1

1 Tolerancije, dosjedi i hrapavost povr!ina

1.1 Tolerancije i dosjedi strojnih dijelova
Apsolutna to!nost dimenzija i oblika strojnih dijelova, ne samo da nije mogu"a, nego nije niti
nu#no potrebna za pravilnu upotrebu stroja. Ponekad mjere i oblici dopu$taju ve"a, a nekad manja
odstupanja. Izbor pravilnog stupnja to!nosti pojedinih dimenzija i oblika dijelova stroja je
zadatak konstruktora, koji mora uskladiti zahtjeve funkcionalnosti strojnih dijelova sa
ekonomi!no$"u izrade. Pri izboru, konstruktor mora po$tovati funkciju, za koju je pojedini dio
namijenjen, mogu"nost izrade, kontrole i monta#e, te zahtjeve ekonomi!nosti. Ve"i stupanj
to!nosti zahtijeva se prije svega kod dimenzija, koje neposredno utje!u na kinematiku stroja,
kao i kod spojnih dimenzija dvaju ili vi$e dijelova stroja.
Da bi se omogu"ila funkcionalnost svakog strojnog dijela, unato! nemogu"nosti dosezanja
apsolutne to!nosti dimenzija i oblika, potrebno je u fazi konstruiranja propisati njihove
prihvatljive dimenzije. Tako propisana dozvoljena odstupanja oblika i dimenzija strojnih
dijelova od apsolutno to!nih, nazivaju se tolerancije.
Razlikuju se sljede"e tolerancije:

tolerancije du#inskih mjera strojnih dijelova,
tolerancije oblika i polo#aja pojedina!nih povr$ina strojnih dijelova,
tolerancije kvalitete hrapavosti povr$ina strojnih dijelova.
U pravilu se propisuju tolerancije samo za dimenzije dijelova, koji su va#ni za sparivanje s
drugim dijelovima. Ostale dimenzije su tzv. slobodne mjere, !ije odstupanje nazivnih vrijednosti
prakti!no ne utje!e na funkcionalnost strojnih dijelova, ukoliko su ta odstupanja u granicama koje
su odre%ene uobi!ajenim proizvodnim postupkom. Obi!no za njih vrijede tolerancije slobodnih
mjera, koje su odre%ene postupkom obrade i svrstane u razrede, u ovisnosti o to!nosti izrade,
proizvodnog procesa i upotrebljavanih radnih strojeva. Sistem tolerancija slobodnih mjera tako
daje konstruktoru povratne informacije o predvi%enim odstupanjima dimenzija u odre%enom
proizvodnom procesu. Po potrebi se na radioni!kim crte#ima strojnih dijelova daje primjedba o
stupnju to!nosti slobodnih mjera. One se pri kontroli izratka na!elno ne kontroliraju, osim u
iznimnim slu!ajevima (upadljivo velika odstupanja, ve"a odstupanja te#ine, itd.).

1.2 Osnovni pojmovi

ISO sistem tolerancija du#inskih mjera je predvi%en za du#inske mjere svih dijelova strojeva u
sklopovima, s iznimkom navojnih parova, valjnih le#ajeva i zup!anika. Za te elemente su
propisani posebni sistemi tolerancija u skladu s specifi!nostima njihovih oblika i funkcije. U
osnovi je ISO sistem tolerancija namijenjen za dimenzije kru#nih oblika, iako je upotrebljiv i za
druge oblike. Sistem razlikuje tolerancije vanjskih i unutra$njih mjera. Sistem razlikuje
tolerancije vanjskih i unutra$njih mjera. Vanjske mjere strojnih dijelova su te, kod kojih se
dodirne povr$ine mjernog pribora pri mjerenju naslanjaju izvan mjerene du#ine (npr. promjer
!epa, du#ina vratila, itd.). U ISO sistemu tolerancija, veli!ine koje se odnose na vanjske
dimenzije, ozna!uju se malim slovima abecede. Unutra!nje dimenzije su te kod kojih se dodirne
povr$ine mjernog pribora naslanjaju unutar mjerene du#ine (npr. provrt, du#ina utora za pero,
itd.). Pripadaju"e veli!ine ozna!uju se velikim slovima abecede.
Radi razumijevanja tolerancija potrebno je najprije razjasniti osnovne pojmove koji su vezani za izmjeru,

2
odnosno slike 1.1., 1.2. i 1.3.

Izmjera je izmjerena vrijednost fizikalne veli!ine duljine.
Nazivna izmjera je izmjera koja se kao izmjera unosi u tehni!ki crte#. Nazivna izmjera
mo#e biti cijeli (npr. 85 mm) ili decimalni broj (npr. 8,75 mm).
Stvarna izmjera je izmjera koja se dobiva mjerenjem na izra%enom strojnom dijelu.

Slika 1.1. Definicija osnovnih pojmova tolerancija izmjera

Najve!a izmjera je najve"a dopu$tena izmjera nekog oblikovanog elementa.
Najmanja izmjera je najmanja dopu$tena izmjera nekog oblikovanog elementa.
Nul-crta je pri grafi!kom prikazu grani!nih izmjera i dosjeda crta koja odgovara nazivnoj izmjeri na
koju se nanose odstupanja izmjera i tolerancija (slika 1.1.).


Slika 1.2. Pojam tolerancija i pojednostavnjeno prikazivanje

Odstupanje izmjere je razlika izme%u stvarne i nazivne izmjere.
Gornje odstupanje izmjere (ES za provrt, es za rukavac) je razlika izme%u najve"e izmjere i pripadne
joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje mo#e biti ili pozitivno ili negativno (prije se ozna!avalo s A
g
ili
a
g
).
Donje odstupanje izmjere (EI za provrt, ei za rukavac) je razlika izme%u najmanje izmjere i pripadne
joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje mo#e biti ili pozitivno ili negativno (prije se ozna!avalo s A
d
ili
a
d
).
Tolerancijska izmjera (T)
.
kra"e tolerancija) je razlika izme%u najve"e i najmanje izmjere.
Tolerancija je apsolutna vrijednost i zato je bez predznaka.
Tolerancijsko polje u grafi!kom prikazu predstavlja podru!je izme%u crta koje predstavljaju najve"u
i najmanju izmjeru. Tolerancijsko polje odre%eno je veli!inom tolerancije i njezinom udaljeno$"u od
nul-crte (slika 1.1).
Provrt je unutarnja izmjera vanjskog dijela u dosjedu.
Rukavac je vanjska izmjera unutarnjeg dijela u dosjedu.
Dosjed dobivena na temelju razlike izmjera dvaju spojno oblikovanih elemenata (provrta i
rukavca)(slika 1.4.).
Zra"nost (zazor) (z) je pozitivna razlika izme%u izmjere provrta i izmjere rukavca prije spajanja,
(slika 1.3.a bez tolerancija i slika 1.3.b s tolerancijama).
Prisnost (p) je negativna razlika izme%u izmjere provrta i izmjere rukavca prije spajanja, (slika 1.3.a

3
bez tolerancija i 1.3.b s tolerancijama).



Slika 1.3. Pojam dosjeda (a bez tolerancija, b s tolerancijama)

1.3 Osnove ISO-sustava tolerancija duljinskih izmjera

Za prakti!ku primjenu i za pravilno funkcioniranje strojnih dijelova va#ne su tolerancije dijelova u
dosjedu. Za istu kvalitetu nekog dosjeda tolerancija mora biti razmjerna veli!ini izmjere, tj. izra#ena u
postocima od izmjere ona mora biti za isti karakter dosjeda prakti!ki jednaka. Iz tog se razloga kod ISO-
sustava tolerancija svake kvalitete mijenja u zavisnosti od nazivne izmjere. Ova zavisnost izra#ava se
standardnim tolerancijskim koeficijentom i za nazivne izmjere od 1 do zaklju!no 500 mm, odnosno I za
nazivne izmjere iznad 500 do zaklju!no 3150 mm. Izra!unavaju se po sljede"im formulama

(1.1)
(1.2)

gdje je D geometrijska sredina grani!nog podru!ja nazivnih izmjera u mm.
Vrijednosti temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjere za svako podru!je nazivnih izmjera
izra!unavaju se iz geometrijske srednje vrijednosti D grani!nih podru!ja D
1
i D
2
(prema ISO 128-1)

(1.3)

Za prvo podru!je nazivnih izmjera (do zaklju!no 3 mm) uzima se geometrijska sredina D izme%u
1 i 3 mm, zbog !ega je D = 1,732 mm.
Za svaku nazivnu izmjeru prakti!no se ne ra!una vrijednost standardnog tolerancijskog
koeficijenta, ve" se koriste tablice u kojima su nazivne izmjere svrstane u podru!ja u kojima
su one stupnjevane po geometrijskom nizu. Podru!ja nazivnih izmjera (npr. promjera) do 500
mm jesu:

D1 - 3) 6) 10) 18) 30) 50) 80) 120) 180) 250) 315) 400)
D2 3 6 10 18 30 50 80 120 180 250 315 400 500
gdje je: D1 - po etak podru ja, D2 - kraj podru ja

Za neke dosjede s ve"om zra!nosti i prisnosti uvedeno je me%upodru!je i stupanj podijeljen na dva.
Tolerancije u ovim tablicama izra!unate su za sredinu podru!ja D prema formuli (1.3.). Npr. za podru!je
nazivnih izmjera izme%u 30 i 50 mm sredina podru!ja je D = 38,730 mm. Razlike u tolerancijama za sve
ostale nazivne izmjere unutar ovog podru!ja prakti!no su zanemarive.
Tolerancijski koeficijenti i izra!unati pomo"u formule (1.1.) dani su za podru!je izmjera do 500 mm
u tablici 1.1., a za podru!je izmjera od 500 do 3150 mm u tablici 1.2.

Tablica 1.1. Nazivne izmjere do 500 mm i tolerancijski koeficijent i
Nazivne
izmjere, mm
-3 3)-6 6)-10 10)-18 18)-30 30)-50 50)-80 80)-120 120)-180 180)-250 250)-315 315)-400 400)-500

4
i, m 0,6 0,75 0,9 1,1 1,3 1,6 1,9 2,2 2,5 2,9 3,2 3,6 4,0

Tablica 1.2. Nazivne izmjere od 500 mm do 3150 mm i tolerancijski koeficijent I
Nazivne
izmjere, mm
500)-630 630)-800 800)-1000 1000)-1250 1250)-1600 1600)-2000 2000)-2500 2500)-3150
I, m 4,4 5,0 5,6 6,6 7,8 9,2 11,0 13,2


Veli!ina tolerancijske izmjere za nazivne izmjere od 500 do 3150 mm mo#e se izra!unati jednako
kao i za izmjere do 500 mm, s tom razlikom $to se tolerancijski koeficijent ozna!ava s I i izra!unava
pomo"u formule (1.2.). .
Za izbor stupnja temeljne tolerancije mogu poslu#iti sljede"e iskustvene preporuke:
IT01 !!! IT4 - za precizni mjerni pribor,
IT5 !!! IT7 - za mjerni pribor radioni!ke kontrole i najfinije dosjede,
IT6 !!! IT9 - za fini dosjed,
IT7 !!! IT10 - za prosje!no dosjedanje,
IT9 !!! IT11 - za grubo dosjedanje i
IT12 !!! IT18 - za izmjere i povr$ine koji nisu u dosjedu (npr. kovani ili valjani dijelovi).

1.4 Polo"aj i ozna#avanje tolerancijskih polja

Polo#aj tolerancijskih polja odre%uje temeljno odstupanje koje se ozna!ava s obzirom na nul-crtu
slovima abecede (me%unarodne), i to:

za vanjske izmjere (rukavca) malim slovima abecede (slika 1.5.):
a b c cd d e ef f fg g h j (js) k m n p r s t u v x y z za zb zc

za unutarnje izmjere (provrte) velikim slovima abecede (slika 1.6.):
A B C CD D E EF F FG G H J (JS) K M N P R S T U V X Y Z ZA ZB ZC

Polo#aj tolerancijskog polja ozna!en s navedenim slovima odre%en je jednim od grani!nih
odstupanja koja su na slikama 1.5. i 1.6. ozna!ena kao donje ili gornje odstupanje izmjere (es, ei, ES, EI).
Oznaku tolerancije duljinske izmjere !ini tolerancijski razred, tj. kombinacija simbola za temeljno
odstupanje i temeljnu toleranciju, tj. polo#aj i veli!inu tolerancijskog polja. Tako npr. oznaku " 80F8 ili
" 40h7 !ine nazivne izmjere " 80 odnosno " 40, polo#aj tolerancijskog polja F za provrt odnosno h za
rukavac i stupanj temeljne tolerancije IT8 odnosno IT7.
Na osnovi nazivne izmjere i temeljnog odstupanja ozna!enog slovom F odnosno h odre%uje se
jedno od odstupanja izmjere.


Slika 1.4. Polo#aj tolerancijskih polja za vanjske izmjere (rukavce)

5


Slika 1.5. Polo#aj tolerancijskih polja za unutarnje izmjere (provrte)


1.5 Tolerancije slobodnih izmjera op$e tolerancije

Izmjere kod kojih odstupanja od nazivnih vrijednosti prakti!no ne utje!u na upotrebljivost dijelova
nazivaju se slobodnim izmjerama. Dopu$tena odstupanja slobodnih izmjera za obra%ene dijelove izra%ene
odvajanjem !estica i njihove izmjere navedene su u tablicama od 1.3. i 1.4., a njihova je veli!ina utvr%ena
prema ISO 2768 i svrstana u !etiri razreda to!nosti:
f - fino,
m - srednje,
c - grubo i
v - vrlo grubo.
Tolerancije slobodnih izmjera unose se u crte# u za to predvi%eno polje (zaglavlja crte#a)
pomo"u skra"ene oznake stupnja to!nosti, npr. ISO 2768 - m.

Tablica 1.3. Tolerancije slobodnih izmjera za polumjere zaobljenja i sko$ene rubove
Podru je nazivnih izmjera, mm Stupanj
to nosti ...3 3...6 6...30 30...120 120...315
fini i srednji 0,2 0,5 1 2 4
grubi i vrlo grubi 0,2 1 2 4 8
Prema ISO 2768 (1973) nisu posebno predvi ena dopu!tena odstupanja za polumjere zaobljenja i sko!eni rubovi.

Tablica 1.4. Tolerancije slobodnih izmjera ostvarenih odvajanjem !estica
Stupanj to nosti Podru je nazivnih
izmjera, mm f m c v
... 3 0,05 0,1 0,15 -
3) ... 6 0,05 0,1 0,2 0,5
6) ... 30 0,10 0,2 0,5 1
30) ... 120 0,15 0,3 0,8 1,5
120) ... 315 0,2 0,5 1,2 2
315) ... 1000 0,3 0,8 2 3
1000) ... 2000 0,5 1,2 3 4
2000) ... 4000 0,8 2 4 6
4000) ... 8000 - 3 5 8
8000) ... 12000 - 4 6 10
12000) ... 16000 - 5 7 12
16000) ... 20000 - 6 8 12
Prema ISO 2768 (1973) nisu obuhva ena podru ja nazivnih izmjera iznad 2000
mm i nije obuhva ena vrlo gruba kvaliteta izrade.


6
1.6 Dosjedi

Dosjed je odnos dvaju oblikovanih elemenata (npr. provrt i osovina, utor i pero, itd.), koji imaju
jednake nazivne mjere (Di = di). Pri tom je jedan element odre%en unutra$njom nazivnom
mjerom (provrt) i uvijek okru#uje drugi, koji je odre%en istom nazivnom mjerom (osovina). Oba
dosjedna dijela imaju svoje tolerancije.
Ovisno o izabranim tolerancijama, spregnuti dijelovi dosjedaju jedan u drugoga sa zra!no$"u ili
sa preklopom. Zra!nost (razmak) nastaje kada je stvarna mjera osovine manja od stvarne mjere
provrta. To je pozitivna razlika izme%u mjere provrta i mjere osovine. Preklop nastaje kad je
razlika izme%u mjera negativna (promjer osovine ve"i od promj era provrta). Obzirom na veli!inu
zra!nosti odnosno preklopa razlikuju se sljede"e vrste dosjeda, slika 1.6.


Slika 1.6. Vrste dosjeda a) labavi dosjed b) prijelazni dosjed c) !vrsti dosjed

Labavi dosjed se ostvaruje izme%u dijelova kod kojih je stvarna izmjera provrta ve"a od stvarne
izmjere rukavca (osovine) (slika 1.6a.). Razlika izme%u promjera provrta i rukavca je pozitivna,
odnosno izme%u sklopljenih dijelova postoji zra!nost (zazor) veli!ine

Na izbor labavog dosjeda op"enito utje!e: to!nost vo%enja rukavca, nosivost spoja,
jednoli!nost hoda rukavca, gubici trenja u spoju te temperatura u pogonskom stanju i
temperatura okoli$a pri izradi (temperatura radionice). U tablici 1.5. dan je pregled nekoliko
primjera za izbor labavih dosjeda (po Niemannu [27]) koji "e olak$ati izbor u praksi i omogu"iti
usporedbu sa stvarnim slu!ajevima pri konstruiranju.
Tablica 1.5. Primjeri primjene labavih dosjeda
SJP Primjeri primjene labavih dosjeda SJR
H7/g6
1) Polupovodljiv dosjed, rastavan s malom zra nosti:
- Za uvrstive zup anike i spojke, le aje i spojnice, stapove indikatora.
G7/h6
H7/f7
H8/f8
2) Povodljiv dosjed, osjetna zra nost:
- Glavni le aji radnih strojeva, le aj koljenaste osovinei stapajice, le aji
regulatora.
- Glavni le aji koljenaste osovine, le aji stapajice, kri na glava u vodilicama,
povod stapajice, motka razvodnika, trokratno ule i!tena osovina, stap i stapni
razvodnik u cilindru, le aji za centrifugalne i zup aste sisaljke, pomi ni kol aci
spojki.
F7/h6
F8/h8
H7/e8
3) Polupomi an dosjed, znatna zra nost:
- Za vi!estruko ule i!tene osovine
E8/h6

7
H7/d9
H8/d10
H11/d11
4) Pomi an dosjed, ve a zra nost:
- Za osovine transmisija i pretprega, le aji za duge osovine kod prenosila i
transmisija, jalova remenica i sli na kola, le aji poljodjela kih strojeva,
usredi!tenje cilindara, dijelovi brtvenica.
- Zra nost za siguran pomak dijelova s velikim tolerancijom: poluge koje se
skidaju, svornjaci poluga, le aji povodnih kola, ru ice.
D9/h6
D10/h8
D11/h11
H11/c11
H11/b11
5) Poluprostran i prostran dosjed s ve om zra nosti za pomak dijelova s
velikom tolerancijom:
- Svornjak vilice na motki ko nice.
- Kod vozila, okretni epovi, prostrani zatici.
B11/h11
A11/h11
H11/a11
6) Vrlo prostran dosjed s velikom zra nosti za pomak dijelova s velikom
tolerancijom:
- Osovina regulatora lokomotive, ovjesni dijelovi opruga i ko nica, le aj
osovine ko nice, spojni svornjak lokomotive.
C11/h11

%vrsti dosjed se osigurava takvim izborom polo#aja tolerancijskih polja, kod kojeg je donja
grani!na mjera osovine uvijek ve"a od gornje grani!ne mjere provrta, slika 1.6c. Takve dijelove
mogu"e je sklapati samo uz pomo" uzdu#ne sile, ili grijanjem dijela s unutra$njom mjerom -
kako bi se ova privremeno pro$irila, odnosno hla%enjem dijela s vanjskom mjerom - kako bi se
ova privremeno smanjila. Najmanji P
min
i najve"i P
max
preklop ra!unaju se po izrazima:


Tablica 1.6. Primjeri primjene !vrstih dosjeda
SJP Primjeri primjene ( vrstih) prisnih dosjeda SJR
H7/z8, z9
H7/x8, x9
H7/u6, u7
1) Preza eti i vrsti dosjedi za velike prisnosti, rastavljiv tlakom ili grijanjem:
- Za glavine zup anika, kola i zama!njaka, prsteni rukavaca (ve a prisnost za
ve e, a manja za manje promjere npr. u6)
Z8, Z9/h6
X8, X9/h6
U6, U7/h6
H7/s6
H7/r6
2) Za eti dosjed za srednje prisnosti, rastavljiv grijanjem i tlakom:
- Za glavine spojki, vijence od bronce na glavini od lijevanog eljeza,
blazinice le aja u ku i!tu, kolu i ojnici.
S7/h6
R7/h6

Prijelazni dosjed se posti#e izborom polo#aja i kvaliteta tolerancijskih polja, tako da se
tolerancijska polja u cijelosti ili djelomi!no prekrivaju. Dakle, dosjed mo#e bit !vrst ili labav,
ovisno o stvarnim mjerama osovine i provrta, slika 1.6b. Sastavljanje dijelova s prijelaznim
dosjedom je izvedivo ru!no, ali i upotrebom uzdu#ne sile.
ru!no, ali i upotrebom uzdu#ne sile.

Tablica 1.7. Primjeri primjene prijelaznih dosjed
SJP Primjeri primjene prijelaznih dosjeda SJR
H7/h6
H8/h8
H11/h11
1) Klizni dosjed, uz podmazivanje pomi an rukom:
- Za izmjenljiva kola, pinolu u konjicu, prstene za pode!avanje, slobodne
tuljke svornjaka stapa, vanjske prstene valjnih le aja, prirube za usredi!tenje
kod spojki i cijevnih vodova.
- Prsteni za pode!avanje kod transmisija, jednodijelne vrste remenice, ru ne
poluge, zup anici, spojke i sli ni dijelovi koji se pomi u na osovini ili vratilu.
- Za lakorastavljive dijelove: dijelove poljodjela kih strojeva koji su na osovinu
pri vr! eni zatikom, vijkom ili perom, rastojni vijci, svornjaci !arnira za vrata
lo i!ta.
H7/h6
H8/h8
H11/h11
H7/j6
2) Pokretni dosjed, rastavljiv drvenim eki em ili rukom:
- Za lakorastavljive remenice, zup anike, ru na kola, blazinice, vanjske
prstene valjnih le aja i sl.
J7/h6

8
H7/k6
3) Prilegli dosjed, lakorastavljiv ru nim eki em:
- Za jednokratno nabijene remenice, spojke i zup anike na osovini od 8 do 50
mm promjera, zama!njake s tangencijalnim klinovima, unutarnje prstene
valjnih le aja, vrsta ru na kola i poluge, dosjedne vijke ojnica.
K7/h6
H7/m6
4) Stegnuti dosjed, te!ko rastavljiv ru nim eki em:
- Za jednokratno nabijene remenice, spojke i zup anike na osovini od 55 do
120 mm promjera kod strojeva i elektromotora.
M7/h6
N7/h6
5) Uglavljeni dosjedi, rastavljiv tlakom:
- Za kotve na osovini motora, ozubljene vijence na kolu, navu ena oja anja na
rukavcima, blazinice le aja i glavina.
H7/n6

Sustav jedinstvenog provrta (dosjedni sustav provrta) u ovom sustavu svi promjeri provrta
imaju jednak polo#aj tolerancijskog polja "H", bez obzira na vrstu dosjeda. Tolerancijsko polje
"H" nalazi se iznad nul-crte. Najmanja mjera provrta je uvijek jednaka nazivnoj mjeri ( Dmi n =
Di), pa je donje odstupanje uvijek jednako nuli (EI = 0), a gornje odstupanje je jednako
toleranciji (ES = TD).
Sistem jedinstvene osovine (dosjedni sustav rukavca) u ovom sistemu svi promjeri osovine
imaju jednak polo#aj tolerancijskog polja "h", bez obzira na vrstu dosjeda. Tolerancijsko polje
"h" le#i ispod nullinije. Najve"a mjera osovine je uvijek jednaka nazivnoj mjeri ( dmax = di), tako
da je gornje odstupanje uvijek jednak nuli (es = 0), a donje odstupanje je jednako toleranciji (ei =
Td).
a) b)

Slika 1.7. Sustav jedinstvenoga provrta (SJP) (a) i sustav jedinstvenoga rukavca (SJR) (b)


9
1.7 Ozna#avanje tolerancija duljinskih izmjera na tehni#kim crte"ima

Slika 1.8. prikazuje na!in ozna!avanja tolerancija duljinskih izmjera na tehni!kim crte#ima za
dosjed, rukavac i provrt (a).


Slika 1.8. Na!in ozna!avanja tolerancija duljinskih izmjera na tehni!kim crte#ima

Oznaku tolerancije duljinske izmjere !ini kombinacija simbola koji odre%uju polo#aj i veli!inu
tolerancijskog polja. Na primjer, oznaku "40H7 ili "40g6 !ine nazivne izmjere tih oznaka "40, polo#aj
tolerancijskog polja H za provrt, odnosno g za osovinu i stupanj temeljne tolerancije IT7, odnosno IT6.
Na osnovi nazivne izmjere i oznake polo#aja tolerancijskog polja H, odnosno polja g, odre%uje se
jedno od grani!nih odstupanja (slike 1.4. i 1.5.). Dodavanjem veli!ine tolerancije T odre%uje se drugo
grani!no odstupanje. Oba ova odstupanja (gornje i donje) za izabrana tolerancijska polja i za izabrane
kvalitete tolerancija prikazuju se tabli!no, !ime je postupak odre%ivanja grani!nih odstupanja
pojednostavnjen. Prema ISO-sustavu izmjere s tolerancijama ozna!avaju se na crte#ima kako je
prethodno navedeno za "40H7 i "40g6, i to tako da se ova oznaka upisuje na sredini kotne crte. Oznaka
tolerancije (H7, g6 i sli!no) koja se upisuje iza kotnog broja ima istu visinu kao i kotni broj.
Prema DIN 406 dopu$tena odstupanja izmjera mogu se upisivati ili pomo"u tolerancijskih
simbola ili izravno u milimetrima (slika 1.9.).
Prema ISO-sustavu dosjedi se na crte#ima ozna!avaju tako da se iza kotnog broja upisuju oznake
tolerancije provrta i rukavca: "40H7/g6 (slika 1.9.a). Osim ovog na!ina postoje jo$ !etiri mogu"nosti
ozna!avanja dosjeda na tehni!kim crte#ima.


Slika 1.9. Ozna!avanje tolerancija i dosjeda na crte#ima

Kod prvog se na!ina iza kotnog broja "40 upisuje oznaka tolerancije rukavca g6, a iznad nje
oznaka tolerancije provrta H7 (slika 1.9.b).
Kod drugog se na!ina osim oznaka tolerancije rukavca g6 i tolerancije provrta H7 iza kotnog broja
"40 upisuju vrijednosti odstupanja izravno u milimetrima stavljene u zagrade (slika 1.9.c).
Kod tre"eg se na!ina ispred kotnog broja "40 upisuje rije! "provrt" ili "rukavac", a iza kotnog broja
upisuju se dopu$tena odstupanja u mm (slika 1.9.d).

10
Kod !etvrtog se na!ina ispred kotnog broja "40 upisuje pozicijski broj dijela s provrtom i
rukavca, a iza njih odstupanja u mm. Pozicija 1 odnosi se na dio s provrtom, a pozicija 2 na osovinu (slika
1.9.e).


Slika 1.10. Na!ini uno$enja tolerancija duljinskih izmjera u tehni!ke crte#e

Izbor izmjera koje se unose u crte# i na!in njihovog uno$enja u crte# u jasnoj je vezi s izborom
tolerancija duljinskih izmjera, pri !emu treba uzeti u obzir funkciju dijela, na!in izrade, mjerenje, kontrole
i na!in sklapanja. Na slici 1.10. dani su primjeri uno$enja tolerancija duljinskih izmjera u tehni!ke crte#e.
Ako je kao dopunu uz nazivnu izmjeru s oznakom tolerancije (slika 1.10.a) potrebno dati i vrijednosti
odstupanja tada se one stavljaju u zagrade iza oznake tolerancije (slika 1.10.b). Najmanja i najve"a
dopu$tena izmjera kao dopunska informacija tako%er se stavljanju u zagrade iza nazivne izmjere s
oznakom tolerancije (slika 1.10.c).
Ako su dopu$tena odstupanja nazivne izmjere razli!ita upisuju se prema slici 1.10.d. Ako je jedno od
dopu$tenih odstupanja jednako nuli tada se i ozna!ava nulom prema slici 1.10.e. Ako dopu$tena
odstupanja nazivne izmjere jednaka ali suprotnog predznaka, tada se navodi samo jedno ali s predznakom
(slika 1.10.f).
Najmanja i najve"a dopu$tena izmjera mogu se izravno upisati na tehni!ki crte# (slika 1.10.g). Ako
nazivnu izmjeru treba ograni!iti samo u jednom smjeru tada joj se dodaje oznaka min. ili max. (slika
1.10.h).
Na sklopnom, monta#nom ili dispozicijskom crte#u daju se izmjere koje su nu#ne za pravilno
sklapanje, kad je to potrebno, s odgovaraju"im tolerancijama me%usobnog polo#aja pojedinih ploha.
Na radioni!kom ili detaljnom crte#u treba razlikovati:
funkcijske izmjere (koje su u vezi s kinemati!nom shemom stroja, kao i izmjere va#ne za
!vrsto"u i krutost elementa),
monta#ne izmjere (va#ne za sklapanje dijelova, odnosno elemenata),
tehnolo$ke izmjere (va#ne za u!vr$"ivanje dijela na stroju za obradu) i
slobodne izmjere, a to su sve ostale izmjere koje nemaju posebnu va#nost s obzirom na funkciju,
monta#u i obradu.



Slika 1.11. Na!ini uno$enja tolerancija kutnih
izmjera u tehni!ke crte#e

Pravila koja va#e za ozna!avanje
tolerancija duljinskih izmjera jednako
su primjenjiva i kod kutnih izmjera
(slika 1.11.). Nazivna izmjera kuta
uvijek se unosi na tehni!ke crte#e u
stupnjevima, a odstupanja mogu biti
izra#ena bilo u stupnjevima, minutama i
sekundama (slike 1.11.a i 1.11.b), bilo
kao decimalni dio stupnja (slike 1.11.c i
1.11.d).


11
1.8 Tolerancije oblika, orijentacije, smje!taja i vrtnje

Radi osiguranja kvalitete proizvoda nije dovoljno definirati samo tolerancije duljinskih izmjera.
Potrebno je unutar granica tolerancija sprije!iti i druge promjene koje se odra#avaju na to!nost geometrije
strojnog dijela. Op"enito (prema ISO 1101), ove se tolerancije zovu tolerancije oblika, orijentacije,
smje$taja i vrtnje odnosno geometrijske tolerancije. Prema karakteristikama koje se toleriraju i na!inu na
koji se definiraju, tolerirana podru!ja mogu biti:
povr$ina unutar kruga,
povr$ina izme%u dva koncentri!na kruga,
povr$ina izme%u dvije ekvidistantne crte ili dva paralelna pravca,
prostor unutar valjka,
prostor izmedu dva koaksijalna valjka,
prostor izmedu dvije ekvidistantne ravnine ili dvije paralelne ravnine i
prostor unutar paralelepipeda.

U tablici 1.8. dani su osnovni simboli toleriranih karakteristika, u tablici 1.9. dani su dopunski
simboli koji se kombiniraju s osnovnim, a u tablici 1.10. neka pravila za ovo kombiniranje.

Tablica 1.8. Osnovne oznake tolerancija oblika, orijentacije, smje$taja i vrtnje
Vrste zna ajki i tolerancija Svojstvo Simbol
Pravocrtnost

Ravnost

Kru nost

Pojedina ne
zna ajke
Cilindri nost

Oblik crte

Pojedina ne i
povezane
zna ajke
Tolerancije
oblika
Oblik plohe

Paralelnost

Okomitost

Tolerancije
orijentacije
Kut (nagib)

Polo aj (pozicija)

Koncentri nost i koaksijalnost

Tolerancije
smje!taja
Simetri nost

Kru nost vrtnje

Povezane
zna ajke
Tolerancije
vrtnje
Ravnost i kru nost vrtnje


Tablica 1.9. Dopunske oznake za kombiniranje s osnovnim oznakama tolerancija oblika, orijentacije,
smje$taja i vrtnje
Opis Simbol
izravno

Oznaka toleriranog elementa
slovom

izravno

Oznaka referentnog
elementa (osnovice)
slovom

Mjesto referentnog elementa


12
Teorijski to na izmjera

Projicirano podru je tolerancije

Uvjet maksimum - materijala

Okvir tolerancije


Tablica 1.10. Neka pravila kombiniranja osnovnih i dopunskih oznaka tolerancija oblika, orijentacije,
smje$taja i vrtnje
Pravilo Simbol
1) Kod tolerancija oblika crtaju se samo dva pravokutnika.

2) Kod tolerancija polo aja stavljaju se i slovne oznake
izabranog referentnog elementa prema kojemu se svojstvo
uspore uje (D E: na in za oznaku odvojenih osnovica).

3) Dopunske oznake rije ima, npr. 6 provrta ili 6x pi!u se
iznad okvira tolerancije.

4) Oznake ostalih svojstava elemenata vezanih za podru je
tolerancije pi!u se uz okvir tolerancije ili se pokaznom crtom
povezuju s njime.
5) Ako je potrebno ozna iti vi!e toleriranih svojstava jednog
elementa, oznake se upisuju u posebne okvire postavljene
jedan ispod drugog.
6) Vrijedi li tolerancija na ograni enoj du ini, duljina se odvaja
kosom crtom od tolerancije (lijevo). Kada se neka u a
tolerancija na ograni enoj du ini doda toleranciji cijelog
elementa, tada se to upisuje u donjem dijelu okvira (desno).

7) Ako za navedenu toleranciju vrijedi uvjet maksimuma
materijala (DIN ISO 2692), upisuje se odgovaraju i simbol iz
tablice 4.36. na jedan od mogu ih na ina.


Tablica 1.11. Tolerancija pravocrtnosti

Tolerancija pravocrtnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno s dva paralelna
pravca na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili valjkom promjera t.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)




Svaka crta gornje plohe mora le ati izme u
dva paralelna pravca na udaljenosti 0,1.


Izvodnica pla!ta na svakih 200 mm duljine
mora le ati izme u dva paralelna pravca na
udaljenosti 0,1.



Os grede mora le ati unutar paralelepipeda
osnovice 0,1 x 0,2.

Os osovinice mora le ati unutar valjka
promjera 0,08.


13
Tablica 1.12. Tolerancija ravnosti

Tolerancija ravnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema paralelnim
ravninama na udaljenosti t.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)


Ploha mora biti izme u dvije paralelne
ravnine na udaljenosti 0,08.

Tablica 1.13. Numeri!ke vrijednosti tolerancija pravocrtnosti i ravnosti [18]
Stupanj to nosti
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Mjerena duljina,
mm
Tolerancija, m
do 10 0,25 0,4 0,6 1 1,6 2,5 4 6 10 16
10 do 25 0,4 0,6 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25
25 do 60 0,6 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40
60 do 160 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60
160 do 400 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100
400 do 1000 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100 160

Tablica 1.14. Tolerancija kru#nosti

Tolerancija kru nosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema koncentri nim
kru nicama na udaljenosti t.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)





Opseg bilo kojeg popre nog presjeka na
vanjskom promjeru mora biti izme u dvije
koncentri ne kru nice na udaljenosti 0,03.



Opseg bilo kojeg popre nog presjeka mora
biti izme u dvije koncentri ne kru nice na
udaljenosti 0,1.

Tablica 1.15. Tolerancija cilindri!nosti

Tolerancija cilindri nosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama
koncentri nim (koaksijalnim) valjcima na udaljenosti t.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)


Tolerirana ploha mora biti izme u dva
koncentri na (koaksijalna) valjka na
udaljenosti 0,1.

Tablica 1.16. Numeri!ke vrijednosti tolerancija kru#nosti i cilindri!nosti [18]
Stupanj to nosti
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Mjerena duljina,
mm
Tolerancija, m
do 6 0,3 0,5 0,8 1,2 2 3 5 8 12 20
6 do 18 0,5 0,8 1,2 2 3 5 8 12 20 30
18 do 50 0,8 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40
50 do 120 1 1,2 2 3 5 8 12 20 30 50
120 do 260 1,2 1,6 2,5 4 6 10 16 25 44 60

14

Tablica 1.17. Tolerancija oblika crte

Tolerancija oblika crte definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema crtama koje
obuhva aju kru nicu promjera t, ije je sredi!te na idealnoj geometrijskoj crti.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)


U bilo kojem presjeku oblik crte mora biti
izme u dviju crta koje omataju kru nice
promjera 0,04, ija su sredi!ta na
geometrijski idealnoj crti.

Tablica 1.18. Tolerancija oblika plohe

Tolerancija oblika plohe definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema plohama
koje obuhva aju kugle promjera t, ija su sredi!ta na plohi koja ima pravilan geometrijski
oblik.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)


Tolerirana ploha mora biti izme u dviju ploha
koje obuhva aju kugle promjera 0,02 ija su
sredi!ta na plohi koja ima pravilan
geometrijski oblik.


15
Tablica 1.19. Tolerancija paralelnosti

Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim
pravcima na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema
plohama, koji su uz to paralelni referentnim pravcima ili plohama.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)


Tolerirana os mora biti izme u dva pravca na
udaljenosti 0,1, koji su paralelni s
referentnom osi A i polo eni u okomitom
pravcu.


Tolerirana os mora biti izme u dva pravca na
udaljenosti 0,1, koji su paralelni s
referentnom osi A i polo eni u vodoravnom
pravcu.


Tolerirana os mora biti unutar paralelepipeda
osnovice 0,1 x 0,2, koji je paralelan s
referentnom osi A.


Tolerirana os mora biti unutar valjka
promjera 0,03, koji je paralelan s
referentnom osi A.


Os provrta mora biti izme u dvije plohe na
udaljenosti 0,01, koji su paralelne s
referentnom plohom B.


Tolerirana ploha mora biti izme u dva pravca
na udaljenosti 0,1, koje su paralelne s
referentnom osi C (os provrta).


Tolerirana ploha mora biti izme u dvije paralelne ravnine
na udaljenosti 0,01, koje su paralelne referentnoj plohi
D.




Sve to ke tolerirane plohe na duljini 100 mm, moraju biti
izme u dvije paralelne plohe na udaljenosti 0,01, koje su
uz to paralelne referentnoj plohi A.

16

Tablica 1.20. Tolerancija okomitosti

Tolerancija okomitosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim
pravcima na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema
plohama, koji su uz to okomiti na referentni pravac ili plohu.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)

Os kosog provrta mora biti izme u dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,06, koji su
uz to okomiti na os vodoravnog provrta A
(referentni pravac).


Os vertikalnog valjka mora biti izme u dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,1, koji le e
u plohi koja je okomita na referentnu plohu.

Os vertikalnog valjka mora biti unutar
paralelepipeda osnovice 0,1 x 0,2, koji je
okomit na referentnu plohu.

Os vertikalnog valjka mora biti unutar valjka
promjera 0,01, koji je okomit na referentnu
plohu A.


Tolerirana ploha mora biti izme u dvije
paralelne ravnine na udaljenosti 0,08, koje
su okomite na referentnu os A.


Tolerirana ploha mora biti izme u dvije
paralelne ravnine na udaljenosti 0,08, koje
su okomite na referentnu plohu A.


17
Tablica 1.21. Tolerancija kuta (nagiba)

Tolerancija kuta definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim pravcima
na udaljenosti t ili dvjema paralelnim plohama na udaljenosti t, koji su uz to nagnuti za kut !
s obzirom na referentni pravac ili referentnu plohu.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)

Os kosog provrta mora biti izme u dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,08, koji su
uz to nagnuti za kut 60 s obzirom na
referentnu os A-B.


Os provrta, koja se projicira u ravninu u kojoj
je referentna os, mora biti izme u dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,08, koji su
uz to nagnuti za kut 60 s obzirom na
referentnu os A-B.


Os provrta mora biti izme u dva paralelna
pravca na udaljenosti 0,08, koji su uz to
nagnuti za kut 60 s obzirom na referentnu
plohu A.


Nagnuta ploha mora biti izme u dvije
paralelne plohe na udaljenosti 0,1, koje su
nagnute za kut 75 s obzirom na referentnu
os A.


Nagnuta ploha mora biti izme u dvije
paralelne plohe na udaljenosti 0,08, koje su
nagnute za kut 40 s obzirom na referentnu
plohu A.


18
Tablica 1.22. Tolerancija polo#aja (pozicije)

Tolerancija smje!taja (polo aja) definirana je kao odstupanje koje je ograni eno kru nicom
promjera t, dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t, s paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili
s valjkom promjera t, ije su osi referentne crte.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)


Tolerirana to ka presjeka mora biti unutar
kru nice promjera 0,3, ije je sredi!te u
teorijski to nom polo aju s obzirom na
toleriranu to ku presjeka.


Svaka od crta mora biti izme u dva paralelna
pravca na udaljenosti 0,05, koji su simetri no
smje!teni u teorijski to nom polo aju, s
obzirom na referentnu plohu A.

Os svakog od 8 provrta mora biti unutar
paralelepipeda osnovice 0,05 x 0,2, ija je os
u teorijski to nom polo aju s obzirom na
promatrani provrt.

Os provrta mora biti unutar valjka promjera
0,08, ija je os u teorijski to nom polo aju s
obzirom na promatrane referentne plohe A i
B.




Os svakog od 8 provrta mora biti unutar
valjka promjera 0,1, ija je os u teorijski
to nom polo aju s obzirom na provrt.


Kosa ploha mora biti unutar dvije paralelne
ravnine na udaljenosti 0,05, koje su
simetri no postavljene s obzirom na teorijski
to an polo aj referentne ravnine A i os
referentnog valjka B.

Tablica 1.22. Tolerancija koncentri!nosti i koaksijalnosti

Tolerancija koncentri nosti i koaksijalnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno
kru nicom promjera t ili valjkom promjera t, ije se sredi!te i os poklapa s referentnom to kom
ili osi.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)

Sredi!te tolerirane kru nice, ozna ene
okvirom tolerancije, mora biti unutar kru nice
promjera 0,01, koja je koncentri na sredi!tu
referentne kru nice A.


Os toleriranog valjka mora le ati unutar valjka
promjera 0,08, koji je koaksijalan s
referentnom osi A - B.


19
Tablica 1.23. Tolerancija simetri!nosti

Tolerancija simetri nosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema paralelnim
plohama na udaljenosti t, dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t ili paralelepipedom
osnovice t1 x t2.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)


Ravnina simetrije utora mora biti izme u dvije
paralelne ravnine, koje su razmaknute za
0,08 i simetri no smje!tene prema ravnini
simetrije referentne zna ajke A.


Os provrta mora biti unutar dvije paralelne
ravnine na udaljenosti 0,08, koje su
simetri no polo eni s obzirom na ravninu
simetrije referentnih utora A i B.

Os provrta mora biti unutar paralelepipeda
osnovice 0,1x 0,05, ija je os presje nica
zajedni kih ravnina simetrije referentnih utora
A-B i C-D.

Tablica 1.24. Tolerancija kru#nosti vrtnje

Tolerancija kru nosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema
koncentri nim kru nicama s razmakom t, valjkom duljine t ili sto!cem duljine t.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)

Radijalno odstupanje od kru nosti vrtnje ne
smije biti ve e od 0,1 u bilo kojoj mjernoj
ravnini za vrijeme jednog okretaja oko
referentne osi A-B.



Radijalno odstupanje od kru nosti vrtnje ne
smije biti ve e od 0,2 u bilo kojoj mjernoj
ravnini, kada se tolerirani rotacijski dio mjeri
oko sredi!njice provrta A.

Aksijalno (osno) odstupanje od kru nosti
vrtnje ne smije biti ve e od 0,1 u bilo kojem
polo aju mjerenja za jedan okretaj oko
referentne osi D.




20
Tablica 1.25. Tolerancija ravnosti i kru#nosti vrtnje

Tolerancija ravnosti i kru nosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama
koaksijalnim valjcima na udaljenosti t (kojih se os podudara s referentnom osi) ili dvjema
paralelnim ravninama na udaljenosti t okomitim na referentnu os.
Definicija podru ja
tolerancije
Primjeri (prikaz i poja!njenja)


Tolerancija ravnosti i kru nosti vrtnje ne smije
biti ve a od 0,1 u bilo kojoj to ki na odre enoj
plohi za vrijeme nekoliko okretaja oko
referentne osi A-B s relativnim aksijalnim
pomakom mjernog instrumenta po strojnom
dijelu.


Tolerancija ravnosti i kru nosti vrtnje ne smije
biti ve a od 0,1 u bilo kojoj to ki na odre enoj
plohi za vrijeme nekoliko okretaja oko
referentne osi D s relativnim radijalnim
pomakom mjernog instrumenta po strojnom
dijelu.

Tablica 1.26. Numeri!ke vrijednosti tolerancija kru#nosti vrtnje
Stupanj to nosti
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Mjerena duljina,
mm
Tolerancija, m
do 6 - - 3 5 8 12 20 30 50 80
6 do 18 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100
18 do 50 2 3 5 8 12 20 30 50 80 120
50 do 120 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100 160
120 do 260 3 5 8 12 20 30 50 80 120 200

Tablica 1.27. Numeri!ke vrijednosti tolerancija ravnosti i kru#nosti vrtnje
Stupanj to nosti
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Mjerena duljina,
mm
Tolerancija, m
do 6 - - 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40
6 do 18 0,8 1 2 3 5 8 12 20 30 50
18 do 50 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60
50 do 120 1,2 2 3 5 8 12 20 30 50 80
120 do 260 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100


21

1.9 Tekstura (hrapavost) tehni#kih povr!ina

Tehni!ke su povr$ine sve one povr$ine strojnih dijelova koje su dobivene nekom od obrada
odvajanjem !estica ili nekom od obrada bez odvajanja !estica. One su tijekom obrade i eksploatacije
strojnih dijelova izlo#ene djelovanju razli!itih vrsta optere"enja, kao $to su npr.: mehani!ka, toplinska,
elektri!na, kemijska ili biolo$ka (mogu"e su i kombinacije).
Tehni!ke povr$ine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dva medija, nego su to,
mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizom neravnina raznih veli!ina, oblika i rasporeda.
Posljedica tome jesu postupci obrade odvajanjem !estica ili postupci obrada bez odvajanja !estica.
Veli!ina hrapavosti tehni!kih povr$ina mo#e utjecati:
na smanjenje dinami!ke izdr#ljivosti (odnosno, smanjenje !vrsto"e oblika);
na poja!ano trenje i habanje tarno (tribolo$ki) optere"enih povr$ina;
na smanjenje prijeklopa kod steznih spojeva, a time i smanjenje nosivosti steznog spoja;
na ubrzavanje korozije.

1.9.1 Osnovni pojmovi

Osnovni pojmovi o hrapavosti tehni!kih povr$ina dani su prema normi ISO 4287.
Povr#inska hrapavost je sveukupnost mikrogeometrijskih nepravilnosti na povr$ini predmeta (koje
su mnogo puta manje od povr$ine cijelog predmeta), a prouzrokovane su postupkom obrade ili nekim
drugim utjecajima.
Profil povr#ine predstavlja presjek realne povr$ine s odre%enom ravninom (vidi sliku 1.12.). Sve
pojave analiziraju se u pravokutnom koordinatnom sustavu u kojem su osi X i Y smje$tene u promatranu
realnu povr$inu, a os Z usmjerena je na susjedni medij. Os X pritom je orijentirana u smjeru profila
hrapavosti.



Slika 1.12. Profil povr$ine s prikazom koordinatnog sustava


Profil hrapavosti (R) je osnova je za mjerenje parametara hrapavosti profila.
Profil valovitosti (W) je profil koji proizlazi iz primarnog profila Na slici 1.13. prikazano je
razlu!ivanje P, W i R karakteristika profila.


Slika 1.13. Razlu!ivanje P, W i R karakteristika profila


22
Visina elementa profila Zt je zbroj visine vrha i dubine dna elementa profila (vidi sliku 1.14.). Isto
tako se Xs zove !irina elementa profila, koja se prikazuje kao duljina isje!ka osi X koji sje!e profilni
element.
Maksimalna visina izbo"ine profila Pp, Rp ili Wp najve"a je visina izbo!ine profila Zp na duljini
vrednovanja, a maksimalna dubina udubine profila Pv, Rv ili Wv najve"a je dubina udubine profila Zv
na istoj duljini (vidi sliku 1.15.).


Slika 1.14. Element profila povr$ine

Maksimalna visina profila Pz, Rz ili Wz zbroj je visine najve"e visine izbo!ine profila Zp i najve"e
dubine udubine profila Zv na duljini vrednovanja. ISO-norma iz 1984. godine rabi simbol Rz s druk!ijom
definicijom pa se mora paziti pri kori$tenju postoje"ih tehni!kih crte#a i dokumentacije, jer razlike nisu
uvijek zanemarivo male.


Slika 1.15. Maksimalne vrijednosti na profilu hrapavosti

Srednje aritmeti"ko odstupanje mjerenog profila Pa, Ra ili Wa aritmeti!ki je prosjek apsolutne
ordinatne vrijednosti Z(x) na referentnoj duljini

.

1.9.2 Ozna#avanje hrapavosti tehni#kih povr!ina na tehni#kim crte"ima

Oznakom ili simbolom na tehni!kim se crte#ima ozna!avaju odre%ene povr$ine kako bi se propisala
njihova hrapavost i na!in obrade za njezino postizanje. Simboli hrapavosti pri obradi odvajanjem ili bez
odvajanja !estica dani su normom ISO 1302-2001. Postoje osnovni i dopunski simboli koji opisuju stanje
povr$ina.
Osnovni grafi"ki simbol sastoji se od dviju ravnih crta nejednake duljine nagnute za 60 u odnosu na
crtu koja predstavlja ozna!enu povr$inu. Osnovni grafi!ki simbol ne upotrebljava se bez dopunskih
oznaka.

23

Slika 1.16. Gra%a simbola

za ozna!avanje kvalitete obra%enih povr$ina na tehni!kim crte#ima - osnovni i dopunski simboli i
njihove izmjere prema tablici 4.61


Slika 1.17. Gra%a simbola

za ozna!avanje kvalitete obra%enih povr$ina na tehni!kim crte#ima - dopunski znakovi i slova

Ako se zahtijeva strojno odvajanje !estica potrebno za postizanje tra#ene povr$inske obrade,
potrebno je dodati horizontalnu ravnu crtu na osnovni grafi!ki simbol, slika 1.16.d. Ako nije dopu$teno
odvajanje !estica radi postizanja tra#ene povr$inske obrade, potrebno je dodati kru#nicu na osnovni
grafi!ki simbol, slika 1.16.e.

Takvi simboli

zovu se pro!ireni simboli.

Tablica 1.28. Izmjere oznaka na

slikama 1.16. i 1.18.
Visina brojki i slova, h (vidi ISO 3098-2) 2,5 3,5 5 7 10 14 20
Debljina crte za simbole d'
Debljina crte za slova d
0,25 0,35 0,5 0,7 1 1,4 2
Visina H
1
3,5 5 7 10 14 20 28
Visina H
2

7,5 10,5 15 21 30 42 60



Slika 1.18. Gra%a simbola

za ozna!avanje kvalitete obra%enih povr$ina na tehni!kim crte#ima

pro!ireni grafi ki simboli a) osnovni grafi ki simbol za
teksturu povr!ine b) obrada odvajanjem estica c) obrada bez odvajanja estica

potpuni grafi ki simboli
d) svi postupci dopu!teni e) obrada odvajanjem estica f) obrada bez odvajanja estica

Slika 1.19. Grafi!ki simboli za ozna!avanje hrapavosti povr$ine


24


Slika 1.20. Grafi!ki simbol za sve povr$ine izratka.

Kada treba postaviti potpune zahtjeve za hrapavost povr$ine, potrebno je dodati crtu na du#i slobodni
dio kraka grafi!kog simbola za osnovni i pro$ireni simbol (slika 1.18.).
Kada je ista hrapavost povr$ine zahtijevana na svim povr$inama izratka predstavljenim na crte#u
zatvorenom konturom izratka, potrebno je dodati kru#nicu na potpuni grafi!ki simbol, kao $to je
prikazano na slici 1.20.
Mo#e biti postavljeno i nekoliko razli!itih zahtjeva na hrapavosti povr$ina radi osiguranja
funkcionalnosti povr$ine.
Za ovu svrhu upotrebljava se potpuni grafi"ki simbol. Oznake smje$taja razli!itih zahtjeva na
hrapavost povr$ine u potpunom grafi!kom simbolu prikazane su na slici 1.21.


Slika 1.21. Polo#aj oznaka dopunskih zahtjeva (od a do e)

Zahtjevi na hrapavost povr$ine trebaju biti smje$teni na sljede"e polo#aje u potpunom grafi!kom
simbolu (slika 1.21.):
Polo"aj a - zahtjev za hrapavo!$u povr!ine.
Pokazuje stupanj i vrstu (R, W ili P) hrapavosti povr$ine, grani!nu broj!anu vrijednost i duljinu
vrednovanja ili duljinu uzorkovanja.

Primjer 1: 0,0025-0,8/Rz 6,8 (primjer s referentnom duljinom)
Primjer 2: -0,8/Rz 6,8 (primjer samo s duljinom uzorkovanja)

Polo"aj a i b - dva ili vi!e zahtjeva na hrapavost povr!ine.
Ove se oznake ve"inom primjenjuju za granice podru!ja zahtijevane hrapavosti ili dvije vrste oznaka
hrapavosti. Prvi zahtjev na hrapavost povr$ine stavlja se na uobi!ajenom polo#aju a. Drugi zahtjev na
hrapavost povr$ine tada se stavlja na polo#aj b.

a) u tekstu b) na crte!u
MRR Ramax 0,7; Rz1max 3,3

Slika 1.22. Navo%enje parametra granica hrapavosti (maksimuma)

a) u tekstu b) na crte!u
MRR U Ra 0,9; L Ra 0,3

Slika 1.23. Dvostruka specifikacija parametra povr$ine (gornja i donja granica)


25
Polo"aj

c - postupak obrade.
Ozna!ava postupak obrade, tretiranje povr$ine, vrstu prevlake ili druge zahtjeve na proces obrade i sl.
za dobivanje povr$ine (obra%ena, pocin!ana, galvanizirana).
a) u tekstu b) na crte!u
Tokareno Rz 3,1

Slika 1.24. Ozna!avanje postupka obrade i hrapavosti povr$ine

a) u tekstu b) na crte!u
NMR Fe/Ni 15 p Cr r; Rz 0,6

Slika 1.25. Ozna!avanje prevlake i hrapavosti povr$ine

Polo!aj d - smjer obrade.
Na ovom se mjestu (slika 1.26.) stavlja simbol #eljenog prostiranja tragova, ako postoji, odnosno
smjer prostiranja tragova npr. =, X, M, C, R ili P (vidi tablicu 1.29.).
Znakovi u tablici 1.29. prikazuju tragove obrade

i smjer tragova u odnosu na ravninu crtanja.

Tablica 1.29. Simboli za tragove obrade na povr$inama
Grafi ki
znak
Opis i primjer

Paralelno na ravninu projekcije u kojoj je znak
upotrijebljen


Okomito na ravninu projekcije u kojoj je znak


Kri no u dva pravca na relativnu ravninu
projekcije u kojoj je znak


Vi!esmjerno


Pribli no kru no prema sredi!tu povr!ine na kojoj
je znak


Pribli no radijalno prema sredi!tu povr!ine na
kojoj je znak


Tragovi su zasebni, neusmjereni ili nestr!e i



26
Polo!aj e dodatak za obradu.
Ozna!ava zahtjev za dodatkom za strojnu obradu, ako postoji, a daje se kao broj!ana vrijednost u
milimetrima.

1.9.3 PRIMJENA OZNAKA HRAPAVOSTI NA CRTE&IMA I DRUGOJ TEHNI%KOJ
DOKUMENTACIJI

Op"e je pravilo da grafi!ki simbol, skupa s dopunskim informacijama, treba orijentirati tako da je
!itak s donje i s desne strane crte#a, kao i kod kotiranja, a sve prema ISO129-1 (slika 1.26.).




Slika 1.26. Smjer !itanja (grafi!kih simbola)
stanja povr$ine

Slika 1.27. Zahtjevi za stanjem povr$ine na
konturi koja predstavlja povr$inu

Zahtjev za stanjem povr$ine (grafi!ki simbol) mo#e dirati povr$inu ili biti spojen na nju preko
referentno/pokazne crte koja na povr$ini zavr$ava strelicom ili nekim drugim znakom.
Zahtjev za stanjem povr$ine mo#e se postaviti i na vrh tolerancijskog okvira za geometrijske
tolerancije (prema ISO 1101), kao $to je prikazano na slici 1.28.a, ili iznad same oznake, kao $to je
prikazano na slici 1.28.b.

a) b)


Slika 1.28. Zahtjev za stanjem povr$ine vezan uz tolerancije polo#aja i oblika

Zahtjev za stanjem povr$ine mo#e se izravno postaviti i na pomo"ne mjerne crte ili biti vezan

na njih
preko referentne ili pokazne crte sa strelicom kao zavr$etkom (slika 1.29.).


Slika 1.29. Uporaba pomo"nih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti cilindri!nih tijela

27


Slika 1.30. Zahtjev za stanjem povr$ine za cilindri!ne i prizmati!ne povr$ine

Cilindri!ne, koni!ne i prizmati!ne povr$ine definiraju se oznakom hrapavosti jednozna!no,

tako da se
znakom ozna!i kontura ili izvodnica (vidi sliku 1.30.).
Ako je zahtijevano stanje povr$ine isto na ve"ini povr$ina izratka, tada se to zahtijevano stanje
povr$ine pojednostavnjeno definira skupnim

znakom koji se smje$ta obi!no u gornji desni kut
radioni!kog crte#a. Pri tome se na prvom mjestu isti!e znak obrade

kojim je obra%ena ve"ina ploha, a koji
nije istaknut na projekciji crte#a, te

u zagradu ostale obrade Postoje dva osnovna na!ina ovakvog prikaza,
kao $to se vidi na slikama 1.31. i 1.32.


Slika 1.31. Pojednostavnjeni prikaz ve"ina povr$ina s istim zahtijevanim stanjem povr$ine


Slika 1.32. Pojednostavnjeni prikaz ve"ina povr$ina s istim zahtijevanim stanjem povr$ine


28
1.9.4 ODNOS IZME'U TOLERANCIJE I HRAPAVOSTI

Postizanje odre%ene tolerancije povezano je s hrapavo$"u tehni!kih povr$ina koje se toleriraju.
Odnos izme%u stupnja tolerancije IT i parametra hrapavosti Rz u ovisnosti o izmjerama izratka dan je u
tablici 1.30.

Tablica 1.30. Odnos izme%u stupnja tolerancije (IT) i parametra hrapavosti Ra u ovisnosti o izmjerama izratka
Izmjere izratka, mm Stupanj
tolerancije ... 3 3) ... 18 18) ... 80 80) ... 250 250) ...
IT5 0,1 0,2 0,4 0,4 0,8
IT6 0,2 0,4 0,4 0,8 0,8
IT7 0,4 0,4 0,8 1,6 1,6
IT8 0,4 0,8 1,6 1,6 3,2
IT9 0,8 0,8 1,6 3,2 6,3
IT10 1,6 1,6 3,2 6,3 6,3
IT11 1,6 3,2 6,3 6,3 12,5
IT12 3,2 3,2 6,3 12,5 12,5
IT13 6,3 6,3 12,5 12,5 12,5
IT14 12,5 12,5 12,5 12,5 25

U tablici 1.31. dana je veza izme%u kvaliteta tolerancija duljinskih izmjera i odgovaraju"ih
najgrubljih povr$inskih obrada. Navedene hrapavosti mogu se koristiti uvijek kada drugi uvjeti ne
zahtijevaju finiju kvalitetu obrade.

Tablica 1.31. Uobi!ajena podru!ja primjene veli!ina hrapavosti
Srednje aritmeti ko
odstupanje profila Ra, m
Primjena
0,025
0,05
0,1
Kontrolna mjerila, najstro iji zahtjevi
0,2
0,4
0,8
Brtvene i vrlo precizne klizne povr!ine
1,6
3,2
6,3
Klizne povr!ine i prisni dosjedi
12,5
25
Prisni dosjedi
50 Nefunkcijske povr!ine

U tablici 1.32. dan je pregled naj!e$"ih postupaka ru!ne i strojne obrade s podacima

o veli!ini

hrapavosti koja se uobi!ajeno mo#e s njima posti"i.




29
Tablica 1.32. Orijentacijske vrijednosti parametra Ra povr$inske hrapavosti koji se mogu posti"i s odre%enom vrstom ru!ne i
strojne obrade
Stupanj povr!inske hrapavosti Ra, m
Postupak obrade
0
,
0
2
5

0
,
0
5

0
,
1

0
,
2

0
,
4

0
,
8

1
,
6

3
,
2

6
,
3

1
2
,
5

2
5

5
0

1
0
0

2
0
0

4
0
0

8
0
0

Ru!na obrada

- grubo turpijanje
- fino turpijanje
Lijevanje

- u pijesak
- u kokilu
- tla no lijevanje
Kovanje

- toplo, slobodno
- toplo u ukovnju
- hladno u ukovnju
Valjanje

- toplo
- hladno
Pjeskarenje

Sa!marenje

Plinsko rezanje

Tokarenje
- grubo
- fino
Blanjanje
- grubo
- fino
Glodanje
- grubo
- fino
Bu!enje svrdlom
Razvrtavanje
Bru!enje
- grubo
- fino
Poliranje
- mehani ko
- elektri no
Honanje, lepanje
Superfini!
Obrada navoja
- rezanje
- bru!enje, valjanje
Obrada zubaca
- blanjanje
- glodanje
- bru!enje