SOCIOLOGIJA PRAVA

Amila dralovi, mr.

Pregled rada
Informacije o predmetu
Filozofija prava/pravna
dogmatika/sociologija prava
Pretee sociologije prava:
- Antika misao
- Montesquieu

Obavezna literatura:
Vrban Duko
Sociologija prava: Uvod i izvorine
osnove, Golden marketing
Tehnika knjiga, Zagreb, 2006.

Obaveze studenata i nain

provjere znanja
Prva pismena provjera znanja
(40 bodova)
Izrada eseja
(10 bodova)
Druga pismena provjera znanja
(50 bodova)

Prva pismena provjera znanja

Dva pitanja esejskog tipa (20+20)
Uvod (od 7. do 11. str.)
Prvi dio: Pravna znanost i zaeci
sociologije prava (od 15. do 54. str.)
Trei dio: Sociologija prava i srodne
discipline (od 95. do 133. str.)

Esej
Temu za esej studenti/ce biraju sa spiska
predloenih tema, ali temu mogu predloiti i
sami.
Student/ica mora osvojiti na prvoj pismenoj
provjeri znanja minimalno 20 bodova kako bi
mogao/la prijaviti esej.
Prijava eseja: 22.04. 25.04. (putem e-maila
ili u terminu konsultacija)
Eseje je potrebno dostaviti putem e-maila ili u
terminu konsultacija najkasnije do:
07.05.2013. do 16 sati.

Prijedlozi tema za prezentacije iz

predmeta Sociologija prava (1)

Savigny i njemaka pravna znanost XIX stoljea

Teorija prava i socioloka jurisprudencija u Americi
Eugen Ehrlich i utemeljenje sociologije prava
Sociologija prava Georgesa Gurvitcha
Sociologija prava Emila Durkheima u djelu Podjela
drutvenog rada
Sociologija prava Emila Durkheima u djelu Dva
zakona krivine evolucije
Sociologija prava (Leon Duguit)
Sociologija prava (Emanuel Levy)
Sociologija prava (Maurice Haourio)
Marksizam i sociologija prava

Prijedlozi tema za prezentacije iz

predmeta Sociologija prava (2)

J. Habermas: pravo i moral

Habermasova teorija komunikativnog djelovanja
Demokratija i javna sfera (Habermas)
Model deliberativne demokracije (Habermas)
Pravo i sistematska teorija (Niklas Luhmann)
Luhmannova teorija sustava
Nadzor i kazna (Michel Foucault)
Michel Foucault i postmoderne teorija prava
Vladanje sobom i drugima (M. Foucault)
Praktina filozofija i pravo
F. Nojman Vladavina prava
Uloga sociologije u pravnom studiju

Prijedlozi tema za eseje iz

predmeta Sociologija prava (3)

Sociologija prava izmeu pozitivizma i kritikih pristupa

Normativistika ista teorija prava (Kelsen)
Radbruchova filozofija prava
Pravo kao kultura i instrument drutvene promjene
Bioetika i pravo
Djelotvornost prava
Pravo u totalitarizmu
Pravna tranzicija u postkomunistikim drutvima
Socioloka metoda u pravu
Pravna sociologija (an Karbonije)
Kriminologija, pravo i sociologija
Ekonomska sociologija i ekonomska analiza prava
Pravna antropologija

Prijedlozi tema za eseje iz

predmeta Sociologija prava (4)

Teorija pravde J. Rawlsa

Aristotelova teorija pravde
Hobsova teorija drutvenog ugovora
Rusova teorija drutvenog ugovora
Lokova teorija drutvenog ugovora
Charles Louis Montesquie znaaj Duha zakona za
sociologiju prava
Individualistiko shvaanje prava Ronalda Dworkina
Aristotel: komutativna i distributivna pravda
Platonovo politiko-pravno uenje u djelu Zakoni
kola socioloke jurisprudencije
Pravni sistemi i kulture

Prijedlozi tema za eseje iz

predmeta Sociologija prava (5)
Manfred Rehbinder: Tri podruja pravne znanosti
Rudolf von Jhering: Cilj u pravu
Kelsen: O granicama izmeu pravnike i socioloke
metode
Weber: Racionalizacija prava
Topika i jurisprudencija
Socioloko odreenje prava
Mo, vlast i legitimitet (Weber)
Tipologija prava (Weber)
Norberto Bobio: Doba prava
Perelmanova pravna logika
Filozofija prava Herberta Harta

Prijedlozi tema za eseje iz

predmeta Sociologija prava (6)

Fuller: Moralnost prava

Pojam prava: H. Hart
Julijus Binder: Prilog uenju u pojmu prava
Tri vrste pravnonaunog miljenja (K. mit)
Del Vekio: Pravo, pravda, drava
Moderna teorija prirodnog prava
Pravnika profesija
Drutvena mo i pravo

Druga pismena provjera znanja

Uslov za polaganje druge pismene
provjer znanja: minimalno 25 bodova
tokom semestra.
Studenti/ce na drugoj pismenoj
provjeri znanja od maksimalnih 50
bodova, moraju osvojiti minimalno 30
bodova kako bi i konana ocjena bila
prolazna.
Dva pitanja esejskog tipa(25+25)

Druga pismena provjera znanja

Drugi dio: Klasici sociologije i pravo
(od 57. do 91. str.)
etvrti dio: Suvremena sociologija
prava
(od 137. do 201. str.)

Formiranje ocjene
Ocjena
Ocjena
Ocjena
Ocjena
Ocjena
Ocjena

10: od 95 do 100 bodova

9: od 85 94 boda
8: od 75 do 84 boda
7: od 65 do 74
6: od 55 do 64 boda
5: manje od 55 bodova

Struktura integralnog ispita

Vanredni studenti/ce, kao i
studenti/ce koji/e ne ostvare
minimalni broj bodova za polaganje
drugog parcijalnog ispita, polau
integralni ispit.

Termin konsultacija
etvrtak:
od 10 do 13 sati;
od 15 do 17 sati.
E-mail:
a.zdralovic@pfsa.unsa.ba

SOCIOLOGIJA PRAVA
Predmet sociologije prava

Predmet sociologije prava

Sociologija prava
interdisciplinarna ili socioloka
disciplina?
ta je pravo?

Pravno odreenje prava/socioloko

odreenje prava

Duko Vrban (str. 8)

Viedimenzionalnost prava (vrijednosti,
norme, injenice)
Sociologiju prava odreuje kao "mladu i
donekle kontroverznu disciplinu koju
neki svrstavaju u tzv. granine znanosti
ili pak u interdisciplinarne odnosno
postdisciplinarne pothvate" (str. 8).

Rad na tekstovima
Peter Singer Praktina etika,
KruZak, Zagreb, 2003.

Manfred Rehbinder
Tri podruja pravne znanosti
1. Pravna filozofija - idealnost prava
(Zato pravo?).
2. Pravna dogmatika normativnost
prava (Ko ima pravo?).
3. Sociologija prava - generika ili
operacionalna stvarnost prava
(Kako se pravo primjenjuje?).

Socioloki pogled na pravo

Ne ograniava se iskljuivo na pozitivno
pravo.
Obuhvata samo pravo sadrano u
drutvenoj svijesti.
Dva podruja sociologije prava:
1. Podruje nastanka i promjene prava
2. Podruje primjene prava

Sociologija prava/pravna sociologija

Carbonnier, Jean Pravna sociologija
Izvoenje razlike s obzirom na predmet:
Sociologija prava ograniena na ono to
predstavlja samo pravo, pravila i institucije;
prouava primarne pravne pojave.
Pravna sociologija ima ire znaenje od
pojma sociologije prava; izuava sve drutvene
pojave u koje je ukljuen neki element prava;
ne ograniava se samo na primarne, ve
obuhvata i sekundarne drutvene pojave
(porodica, vlasnitvo, ugovor...)

Sociologija prava/pravna sociologija

I. Tammelo
Pravna sociologija se odnosi na
socioloka istraivanja pravnika,
sociologija prava na istraivanje
sociologa o pravnim pojavama.

Duko Vrban odreenje

sociologije prava
Viedimenzionalnost prava (vrijednosti,
norme, injenice)
Teorijska i empirijska sociologija prava

Empirijska sociologija prava

1. Odnos prava i drutva
2. Ispitivanje djeletvornosti prava i uinaka prava
kao instrumenta politike i drutvene promjene
3. Istraivanja pravne kulture, tj. stavova i
mnijenja o pravu
4. Ispitivanja pravnih zanimanja kao drutvenih
uloga, uinika socijalizacije i ovisnosti o
drutvenom okruenju, i to posebno sudaca i
advokata
5. Nain donoenja pravnih odluka

SOCIOLOGIJA PRAVA
Teorijska ishodita sociologije prava:
Montesquieu Duh zakona

Teorijska ishodita sociologije prava

Sofisti
Platon
Aristotel
Stoici
Novovjekovna filozofija

Teorijska ishodita sociologije

prava
Teorija prirodnog prava/jusnaturalizam
Teorija pozitivnog prava
Pravni istoricizam/Istorijsko-pravna
kola
Montesquieu Duh zakona
Socioloka jurisprudencija u Americi

Pravni istoricizam
Kritika mita o prirodnom pravu
Osnova za jurisprudenciju pojmova,
odnosno analitiku jurisprudenciju
Drutvene okolnosti
Historicistiki zahtjevi ranog
pozitivizma

Charles-Louis de Secondat
Montesquieu (1968. 1755.)
Perzijska pisma (1721.)
Razmatranja o uzrocima veliine i
propasti Rimljanja (1734.)
O duhu zakona (1748.)

Perzijska pisma
Socijalno-filozofski roman
Kritika postojeeg stanja
Kulturni relativizam

Razmatranja o uzrocima veliine i

propasti Rimljanja
Povijest se kree prema zakonima koji su
uvjetovani razvnovrsnim faktorima prirode
svakog naroda.
Uzlazna povijest Rimljana na republikanskoj
politikoj kreposti.
Uzroci njihove propasti lee u pretjeranom
ratovanju i osvajanju te poveavanju
dravnog teritorija, propasti republike i
uvoenju carstva, nepravenoj razdiobi
zemljinog posjeda, korupciji, uvoenju
istonjake rasipnosti, te pravnom
izjednaenju barbara s rimskim
graanima.

Poimanje povijesti
Povijest je uzrono dogaanje (kao i
priroda).
Zakon uzroka i uinaka.
Uvoenje kauzalnog tumaenja u
razmatranje povijesti.
Znanstvena filozofija povijesti.
Analiza rimske povijesti i refleskije na
postojee stanje (kritika konkretnih
prilika u Francuskoj).

O duhu zakona
Ukazivanje na raznolikost kulture i naroda.
Relativnost francuskog drutvenog poretka.
Prirodno-znanstvena metoda
Teorijska razina: ideja politikog
liberalizma, zaeci moderne, filozofija
prava, filozofije povijesti i sociologije prava.
Praktino-politiki ideali: ustavna monarhija
s dvodomnim sistemom engleskog tipa.

Svrha djela
Utvrditi razumni osnov drave i
prava.
Duh zakona nalazi u prirodnim
elementima postojanja ljudskog
drutva.
Metoda: analitiko-deskriptivna.

Zakoni openito
Zakoni u najirem znaenju te rijei, jesu
nuni odnosi, koji potjeu iz prirode stvari.
Pluralizam zakona prevladavanje
teolokog metafizikog monizma.
Krajnji osnov svih zakona um.
Zakon openito, jeste ljudski um, ukoliko
on vlada svim narodima na zemlji; a
politiki i graanski zakoni svake nacije
smiju biti samo posebni sluajevi primjene
tog ljudskog uma.

Prirodno stanje
Potpisivanjem drutvenog/dravnog
ugovora, formira se mrea
meusobnih odnosa:
Pripadnici jednog naroda i pripadnici
drugih naroda meunarodno pravo.
Podanici i vladari dravno ili
politiko pravo.
Meusobni odnos graana pojedinaca
privatno pravo

Rad na tekstu
Montesquieu: O prirodi triju raznih
vladavina
1. Koje tri vrste vladavina razlikuje
Montesquieu?
2. Koja su naela, odnosno
psihologijsko-drutveni temelj
odreene vladavine?
3. Republika/demokracija/aristokratija

Analiza prirode vladavina

(priroda vladavina - politika biti)
...da je republikanska ona vladavina
gdje cio narod, ili samo jedan dio
naroda ima suverenu vlast,
monarhijska, gdje vlada pojedinac, ali
prema utvrenim i ustanovljenim
zakonima, dok u despocijskoj vlada
pojedinac bez zakona i pravila,
naprosto prema svojoj volji i udi.

Analiza naela vladavine

(naela psihologijsko-drutveni temelj
odreene vladavine)

Krepost naelo republikanske vlasti

ast naelo monarhijske vlasti
Strah naelo despocijske vladavine.