad ' b'd'<nosti. >valiteta rje2enja %a b'd'<nost ovise o eksten%itet' i inten%itet'
prik'pljeni! (injenica i o intelekt'alnoj sna%i nastavnika koji na temelj' (injenica racionalnim
p'tem projektira kvalitetniji rad ' b'd'<nosti.
; istra"ivanj' treba 'vijek sjedinjavati ' jedinstv' !istorijsko) empirijsko i teorijsko
pro'(avanje.
22