RETORIKA

- Pravna retorika -
Prof. dr Sinia Karan
 PRVI DIO

UVODNI POJMOVI
 Ako eli da ti dijete bude s bogovima,
poduavaj ga filozofiji, a ako eli da ivi
sa ljudima, poduavaj ga retorici.

Sokratov uenik Antisten

 Vodi za one koji ele da usavre svoj govor
Upoznavanje sa tajnama, principima, pa i
trikovima prilikom javnog istupanja, poslovnim
sastancima, sudu, politikoj sceni, predavanju,
pred kamerama, medijima, sahranama, slavljima,
kada traite posao, kada dajete intervju....
Uvijek gdje se moete nai voljno i nevoljno,
oekivano i neoekivano.....
 Svi imamo strah i nelagodu pred govor
Retorikom pobjeujemo taj strah od antike grke
do danas
Spremamo se za javni nastup public speaking
Potreba za vjebu govornitva
Nauiti sastaviti govor
Osobine govornika da izgradimo
Retorika treba svima: advokatima, sudijama,
tuiocima, politiarima, menaderima
 Ali postoje oni koji ne rade na sebi
Mudri latini poruuju: kovanjem se ne postaje
kova (Fit fabricando faber)
A Kinezi dodaju: i dragom kamenu je potrebna
ruka vjetog majstora
 RETORIKA, BESJEDNITVO
I JAVNI NASTUP

U poetku bjee rije (in principio erat Verbum)

Rije, rjeitost, govor, besjeda,elokvencija,oratorstvo....
Govor najudesnije svojstvo ovjeka
Aristotel: retorika je uiteljica uvjeravanja i nagovaranja
Rjeitost je poezija proze (Vilijam Brajant)

Rjeitost je slikovito izraavanje misli(Blez Paskal)

Najdublje su ljepote i istine reene u nekoliko rijei( Jovan

Dui)
Retorika je moni instrument obmane (Don Lok)
 Viva vox docet - iva rije ui

Rjeitost je i ma i tit (Milo uri)

 Odnos retorike i besednitva

Retorika predstavlja teoriju, skup pravila o lijepom

govoru, a besjednitvo govornitvo praksu u kojoj se ta
pravila primjenjuju
Grki rhetor =besjednik
Rhetorie=rjeitost
Rethorike techne=prirunik o besjednitvu
Kvintilijan=nauka o dobrom govoru
Aristotel napisao najpoznatiji antiki udbenik retorike, a
nije bio dobar govornik
Retorika hrani besjednitvo, praksa i teorija
 Besedniki talenat
s njim ili bez njega

Da li svaki profesor retorike mora i jeste i

dobar besjednik?
Retorika i besjednivo su dva lica jedne
medalje
Besjdnitvo nije obian govor, mudre misli
oduzimaju dah, podstiu pravdu,
 Besednitvo kao
vjetina i umetnost

Retorika= ars bene dicendi=vjetina lijepog

govora
Platon smatra d je besjednitvo u osnovi
umjetnost
 Javni nastup i public speaking

public speaking = danas dio obrazovanja,

politiara, menadera...ali i opasnost da se ode
u pretjerani pragmatizam
Rethorika techne i public speaking - spoj ka
modernom javnom nastupu
VRSTE BESJEDNITVA
I NASTANAK RETORIKE

Pitanje podjele je i pitanje porijekla

besjednitva, sudsko politiko.
 DEMOKRATIJA, RETORIKA
I BESJEDNITVO
Govor i dogovor, demokratija uslov, a u demokratiji ne
moe bez besjednitva.
Rije jaa od sile, nova ansa za demoktaiju i
besjednitvo.
Demagogija=kao zloupotreba retorike.
Kako prepoznati demagogiju?
Govor mantri=totalitarni reimi, kapitalizam, floskule,
skraenice, politiko besjednitvo socijalizma, forma fraza,
skrivanje iza sintagmi, obrazaca, ablona, globalistiki
rijenik, parole uvezene rijei i neologizmi, kroatizmi,
anglicizmi, deformisane rijei (odraditi), specifini tekstovi
(CV). Totalitarizam poinje u jeziku i njime se slui.
 Misaono jedinstvo
Logos=misao, logika,
Ethos=etika,
Pathos=osjeanje.
Ovo trojstvo je sama sutina besjednitva.
Pablic speaking ovo prepoznaje kao speach,
speaker i audience.
 DRUGI DIO

POUKE IZ ISTORIJE

RETORIKE I BESEDNITVA
KORJENI SAMONIKLO BESJEDNITVO

Historie est magistra Vitae

U poetku lini talent pojedinaca: indijski Ep

Mahabhrama i Ramajana, sumerski Ep o Gilgameu,
Ilijada i Odiseja, egipatski i vavilonski tekstovi, govore o
samoniklom besjednitvu kao linom talentu.
Religiozni tekstovi, sveteniki govori.
Pravo: Solonov zakon u Atini.
 GRKO UDO KOLEVKA RETORIKE

Prva sistematska uenja o govoru, kao glavnom svojstvu

ovjeka.
Ksenofont u spisu o Atinskom ustavu: svaki Atinjanin koji
eli moe da govori.
Sloboda miljenja i govora kod Grka neprikosnovena. Na
ovoj osnovi besjednitva se raa i retorika kao teorijska
disciplina.
 Postanak retorike u Grkoj

Razvoj grke retorike u tri faze: tehnika,

sofistika i filozofska.Prva teorija besjednitva se
javlja kod besjednika Koraksa koji otvara prvu
kolu retorike (rhetorike techne). Gaji vjetinu
besjednitva kao nagovaranja.
Prvo znaenje rijei rhetor jeste onaj koji
podnosi zahtjev sudu, a kasnije oznaava
svakog govornika.
 Tisije uenik Koraksa (gavran), koji ide u pravcu da je
retorika vjetina izvrtanja istine. Od pokvarenog
gavrana, pokvareno jaje. Period tehnike retorike
Gorgijan i sofisti drugi period. Uvodi logiki i estetski
aspekt. Sofistiki stil nagovaranja i ubjeivanja to
govornik eli bez obzira na istinitost. Sofizam laljivac.
 Sofisti grki sophos =mudrac. Uveli ablone u govore i
uenje retorike iz knjiga. Retorika kao vjetina okrenuta
praktinom cilju bez obzira na istinu.
Platon grki filozof koji u prvi plan stavlja odnos retorike
i etike. Ubjeivanje u pravedno i moralno. uvena
Odbrana Sokratova, uvod retorike u etiku i dobro, istini i
vrlini koja je mogua kroz filozofiju. Naziv filozofija
potie od grkih rei philos (prijatelj), ili phileo (volim,
teim za neim) i sophia (mudrost, znanje).
 Filozofija predstavlja tenju ka onoj vrsti znanja koja
otkriva osnove, prve principe stvarnosti na osnovu
kojih se ona moe objasniti, principe koji nam, takoe,
omoguavaju da upotrebom razuma (uma)
argumentovano dokazujemo da su nae predstave o
stvarnosti istinite. Takav oblik saznanja naziva se
teorija, i izvorno se ne razlikuje od nauke. U stvari,
filozofsko znanje pojavljuje se u evropskoj kulturi kao
prvi oblika naunog znanja.
 Aristotel, Platonov uenik. Retorika za njega nije
specifina nauka ve je saobrazna dijalektici.
Dakle retorika je samostalna disciplina u rangu vjetine,
oslonjena na logiku. Aristotelova Retorika je najbolji
udbenik do tada kao sinteza svih dotadanjih uenja,
kao teorijski spis, a manje kao klasina retorika tehne.
Ovo je period filozofske retorike. U prvoj knjizi dijeli
besjednitvo na politiko, sudsko i pohvalno, u drugoj
govori o uvjerljivosti besjede, a treoj o formi, stilu
govora. Retorika je povezana sa dijalektikom, etikom i
psihologijom.
Spona prava i besednitva - logografi
Primat sudskog besjednitva nad politikim.
Logografi pisci sudskih govora.
Logograf i pravnik i besjednik.
 Poznati besednici

Antifont, prvi Atinjanin, logograf, ro. 480. p.n.e.

Besjeda o sopstvenoj odbrani nakon koje je smaknut.
Izmiljeni govori za potrebe optube i odbrane.
Lisija. 45. p.n.e. U Atini, sastavio 200 govora za
klijente. Razvio pojam ethiopia, da se pri sastavljanju
govora vodi rauna o karakteru i osobinama govornika
i prilagode se.
Zasluan za razvoj jednostavnog stila, jezgrovit, jasan i
kratak.
 Isokrat, dalje razvija sudsko govornitvo. Pisao i
objavljivao govore. Za govornitvo potrebni talent,
vjeba i obrazovanje. Glavni doprinos dao u sferi
epideiktikog (prigodnog) i deliberativnog (politikog)
besjednitva. Vrhunski retoriar nije i najbolji govornik,
a ko eli biti dobar besjednik mora se obrazovati. Ovo
slijede Ciceron, Kvintilijan i savremeni Pablic
speaking.
 Isej spona izmeu Isokrata i Demostena. Obraa se
vie razumu nego emocijama sudija u govorima. Isej
ui da se ne robuje uobiajenoj strukturu govora i
rutini, ve uvodi efektne sekvence to danas
sugerie i Pablic speaking.
 Demosten

Ro. 384. p.n.e. Rano ostao bez roditelja i naslea

koje ga je kasnije odvelo u razradu sporova oko
naslea. Nije imao prirodne govornike
predispozicije, koje pobjeuje viegodinjim
upornim vjebanjem u podrumu. Uporedo je radio
na linom obrazovanju. Uspjeh u sudskim
besjedam u vlastitom sporu. Protiv Afoda.
Govor:
 Sa 30 godina dri politike govore. Postao
radikalni protivnik makedonske stranke i Filipa
Makedonskog. Govor:
 Nakon pada Aleksandra i poslednjeg ustanka Helena,
otrovao se 322. god. P.n.e. Na grobu mu pie: Da ti je
snaga, Demostene, bila ko pamet, ne bi makedonska
vlast helenski pritisla grob.
Moda najvrijednije to je ostalo je nauk da se vjebom
i iskustvom da pobijediti nedovoljan prirodni govorniki
potencijal.
 RIMSKA TRADICIJA
KOPIJA ILI ORIGINAL?

Pobijeena Grka pobijedila je je pobjednike Rimljane i

unijela umjetnost u surovi Lacijum.Rimsko
obrazovanje oslonjeno na grku tradiciju, kao i retorika.
Retorika u sudstvu nije bila tako zastupljena zbog
razliitog sudskog sistema, formalan postupak. Od
Grka pozajmljen institut da se neko drugi moe obraati
u ime stranke.
 Besednitvo i retorika pre Cicerona

Katon Stariji (234-149) prvi rimski besjednik i

govornik. uvena izreka: dri se predmeta, a rijei
e same doi (Rem tene, verba sequentur).

Prvi i posljednji autentini perfektus orator je bio

Marko Tulije Ciceron.
 Marko Tulije Ciceron (106-43)
Veliki retoriar sa dva kapitalna djela: De invencione i
De oratore, ali i veliki govornik. Bio uenik Lucije Licinija
Krasa veliki poznavalac prava. Zbog potrebe da se
zapie njegovi govori, razvija se stenografija. Rob Tiron
ga je pratio i zapisivao skraenicama i znakovima
(Tironovo pismo). Tako je sauvano 60 govora.
Ciceronovo ime je sinonim za govornitvo.
Antiki pisac Plutarh sauvao najvie njegovih govora.
Ciceronov spis O besjedniku jedan je od
najznaajnijih djela antike o retorici kojom uvodi
revoluciju u dotadanju retoriku. Knjiga je
okrenuta sasvim konkretnim i praktinim
savjetima: opta kultura, vjebe, istota i
korektnost jezika, koritenje humora i ale.
Zapoeo je karijeru kroz sudske govore.
Govor u Sulinu zatitu (optuenog za oceubistvo):
 Politiki govori, posebno u obraunu sa
Katilinom:
Govor:
 Poslednje godine ivota proveo u borbi protiv
Marka Antonija u svojih uvenih 14 govora.
Drugi govor:
 Ciceronovi stavovi i stil su sinteza poezije i filozofije, kao
posljedica njegovog irokog obrazovanja. Snaan utjecaj
grke filozofije i besjednitva i retorike. Ipak je u sjenci
Platona i Aristotela. Optuivan za eklekticizam i
osporavanje istine u govorima. (Eklekticizam od gr.
- izabrati) je filozofski pristup koji se ne dri ni
jedne rigidne paradigme postavljenih
pretpostavki ili zakljuaka, ve stvara viestruke teorije
kako bi stekao uvid u fenomen, ili primjenjuje samo
odreene teorije u odreenim sluajevima. Eklekticizam
smatra da se traenje istine ne iscrpljuje u jednom
filozofskom sistemu. Pojam potie od grke rei
eklektikos, birati najbolje.
 Kvintilijan i Institutio oratoria
Marko Fabije Kvintilijan 35-96. n.e. Vrijeme kada retorika
glorifikuje imperatora, (dakle retorika ima istorijski i drutveni
karakter), retorika prerasta u kolski predmet, ue se
formalna naela, jezike finese, tehnika besjednitva i
deklamacija.
ivotno djelo retorike Institutio oratoria u kome uva od
zaborava vrline retorike i besjednitva do tada.Moralistiki
stav suprotan stavu o ulozi besjednitva u nagovaranju.
Protiv upotrebe govornitva za unitavanje drugih. Protiv
formalizovane i izvjetaene deklamacije. Ne prihvata kruta
pravila, sa koritenjem rijei iz svakodnevnog govora. Ne
misli da je talenat presudan za govornika. Neki dijelovi
njegovog djela Institutio oratoria su slini savremenim
udbenicima public speaking.
 Epilog

Poslije Cicerona i Kvintilijana Rim nema velikog

besjednika.
Odnos Cicerona i Demostena Kvintilijan
pojanjava da se Demostenu nita ne moe
oduzeti (zbog zgusnutog stila), kao ni Ciceronu
dodati (zbog njegove bujnosti).
 HRIANSKO I SREDNJOVEKOVNO
BESEDNITVO - NE TAKO MRANO DOBA
.
 Panegirik
Retorika preivljava ne kao praktina, ve
preteno kao kolska disciplina. Retorika se
okree sterilnim, izmiljenim problemima i temama
na kojima se vebaju uenici. Helenizam u velikoj
meri je doprineo zamiranju, pa i nazadovanju
retorike.
Nova sofistika rimske imperije je suvie esto
bila u slubi politike. Dobra islustracija takvog
stanja je Panegerik Trajanu.
Pohvalni govori su se upuivali pojedinim
istorijskim linostima i dogaajima,
velikomuenicima i svetiteljima, monasima.
 Omilitika
Baklju govornitva preuzima hrianstvo koje se
iri usmenim putem-propovijedanjem upueno
neukom narodu.
Besjednitvo je u funkciji misionarstva, irenja i
uvrivanja hrianstva ili tzv. Omilije. Omilitika je
nauka koja izlae teorijska pravila crkvenog
govornitva (grka rije omilitike vjetina
razgovaranja). Propovjedi su dogmatske (postulati
vjere), moralno-poune (poeljno ponaanje
vjernika) i prigodne (sahrane, slavske...).
 Nakon estoke borbe hriana, Rim dozvoljava 313.
godine ispovijedanje hrianstva(car Konstantin)
Hrianstvo za uzvrat priznaje cara za poglavara uz
maksimu:Caru carevo, Bogu boije. Crkveni
besjednici vode rauna o umjetnikoj strani besjede i
ubjedljivosti.
Najvei propovjednik ovog perioda bio je Jovan
Hrizostom Zlatousti.
Sauvano je oko 800 njegovih Omilija.
Postaje carigradski patriujarh.
Njegov pandam na zapadu je Aurelije Avgustin (354-
430), koji se vie obraa razumu, a manje emocijama.
Od njega poinje razvoj Omilitike kao posebne
teoloke discipline za vjetinu propovijedanja.
 Retorika u sistemu obrazovanja
Vizantija je kolijevka za kasniji srednjovjenjkovni
obrazovni sistem.
Humanistiko obrazovanje od kraja 14. do poetka
15. vijeka u zapadnoj Evropi vraa se na antike
ideale u retorici. Sa humanizmom i renesansom
niu univerziteti u Evropi, a retorika se ui kroz
vjetinu raspravljanja. Kasnije se retorika
formalizuje, kao zbirka dosljednih naela. Francuski
pisac ilber u knjizi Retorika ili pravila o elokvenciji
razmatra preko 650 tropa (retorike figure).
Zakljuak bi mogao da glasi: uvijek kada se retorika
formalizuje i pretvara u pravila stroge naravi,
besjednitvo zamire.
 REVOLUCIONARNI NOVI VIJEK

Inspiracija moderne drave su postulati

klasine grke demokratije:
isonomija -pravna jednakost i
isegorija-pravo graana da javno istupaju u
dravnim tijelima.
 Engleska revolucija
Koncept promjena u Engleskoj se razvijao kroz
besjednike obraune u Parlamentu (parler) instituciji
za govorenje.
Edvard Kouk, jedan od prvih parlamentarnih govornika,
nakon sukoba sa kraljem Demssom prvim, postaje
autoritaran besjednik u parlamentu. Svojim govorima
utjee na donoenje uvene Peticije o pravima iz1628.
god. Kao uvod u englesku revoluciju. Kao veliki
besjednik u vrijeme revolucije javlja se i Oliver
Kromvel. Pored ovih pozirivnih primjera, generalno
engleske parlamentarne besjede postaju pragmatiine
u nadpriavanju, uz nesumnjive besjednike vjetine.
 Francuska revolucija
Njegovana je dvorska retorika po dvorovima kao
mjeavina propovijedi i panegirika(pohvalnog
govora). Revolucija je iznjedrila velike besjednike,
grof Mirabo, Danton i Robespjer, Sen ist.
Deklaracija o pravima ovjeka i graanina kao
sastavni dio svih buduih revolucija utvruje i
slobodu govora. Ova deklaracija irom svijeta
implicira donoenje slinih dokumenata (Bill of
Rights).
 Amerika revolucija

Borba za nezavisnost amerikih kolonija. Uloga

Tomasa Defersona prilikom donoenja dva velika
akta: Deklaracija o nezavisnosti i prvih deset istavnih
amandmana - Bil o pravima.U prvom amandmanu se
istie sloboda govora (sam se odlikovao dugim
govorima. Sloboda govora postaje temelj ljudskih
prava i demokratskoh modernih drava. Na
univerzitetu Harvard se osniva Katedra za retoriku
SAD.
 Kroz besjede-govore u Kongresu su se rjeavala
najvanija pitanja. Proslavljeni besjednici su: Danijel
Vebster, Klej, Kalhun, Lafolet, Taft, Abraham Linkoln
(o pravima crnaca i sudski govori). Ovo je period
razvoja politikog besjednitva, iz koga proistie
godinje obraanje narodu predsjednika SAD.
Posebno su interesantni predizborni govori. SAD
stvara i public speaking.
 Srpska revolucija
Prvi i drugi srpski ustanak poetkom 19. vijeka
uvode narodne slojeve u odluivanje kroz narodne
skuptine. uvene besjede prote Mateja
Nenadovia. Istiu se jo Toma Vui Perii, Ilija
Garaanin, kralj Milan. U crnoj gori je zavladao
manir lijepog govora, gotovo kao kult.Istiu se Petar
Prvi Petrovi, Petar Drugi Petrovi Njego.Vuku
korjene iz plemenskih skuptina i nadarenih
govordija.
 Dositej Obradovi razvija i teoriju besjednitva i retoriku
kao centralne discipline u svom prosvjetiteljskom
programu. Prvi srpski udbenik retorike sainio je
Avram Mrazovi koji u Budimu 1821. god. Objavljuje
Rukovodstvo ka slovenskome krasnoreiju.
 Prvi udbenik retorike u samoj Srbiji pie
komediograf Jovan Sterija Popovi 1884. god.
Nakon toga se pojavljuju i drugi udbenici, a 1873.
god. Vladimir Vuji izdaje Optu retoriku.
Kasniji najznaajniji udbenik izdaje Branislav
Nui 1934. objavljena, koji je udbenik
primjenjenog besjednitva. Nui kao instruktor
daje praktine savjete besjednitva.
 TREI DEO

OD EGA ZAVISI USPEAN

JAVNI NASTUP
 BESJEDNIK
Qualis homo, talis oratio
Kakav ovjek, takav govor.
Ciceron

Dobar govorniki nastup podrazumijeva:

1. Besjednik

2. Besjeda

3. Sluaoci.

Bez sinergije koja uvijek i postoji u razliitim oblicima, ova

tri elementa, nema ni dobrog govora.
 Talenat
Talenat koji nije oplemenjen radom, nikada nee
izrasti u pravu vrijednost.
Bez vjebe i najtalentovaniji besjednik nee dati dobre
rezultate, a prosjeno nadareni govornikk vjebom
moe mnogo postii.
Stara kineska poslovoca kae: ono to ujem
zaboravim, ono to vidim zapamtim, ono to uradim
razumijem.
Samo praksa i vjeba mogu da razvijaju govorniku
sposobnost.
Talenat se ne smije zapustiti, jer, kad je i najvei, gubi
se u neradu.
Tolstoj
 Fizike osobine stas i glas

Ono, naime, to smo u svojim mislima sloili i

sastavili nije toliko vano koliko nain na koji to iz
sebe dajemo, jer e se osjeanja svakog naeg
sluaoca zasnivati na njegovim utiscima prilikom
sluanja govora. Zato nijedan dokaz koji govornik
navodi nije sam po sebi toliko vrst da nee na
snazi izgubiti ukoliko ne bude potpomognut
uvjerljivim glasom govornika.

Kvintilijan
 Izgled
Govorei jednom prilikom studentima retorike na
Pravnom fakultetu u Beogradu, glumac Ljuba Tadi je
rekao: Moda nikad ne bih postao glumac da me
majka nije rodila ovolikog i s ovolikim ourdama.
Fizika ljepota i stas, izraajnost oiju, ukupan sklop
lica, simpatina spoljanost, jesu privilegije, ne samo
u besjednitvu, ve i u glumi.
Nui ipak tjei nas koji prirodno oskudjevamo: Ono
to besjednik oskudjeva u spoljanosti kadar je on
uvijek nadoknaditi snagom duha i rijei.
 Strunjaci komunikologije istiu govor tijela, gestovi,
izraz lica, ali i odjeu. Naravno postoje i negativni
primjeri: Dord Bu mlai nosio je takastu pepito
kravatu, koja je zbog takastog naina na koji se
formira tv slika, neprestano treperila pri svakom
njegovom pokretu i skretala panju gledalaca.
Izbjegavati ekstremno oblaenje, izuzetno moe biti
poeljno.
 Frizura nije nebitna, ako ne elite ekstravagantnom
frizurom da pobudite panju.
Oi su vjerovatno jedan od najljepih detalja
veine ljudi, zato razmaknite kosu radi bolje
vizuelne komunikacije. U Keniji kada se
raspravljaju zet i tata moraju biti okrenuti leima,
kako ne bi itali emocije iz oiju.
Ne skrivajte pogled, djelujete neiskreni i nesigurni.
 Glas
Glasovne mogunosti predstavljaju jo vee prirodne
predispozicije od izgleda.
Glas moe biti jasan, promukao, sitan, krupan,
njean, grub, zvonak, gibak...
Korekcija nedostataka koje nam je dala priroda za
izgled tee je korigovati od glasovnih mogunosti.
Kvintilijan naglaava da se i glasovne mogunosti
usavravaju njegovanjem, a umanjuju
zanemarivanjem. Lijep glas predstavlja samo
preduslov za uspjean govorniki nastup, ali ne i
uslov bez koga se ne moe. Fizike osobine
predstavljaju prednost, ali ih ne treba precjenjivati.
Jedna izreka kae da govornik mora imati glavu, a ne
samo grlo.
 Duhovne osobine linost besjednika
Svaki se ovjek moe lake izboriti sa svojim fizikim
osobinama, nego sa svojim intelektualnim i duhovnim
svojstvima. Ove osobine su presudne za na ukupan
uspjeh, pa i uspjeh u besjednitvu. Da li su sve osobine
podjednako vane, ili su neke vanije?
Za Aristotela su bile najvanije osobine: znanje (sophia),
inteligencija (synesis) i praktina mudrost (phorenesis).
Stari pisci uz to dodaju i duhovne, etike i moralne
karakteristike: opreznost, estitost, dobronamjernost,
skromnost, pristojnost, obazrivost. Posebno istiemo tri
osobine pored navedenih: uvjeljivost, samouvjerenost i
sugestivnost.
 Uvjerenost i znanje

Gete: Ako besjeda ne potie iz due, ona i pored

sve svoje ljepote, nee pobijediti srca slualaca.
Znanje dodatno podstie i uvjerenost.

Nekada su se mogli sluaoci upecati na retoriko

pitanje kao besjedniki trik:
Ko to ne zna i odmah odgovor:
To svi znaju.
 Samouverenost (samopouzdanje)
Iz prethodne uvjerenosti slijedi samouvjerenost
Poesto auditorijum, sluaoci nas ine nesigurnim.

Kako pobijediti nesigurnost?

Bernard o na pitanje kako postati dobar govornik,

odgovara: Na isti nain na koji sam nauio da se
klizam-uporno sam od sebe pravio budalu.
Ili, kao su rekli Ciceron i Demosten, da treba da
ovladamo auditorijem. Glumac Ljuba Tadi je to radio
na duhovit nai: zamiljao je od glava slualaca njivu
sa glavicama kupusa.
 Sugestivnost (govor iz srca)

Lako rei, a teko postii.

Sugestivnost se moe vjebati: ako hoete da
izmamite suzu iz mog oka, zaplaite prvo vi. I
najbolji sadraj, izgovoren bez emocija, osuen je
na neuspjeh.
Kvintilijan: samo vatra moe zapaliti vatru.
Ovdje su bitni rad oiju, mimika, pokreti ruku,
govor tijela.
 Obrazovanje
Ciceron, Kvintilijan inspirisani Isokratom su smatrali da je
obrazovanje jedna od najvanijih osobina govornika.
Platon: pravac u kome obrazovanje usmjeri ovjeka,
odreuje cio njegov ivot.
Optu obrazovanost nikako ne smijete prikazivati
usiljeno, ve spontano. Suprotan utisak je: pravi se
vaan.
Na pitanje Danijelu Vebsteru (emeriki politiar i
besednik) koliko mu je trebalo da saini govor,
odgovara 20 godina, a eril kae 40 godina. Istiu
strpljenje i vrijeme potrebno u obrazovanju.
 Public speaking danas nudi bri izlaz iz problema
dugotrajnog sticanja znanja: upotrebom razliitih
citata, misli, izreka, sentenci.
Govornik ovdje mora biti paljiv, jer pogrenom
upotrebom, umjesto da fascinira, postaje
smijean.
 Inteligencija
Ameriki psiholog Terston svodi inteligenciju na
sedam faktora: rjeitost, razumijevanje, operisanje
brojevima, memorisanje, percipiranje, rezonovanje,
rjeavanje problema. Mada po Rotu, pored ove
praktine inteligencije postoji i apstraktna bez
izvoenja praktinih konsekvenci. Postoji i
reproduktivna postojea znanja) i kreativna
inteligencija (nova rjeenja). Don Milton istie: ista
inteligencija bez snage vonje je kao polirani ma bez
otrice.
U praktinim udbenicima koje koristi Public
speaking inteligenija (visok IQ) se ne pominje.
 Temperament i vladanje sobom

Temperament je direktno povezan sa karakterom

linosti i direktno se odraava na govor.
Hipokratova etiri osnovna temperamenta: Kolerici,
sangvinici, flegmatici i melanholici.
Bijes i gnjev su odlike temperamenta i loi saveznici
koji govornika pretvaraju u etajuu bombu.
Ciceron, Seneka i i Horacije bijes porede sa
ludilom.
 Memorija
Ukupna sposobnost da se u glavi dri mnogo
podataka, trezor znanja.Kvintilijan: treba pamtiti
pojmove, mjesta (loci) i slike(imagines). Neki pisci
predlau gimick sistem, po prvim slovima noseih
ideja. Napisan tekst je za poetnike i nesigurne, a
moe se i robovati napisanom tekstu. Ali krije se i
velika opasnost od govora napamet. Deava se
fenomen lapsus mentis ili jo gore tabula rasa-
apsolutni zaborav. Memorisanje govora nije ba
od velike koristi niti je poseban kvalitet u
besjednitvu. Pametno koritenje koncepta
govora je dragocjenije. Daje ansu za kreativnu
improvizaciju, alu duhovitost i dr.
 Duhovnost i vedrina

Postoje ljudi ija je priroda takva da im osmijeh zrai,

a ukupan psiholoki status prenosi pozitivnu energiju
i iri optimizam. Postoje i oni drugi pesimisti kod
kojih je aa uvijek poluprazna, a kod optimista
polupuna. Nekada i najozbiljnije poruke lake se
alju uz dozu primjerenog humora.
 Trema
Nedostatak samopouzdanja, trema, strah, crvenilo
lica, drhtanje glasa, ruku, znojenje dlanova, lupkanje
prstima, stezanje pesnice, mlataranje rukama,
klecanje kolena, klaenje gore dolje, unezvjeren
pogled, nedostatak daha, stegnuto grlo, suha usta,
ubrzan puls, gubljenje misli, tipini znaci poetnika
govornika, nepripremljenosti. Ovo se deava i kod
poznatih tema: predstavimo sami sebe. Da li se od
kukavice moe prei lako i brzo put do suverenog
govornika? Vrijedi probati.
 Dijagnoza i etiologija
ta je trema, kako nastaje, koji su njeni uzroci?
Analiza straha od javnog nastupa. Trema ital.
Tremarella ili poljskom trzema, se bukvalno prevodi
kao groznica od svjetla ili strah od pozornice.Da li
trema predstavlja strah? Strah je vezan za
egzistencijalne probleme, a trema za opti ugled.
Prema tome besjednik treba prvo svatiti da nee
izgubiti ivot ako njegov javni nastup nije dobar.
Studenti kau: obrukau se, ispau glup, neu im
se dopasti, smijee mi se. Glavni razlozi treme su
psiholoko-socijalni elementi: briga za sopstveni
presti i ugled , briga o miljenju drugih, prevelika
oekivanja od sebe, izraena odgovornost, nedostatak
vjere u sebe, a najee sve po malo.
 Terapija

Svako mora napraviti svoju procjenu i samoanalizu

treme i ii u pravcu kontrole.
Trema je normalna stvar kod svakog ovjeka. Mi
govorimo o prenaglaenoj, skoro patolokoj tremi, za
razliku od konstruktivne treme bez koje se ne moe
prema sluaocima prenijeti uzbuenje, doivljaj,
iskrenost i uvjerljivost. Ciceron: ne moe se desiti da
slualac osjea alost, bol, tugu, sreu, strah, da se
dovede do suza, ukoliko svi ovi osjeaji nisu u nama.
 Dobra priprema govora otklanja tremu.
Ralativizovanje znaaja govorne situacije djeluje
umirujue.
Mislite pozitivno.
Cezura djeluje takoe smirujue, pravite male pauze.
Koristite doker ideje, neka izreka, ak vic.
Pogled u sluaoce, je i uzrok treme, ali i nain
prevazilaenja.
Uvjebanost eliminie tremu. Trema je psiholoke
prirode, tako da je za nekoga potrebna i neka
relikvija, talisman.
 Uvjerenost i samouvjerenost eliminiu tremu.
Dobar poetak govora je jako vaan. Vjetako
smirenje putem sedativa, nije u naelu
zabranjeno, ali se mora strogo kontrolisati.
Vjebe disanja nisu na odmet.
Adekvatan stav, nogu, ruku, naslon mogu pomoi.
Vizuelna pomagala, prezentaciju takoe pomau.
Tremu imaju svi: neko je samo pokazuje vie, neko
manje i kontrolie je.
 Poruke

Dobrog besjednika ini ukupnost fizikih, a naroito

duhovnih sposobnosti. Iako se neke uroene, moe se
utjecati na sve u veoj ili manjoj mjeri kroz vjebe. Sve
se moe kad se hoe.
Epiktet: U svakoj stvari i u svakoj prilici treba initi
ono to od nas zavisi; to se ostalog tie, treba biti
potpuno miran.
 BESEDA
Govori samo o onome to ti je jasno, inae uti.
Tolstoj
Dvije osnovne komponente: logika (ta se govori) i estetska
(kako se govori).Ako se prednost daje estetskom segmentu,
to je skup pravila formalne preirode. Ako je prednost
logikoj komponenti, kod sluaoca treba da proizvede
intelektualnu reakciju. Viljem Brajant karikira i upozorava:
Sada u Vam priati ni o emu, al e Vam se dopasti.
Za dobru besjedu treba:
1. Ideja
2. Kompozicija
3. Stil
4. Izlaganje.
 Predmet, cilj i priprema besede
inventio
Izbor predmeta besede
Mudar ovjek govori zato to ima neto da kae, a budala
zato da bi govorio
Platon
Predmet je nosei element besjede. Glavna idja mora
biti jasna. Kanton: Dri se predmeta, a rijei e same
slijediti.
Osnovna misao se provlai vie puta, (uveni
govori):Katon: Uostalom smatram da Kartaginu treba
razoriti.... Govor je omeen predmetom. Ko zna
predmet malo govori, ko ne zna izvlai se mnotvom
rijei. Da su utali, ostali bi filozofi.
Ko mudro mui, lijepo govori.
Odabir teme vaan, o ve poznatoj temi je mogue
na nov nain prii, spisak tema mogue napraviti po
raznim kriterijima, linim, hobi...Govor po obimu mora
biti prilagoen vremenu koje stoji na raspolaganju. ABC
formula Maleta Malkoma: tanost, kratkoa i jasnoa.
Ako ste nakon govora nezadovoljni, ne oajavajte.
Kako kae Dejl Karnegi, uvijek postoje tri govora: koji
ste pripremili, koji ste izgovorili i koji ste eljeli
izgovoriti.
 Cilj besede
Ako jedna rije ne pogodi u cilj, hiljadu rijei gubi
smisao
Kineska
Cilj ili svrha besjede utie i na izbor predmeta o
kome je bilo rijei. Aristotelova podjela: sudski govori,
politiki i epideiktiki (hvale i kude).Dejl Karnegi dijeli
na: govor uvjeravanja, zabavni i koji ostavlja utisak s
ciljem pridobijanja. Informativni govor saoptava
neke injenice, zabavni govor je za ui krug, i govori
ubjeivanja.
 Priprema besede
Tajna kako postati dosadan je u tome da se kae sve
Volter
Provedimo hiljade sati pripreme za jedan sat
izlaganja. Govor se ne moe, ne smije, ne treba drati iz
glave. Vi moete logicirati, ali nikada ne moete iz glave
rei esencijalnu sutinu. Priprema ire: opte znanje,
razvijanje sposobnosti i sl. Ue: tema, prikupljanje grae,
memorisanje, vjeba...
Prvi korak u pripremi je: kritiko razmiljanje o
predmetu., zatim istraivanje i prikupljanje materijala,
razgovori i razmjena miljenja, odlazak u biblioteku,
zbirka citata ili biografija, danas elektronski materijali,
biljeenje prikupljenih informacija, racionalizacija
prikupljenog.
 Koncept (autlining)

Dobar koncept (organizacija misli, mijenja nepotrebno

memorisanje) garancija uspjeha.
Tri pristupa: pripremljen tekst koji sadri cijeli
govor(dosta nedostataka, recitovanje govora),
namjerno improvizovani govori (ekstemporarni,
tempore=trenutak kada se govori, kada se notiraju
kljune reenice u cjelosti, iziskuje dobru pripremu,
1/3 cijelog govora) i trei koncept pamenje
pripremljenog govora (memorisanje). Ovo
podrazumijeva uvjebavanje govora (pred ogledalom).
Kvintilijan:Bolje je i pred samim sobom govoriti, nego
uopte ne govoriti
 Improvizovani govor
Obino mi treba vie od tri nedelje da bih odrao dobar
improvizovani govor
Mark Tven
Improvizovani govori omiljeni u modernom javnom
istupu. Smelost improvizacije najjae
uivanje,umetanjem efektnih dodataka.
Pravi improvizovani govor kao reakcija na verbalni
napad.Govoriti sporije i pogoditi glavnu ideju. Ljudi
koji lako koriste dosjetke, ale lake se snalaze.
Public speaking se dosjetio zlatnog pravila
improvizacije, uvod, razrada i zakljuak. Iznenadna
situacija za improvizovani govor je veliki izazov.
Namjerno improvizovani govor je ranije pripreman, ali
se u trenutku deava.
 Podjela (organizovanje) govora
- dispositio
Fac tantum incipias, sponte disertus eris
Samo zaponi, pa e biti govorljiv
Ovidije
Public speaking ne robuje rasporedu materije u
govoru, koji zavisi od karaktera govora, slualaca,
okolnosti, prilike, vremena...Ipak osnovna pravila
postoje:
Uvod- proemium
Izlaganje-naratio
Dokazivanje- probatio
Pobijanje-refutatio
Zakljuak-peroratio
Platon: govor treba da ima glavu, trup i noge.
 Uvod (proemium, introduction)
Uvod efektan, efikasan, originalan, nekad
zabavan(vodei rauna o auditorijumu), brz
ulazak u temu.
Ispriati priu, neki citat, postaviti pitanje, ala...ili
slinim toposima:poastovan sam to govorim
pred ovako uvaenim sluaocima.
Osvojiti simpatije sluaoca.Ipak, nau matu i
imaginaciju i snalaljivost ne moe zamijeniti
nikakav savjet.
Razrada (narratio, body of the speech)
Najobimniji dio govora. Nakon uvoda razrada ima
dva zadatka: otvoriti problem i prii na vie naina
problemu. Neko poinje od razrade, a tek kasnije
uvod i zakljuak.
Predstavljanje problema moe na veliki broj
naina: iznoenje razliitih stavova, definicija,
tumaenja, navoenje primjera, vie aspekata,
pravni, moralni, politiki....ipak koncentracija na
najvanije.
 Ipak moe se i danas primjeniti novinarska
varijanta: ko, zato, kada, gdje, skim, s im....
Najvaniji dio govora, jer: to nije dokazano, isto
kao i da ne postoji. Ne treba ni pretjerati: nita ne
dokazuje ko previe dokazuje. Sopstveno
miljenje nije dokaz. Logika je bitna u
dokazivanju, kao i figura vjerovatnoe. Poreenja,
metafore, alegorije, komparacije, parabole...
 Zakljuak (conclusio, conclusion)
Finis coronat opus: konac djelo krasi

Najvaniji dio besjede. Aristotel: Na samom

zavretku besjede najvie pristaju reenice bez
veznika, primjer: Rekoh, uli ste, djelo je u
vaim rukama. Za kraj govora moe i neka
lijepa misao, citat, sentenca.
Zakljuak treba biti kratak ne dui od 5 do 10 %.
Sam kraj, posljednja reenica mora biti efektna,
snana.
 Stil (jezik) besede elocutio

Govori mjereni satima, umiru za sat.

Bitno je ta se govori, ali i kako se govori.
Ciceron:koliko govornika, toliko stilova.
 Govorni i pisani stil

Govorni stil je direktniji i liniji, manje

obavezujui, vie emocija, vie iskaza,
pisani suprotno.
 Vrste i karakteristike stila
Antiki stil: jednostavan, zbijen, sadrajan.
Azijantski: kitnjast, uzvien, razvodnjen...

Rimljani dijele na dva stila: jednostavan (prost) i

snaan (po emocijama).
Bez obzira na mnotvo stilova svi bi trebali biti,
jednostavni, jasni i razumljivi. Odlike stila odreuju
mnogi faktori: ivost i slikovitost, jednostavnost i
jasnoa, upotreba raznih figura zapad stoji na
stanovitu. Public speaking figure svodi na dvije:
figure zvuka (ritam, rimovanje, i figure misli
(metafore, pretjerivanja, umanjivanja).
este figure: poreenje, ponavljanje, gradacija,
anafora (poinjanje reenice istom rjeju), retorsko
pitanje kojim se ne daje odgovor, on se
podrazumijeva: Zar je bolji mir. Antiteza,
personifikacija, ironija, metafora skraeno
poreenje elina volja. Metonimija, zamjena
rijei drugom bliskog znaenja), sinegdoha
(zamjena znaenja jedne rijei drugom izgubio je
krov nad glavom (mislei na kuu). Za stil je bitno
lijepo izraavanje. Jasnoa ideje, jasnoa stila.
Kako poboljati stil: truditi se, raditi, vjebati.
Govornike vjebe.
 Dranje (izlaganje) govora actio

Moda e sluaoci zaboraviti o emu ste priali, ali e

zapamtiti da li ste govorili dobro. I najbolji dokaz u
govoru, nije vrst, ako niste uvjerljivi. Prezentacija
besjede je najbitnija. Tema besjede uslovljava
prezentaciju. Public speaking ovom elementu daje
prioritet. Prevelika patetika moe ugroziti govor, koji
moe biti protumaen kao izvjetaen, neiskren, ak
smijean. U govoru budi svoj, ne imitiraj, uspostavi
kontakt oima, pazi na pozu, ne vrpolji se, govori
dovoljno glasno.
 Vokalna ekspresija

Glas je prednost, ali i hendikep, to mogu biti

genetski faktori. Mora se raditi na poboljanju
glasa. Dobar glas nije dovoljan. Artikulacija-nain
izgovora glasova, pravilno disanje. Govorne mane,
mucanje, , , mogu dekoncetrisati besjednika, ali
to moe biti i simpatino i ne predstavlja apriori
nedostatak. Nekad su greke plod nemara, ne
otvaramo usta dovoljno, mrmljamo. Akcent-
naglasak je bitan.
Ruso: akcent je dua govora. Primjer: gore gore gore,
no to gore gore dole. Nepravilan akcent i dikcija
skreu panju sa sadraja na greke. Akustini elementi
pokazuje emotivni naboj. Intonacija predstavlja
raspored glasova u tonskoj skali, visinu tona. Glasnost
predstavlja ujnost govora prema sluaocu. Tempo je
brzina izgovora. Modulacija je slina glasnosti i tempu-
ona ih povezuje.
 Cezura

Pauza u govoru. Lat. Cesso prestati, oklijevati.

Pauza je dobro sredstvo naglaavanja vanog.
Dobra pauza moe biti efektnija od bilo koje
rijei. Pauza poveava panju sluaoca, a
koristi i samom govorniku, skriva uzbuenje,
tremu. Previe pauza nije dobro, govor
monoton.
 Retorski umovi

Drhtanje glasa, ruku, blijedilo, ukoen pogled,

Kao da se bojimo tiine, pauze. Aa, hm, ovaj,
onaj, ali, znai......Kako ovo izlijeiti, prvo
dijagnoza, biti svjestan uma.
 Gestovi i jezik tela

Glas i pokreti najvaniji prema sluaocu. Mnogo toga

se moe iskazati bez rijei, gestom. Pokret ruke,
glave, lica pogled okom, dopunjuju rijei, daju im
potpuni smisao. Sluajte isti govor uivo i na radiju.
Vano je kako mimika prati rije. Gestom ipak ne
smijete skrenuti panju sa osnovne poruke, upravo
suprotno, ojaavate poruku prema sluaocu.
Poza je bitna, sama poza unaprijed utjee na
sluaoca. Pogled mora esto biti na sluaocu. Ruke
su najvei problem, nekima ih treba zalijepiti.
Prekomjerna gestikulacija ini govor neozbiljnim.
Mimika - izraz lica vana, potvuje ili osporava
tvrdnju. U public speaking-u, govor tijela jako vaan.
 Greke i nepredviene okolnosti

Greke u govoru se mogu svakome desiti.

TV voditelji koji esto grijee.
Problem tabula raza se deava svima.
Neke pauze se ne vide, pauza kao izlaz iz
problema. Problem su sluaoci koji dobacuju, mogu
vas zbuniti, ali ako im dosjetljivo odgovorite, dobijate
prednost.
 Ilustracija

Doprinosi interesovanju sluaoca, ali ne pretjerujte.

Public speaking obilato koristi, poveava
samouvjerenost, razbija monotoniju, podrava glavnu
poruku. U sudskim govorima pokazivanje dokaza je
efektno, slike, i sl.
Danas je najvie u upotrebi Power point.

Ima i pozitivne i negativne strane. Ilustracija treba

samo da ojaa neku tvrdnju.
 SLUAOCI

ta se govori i ko govori dva najvanija faktora. Trei

podjednako vaan: kome se govori.
Problemi to su sluaoci retko dovoljno homogeni,
mogue je otkriti neke osobine koje su zajednike za
veinu u grupi slualaca
Neumesno je obraati se klubu penzionera argonom
mladih ljudi ili obrnuto, koristiti latinske izreke
radnicima u trajku, govoriti menaderima filozofskim
renikom....
 Pre govora analizirati auditorijum, na osnovu nekog
impulsa ili zapaanja govornik tek u trenutku
suoavanja sa sluaaocima, osobine koje ih mogu
povezivati i prema njima usmeriti tok i ton govora,
podruje slaganja (common ground) moe da iskrsne
spontano, prve reenice sadre neki zanimljiv ili duhovit
primer koji privlai panju publike, nasmeje ih i izazove
inicijalne pozitivne emocije.
Karnegi je citirao Linkolnovu reenicu Raspravu
zapoinjem tako da prvo pronaem podruje
zajednikog slaganja
 Sastav auditorijuma
Publika je adaja sa hiljadu glavapisao je jedan
francuski pisac. Kako pripitomiti adaju?
Naroit izazov predstavlja tzv. difuzniauditorijum.

Zajednika osobina, neka differentia specifica. ivotno

doba slualaca treba da utie na skoro sve elemente
govora. Starije sluaoce je tee ubediti jer su
konzervativniji i manje prijemivi za nove ideje.
Aristotel posveuje itave tri glave svoje Retorike
karakternim osobinama ljudi u pojedinim uzrastima.
 Za govor moe biti znaajan generacijski identitet.
Stare filmove e razumeti jedna vrsta slualaca, ali
oni nee odreagovati na antologijske citate iz kultnih
filmova mlade generacije, poput Maratonaca, Ko to
tamo peva ili Mi nismo aneli, naprotiv to ih moe
iritirati.
 Politika pripadnost sve znaajniji faktor u
svakodnevnom ivotu. Ako se ne vodi rauna o
veinskom raspoloenju auditorijuma posledice loe
prihvatanje govora u celini i neeljena reakcija
publike. Politika opredeljenost ne podrazumeva
pripadnost politikim strankama, nego itava lepeza
stavova na koje su ljudi veoma osetljivi.
 U svakom konkretnom sluaju po kojem kriterijumu
e svrstati sluaaoce zavisi od inventivnosti
govornika. Nije isto da li se govori grupi od nekoliko
ljudi, desetini ili stotinama slualaca.
Kamerni skup i masovni auditorijum podrazumjevaju
razliit pristup. Preko stotinu slualaca tretira se kao
masovni auditorijum.
O psihologiji mase je napisano toliko toga Isokrat je
isticao dva, moda najvanija obeleja mase: da ne
voli da slua ono to protivurei njenom vlastitom
uvjerenju, i da u njoj vladaju glupost i nii prirodni
nagoni.
 Revoluciju u sagledavanju psihologije mase izveo je
francuski pisac Gistav le Bon u drugoj polovini XIX
veka svojom knjigom Psihologija gomila (Psichologie
des foules). Istie da ljudi razliitog stepena
obrazovanja, inteligencije, socijalne pripadnosti u masi
menjaju svoju prirodu i ispoljavaju skoro identine
instinkte, strasti i oseanja (Koliko ste se iznenadili
kada ste videli reakcije svog uglaenog prijatelja na
fudbalskoj utakmici?) Emocije, a ne razum vladaju
masom.
 Iskustvo sa ovih prostora...
Platonov moralistiki imperativ da se vetina
besednitva ne sme koristiti na zlo, nego na dobro
graana,da due graana uini boljim.
Masovnom auditorijumu nije poeljno grubo se
suprotstavljati, treba nai mjeru kada se saoptava
neprijatna istina, kao i kada se laska osjeanjima i
uvjerenjima mase.
ta je slae nego imati nekoga sa kim sve sme
govoriti kao sa sobom
Ciceron.
 Neutralni auditorijum, u osnovi najei, zahteva
neto vie napora.
Najdelikatnije je, naravno, nositi se sa neprijateljski
opredeljenim sluaocima. Samopouzdanje
govornika i njegova uverenost u ono to govori
moraju biti na najviem nivou. Preporuuje se da se
najjai dokaz sauva za kraj govora, a da se drugi
po snazi saopti odmah na poetku.
Kod beseda nesaglasnom auditorijumu vai stara
izreka da je svako sebi najgori neprijatelj. Govornik
mora biti paljiv da izborom rei ne nanese svojoj
ideji vie tete nego koristi.
 Pol i razlike u psihologiji enskog i mukog
auditorijuma se bez izuzetka smatraju veoma
vanim.
U obraanju enskom auditorijumu uglavnom se
preporuuje vie pozivanja na emocije (pathos) a
na argumentaciju (logos) kod mukog. Govorniki
arm ostavlja jai utisak na enski, nego na muki
auditorijum.
Obrazovanje slualaca kako opte, tako i posebno
(poznavanje teme o kojoj se govori) direktno treba
da orijentie pripremu govora.
Drugi kriturijumi: bogatsvo i nepredvidivost situacija
koje raa ivot, nameu mnogo veu fleksibilnost u
razmiljanju o potencijalnom auditorijumu.
 Auditorijum se moe odrediti kao preteno poznat ili
nepoznat, profesionalno povezan ili struno raznolik,
tolerantan ili prgav, formalan ili oputen, siromaan ili
bogat, voljni ili naterani, debeli ili mravi, hrabar ili
kukaviki, puaki ili nepuaki, pospan ili oran,
kompetentan ili neuk, kulturan ili primitivan,
zainteresovan ili nezainteresovan, zavisan ili
superioran, paljiv ili nemiran, a ameriki prirunici
naroito ukazuju na znaaj seksualne orijentacije
veine prisutnih.
 Procena okolnosti prilika

Brojne besede nastaju kao govori situacije, kao

proizvod odreenog trenutka, to je onaj momenat
pravi trenutak
Vani faktori su i prostor, vreme, koliko sluaoci
poznaju predmet, koliko ih tema interesuje. U
zatvorenom prostoru, treba voditi rauna o veliini
prostorije i njenoj popunjenosti. Govor na otvorenom
prostoru postavlja specifine zahtjeve. Sluaoci na
otvorenom prostoru obino stoje, tako da govor treba
biti to krai, saetiji i efektniji.
 Faktor vreme treba ukljuiti pri analizi stanja u
kome e biti sluaoci.
Vano je znati koliko su sluaoci prethodno
upoznati sa predmetom o kome e biti rei.
Interesovanje publike je tesno vezano, ako je re
o komplikovanim informacijama.
 Kako analizirati auditorijum?

Prije govora dobro procjeniti auditorijum,

informisanjem o sastavu auditorijuma od
kontakt osobe od onoga ko je govorniku
uputio poziv, ili sa nekim ko je govorio pred tim
ili slinim auditorijumom
 Prilagoavanje sluaocima

Akademska anegdota odlino oslikava potrebu da se

govornik prilagoava auditorijumu. Probudite kolegu
pored vas koji spava!, uzviknuo je ljutit profesor.
Probudite ga vi, ja ga nisam uspavao!, usledio je
odgovor.
Karnegijeva opservacija da kad ljudi u crkvi zadremaju,
treba probuditi propovednika, dakle govornik je taj koji
mora da se prilagoava sluaocima, a ne obratno.
 Pet najvanijih saveta
1. Identifikujte se sa auditorijumom govor je interakcija,
komunikacija sa sluaocima, a ne jednosmeran kanal.
2. Identifikujte auditorijum sa problemom- od poetka govora
uvui sluaoce u priu.
3. Respektujte publiku- ceo govor mora da prati potovanje
auditorijuma kao celine i pojedinaca u slualatvu.
4. Vodite rauna o oekivanju slualaca- dobar govornik se
nee samo formalno identifikovati sa sluaocima.
5. Uvijek imajte na umu: publika nikad nije kriva za neuspeh
govora.Public speaking bi sve pomenute savete sveo na
dve formulacije: Grab your audience i Know your
audience.
 ETVRTI DEO

SPECIFINOSTI POJEDINIH
VRSTA GOVORA
 POLITIKO BESEDNITVO

Govor je modus operandi politike. Govor

javni ili tajni, slatkoreiv ili surov, iskren ili
pretvoran, pomiriteljski ili huaki, govor
prijateljstva ili govor mrnje.
 Politika, politiari i besednitvo

Politiari esto govore ono to, u stvari, ne misle i

misle ono to ne govore.
Najire znaenje pojma politika moe podrazumevati
svako interaktivno odluivanje grupe ljudi u kome se
usklauju razliiti interesi, prvenstveno se vezuje za
proces odluivanja i uestvovanja u vlasti.
 Politika je esto sinonim za vlast, upravljanje i
vladavinu drutvom i dravom, a Veber je definisao da
vlast podrazumjeva mogunost (sposobnost)
nametanja volje drugima.
ovek drutveno bie (zoon politikon) mora
uestvovati u politikom ivotu, takav ivot ukljuuje
potrebu da se drugi uvjeravaju u opravdanost
sopstvenih stavova, vienja pa i interesa.
 Ethos u politikom govoru

Cilj doborog politikog govornika je da se njegovo

obraanje auditorijumu zasniva na snazi argumenata i
linom autoritetu, a ne na utoritetu snage i trenutne
moi.
Svesno iznoenje neistine, to je ve vien fenomen,
naalost esto i u naoj nedavnoj politikoj prolosti.
Politiki govor pribegava razliitim kompromisnim
varijantama: no comment pristup - spasavaju politiare
od saoptavanja javnosti neprijatne istine.
 Ruiniranje govornikog ethos-a i autoriteta u
politikom govornitvu i samoj politici moe voditi ka
politikoj smrti.
Veber i poznate podele: tradicionalni, harizmatini i
pravno-racionalni.
Dobar politiki besednik objediniti sve tipove
autoriteta.
De Golova otrovna opaska da je politika suvie
ozbiljna stvar da bi bila preputena politiarima.
 Vrste politikog besednitvo

Nui je politike govore delio na dravnike,

parlamentarne i partijske.
Dejan Mili razlikuje politiki govor u irem smislu
(sudski, prigodni,vojniki govor, duhovna beseda, svaka
od tih vrsta govora mora sadravati politiku poruku).
Opredeljujemo se za podelu na politiki govor u uem
smislu, onaj koji je tesno vezan za dravnu vlast i njeno
osvajanje ili ouvanje, i politiki govor u irem smislu,
koji tei ostvarivanju bilo kog drugog interesa ili cilja.
 Politiki govor u uem smislu-mnotvo razliitih povoda i
sadraja, koji su neposredno vezani za osvajanje ili
vrenje vlasti.
Skuptinski govor je u fokusu nae javnosti, zbog
relativno mlade prakse viepartijskog sistema i
televizijskih prenosa parlamentarnih zasjedanja.
Nenapisan i neposredno izazvan govor trai od
govornika smirenost i vladanje situacijom.
Ciceron je davao savjet da se u takvim prilikama
govornik naroito mora sauvati padanja u vatru.
U skuptinskom ivotu pokuaji da se neeljene
odluke opstruiu i sprei njihovo donoenje; miniranje
glasanja o odluci se postie neprimjerno dugim
govorima kada je jasno da e predlaga imati
dovoljnu veinu da je izglasa; na skuptinske odluke
se moe uticati snanim govorima, ili u odluivanju
preteu partijski interesi.
 Partijski govor je, po pravilu, govor prijateljskom
auditorijumu, u uslovima unutarpartijske borbe moe
se zaotriti, kada poprima elemente agitacionog
govora. Agitacioni predizborni govor je omiljena ali
najnapornija sportska disciplina mnogih politiara.
Diplomatski govorni diskurs zahteva odmerenost,
uglaenost, poverljivost, mudrost, kulturu ophoenja,
govornik mora biti dovoljno sugestivan da angauje
auditorijum i utie na sluaoce.
Govor na mitingu postavlja pred govornika drugaije
zahtjeve- obraanje masovnom auditorijumu zahtjeva
krajnje oprezan i specifian pristup.
 Ko se odlui da govori pred masom, neophodno je da
pored besednikog talenta i harizme proui i bogatu
literaturu.
Limerman je, u vezi sa politikim govorom, naroito
isticao dve osobine mase: da gomila lako reaguje na
duevna pokretanja i da pokazuje slabu mo
rasuivanja.
Dijalog sa publikom, zamiljenim protivnikom, stil
rasprave tokom protesta ili ubeivanja prilikom
obraanja masi, u atmosferi poviene emocionalnosti,
zahtjevaju osmiljen pristup. Govor masi najzahtjevniji
oblik politikog obraanja.
 Politiki govor je postao neka vrsta javne zabave
za iroke narodne mase, glad za polemikim
tonovima i dijalokom formom.
Za TV duele je neophodna veoma temeljna
priprema. Neozbiljnost u pogledu pripremljenosti
moe biti ubitana.
Revolucionarni govor odvija se po prilino
prepoznatljivoj matrici, bez obzira o kojoj je
revoluciji rije.
Druge vrste politikog govora: prilikom stupanja
na funkciju (inaugralni govor), ulinog susreta sa
graanima, obraanja naciji povodom znaajnih
deavanja, podnoenja ekspozea u
parlamentu.....
 Omiljeni argumenti u politici
eristiki podsetnik za politikog besednika

U politici ne samo da mnogo lake moe proi, nego i

moe doneti dosta uspeha argument ad hominem,
argument ad baculum (sile), argument ad autoritatem,
argument ad oculum (iz oiglednog), argument iz
verovatnog, argument ad ignorantiam, argument ad
populum, poluistina, lana dilema (ili-ili), drugi oblici
zamene teze (svi prethodni argumenti su to), pa i tzv.
nelogiki trikovi.
Celokupni politiki diskurs se u osnovi svodi na dve
osnovne komponente: dokazivanje i pobijanje pomou
svih moguih argumenata. Ciljpridobijanje
sledbenika.
 Argumentum ad hominem je najomiljenije sredstvo u
naem politikom govoru, naslijeeno iz socijalistikog
vremena etiketiranja. Tada je bilo dovoljno dodeliti
nekome atribut reakcionara, revizioniste,
neprogresivnog, graanski orijentisanog, time se ne
samo dezavuie svaka dalja rije koju bi taj eventalno
izgovorio, zbog takve etikete moe oekivati razliite
posledice.
Argumentum ad autoritatem (koji se oslanja na
autoritet) omiljen meu naim politikim govornicima.
Pojavljuje se u dvije varijante: prva je tvrdnja bez
pokria ja to kaem; drugi tip argumenta koji se
oslanja na autoritet je pozivanje na miljenje i stavove
drugih, poznatih ljudi (citiranje).
 Argumentum ad oculum (iz oiglednog) se oslanja
na dokazivanje putem opaanja i on objektivno spada
u jedan od najubedljivijih argumenata, pritom etiki ne
mora biti problematian.
Argument iz verovatnog je retorski trik koji su
koristili ve Koraks i Tisija, pogotovo sofisti (zar bih
se ja, ovako mali i nejak, usudio da prvi napadnem
onoliko velikog oveka?
Argumentum ad ignorantiam (koji se oslanja na
neznanje) zasniva se da ukoliko neto nije poznato, to
ne postoji. Ako nema dokaza da Bog postoji, onda on
ne postoji.
 Argumentum ad populum je zgodan nain da se
izbegne prava argumentacija. Sav narod to zna,
svima je dobro poznato, svi znate omiljene
floskule.
Korienje poluistine je jedan od estih metoda u
politici. Dovoljno je ispustiti samo jednu taku iz
politikog sporazuma i ne saoptiti je javnosti, da bi
se mogao prikazati kao veliki politiki uspeh onoga
ko je postigao.
Lana dilema naroito rairena u socijalistikom
politikom vokabularu (ili si sa nama-ili si protiv
nas)
 Proirivanje i prebacivanje je stari metod
politikih rasprava, kada suparnik tvrdi jedno, a
govornik pobija neto drugo.
Zamena teze se javlja i u mnogim drugim
foramama, pored onih kojima pripadaju skoro svi
ve pomenuti argumenti.
Veba politikog besednitva debata

Ako bi sve moje moi i ono to posedujem trebalo da mi

bude oduzeto, sa jednim izuzetkom, ja bih izabrao da
sauvam mo govora, jer bih pomou njega uskoro
mogao da povratim i sve ostalo.
Danijel Vebster
 O debati uopte

ta je, uopte, debata?

Debata je pravilima ureen oblik argumentovane
rasprave na zadatu temu, u kojoj se sukobljavaju dve
strane, od kojih jedna ima zadatak da zastupa tezu
(afirmativna), a druga da je opovrgava (negativna).
O strukturi debate
O suenju u debati
O vrednostima edukacione debate
 SUDSKO BESEDNITVO

Ius est ars boni et aequi pravo je vetina

dobrog i jednakog latinska izreka iz antikog
pravnog teksta Justinijanovi Digesti.
U Grkoj se sudsko besednitvo nazivalo genos
dikanikon.Kao i kod politikog besednitva, i
ovdje etimologija grkih i latinskih naziva dosta
govori o samoj pojavi, dike (pravda, pravinost,
pravna norma)
 Sudskom besednitvu su veliku panju poklanjali svi
znaajni pisci govornikih prirunika Aristotel,
Kvintilijan, Ciceron, to govori ne samo o znaaju
nego moguem prioritetu nad drugim vrstama
besednitva. Demosten i Ciceron, poeli su svoju
karijeru kao govornici.
Sudsko besednitvo u velikoj meri zavisi od vrste
auditorijuma, procvat sudskog besednitva a iz
njega besednitvo uopte snano podstaknut
uvoenjem porotnog suenja u grkim polisima.
 Porota i sudsko besednitvo

Porota je van svake sumnje najvei govorniki izazov

za sve uesnike u suenju, prvenstveno za advokate.
Laici koji je ine vie su podloni emocijama i
vanpravnim argumentima nego sudija profesionalac,
to poveava znaaj sudskog govora pred porotom.
Porota esto ne donosi odluke koje su u skladu sa
pravom i pravinou, nego u zavisnosti od
uspenosti advokata jedne ili druge strane.
Ameriki prirunici koji daju savete kako efektno
nastupati na sudu panju poklanjaju ubedljivom
argumentisanju.
 Sudija pojedinac i sudsko besednitvo
Sudija pojedinac ima veliku mo i diskrecionu vlast, to
predstavlja jednu od glavnih primedbi zagovornika
porotnog suenja. Sudija bi morao biti nepristrasan i
neutralan.
Kodeks sudijske etike, koji je usvojilo Drutvo sudija
Srbije 1998., od sudije trai da bude pravedan (kanon
2) a postavlja i niz drugih, dodue naelnih postulata,
sadranih u deset kanona.
 Pravni realizam, kao socioloki pravac, sve vie
naputa normu i pokuava da posmatranjem
ponaanja sudija doe do sutine prava. Ameriki
sudija Vrhovnog suda Oliver V.Holms (Oliver
Wendell Holmes, Jr.) osniva ovakovog gledanja.
Sudija nije samo mehaniki izvrilac, primenjiva
prava, ve je on stvaralac, tanije, jedini kreator
prava. Pravo ne ine norme koje je stvorio
zakonodavac, niti norme stvorene precedentima,
ve je pravo odluka suda
 Ugled advokata i advokatska etika

Kada je hteo da kazni ljude Bog im je poslao

advokate, kae jedna ruska poslovica.
Platon je mnogo doprineo loem ugledu atinskih
pisaca sudskih govora - logografa.
S druge strane, rimski odnos prema advokaturi je
dijametralno suprotan. Ciceron je govorio da su
advokati najugledniji i najslavniji ljudi.
Pitanje advokatske etike, najvea boljka mnogih
advokata nedovoljna pripremljenost.
 Advokatski ugled se stie i prihvatanjem odbrane
nepopularnih i opasnih klijenata.
Ono to sigurno predstavlja neetiko ponaanje koje
nije tako retko, je retorika usmerena prema klijentu.
Proizilazi zakljuak da odnos poverenja izmeu
advokata i klijenta predstavlja najvaniji osnov i
garanciju dobrog zastupanja
 Odnos prema sudiji

Napadajte protivnika, a nikada sud zlatno je pravilo

na koje neprestano ukazuju ameriki prirunici za
advokate.
Neutralnost sudije je neto to se pretpostavlja
(impartial judge) advokat tada moe da postigne
eljeni rezultat svojim retorikim nastupom.
Kako se postaviti kada je sudija nenaklonjen? Kao i
u svakom besednikom poduhvatu, pratiti reakcije
auditorijuma i prema njima se prilagoavati. Uzroci
naklonjenosti ili nenaklonjenosti svode se na one na
koje se ne moe i na one na koje se donekle moe
uticati.
Savjeti iz amerikog iskustva: Za neutralan izgled
advokatu vie odgovara odjelo sa kravatom, nego
sportska jakna, farmerke, za dame klasini kostim.
Svi ovi detalji navedeni kao primjer od kojih sitnica
u Americi je izgled u sudnici vaan, zbog mogueg
pozitivnog ili negativnog uticaja na psiholoki status
onih koji sude.
Sadrina i strategija izlaganja sudskog
govora

Sadrina zavisi od njegove vrste, koja je trojaka: kao

glavni (afirmativni) govor case/in/chief, odgovor
(negirajui) na suparniki glavni govor response i
odgovor na suparnikov odgovor - rebutal.
Strategija odreuje na kome mjestu i u kome trenutku
e advokat iskoristiti odabrane argumente da izazove
najpovoljniji rezultat.
 Odgovor na izlaganje suprotne strane mora biti
koncizan, jasan i argumentovan.
Veliku uvjerljivost svakom, a naroito sudskom govoru,
daju ne samo argumenti sami po sebi, nego i detalji
koji ih oivljavaju.
Sudski govor zahtjeva sve ono to se oekuje i od
drugih beseda, samo to je zahtjevniji, naroito u
pogledu sadrine.
Dobar govor ono to se kae=na koji nain je
saopteno.
 PRIGODNO (EPIDEIKTIKO)
BESEDNITVO

Ovaj govor nema za cilj da uverava sluaoce, ve

da to lepim reima kod njih izazove posebno
oseanje i razvija pozitivan ili negativan odnos
prema nekoj osobi ili ponaanju. Stil ima prednost
nad sadrinom.
 Sveana beseda
Ovaj naziv objedinjuje razne vrste prigodnih,
pozdravnih i kurtoaznih govora. To su govori koji se
ne mogu izbei.
Sveani govor ne sme biti pretenciozan, a naroito
ne egocentrian, tako da se govor o drugome u
sutini pretvori u govor o sebi samom.
Sveani govor moe biti kitnjast (ali ne preterano
patetian), a u svakom sluaju ne sme biti dug.
Zdravica poseban oblik sveane besede
 Vojniki govor

U istoriji gotovo da nema znaajnije bitke ili rata kojoj

nije prethodio snaan govor, obraanje vladara ili
vojskovoa svojim vojnicima i podanicima.
Budui oficiri na vojnim akademijama izuavaju i
retoriku, posebna pravila koja vae za ovu vrstu
besede.
 Posmrtna beseda
Smrt ma kog oveka umanjuje mene, zato to sam ja
deo oveanstva; i zbog toga, nikad ne pitaj kome
zvono zvoni, ono tebi zvoni.
John Donne, engleski pesnik
Ne sme biti duga, kao ni druge prigodne besede.

Starogrki naziv za posmrtni govor je epitaf

(epitaphios logos) oznaava pisane poruke na
grobovima.
 Govor za medije

Govor za masovne medije (mass media)

predstavlja naroito iskuenje, zahtjeva specifinu
vrstu besednikog obraanja.
Danas mediji vladaju, formiraju publiku i od nje
prave proizvod.
Obino su vezani za vlast, dravu, politike partije
ili privatni sektor, vano je kome i kakvom se
mediju besednik obraa, kakav e biti odnos prema
upuenim porukama.
 Intervju pisanim medijima

Govor obino ima dijaloku formu intervjua, u kome

se novinar ili grupa novinara pojavljuju kao
radoznali sagovornici, koji ele da svoje itaoce
detaljnije upoznaju sa odreenom temom.
Pored opreza i nastojanja da se pomogne
novinaru, esto se deava da govornik jedva
prepozna svoje rijei kada budu objavljene.
Delikatan govor intervju koji se daje telefonom,
sve ea praksa.
 Govor za radio
Na prvi pogled moe izgledati manje zahtjevna nego
nastup na televiziji.
Opasnosti: nedostatak vizuelnog kontakta sa
sluaocima eliminie najvanije besedniko oruje
govor tela.
Sadrinski vae skoro ista pravila kao i za televizijski
nastup
 Nastup na televiziji

Ogroman broj televizijskih kua sa njima potreba

za brojnim sagovornicima.
Razlika izmeu nastupa u emisijama uivo i
snimljenih televizijskih intervjua.
Oblaenje je uvek vaan deo govornikog
nastupa.
Savjet kako govoriti: treba ostati hladnokrvan
 VEBE IZGOVORA
STRUKTURA GOVORA
Svaki govor, odnosno besjeda sastoji se iz dvije
komponente: logike i estetske, odnosno, sadrine i
forme, ili jo jasnije od onoga to se govori i onoga
kako se govori.
Predmet o kome se govori nosei je element
besjede.
Prema njemu se odreuje nain
Pripremanja govora, vrijeme njegovog trajanja i
drugi elementi. Osnovna smisao se mora provlaiti
kroz govor kao lajtmotiv a ne biti suvina, ako je
govornik ponovio vie puta.
 Poto se utvrdi predmet besjede, govornik pristupa
pripremi govora. Priprema moe biti razliita i zavisi
od vrste govora, kao i od individualnih svojstava i
sklonosti govornika. Neki su skloni dugoj i pedantnoj
pripremi, dok se drugi lako snalaze i posle kratkog
pripremanja.
Priprema se sastoji iz niza razliitih poslova. Ona
uglavnom poinje samim razmiljanjem o temi.
Razmiljanje o predmetu govora je najznaajniji dio
pripreme. Prikupljanje materijala je vana faza u
pripremi, jer od nje zavisi manja ili vea zasnovanost
i ubjedljivost govora.
 Koncept besjede takoe je vaan garant
uspjenog govora. Bez koncepta, makar i
najgrubljeg, govor je po pravilu konfuzan.
Besjednik lako zaboravi vanu injenicu te se
na nju vraa na pogrenom mjestu u govoru,
gubi samopouzdanje i koncentraciju.

Svaki govor se po pravilu sastoji iz uvoda,

razrade i zakljuka.
 Uvod u govoru ima dvostruku funkciju: s
jedne strane on treba da privue naklonost i
panju slualaca, a sa druge da ih postepeno
vee za sam predmet besjede i polako ih
uvlai u problem i glavni dio govora. Uvod ne
treba da bude suvie dug. Govor se ponekad
moe vrlo efektno zapoeti i bez uvoda, ali je
za to potrebno govorniko iskustvo.
U uvodu simpatije i panju slualaca treba
osvojiti na zanimljiv i spontan nain.
To se najee postie duhovitom
dosjetkom, pitanjem ili anegdotom.
 Razrada (rasprava) ini najobimniji dio besjede. U
principu tu se govornik vie obraa razumu
slualaca, dok su uvod i zakljuak upueni i njihovim
emocijama. Prezentovanje problema moe se
ostvariti na razliite naine.
Jedan od najeih je irenje i razbijanje pitanja na
njegove sastavne djelove iznoenje razliitih stavova
o njima. Model prezentovanja predmeta moe pratiti
hronologiju zbivanja, uzrono-posledini sled.
 Objanjenje predmeta se moe zasnivati na nizu
definicija, tumaenja, slikovitom opisivanju,
navoenju primjera, klasifikacijama,
sagledavanju pitanja po pojedinim oblastima itd.
Govor valja koncentrisati samo na one glavne
take koje su od sutinskog znaaja.
Zakljuak je izuzetno vaan dio besjede. U
njemu treba zaokruiti i konano plasirati
osnovnu poruku jasno i efektno. Tu vie nema
mjesta za dileme, dodatne argumente, digresije.
Svaki govor je jedna vrsta pozorita, a zakljuak
je finale predstave. U zakljuku slijedi obraanje
emocijama slualaca.
KRATKI SAVJETI
Za razvoj i uspijeh govornike vjetine presudno je
znati izabrati prave rijei, izrei ih na najupeatljiviji
nain, pravim tonom i pri tome ne biti ni preopiran ni
prekratak.
Dobar govornik treba imati blage manipulativne
karakteristike ali se manipulacijom ne smije sluiti
kao sredstvom komunikacije.
 Vjebom i svjesnim korigovanjem manjkavosti u
verbalnom izraavanju mogu se postii odlini rezultati,
to svakako ima za cilj ostavljanje dobrog utiska i jasnog
i uspijenog prenoenja svojih ideja i stavova. Da biste
ostavili utisak jasnog i estetski lijepog izraavanja
moete na sledei nain vjebati:
 Glasno itanje tekstova koji su vam na raspolaganju,
itanje teksta uz naizmjenino mjenjanje brzine itanja,
Izgovaranje teko izgovorljivih rijei,
Brzalice,
Vjebajte da pravilno i razlono izgovarate rijei,
Prilikom vjebe izgovora vodite rauna da pravilno
akcentujete svaku rije,
Vjebati kratko i jasno izraavanje izbjegavajui
potapalice, odnosno svjesno ih izbaciti (ovaj, onaj...),
 Umiriti misli prije nego ponete reenicu,
Pazite da se va glas ne poviava na kraju
reenice kako ne bi ispalo da konstantno
postavljate pitanja,
Jasno iznesite svoj stav,
Vjebati pred ogledalom gdje ete pratiti svoj
stav, dranje tijela, gestikulaciju rukama,
pogled...
 Dobar govornik sem govornih vjetina mora
svjesno kontrolisati svoje neverbalno izraavanje.
Sem verbalne komunikacije svako od nas ima i onu
manje svjesnu, takozvanu, neverbalnu
komunikaciju, pa tako treba uvijek imati na umu,
sledee:
ta radite sa rukama, da li ih pokreete u gestu,
Da vam ton bude to prirodniji,
Da se ne prenaglaavaju rijei,
Da je vae izraavanje sinhronizovano i u ritmu.
 IZBOR TEKSTOVA

TAKMIENJE U
GOVORNITVU

Iustitia omni auro carior pravinost je od sveg

zlata skupocijenija,
Ciceron