Professional Documents
Culture Documents
Engleska Gramatika
Engleska Gramatika
ENGLESKAGRAMATIKA
Huso Jaarevi
Oktobar 2011
2.
GLAGOLI
Verbs
1. Glagol je najvanija rije u reenici i nijedna se potpuna reenica ne moe izrei bez
glagola .
Glagolima izraavamo radnju ( to write -pisati , to work -raditi ,to dig -kopati ) zbivanje
( to rise - dizati se , to fall - padati , to blow , duhati ) i stanje ( to lie - leati , to sit -sjediti ,
to sleep -spavati ) .
2 . U engleskom jeziku ima pravilnih i nepravilnih glagola . kod pravilnih glagola dovoljno
je
za tvorbu svih vremena znati njihov infinitiv , dok je kod nepravilnih glagola potrebno
znati
njihove glavne dijelove tj . infinitiv , preterit i particip perfekta , jer su ta tri oblika
potrebna za tvorbu vremena .
Zato nepravilne glagole uvijek dajemo u tri osnovna oblika . Npr . :
give
shake
grow
( dati )
( drmati )
( rasti )
gave
shook
grew
given
shaken
grown
SVOJSTVA GLAGOLA
3 . Glagoli imaju ova svojstva :
1 . jedninu i mnoinu
2 . lica ( tri lica jednine i tri lica mnoine )
3 . vremena ( prezent , preterit , futur ... )
4 . nesvreni i obini oblik
5 . aktiv i pasiv
6 . naine ( imperativ , indikativ i konjuktiv . )
4 . U engleskim se gramatikama upotrebljava naziv tense ( npr. : present tense , preterit
tense itd . ) Tense znai glagolsko vrijeme .
PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI
5.
Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak -ed .
Npr . :
stay - stay - ed , ostati ; look - look - ed , gledati ; open - open - ed , otvoriti ;
( stajati )
( misliti )
stood
thought
stood
thought
sang
drove
sung
driven
hit
put
hit
put
3.
2 . Sva su tri oblika razliita :
sing
drive
( pjevati )
( tjerati )
( udariti )
( metnuti )
10 . Povratni su glagoli oni kod kojih se radnja vraa na subjekat . Uz takve glagole stoje
povratne zamjenice . Npr . :
They have always been able to defend themselves . Oni su se uvijek mogli obraniti .
When she saw herself in her new hat , she smiled . Kad se vidjela u svom novom eiru ,
nasmijeila se .
11 . Pomoni glagoli slue za tvorbu sloenih glagolskih vremena , npr . :
perfekta ( I have spoken - govorio sam ) , futura ( Ishall speak - govorit u ) itd .
Pomoni su glagoli :
be , have , do , shall , should , will , would .
12 . Defektni su glagoli :
can , could , may , might , must , ought , need , dare shall , should , wil , would .
13 . Bezlini su glagoli oni koji se upotrebljavaju samo u 3 . licu jednine sa it . Takvi
glagoli
4.
14 . Pomoni i defektni glagoli tvore odrini oblik tako da se not stavi iza glagola . Npr. :
I was not here yesterday .
I am not playing tennis .
She was not singing .
They will not come back .
We have not answered his letter .
She cannot speak French .
You must not forget your promise .
15 . Glagoli punog znaenja , tj . svi glagoli osim pomonih i defektivnih , tvore negativni
oblik prezenta i preterita s pomonim glagolom do . Npr. :
I do not like cold drinks .
She does not play the piano .
They did not arrive in time .
Je li on dobar ahist
Je li mu on esto pomogao
Moemo li dobiti voe kod povrara
Mora li on prestati puiti
17 . Glagoli punog znaenja tvore upitni oblik prezenta i preterita s pomou glagola do.
Npr:
Radi li on u uredu
Sviaju li im se njegova predavanja
Je li joj donio poklon iz Italije
GLAGOLI BE - HAVE - DO
18. Glagoli be , have i do mogu biti pomoni glagoli i glagoli punog znaenja .
19 . Glavni dijelovi glagola be jesu :
be
was
been
( Konjugacija glagola be nalazi se u dodatku .)
BE
KAO
POMONI
GLAGOL
Govorim tebi .
Juer je padala kia .
On je vrlo mlad
Brat mu je bio mornar .
Zlato je kovina .
Umoran sam .
On je bolestan .
Bilo joj je drago .
She is twenty .
This building is forty years old .
How far is it to the airport
It is ten miles .
How much is a pound of tea
It is 2000 dinars .
NAPOMENA :
24 . Kad govorimo o dobi ljudi , obino kaemo samo broj ( npr . : He is twenty - three , She
is
thirty itd. ) , a kad govorimo o starosti stvari , years i old se ne mogu izostaviti .
HAVE
25 . Glavni dijelovi glagola have jesu :
have
had
had
( Konjugacija glagola have nalazi se u dodatku . )
HAVE KAO POMONI GLAGOL
26 . S pomonim glagolom have tvore se ovi glagolski oblici :
perfekt ( I have spoken )
pluskvamperfekt ( I had spoken )
infinitiv perfekta ( to have spoken )
particip perfekta i gerund proli ( having spoken ) .
HAVE KAO GLAGOL PUNOG ZNAENJA
27 . Have iza kojega slijedi infinitiv izraava obavezu . Npr . :
They had to leave .
Morali su otii .
I have to buy some chocolate for her girl . Moram kupiti okolade za njenu djevojicu .
28 . U toj se konstrukciji moe upitni oblik tvoriti s pomou do ili inverzijom , a odrini s
pomou do ili dodavanjem not . Npr . :
Did they have to leave
Had they to leave
7.
29 .Osnovno znaenje glagola have kao glagola punog znaenja jest posjedovati , imati . Npr
Her brother has a motor-boat .
The baby has blue eyes .
This girl has a lot of energy .
Kad have znai posjedovati ili imati , odrini se oblik tvori dodavanjem not , a upitni
inverzijom . Npr . :
Her brother has not a motor - boat .
Njen brat nema motorni amac .
30 . U govornom sejeziku uz have koje znai posjedovati esto stavlja got . I have got
ima isto znaenje kao i I have . Npr .:
He has got a TV set .
I have got no time .
Have you got a knife
On ima televizor .
Nemam vremena .
Imate li no
Kada dorukujete ?
Juer nisam ruao .
Jeste li se dobro zabavljati prolog tjedna ?
Causative have
33 . Have iza kojega slijedi objekt i particip perfekta oznauje da netko drugi vri radnju
reenice po eli i zapovijedi subjekta . Takvo se have u gramatikama obino zove causative
have. Npr . :
Last week I had a new suit made .
.
8.
34 . Iz ovih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na bosanski glagolom "dati "
Uovoj je konstrukciji osobito vaan poredak rijei :
HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA
Ako taj red rijei izmjenimo , izmijenit emo i znaenje reenice . Usporedite :
I have weeded my garden .
I have my garden weeded .
36 . Upitni se i odrini oblik glagola have u toj konstrukciji tvori s pomonim glagolom do .
Did you have a new suit made ?
I didn't have my homework corrected ,
I corrected it muself .
Do
37 Glavni dijelovi glagola do jesu :
do
did
done
( Konjugacija glagola do nalazi se u dodatku . )
Do sit down
Ta sjedni
I was told not to smoke but Idid smoke . Rekli su mi da ne puim , ali ja sam ipak puio
.
I dolike these cakes .
44 . NAPOMENA
Pri upoznavanju vrlo se esto upotrebljava izraz " How do you do " , koji odgovara
bosanskom izrazu " Drago mi je " . Taj se izraz ne smije upotrebiti umjesto "How are
you ",
koji znai " Kako ste "
GLAGOLI CAN
10 .
1 . imaju samo oblik za prezent i preterit , a must samo za prezent ,
2 . nemaju nastavka - s u 3. licu jednine prezenta ,
3 . upitni im se oblik prezenta ( i preterita , ako ga imaju ) tvori inverzijom , tj .
stavljanjem
glagola pred subjekt , a odrini dodavanjem not .
Iza defektivnih glagola dolazi infinitiv bez to.
CAN
46 . Can ima samo dva oblika : prezent can i preterit could .
( Konjugacija glagola can nalazi se u dodatku . ) Njegov se infinitiv , kao i ostali oblici
izraava sa to be able - moi . Npr . :
He can do it easily .
He could not sleep last night .
I cannot help you .
Will he be able to pass his exam
I havent been able to get the tickets .
Napomena
47. Gagol can je jedini glagol u engleskom jeziku koji se pie zajedno sa negacijom not
/cannot/.
50. Pitanje za dozvolu esto se izraava i sa could, koje ima uljudnije znaenje. Na pr.:
Could I have one of your cigarettes? Da li bih smio uzeti jednu od vaih cigareta?
Could I open the window?
Da li bih smio otvoriti prozor?
11 .
May
51. May ima samo prezent may i preterit might. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraavaju
sa to be permitted ili to be allowed-smjeti. Na pr.:
You may come any time today.
Might I see you home?
He was not allowed to leave the
country.
You are not permitted to take
photographs here.
54. Umjesto may moe se u gornjim primjerima upotrijebiti might , gotovo bez ikakve
promjene u znaenju:
It might rain.
The teacher might ask for it.
Must
55. Must ima samo prezent must. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraavaju sa to have, to
be obliged - morati. Na pr.:
You must forget it.
He must be more careful.
Must you really go now?
You must not eat too much ice-cream.
Mora to zaboraviti.
Mora biti oprezniji.
Mora li sada zaista ii?
Ne smije jesti previe sladoleda.
12 .
must
We must clean our rooms .
You must take your dog with you .
He must wash his car .
must not
We must not lock the door.
You must not tell her that he is ill .
You must not runafter the tram .
need not
You need not worry .
Ne mora se zabrinjavati .
We need not hurry , there is plenty of time. Ne treba da se urimo , ima dovoljno
vremena .
You need not come before next week .
Ne treba da doe prije idueg tjedna .
GLAGOL OUGHT
64 . savjet . Npr . :
You ought to see the new play ,
vrlo je zanimljiv .
Trebalo bi da prestanete jesti toliko kruha .
Otvaram li
69 . Odrino - upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika prezenta glagola do stavi
not i infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :
Do I not open
Ne otvaram li
15 .
odrino
I open
otvaram
I do not open
you open
otvara
you do not open
he , she , it opens on , ona ono otvara
he , she , it does not open
we open
you open
they open
otvaramo
otvarate
oni otvaraju
we do not open
you do not open
they do not open
upitno
odrino - upitno
do I open
do you open
does he , she , it open
do we open
do they open
do I not open
do you not open
does he , she , it not open
do we not open
do they not open
prestati
gledati
staviti
smijatise
stops
looks
puts
laughs
( stps )
( luks )
( puts )
( la:fs )
open
play
dig
otvoriti
igrati
kopati
opens
plays
digs
( oupnz )
( pleiz )
( digz )
16 .
74 . Ako se glagol u izgovoru svrava na s , z , , , i d , dodaje se u 3 . licu jednine
prezenta nastavak - es , koji se izgovara ( iz ) . Npr . :
kiss
brush
reach
poljubiti
oetkati
dosegnuti
kisses
brushes
reaches
( kisiz )
( briz )
( ri:tiz )
zatvoriti
mijenjati
smijeiti se
ostaviti
closes
changes
smiles
leaves
( klouziz )
( teind3iz )
( smailz )
( li:vz )
ii
initi
goes
does
( gouz )
( dz )
zabrinjavati se
oeniti se
nositi
plakati
worries
marries
carries
cries
posluati
platiti
zaklati
obeys
pays
slays
koji mijenjamo .
18 .
86 . Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu doda nastavak -ing . Npr . :
work - raditi
bring - donijeti
play - igrati
working -radei
bringing - donosei
playing - igrajui
writing - piui
smoking - puei
92 . Ako se glagol svrava na jedan suglasnik ispred kojega stoji kratak , naglaen
samoglasnik,
krajnji se suglasnik ispred - ing podvostruava . Npr . :
hit - udariti
stop - prestati
permit - dopustiti
begin - poeti
hitting - udarajui
stopping - prestajui
permitting - doputajui
beginning - poinjui
Vjetar pue .
to radi Jane
Vjeba klavir .
Odlazimo veeras .
Ona sutra pjeva u operi .
Doekat e me na stanici u 7 sati .
Znam da me ne razumijete .
20 .
99 . Treba paziti na razliku izmeu glagola see - vidjeti i look at - gledati ; hear - uti
i listen to - sluati .
See i hear oznauju nesvjesnu upotrebu osjetila , neovisnuo naoj volji , dok look at i
listen to upotrebljavaju i u nesvrenom obliku . Npr . :
What are you looking at
I am looking at the beautiful flowers
in your garden.
He is listening to the news .
to to gledate
Gledam krasno cvijee
u naem vrtu .
On sada slua vijesti .
PRETERIT
The PreteriteTense
100 . Preteritom u engleskom jeziku izriu se proli dogaaji , dok je u bosanskom jeziku
najobinije vrijeme za izricanje prolih dogaajaperfekt ( doao je , vidjela je , kupili
smo )
Tvorba preterita
101. Preterit pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed . Npr . :
open - otvoriti
103 . Preterit pravilnih i nepravilnih glagola ima samo jedan oblik za sva lica jednine i
mnoine .
1o4 . Odrini oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se od odrinog preterita
21 .
105 . Upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se did stavi
ispred subjekta i doda infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :
did you open
did he bring
jesi li otvorio
je li on donio
106 . Odrino - upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se iza
upitnog oblika preterita glagola do stavi not i infinitiv glagola koji mijenjamo . Npr . :
did I not bring
did he not open
107 . Oblici
nisam li donio
nije li on otvorio
potvrdno
odrino
we opened
you open
they opened
upitno
odrino - upitno
did I open
did you open
did ( he , she , it ) open
did we open
did you open
did they open
108 . Umjesto punih oblika pomonog glagola do upotrbljavaju se u odrinomi u odrino upitnom obliku saeti oblici . Npr . :
planned
skipped
dragged
levelled
travelled
111 . Ako se glagol svrava na - y ispred kojega stoji suglasnik , tajse -y mijenja u i ispred
nastavka -ed . Npr . :
worry - zabrinjavati se
cry - plakati
marry - oeniti se
worried
cried
married
Ako ispred y stoji samoglasnik , nema pred nastavkom - ed nikakvih promjena . Npr . :
obey - posluati
stay - ostati
obeyed
stayed
looked
skipped
laughed
pushed
( lukt )
( skipt )
( la:ft )
( put )
113 . Ako se glagol u infinitivu svrava na zvuan suglasnik ili na samoglasnik , nastavak ed izgovara se ( d ) . Npr . :
open - otvoriti
opened
( oupnd )
close - zatvoriti
closed
( klouzd )
obey - posluati
obeyed
( obeid )
114 . Ako se glagol u infinitivu svrava na ( t ) ili ( d ) nastavak - ed izgovara se ( id ) .Npr .
command - zapovijediti
mend - krpati
wait - ekati
commanded
mended
waited
23 .
( kma:ndid )
( mendid )
( weitid )
Preterit se upotrebljava :
115 . za radnju koja se u prolosti zavrila . Stoga se preterit redovito upotrebljava u
reenicama sa prilokim oznakama koje oznauju prolo vrijeme , kao to su :
yesterday - juer , the day before yesterday - prekjuer , two weeks ago prije dva tjedna , in 1946 - 1946 . godine , i u pitanjima koja poinju sa when .
There was a strong wind on the
Juer je bio jak vjetar na Kanalu .
Channel yesterday.
Two days ago I received a card from John . Prije dva dana primio sam kartu od Johna
.
116 . kad se misli na neki proli dogaaj iako nije prilogom oznaeno vrijeme kad se
radnja dogodila . Npr . :
They met in Pris .
She left her umbrella inthe train .
Did you enjoy the concert
Sreli su se u Parizu .
Ostavila je kiobran u vlaku .
Je li ti se sviao koncert
117 . u zavisnoj reenici ako je u glavnoj reenici preterit ( vidi pravila o slsgsnju vremena )
:
I thought he was an Englishman .
Mislio sam da je Englez .
The teacher told me I talked too much . Uitelj mi je govorio da previe govorim .
She realized that he did not love
Shvatila je da je on vie ne voli .
her any more .
118 . iza izraza kao :I wish - kamo sree da , if only - kad bi barem , it is high time krajnje je vrijeme , as if - kao da , koji oznauju neto to nije ostvareno ili se ne
moe ostvariti . Npr. :
I wish I had a new car .
If only you were kinder to her .
He behaves as if he were my chief .
120 . Odrini oblik tvori se tako da se iza pomonog glagola stavi not . Npr. :
I was not reading - nisam itao
24 .
121 . Upitni oblik tvori se tako da se pomoni glagol stavi pred subjekt . Npr . :
was I reading - jesam li itao
122. Odrino - upitni oblik tvori se tako tako da se iza upitnog oblika pomonog glagola
stavi not i particip prezenta . Npr . :
was I not reading - nisam li itao
123 . Umjesto punih oblika pomonog glagola be obino se u odrinom i odrino - upitnom
obliku upotrebljavaju saeti oblici . Npr . :
I was not - I wasnt , you were not - you werent , was I not
wasnt I were they not - werent they
126 . u zavisnoj reenici umjesto nesvrenog prezenta ako je u glavnoj reenici preterit
( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :
I knew that he was talking to her
keri .
25 .
PERFEKT
The Present Perfekt Tense
127 . U engleskom jeziku perfekt nije prolo vrijeme kao u bosanskom . Engleskim
perfektom
kazuje se radnja koja je uvijek na neki nain povezana sa sadanjou . Zato se to
vrijeme
u engleskim gramatikama i zove Prezent Perfekt Tense .
Tvorba perfekta
128 . Perfekt se tvori od prezenta pomonog glagola have i participa perfekta ( The Past
Participle ) glagola koji mijenjamo . Npr . :
I have taken - uzeo sam , he has forgotten - zaboravio je ,
she has answered - odgovorila je .
129 . Particip perfekta pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed .
Prema tome je particip perfekta pravilnih glagola jednak preteritu , pa za particip
perfekta
vrijede one iste napomene koje vrijede i za tvorbu preterita .
130 . Particip perfekta nepravilnih glagola ne tvori se prema nekom stalnom pravilu , ve
ga treba nauiti za svaki glagol posebno . Npr . :
infinitiv :
to forget - zaboraviti
to take - uzeti
to give - dati
particip perfekta :
forgotten
taken
given
131 . Odrini oblik perfekta tvori se od odrinog oblika prezenta pomonog glagola have
i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :
I have not taken - nisam uzeo
132 . Upitni oblik perfekta tvori se od upitnog oblika prezenta glagola have i participa
perfekta . Npr . :
have I taken - jesam li uzeo
133 . Odrino - upitni oblik perfekta tvori se od odrino - upitnog oblika pomonog glagola
have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr .:
have I not taken - nisam li uzeo
26 .
134 . Umjesto punih oblika pomonog glagola have obino se upotrebljavaju saeti oblici .
Npr:
I have taken - Ive taken , he has taken - hes taken , you have not taken you havent taken , she has not taken - she hasnt taken , have we not taken
-havent we taken - has he not taken - hasnt he taken
Perfekt se upotrebljava :
135 . za radnju koja je poela u prolosti i koja jo traje . Npr . :
He has been ill since February .
He has lived here for three years .
They have been absent for five weeks .
Bolestan je ( ve ) od veljae .
On ovdje ivi ( ve ) tri godine .
Odsutni su ( ve ) pet tjedana .
Takav se perfekt gotovo uvijek prevodi na bosanski prezentom , uz koji esto stoji ve .
Napomena :
136 . Kad bismo u gornjim reenicama upotrebili preterit umjesto perfekta , njihovo
znaenje bi
se potpuno izmijenilo . Tako : He lived here for three years znai da je on ovdje ivio
tri godine , ali vie ne ivi ovdje . Isto tako : They were absent for five weeks
znailo bi da su bili odsutni pet tjedana , ali su se vratili i sada su tu .
Preteritom , dakle , izraavamo radnju koja je potpuno zavrena u prolosti i nema
veze
sa sadanjou .
Since
137 . Uz since redovito stoji perfekt jer since znai : od neke vremenske take u prolosti
pa do sada . Npr .:
27 .
For
138 . For oznaava vremensko razdoblje . Ako to razdoblje see do sadanjeg momenta ,
upotrebljava se uz for perfekt , a ako je prolo , moramo upotrebiti preterit . Npr . :
They have been married for five years .
He has lived in this street for a long time .
ALI
He lived here for five months , and now
he is in London .
139 . za radnju kod koje ne elimo istaknuti vrijeme kad se dogodila , ve samo
injenicu da se dogodila . Npr . :
I have been to London .
She has bought a new dress .
He has lost his umbrella .
140 . Kad bi smo spomenuli vrijeme kad se radnja dogodila , morali bismo upotrebili
preterit . Npr . :
I was in London last year .
She bought a new dress in January .
141 . uz priloge vremena koji oznauju vremensko razdoblje koje jo nije zavreno .
Takvi su priloki izrazi : today - danas , this morning - jutros , this autumn jesenas , this year - ove godine , never - nikada , always - uvijek , Npr . :
I have worked hard today .
Danas sam mnogo radio .
I have not seen him this morning .
Jutros ga nisam vidio .
We have not had much fruit this autumn . Ove jeseni nismo imali mnogo voa .
She has always been fond of children .
Uvijek je voljela djecu .
I have never seen such a pretty girl .
Nikad nisam vidio tako draesnu djevojku .
142 . uz " just " za radnju koja se upravo zavrila . Npr . :
28 .
Napomena :
147 . Umjesto punih oblika pomonog glagola to have upotrebljavaju se saeti oblici (
v.t.134 .)
149 . Glagoli kao sit - sjediti , stand - stajati , lie - leati , rest - poivati , wait - ekati ,
koji oznauju stanje , gotovo se uvijek upotrebljavaju u nesvrenom perfektu . Npr . :
He has been lyving in bed for ten days .
29 .
PLUSKVAMPERFEKT
The Past Perfekt Tense
150 . Pluskvamperfektom izraavamo prolu radnju koja se zavrila prije neke druge prole
radnje . Obino se upotrebljava u sloenim reenicama . Npr . :
When I came home they had gone tothe cinema .Kad sam doao kui , oni su bili
otili u kino .
Tvorba pluskvamperfekta
151 . Pluskvamperfekt se tvori od preterita pomonog glagola to have i participa perfekta
glagola koji mijenjamo . Npr . :
I had taken
she had forgotten
he had answered
153 . Upitni oblik plusvamperfekta tvori se od upitnog oblika preterita pomonog glagola to
have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :
had I taken
had she forgotten
had he answered
Pluskvamperfekt se upotrebljava :
156 . za radnju koja se zavrila prije neke druge prole radnje . Npr . :
She suddently found that she had lost
her camera .
When I called on him he had already left .
158 . u zavisnoj reenici umjesto perfekta i preterita ako je u glavnoj reenici preterit . Npr :
I was told that our team had lost the game .
He told me that he had bought a small
.
house at the seaside .
159 . iza izraza : I wish - kamo sree da , if only - kad bi barem , as if - kao da ,
pluskvamperfektom se izraava neto to nije ostvareno u prolosti . Npr . :
I wish I had known this before .
If only I had been more careful .
He pronounced English as if he
had never heard anybody speak
English before .
31 .
162 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika plusvamperfekta pomonog glagola
to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :
had I been reading - jesam li bio itao
163 . Odrino - upitni oblik tvori se tako da se iza odrino - upitnog oblika plusvamperfekta
pomonog glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :
had I not been reading - nisam li bio itao
164 . Umjesto punih oblika glagola have upotrebljavaju se saeti oblici
I hadnt been , hadnt I been ...
Napomena :
166 . Kad bi u prethodnim primjerima umjesto nesvrenog pluskvamperfekta stajao obini
plusvamperfekt , znaenje bi se promijenilo . Npr . :
He talked about the novel he had written .
She showed me the pullover she had knitted .
167 . u zavisnoj reenici umjesto trajnog perfekta i preterita ako je u glavnoj reenici
preterit ( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :
FUTUR
The Future Tense
168 . Futur je glagolsko vrijeme kojim se izraava budunost ( npr : doi u sutra , proitat
u
njegovo pismo ... )
169 . U engleskom jeziku budunost se moe izraziti na nekoliko naina :
futurom , nesvrenim prezentom , oblikom " going to " i prezentom .
170 . Futur se tvori s pomonim glagolima shall i will i infinitivom ( bez to ) glagola
koji mijenjamo . Npr . :
I shall ( will ) take
you will take
he ( she , it ) will take
- uzet u
- uzet e
- on ( ona , ono ) e uzeti
- uzet emo
- uzet ete
- uzet e ( oni , one , ona )
- hou li uzeti
- hoe li uzeti
173 . Odrino - upitni oblik futura tvori se od odrino - upitnog oblika glagola shall ili will
- neu li uzeti
- nee li uzeti
33 .
174 . U modernom se engleskom jeziku rijetko upotrebljavaju puni oblici . Umjesto njih
upotrebljavaju se saeti oblici ( contracted forms ) . Npr :
I shall take
you will take
I shall not take
you will not take
shall we not take
will thwy not take
- Ill take
- youll take
- I shant take
- you wont take
- shant we take
- wont they take
Napomena :
175 . U modernom engleskom jeziku , a pogotovu u amerikom govoru , sve vie prevladava
upotreba glagola will u potvrdnom i odrinom obliku futura za sva lica jednine i
mnoine.
Futur se upotrebljava
176 . za istu budunost :
In three years Zagreb will have one
million inhabitans .
We shall finish this course in five months .
177 . za izraavanje namjere , odluke , prijetnje ili obeanja . U tom sluaju upotrebljava
se za 1 . lice will , a za 2 . i 3 . shall . Npr . :
I will help him because he needs my help .
I will lend you any book you need .
You shall have a new hat as soon as
I getmy pay .
You shant go fishing with me tomorrow .
Napomena :
34 .
- itat u
- itat e...
179 . Odrini oblik tvori se tako da sefutur glagola to be stavi u odrini oblik i da mu se
doda
particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :
I shall not be reading
you will not be reading
- neu itati
- nee itati
180 . Upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u upitni oblik i da mu se doda
particip prezenta glagola koji mijenjamo. Na pr.:
shal I be reading?
will you be reading?
- hou li itati?
- hoe li itati? i td.
181. Odrino-upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u odrino-upitni oblik i
da mu se doda particip prezenta glagola koji mijenjamo.Na pr.:
shall I not be reading?
will you not be reading?
- neu li itati?
- nee li itati?
35.
-uzet u
- uzet e i td.
Napomena
186.Kako vidimo iz navedenih primjera , engleski nesvreni futur prevodi se na bosanski jezik futurom nesvrenog glagola. Na pr.: I shall be speaking-govorit u; he will be swimming-on e plivati; it will be raining-padat e kia itd.
Svreni futur prevodi se na na jezik futurom svrenih glagola. Na pr.:he will have
writen
- napisat e; we shall have arrived-stii emo; she will have left-ona e otii itd.
36 .
188 . Glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvrenim vremenima ne mogu izraziti budunost
na taj nain . Npr . : know - znati , understand - razumjeti , hear - uti ...
Budunost tih glagola izraava se sa shall i will . Npr . :
Sve u o tome saznati veeras .
Uskoro u vam se javiti .
On e me bolje razumjeti za nekoliko
minuta .
189 . Glagol see moe se upotrijebiti i u nesvrenom prezentu za radnju u blizoj budunosti ,
ali u drugom znaenju . Npr . :
Sastat u se s njim sutra .
( tako smo se dogovorili ) .
- kupit u
- uzet ete
- on e otputovati ...
191 . Tim se oblikom izraava budua radnja koju subjekt poduzima svjesno i po svojoj
odluci
i zato se ee upotrebljava za osobe , a rjee za stvari . Npr . :
I am going to build a garage .
We are going to sped our summer
holiday at the seaside .
He is going to bui a new car .
Sagradit u garau .
Provest emo svoje ljetne praznike
na moru .
On e kupiti novi auto .
192 . Tim se oblikom moe takoer izraziti da je neko siguran da e se neto dogoditi . Npr :
Look at the sunset . It is going to be
a lovely day tomorrow .
You have eaten toomany sweets .
I am afraid you are going to be sick .
37 .
KONDICIONAL
T h e Co n d i t i o n a l
196. Kondicional se tvori od pomonog glagola should i would i infinitiva /bez to/ glagola
koji mijenjamo.
197. Sadanji kondicional tvori se sa should i would i infinitivom perfekta glagola koji mijenjamo./Za tvorbu infinitiva perfekta vidi 222/ Na pr.:
38.
198.Odrini oblik kondicionala tvori se tako da se iza should i would stavi not. Na pr.:
199.Upitni oblik tvori se tako da se should ili would stavi pred subjekt. Na pr.:
should I take? - da li bih uzeo?
would you take? - da li bi ti uzeo? itd.
should I have taken?- da li bih bio uzeo?
would you have taken?-bi li ti bio uzeo? itd.
200.Odrino-upitni oblik tvori se tako da se iza should ili would i subjekta umetne not.Npr.:
should I not take?- ne bih li uzeo ?
would you not take - ne bi li ti uzeo? itd.
should I not have taken? - ne bih li bio uzeo?
would you not have taken - ne bi ji ti bio uzeo? itd.
201.U mjesto punih oblika upotrebljavaju se esto saeti oblici. Na pr.:
I should take - I'd take
you would take-you'd take
I should not take - I shouldn't take
you would not take - you wouldn't take
should I not take - shouldn't I take?
would you not take - wouldn't you take?
39.
Pogodbene reenice
202. Pogodbene reenice su zavisno-sloene reenice kojima se kazuje:
da e se neto ostvariti ako se ispuni neki uslov;
da bi se neto ostvarilo kad bi se ispunio neki uslov;
da bi se neto bilo ostvarilo da se ispunio neki uslov.
Na pr.:
Ako prestane kia, poi emo u etnju.
Kad bi prestala kia, poli bi smo u etnju.
Da je prestala kia bili bismo poli u etnju.
I u engleskom jeziku pogodbene reenice sastoje se od dva dijela: glavne reenice i
zavisne
reenice. Zavisna reenica obino poinje veznikom "if" pa se esto zove "if" clause.
Glavna reenica moe stajati ispred "if" reenice ili iza nje.
Na pr.:
We shall go for a walk if the rain stops. Poi emo u etnju ako prestane kia.
If the rein stops,we shall go for a walk. Ako prestane kia, poi emo u etnju.
203. U engleskom jeziku postoje tri glavna tipa pogodbenih reenica.
I
Glavna reenica
"if" reenica
futur
prezent
I shall come
Doi u
kondicional
preterit
I should come
Doao bih
III
Kondicional proli
pluskvamperfekt
204. Prvim tipom /u glavnoj reenici futur, u zavisnoj prezent/ izraava se vjerovatna
pogodba
/probable condition/, to znai da e se vjerovatno ostvariti posljedica ako se ispuni
uslov
izraen u "if" reenici. Na pr.:
He will arrive in time if he catches
the 7 o'clock train.
205. Drugim tipom pogodbenih reenica /u glavnoj reenici kondicional ,u zavisnoj preterit/
izraava se nevjerovatna pogodba /improbable condition/.Takvim se reenicama kazuje
da
je malo vjerovatno , a katkada i sasvim nemogue , da se ispuni uslov izraen u "if"
reenici. Na pr.:
If he had money, he would travel
svijeta.
round the world.
206. Treim tipom pogodbenih reenica /u glavnoj reenici proli kondicional, u zavisnoj
pluskvan perfekt/ izraavamo neostvarenu pogodbu u prolosti /unfulfilled condition/. Na
pr.:
If I had been more careful, the accident
bila
would not have happened.
If he had not been abroad last winter, he
dogodila.
Da nije prole zime bio u inostranstvu,
bio
he would have got the job.
bi dobio to namjetenje.
41.
207.
Ako pogodbenom reenicom izraavamo prirodne zakone i njihove nune
posljedice,stoji
u glavnoj i u "if" reenici prezent. Na pr.:
If it does not rain, the soil gets dry.
If I drink too much coffee,I cannot sleep.
If the sky is covered with clouds, the night
is dark.
Shall - will
Should - would
209 . Shall i will +infinitiv itraavaju istu budunost samo ako shall stoji u 1. licu jednine
i mnoine, a will u 2.i 3. licu.
211 . Shall u 2 . i 3 . licu jednine i mnoine izraava odluku , prijetnju ili obeanje ,
a u odrinom obliku zabranu . Npr . :
You shall speak to him ; it is my
firm decision .
He shall not marry her .
He said to me : " You shall have
your raise "
ne bude spominjao .
Radit u marljivije ( odluio sam da radim )
jer elim isplatiti oeve dugove .
42 .
218 . Would se upotrebljava u frazama I would sooner , I would rather - bilo bi mi milije ,
ja bih radije . Iza tih fraza dolazi infinitiv bez to . Npr . :
INFINITIV
The Infinitive
219 . Infinitiv ili neodreeni oblik glagola u engleskom jeziku obino dolazi sa prijedlogom
to .
U bosanskom postoji samo jedan oblik za infinitiv , dok u engleskom razlikujemo
nekoliko
oblika infinitiva .
220 . Infinitiv prezenta : to come - doi , to speak - govoriti , to learn - uiti itd . Npr :
He wantid to come at once .
221 . Nesvreni infinitiv prezenta : to be working - raditi , to be coming - dolaziti itd . Npr . :
She seems to be coming regularly.
Bilo mu je ao da je doao .
225 . Infinitiv perfekta pasivni : to have been cured , to have been sent ,
to have been punished itd . Npr . :
It is a good thing for him to have been
englesku kolu .
44 .
Infinitiv se upotrebljava :
226 . za izraavanje namjere . Npr . :
She went to the country to see her friend . Pola je na selo da posjeti svoju prijateljicu .
His uncle sent him to London to study
Njegov ga je stric poslao u London da
English literature .
studira englesku literaturu .
He got up early in order to have a walk .
Ustao je rano ( s namjerom )
da bi se proetao .
Znaenje namjere pojaava se ako se fraza in order stavi pred infinitiv .
227 . iza mnogih glagola u konstrukciji objekat infinitiv ( tzv . akuzativ s infinitivom ) .
To su glagoli koji izraavaju : elju (npr . want , wish , desire ) ; zapovijed ( npr . order naloiti , command - zapovjediti ; ask - traiti ) ; izricanje ( npr . tell - rei , invite pozvati ) ; osjeanje ( npr .like - voljeti , love - ljubiti , hate - mrziti , dislike - ne voljeti ) i
mnogi drugi . Npr . :
His father wanted him to become a doctor .
Napomena :
228 . Ta se konstrukcija ( akusativ s infinitivom ) prevodi na bosanski redovito zavisnom
reenicom , kao to to vidimo iz navedenih prijevoda .
229 . iza nekih glagola , npr . to know - znati , to teach - pouavati , to learn - uiti itd.
stavlja se pred infinitiv rije how . Npr . :
She does not know how to dance .
He taught him how to draw .
By reading good authors we learn how
to express our thoughts more precisely .
Napomena :
Vidimo da se how infinitiv obino prevodi na bosanski samo infinitivom .
45 .
230 . iza pridjeva koji izraavaju osjeaje , npr . : happy - sretan , glad - veseo , sad alostan , furious - bijesan , delighted - oduevljen itd . Npr . :
I was delighted to spend the
afternoon with you .
I shall be happy to meet your parents .
He was sad to part with her.
He told me how furious they were
to have lost the game .
232 . Iz prijevoda gotovo svih ovih primjera vidimo da se engleski infinitiv prevodi na
bosanski jezik zavisnom reenicom . Tako npr. infinitiv to come to dinner prevodimo :
da doe na veeru , to see her friend - da posjeti svoju prijateljicu , to have lost the game
to su izgubili igru , too weak to climb - preslab da se popne itd .
234 . iza glagola " make " ( kad znai prisiliti , navesti , nagovoriti ) i glagola let . Npr . :
46 .
235 . iza glagola osjeanja , kao to su : hear - uti , watch - promatrati , see - vidjeti ... Npr
:
I heard him open the door .
Frommy window I saw her cross
the street .
I watched the boys climb the tree .
236 . iza fraza kao to su : had better , would rather , would sooner . Npr . :
You had better go for a walk than
stay at home .
I would rather go with you .
He would sooner die than be dishonest .
ona
gerund
I am fond of walking through the fields . Volim etati kroz polja .
particip prezenta
I saw him carrying a big basket .
imenica
The building on the left is our school .
47 .
GERUND
The Gerund
239 . Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice .
242 . gerund moe stajati u raznim vremenima : gerund sadanji ( reading ) gerund proli
(having read ) , a kod prelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda : sadanji (
being
taught ) i proli ( having been taught ) .
Before translating a pasage , you must
read it several times .
After having got her letter , he felt
very unhappy .
I hate being advised all the time .
Gerund se upotrebljava :
246 . iza glagola koji znae poetak , svretak ili nastavak neke radnje . Takvi su glagoli :
begin -poeti , start - poeti , end - zavriti , finish - svriti , stop - prestati ,
continue - nastaviti , go on - nastaviti itd . Npr . :
He began writing at the age of eighteen .
After his heart attack he stopped smoking .
He went on playing after everybody
had left .
248 . iza izraza : it is no use - nema smisla , it is no good - ne vrijedi , I cant help ne mogu a da ne , i iza pridjeva worth i busy . Npr . :
It is no use trying to persuade him ,
he is too obstinate .
She couldnt help admiring his skill .
His sculptures are worth seeing .
She was busy cleaning her flat .
249 . iza fraza : do you mind - imate li to protiv would you mind da li biste imali to protiv i slinih . Npr . :
I dont mind being told the truth .
Would you mind mailing this
letter for me
Do you mind my going to bed
earlier today
PARTICIP PREZENTA
The Present Participle
251 . Particip prezenta je glagolski oblik koji ima osobine pridjeva . On se moe upotrijebiti
atributivno , tj . da poblie oznai neku imenicu , i predikativno , kao dio imenskog
predikata .
Imenice na - ing
255 . Neke rijei na - ing , koje su izvedene od glagola , izgubile su osobine glagola
i postale prave imenice . Npr . :
He has a meeting almost every day .
50 .
ZAPOVJEDNI NAIN
The Imperative
256 . Imperativ je glagolski oblik kojim se izrie zapovijed , zabrana ili molba .
257 . Imperativ za 2 . lice jednine i mnoine jednak je infinitivu bez to . Npr . :
Give me that book .
Daj mi onu knjigu .
Show her the garden .
Pokaite joj vrt .
John and Henry , stop that noise .
John i Henry , prestanite s tom bukom .
258 . Odrini oblik imperativa za 2 . lice jednine i mnoine tvori se tako da se ispred glagola
stavi do not ( dont ) . Npr . :
Dont jump from the tram before
it stops .
Dont eat too much ice - cream .
Dont listen to him .
259 . Imperativ za 1 . i 3 . lice jednine i mnoine tvori se s glagolom let . Iza let dolazi
imenica ili zamjenica u padeu objekta i infinitiv bez to glagola koji mijenjamo . Npr . :
Let him do as he pleases .
Let Mary do the cooking
instead of you .
Let us consider the matter
tomorrow .
Let them do their home - work
again .
260 . Odrini oblik 1 . i 3 . lica jednine i mnoine tvori se tako da seispred let stavi odrini
oblik glagola do ( do not ili dont ) . Npr . :
261 . Ako se pred imperativ stavi do , zapovijed ili molba su istaknute i jae naglaene . Npr
Do take another cake .
Do stop whistling , you will drive
me mad .
Do come and have tea with us
tomorrow .
KONJUKTIV
The Subjektive
262 . Konjuktivom se izraava neto nestvarno , neto to samo zamiljamo , elimo
ili emu se nadamo .
263 . Konjuktiv ima zaseban oblik samo u 3 . licu jednine prezenta svih glagola , a razlikuje
se
od obinog prezenta po tome to nema nastavka - s . Npr . :
( if ) he come
( if ) she send
Napomena
Konjuktiv se u modernom engleskom jeziku vrlo rijetko upotrebljava .
264 . Glagol be ima u svim licima konjuktiva prezenta oblik be , a u svim licima konjuktiva
preterita oblik were . Npr .:
konjuktiv prezenta
( if ) I be
( if ) he be
( if ) they be
Konjuktiv se upotrebljava :
265 . u nekim izrazima , Npr . :
konjuktiv preterita
( if ) I were
( if ) he were
( if ) they were
PASIV
The Passive Voice
267 . U engleskom se jeziku esto upotrebljavaju pasivne reenice . U takvim reenicama
subjekt nije vritelj radnje , nego se radnja vri na subjektu .
U reenici :
Our workers have built this bridge .
prezent :
preterit :
futur :
Ativ
I teach - pouavam
I taught
I shall teach
Pasiv
I am taught - bivam pouavan
I was taught
I shall be taught
Pasivni oblici tvore se tako da se uzme ono vrijeme glagola to be koje nam je potrebno i doda
se particip perfekta glagola koji mijenjamo . Prema tome se pasivni prezent tvori od prezenta
glagola to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo , a pasivni futur od futura glagola
to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo .
53 .
269 Pasiv se u engleskom jeziku najee upotrebljava ako je subjekt aktivne reenice
nepoznat ili nije vaan , tj . ako je objekt vaniji od subjekta . Npr . :
Our neighbours car was stolen
last night .
The boy will be taken to the hospital .
Kad bismo ova dva primjera stavili u aktiv , vidjeli bismo da su njihovi subjekti nepoznati ili
nevani . Npr . :
Somebody stole our neighbours
noi .
car last night .
They will take the boy tothe hospital .
270 . vidimo da u navedenim pasivnim reenicama nije spomenut vritelj radnje ( somebody
they ) . Ima , meutim , sluajeva kad osjeamo da je potrebno spomenuti vritelja radnje .
Npr:
The first aeroplane was constructed by
the brothers Wright .
Ispred rijei koja oznauje vritelja radnje stavlja se prijedlog by . Takve reenice nisu este .
271 . Pasiv nije u duhu bosanskog jezika . Stoga se engleske pasivne konstrukcije prevode
na bosanski aktivnom reenicom ili povratnim glagolom , a rjee pasivom . Npr . :
Foreign lauguages are taught
Strani jezici pouavaju se po cijelom svijetu .
all over the world .
The tickets will be sold one hour
Karte e se prodavati jedan sat prije predstave .
before the performance .
My drawer has been opened .
Netko je otvorio moju ladicu .
This book was translated to years ago . Ova je knjiga prevedena prije dvije godine .
272 . Iza glagola koji trae dva objekta , jedan u dativu , a drugi u akuzativu , mogua su
dva oblika pasivne reenice . Takvi su glagoli : show - pokazati ( kome to ) , refuse - odbiti (
kome to ) , give - dati ( kome to ) ,send - poslati ( kome to ) itd . Npr . :
aktiv
Somebody sent my daughter a box
of sweets .
pasiv
Rekli su mi istinu .
Rekli su mi istinu .
273 . Glagoli s prijedlogom , npr . look after - brinuti se za , provide for - opskrbiti itd .
zadravaju taj prijedlog i u pasivu . Npr . :
Her children are well provided for .
You will be laughed at if they see
you with him .
This event has been spoken about
for a long time .
The old lady likes being read to .
NEUPRAVNI GOVOR
Indirekt Speech
274 . Neije rijei moemo ponoviti na dva naina : ako ih ponavljamo tano onako kako ih
je tko rekao , upotrebljavamo upravni govor ( Direkt Speech ) . Npr . : On mi je rekao : "
Sastat emo se u 10 sati . " Ako izvjetavamo to je netko rekao , onda se sluimo
neupravnim govorom
( Indirekt or Reported Speech ) . Npr . : Rekao mi je da emo se sastati u 10 sati .
U engleskom jeziku u neupravnom govoru vrijede pravila o slaganju vremena .
Znam da je bolestan .
Znao sam da je bolestan .
Ako je u glavnoj reenici preterit, onda se za radnju koja se dogodila prije upotrebljava pluskvamperfekt /pretprolo vrijeme/.
278. I knew that he would be ill. Znao sam da e biti bolestan.
Ako je u glavnoj reenici preterit , onda se za radnju koja se dogodila kasnije upotrebljava futur u prolosti.
279. Kako u bosanskom jeziku nema slaganja vremena, prevodi se preterit prezentom, plusvamperfekt perfektom, a futur u prolosti futurom.
Futur u prolosti upotrebljava se samo u zavisnim reenicama, a po svom je obliku
jednak
kondicionalu.
280. Ako je u glavnoj reenici prezent , perfekt ili futur , onda se upotreba vremena u
zavisnoj
reenici ne razlikuje od upotrebe vremena u bosanskom jeziku, tj. za sdanjost se
upotrebljava prezent, za prolost jedno od prolih vremena, a za budunost futur. Na pr.:
I know
I shall know
I have known
that he is ill.
Znam
Znat u
Znao sam
Znam
da je bio
Znat u
bolestan.
Znao sam
da je bolestan.
Znam
Znat u da e biti
Znao sam
bolestan.
281. Budui da je neupravni govor zavisno sloena reenica , primjenjuju se u njemu
pravila o slaganju vremena . Uzmimo kao primjer reenicu : I study music . - Studiram
muziku .
that he will be ill.
Upravni govor
She said : " I study music . "
She said : " I studied music "
Neupravni govor
She said that she studied music .
56.
Iz ovih primjera vidimo da se pri prenoenju upravnog u neupravni govor vremena
mijenjaju :
282 .
Upravni govor
Neupravni govor
prezent
preterit
preterit
pluskvamperfekt
futur
imperativ
futur u prolosti
infinitiv
perfekt
Rekao je da mi je prijatelj.
Rekao mi je da je moj prijatelj.
285. U neupravno govoru upotrebljava se say samo ako nije spomenuta osoba kojoj se
govori.
Kad je ta osoba spomenuta , mora se upotrijebiti tell.
286. Imperativ upravnog govora postaje u neupravnom govoru infinitiv sa to. Pred takvim se
infinitivom uvijek upotrbljava tell, jer je uvijek spomenuta osoba kojoj je neko neto
zapovijedio. Na pr.:
"Bring me a glass of water ."
" Donesi mi au vode ."
He told me to bring him a glass of water . Rekao mi je da donesem au vode .
289 . This i these postaju u neupravnom govoru that i those ako je uvodni glagol u preteritu
:
The porter said : " Smoking is
Vratar je rekao :" Puenje je u ovoj
forbidden in this room . "
prostoriji zabranjeno . "
The porter said that smoking was
Vratar je rekao da je puenje u onoj
forbidden in that room .
prostoriji zabranjeno .
I said : " I don't like these colours . "
Rekao sam : " Ne sviaju mi se ove boje . "
I said I didn't like those colours .
Rekao samda mi se ne sviaju one boje .
290 . Prilozi mjesta i vremena mijenjaju se u neupravnom govoru ako je uvodni glagol u
preteritu . Tako here postaje there , today - that day , tomorrow - the next day ili the
following day , yesterday - the day before ili the previous day . Npr . :
He said : " I shan't stay here any
Rekao je : " Neu vie ovdje ostati . "
longer . "
He said that he wouldn't stay there
Rekao je da nee vie ondje ostati .
any longer .
Jane said : " We are leaving tomorrow." Jane je rekla : " Odlazimo sutra . "
Jane said that they were leaving
Jane je rekla da odlaze sutradan
the next day ( the following day ).
( iduega dana ) .
He said : " I was very tired yesterday." Rekao je : " Juer sam bio vrlo umoran ."
He told me that he had been very tired
Rekao mi je da je bio dan prije
the day before ( the previous day ) .
vrlo umoran .
58.
Zavisno - upitna reenica ( Neupravno pitanje )
291 . Zavisno - upitnom reenicom izvjetavamo to je netko upitao .Upravno pitanje :
" When shall I see you ? "" Kad emo se vidjeti ? " glasit e u neupravnom obliku :
" He asked me when he would see me ." " Upitao me kad emo se vidjeti . "
U zavsno- upitnoj reenici , kao i u neupravnom govoru , vrijede pravila o slaganju
vremena .
292 . Glagol u zavisno - upitnoj reenici ne stoji u upitnom obliku , nego u potvrdnom .
Usporedite :
Where have you bought it ?
She asked me where I had bought it .
Do you like modern poetry ?
He asked me if I liked modern poetry .
poezija.
Vidimo da se upitni oblik glagola u direktnom pitanju mijenja u zavisno - upitnoj reenici u
potvrdni oblik : have you bought ? postalo je I had bought , do you like ? postalo je I liked .
293 . Uvodni glagol u zavisno - upitnoj reenici oznauje pitanje ili neizvjesnost . Takvi su
glagoli : ask - pitati , want to know - eljeti znati , wonder - pitati se , inquire - pitati ,
not to know - ne znati , not to be sure - ne biti siguran itd. Npr . :
She asked me if I felt better .
Upitala me da li se osjeam bolje .
I wantid to know how long it
elio sam znati kako e dugo trebati
would take me to reach London .
da doem do Londona .
I wonder how much that will cost me . Zanima me koliko e me to stajati .
They inquired if the train was late .
Informirali su se da li vlak kasni .
I did not know if he would deliver
Nisam znao hoe li on predati poruku .
the message .
294 . Upravno ( direktno ) pitanje moe poeti upitnom rijei ili glagolom . Ako poinje
upitnom rijei , npr . who , whose , whom ,what , which , when , where , why , how , zavisno
upitna reenica poinje tom istom upitnom rijei . Npr . :
Where have you been ?
Gdje si bio ?
He asked me where I had been .
Upitao me gdje sam bio .
Who wil fetch the milk today ?
Tko e danas otii po mlijeko ?
I don't know who will fetch the milk today. Ne znam tko e danas otii pomlijeko .
59.
295 . Ako upravno pitanje poinje glagolom , zavisno - upitna reenica uvodi se veznikom
if ili whether . Npr . :
Will you come tomorrow ?
Hoete li doi sutra ?
I don't know if you will come tomorrow . Ne znam hoete li doi sutra .
Did you follow my advice ?
Jesi li se drao moga savjeta ?
He asked me if I had folowed his advice .
Upitao me da li sam se drao njegova
savjeta .
Shall I get my money or not ?
Hou li dobiti svoj novac ili neu ?
He wanted to know whether he would
elio je znati da li e dobiti svoj novac
get his money or not .
ili nee .
IMENICE
Nouns
296 . Imenice su rijei kojima neto imenujemo . Npr . : boy - djeak , table - stol , goodness
dobrota itd .
Vrste imenica
Prema znaenju dijelimo imenice na nekoliko vrsta . One mogu biti :
297 . ope imenice ( common nouns ) , koje slue kao nazivi za sva bia ili stvari iste vrste
Npr . :
desk - pisai stol , window - prozor , woman - ena , horse - konj , hand - ruka itd . ;
298 . vlastita imena ( proper names ) , tj . imenice koje slue kao nazivi za pojedina bia ,
mjesta itd . Npr . :
Anna - Ana , Robert - Robert , Amerika - Amerika , Glasgow - Glasgow itd . ;
299 . zbirne imenice ( collective nouns ) , koje u jednini oznauju skup ili mnotvo . Npr . :
team - momad , army - vojska , navy - mornarica , crowd - gomila , mnotvo , police policija , flock - jato , herd - krdo , cattle - stoka itd . ;
300 . gradivne imenice ( materijal nouns ) koje oznauju tvar ili materiju . Npr . :
wine - vino , copper - bakar , milk - mlijeko , food - hrana , ice - led , air - zrak ,
60.
ROD IMENICA
Gender
302 . U engleskom jeziku imenice imaju prirodni rod . To znai :
303 . mukog su roda ( masculine gender ) one imenice koje oznauju muko bie . Npr . :
boy - djeak , father - otac , uncle - ujak , brother - brat itd . ;
304 . enskog su roda ( feminine gender ) one imenice koje oznauju ensko bie . Npr . :
sister - sestra , mother - majka , aunt - tetka , girl - djevojka itd . ;
305 . srednjeg su roda ( neuter ) stvari . Npr . :
picture - slika , shoe - cipela , carpet - sag , plum- ljiva itd . ;
Napomena
306 . Osnovna je razlika izmeu imenica u engleskom jeziku i bosanskom jeziku da u naem
jeziku stvari mogu biti mukog , enskog ili srednjeg roda . Npr . ovaj stol , ovaj prozor , ova
klupa , ova kua , ovo pero , ovo sedlo itd.U bosanskom jeziku imenice imaju katkada
prirodni, katkada gramatiki rod .
307 . zajednikog roda ( common gender ) su one imenice koje u istom obliku slue za
muki i za enski rod . Tako na primjer imenica pupil moe znaiti uenik i uenica , friend prijatelj ili prijateljica , writer - pisac ili spisateljica , cousin - brati i sestrina itd .
Napomena
Usporedite u bosanskom : on je dobar voza , ona je dobar voza , on je po
struci matematiar , ona je po struci matematiar itd .
lion - lav
prince - kraljevi
heir - nasljednik
lioness - lavica
princess - kraljevina
heiress - nasljednica
61.
309 . Ako se imenica mukog roda svrava na - er ili -or , onda ispred nastavka - ess
samoglasnik e ili o ispada . Npr . :
tiger - tigar
waiter - konobar
actor - glumac
emperor - vladar
tigress - tigrica
waitress - konobarica
actress - glumica
empress - vladarica
311 . Katkada se pred imenicu stavi neka rije koja oznauje rod . Npr . :
man - servant - sluga
boyfried - prijatelj
he - goat - jarac
tom - cat - maak
312 . Katkada se rije koja oznauje rod stavlja iza imenice . Npr . :
turkey- cock - puran
peacock - paun
woman - ena
mother - majka
sister - sestra
aunt - tetka
quen - kraljica
spinster - neudata ena
niece - neakinja
girl - djevojka
wife - supruga
daughter - ki
lady - gospoa
hen - koko
cow - krava
bitch - kuja
62.
MNOINA IMENICA
Prular of Nouns
314 . Mnoina imenica obino se tvori tako da se jednini doda nastavak - s . Taj se nastavak
izgovara iza zvunih suglasnika i samoglasnika ( z ) , a iza bezvunih suglasnika (s ) . Npr . :
chair - stolac
window - prozor
table - stol
chairs
windows
tables
street - ulica
duck - patka
shop - trgovina
streets
ducks
shops
izgovor ( z )
izgovor ( s )
buses
wishes
matches
churches
roses
bridges
316 . Imenice na -o tvore mnoinu tako da se jednini doda nastavak - es . Taj se nastavak
izgovara ( z ) . Npr . :
potato - krompir
tomato - paradajz
volcano - vulkan
negro - crnac
hero - heroj
potatoes
tomatoes
volcanoes
negroes
heroes
pianos
photos
318 . Kod imenica dolazi u mnoini do pravopisnih promjena . Tako se kod imenica na - y ,
ispred kojega stoji suglasnik ,mijenja y u i i dodaje nastavak - es . Npr . :
factory - tvornica
lorry - kamion
country - zemlja
flay - muha
factories
lorries
countries
flies
63.
319 . Ako se ispred y nalazi samoglasnik , mnoina se tvori pravilno , dodavanjem nastavka s:
way - put
toy - igraka
donkey - magarac
bay - zaton
ways
toys
donkeys
bays
calves
calves
leaves
loaves
shelves
thieves
wolves
knives
lives
63 .
roofs
chiefs
handkerchiefs
dwarfs
cliffs
Napomena
Kad mislimo na razne vrste riba , imenica fish stoji u mnoini . Npr . :
There are all kinds of fishes
in our sea .
325 . Neke imenice dolaze samo u mnoini . Glagol uz takve imenice stoji takoer u mnoini
. Npr . : goods - roba , gallows - vjeala , scissors - kare , wages - nadnica , trousers - hlae
...
The goods have been damaged
by the fire .
His pyjamas were striped .
Gdje su kare ?
Zatosu tvoje hlae tako prljave ?
326 . Neke su imenice po obliku u mnoini , a znae jedninu . Glagol uz takve imenice stoji
u jednini . Npr . :
mathematic - matematika , physics - fizika , phonetics - fonetika , statistics - statistika ,
news - novost , vijest .
Mathematics is very important in
engineering .
Physics was his favourite subjekt .
Phonetics has always been his hobby .
This news is very suprising .
Mnoina sloenica
327 . Sloenice su rijei koje su sastavljene od dva ili vie dijelova . Obino tvore mnoinu
tako da se jednini doda nastavak - s . Npr . :
grandfather - djed
grandfathers
ashtray - pepeljara
deck - chair - lealjka
waiting room - ekaonica
writing desk - pisai hastal
ashtrays
deck - chairs
waiting - rooms
writing desks
65.
328 . Kad je jedan dio sloenice prijedlog ili prilog , samo glavna rije dobiva nastavak za
mnoinu . Npr . :
passer - by - prolaznik
son- in - law - zet
passers - by
sons - in law
329 . Ako man ili woman ine prvi dio sloenice , stavljaju se oba dijela u mnoinu . Npr . :
man - servant - sluga
woman - teacher - nastavnica
men - servants
women - teachers
Napomena :
330 . Sloenice se mogu pisati kao jedna rije ( npr . armchair - naslonja ) , s crticom
( npr . man - servant ) ili kao dvije rijei ( npr . dining room - trpezarija ) Za to nema
odreenih pravila .
PADEI IMENICA
Cases of Nouns
333 . U bosanskom jeziku imenice se dekliniraju , tj. primaju razliite padene nastavke . U
engleskom jeziku ne postoje padeni nastavci , osim u genitivu . Ono to u bosanskom jeziku
izraavaju padeni nastavci , u engleskom se izraava prijedlozima ili odreenim poloajem
te imenice u reenici . Npr . :
334 . Mary is my sister .
This is my sister's room .
I gave it to my sister .
335 . Budui da je nominativ jednak akuzativu , razlikovat emo subjekt od objekta samo po
poloaju imenice u reenici . Subjekt redovito stoji na prvom mjestu , a objekt iza glagola .
Npr:
s.
o.
John teaches Robert .
Robert teachers John .
s.
o.
John pouava Roberta .
Robert pouava Johna .
djevojaki klub
enske cipele
djeake igre
339 . Ako imenica ne tvori mnoinu s nastavkom -s , tj . ako ima nepravilnu mnoinu ,
popstupak je isti kao u genitivu jednine . Npr . :
children's books - djeje knjige
men's gloves muke rukavice
women's journals - enski asopisi
340 . Nastavak - s u genitivu izgovara se jednako kao nastavak - s u mnoini , tj. iza zvunih
suglasnika i samoglasnika izgovara se kao ( z ) , iza bezvunih suglasnika kao ( s ) , a iza ( s
)
( z ) . ( ) . ( ) ,( t ) i ( d3 ) kao ( iz ) .
67.
Genitiv se upotrebljava :
341 . kad imenica oznauje ivo bie , dok se genitiv imenica koje oznauju stvari tvori
redovito s prijedlogom of . Npr . :
Robert's school Robertova kola
grandfather's armchair - djedov naslonja
the lion's share lavlji dio ( najvei dio )
the drawers of my desk - ladice moga pisaeg stola
the furniture of his study - namjetaj njegove radne sobe
342 . za oznaku mjere , vremena i vrijednosti . Npr . :
a day's journey a mile's distance a pound's worth a two - hours' walk -
kod povrara
kod sv. Pavla ( u crkvi sv. Pavla )
kod moje tetke ( u kui moje tetke )
67 .
LAN
The Article
344 . lan se u engleskom jeziku stavlja pred imenicu . Kad u bosanskom jeziku kaemo :
uenik , dijete grad , kua itd . , u engleskom moramo u takvom sluaju staviti pred imenicu
lanjer je ona tek s lanom potpuna . Tako kaemo : the pupil - uenik , the child - dijete ,
the town - grad , the house - kua .
U bosanskom jeziku nema lana . Prema tome se lan ne moe prevesti na na jezik .
68.
NEODREENI LAN
The Indefinite Artikle
Neodreeni lan ima dva oblika : a i an .
345 . Oblik a se upotrebljava ispred rijei koje poinju suglasnikom ili samoglasnikom koji
se izgovara kao suglasnik . Npr . :
a boy - djeak
a lamp - svjetiljka
a universal language - svjetski jezik
a useful invention - koristan izum
a one - eyed man - jednooki ovjek
Napomena :
Premda se rijei universal , useful i one - eyed piu samoglasnikom , one u
izgovoru poinu suglasnikom. Izgovaraju se : ( ' ju:niv :sl )( ' ju:sful )
( 'w naid ) .
346 . Oblik an se upotrebljava ispred rijei koje poinju samoglasnikom ili suglasnikom
koji se ne izgovara . Npr . :
an animal - ivotinja
an evening - vee
an inn - gostionica
an honest man - poten ovjek
Uovim primjerima imenice a rose , an orange , a lamb predstavljaju vrstu , tj . a rose znai
roses - sve rue , an orange znai oranges - sve narane itd.
69.
349 . pred veinom imenica koje ine dio predikata . Takvim se predikatom obino oznauje
narodnost , zanimanje ili neka karakteristika subjekta . Npr . :
He was a sailor .
G . B . Shaw was an Irishman .
I want to become a painter .
He is an intelligent man .
Mary is a pretty girl .
On je bio mornar .
G . b . Shaw bio je Irac .
elim postati slikar .
On je inteligentan ovjek .
Marija je draesna djevojka .
Napomena :
Neodreeni lan moe biti odijeljen od svoje imenice pridjevom ( an inteligent man inteligentan ovjek , a big house - velika kua , a green leaf - zeleni list itd . )
350 . ispred nekih brojnih izraza : a dozen - tuce , half a dozen - pola tuceta , a score dvadeset , a hundred - stotina , a thousand - tisua , a million - milijun itd. Npr. :
There are at least half a dozen
Na njegovu pisaem stolu ima barem
pencils on his desk .
est olovaka .
She bought a thousand sheets of paper . Kupila je tisuu araka papira .
351 . u nekim izrazima kojima se oznauje cijena i vrijeme . Npr . :
He lives on fifty pence a day .
The speed limit on this road is
sixty miles an hour .
This cloth is two pounds a yard .
I used to meet him four times a week .
352 . u izrazima a few - nekoliko , a little -neto , a lot of - mnogo , a great deal of mnogo itd . Npr . :
He has a few friends , who keep
him company .
She earns a little money and so she
can buy the most necessary things .
At two o'clock there were a lot of
people waiting for the tram.
Napomena
353.Treba paziti na razliku izmeu few - mali broj, malo njih i a few - nekoliko. Slina
razlika
postoji i izmeu little - malo i a little-neto, neto malo. Na pr.:
He has few friends and often feels lonely. On ima malo prijatelja i esto se osjea
usamljen.
70.
He has so little money that he cannot help On ima tako malo novaca da mi ne moe
pome.
moi.
354.U usklinim reenicama koje poinju sa what neodreeni lan stoji iza what ispred
brojivih imenica u jednini.Na pr.:
What a lovely day!
What a pretty girl!
What an exciting story!
Krasna li dana!
Draesne li djevojke!
Uzbudljive li prie!
Napomena
356. Umjesto neodreenog lana ne smije se upotrijebiti one.Ne valja rei:I saw one man
nego I saw a man. U bosanskom moemo u takvom sluaju rei: Vidio sam jednog
/nekog/ ovjeka.U engleskom se one upotrbljava samo u brojnom smislu. Na pr.:
There is only one more day before the
holidays.
A lot has been written about the courage Mnogo se pisalo o hrabrosti naih vojnika.
of our soldiers.
ODREENI LAN
The definite Article
361. Odreeni lan ima isti oblik za jedninu i mnoinu: the. Na pr.:
the worker - radnik
the engine - stroj
the field - polje
the station
the woman / d /
the hat
the elephant
the underground / di /
the admiral
72.
364. ispred imenica koje su postale odreene time to se spominju drugi put. Na pr.:
There is a man standing at the door.
The man is old and weak.
My friend John attends a technical
school. The school belongs to a texfactory.
365. ispred imenica koje su poblie odreene odnosnom reenicom , pridjevom ili nekom
frazom. Na pr.:
The vilage where he was born is pretty.
Selo u kojem se on rodio je lijepo.
The man in blue car is an actor.
ovjek u plavom automobilu je glumac.
The girl who opened the door is their niece.
Djevojka koja je otvorila vrata je njihova
neakinja.
The grey building is a hospital.
Siva zgrada je bolnica.
366.ispred pridjeva u superlativu i ispred rednih brojeva. Na pr.:
London is the biggest city in Europe.
She bought the most expensive coat
in the shop.
She was the first person he saw when
he opened the door.
This is the third time he is abroad.
To je dom slijepih.
Jesi li itao roman" Goli i mrtvi"?
369.ispred imena rijeka, mora, okeana, planinskih lanaca, otoja, kao i uz imena zemalja
koja stoje u mnoini. Na pr.:
London is situated on the Thames.
The Atlantic is smaller than the Pacific.
The tops of the Alps are always covered
snijegom.
with snow.
The Hebrides are a group of islands in
the north of Scotland .
In the United States industry is highly
developed .
370 . ispred porodinih imena u mnoini da se oznae svi lanovi jedne porodice . Npr . :
The Thompsons have a house
in the country .
The Browns have lived in this
village for many years .
372 . ispred apstraktnih i gradivnih imenica kad o njima govorimo openito . Npr . :
She played the piano so well that I was
filled with admiration .
Success is impossible without
hard work .
Coffee and tea do not grow in our
country .
Cotton is not so warm as wool .
373 . Ako se apstraktne i gradivne imenice upotrijebe u odreenom smislu , onda pred
njima stoji odreeni lan . Npr . :
The admiration he felt for his doctor
him interested in medicine .
The success of the firm is due to
good management .
The tea I bought in England is exellent .
odlian je.
375 . ispred imenica school - kola , prison - zatvor , market - trg , bed -krevet , table - stol ,
kad mislimo na svrhu kojoj slue , a ne na samu zgradu ili predmet . Npr . :
When school was over , he went
straight home .
He was found quilty and sent to prison .
When I entered , they were all at table .
ravno kui .
Pronali su ga krivim i zatvorili .
Kad sam uao , oni su svi bili za stolom
( kod jela ) .
75.
376 . Kad mislimo na samu zgradu ili predmet , upotrebljavamo pred tim imenicama lan .
Npr:
The white building on the left is
Bijela zgrada na lijevoj strani je kola .
the school .
The old castle in the valey is
Stari dvorac u dolini je zatvor naega grada .
the prison of our town .
The table in our sitting room is very old . Stol u naoj dnevnoj sobi vrlo je star .
377 . umnogim ustaljenim izrazima , kao i izrazima koji se sastoje od dva paralelna dijela :
hand in hand - drei se za ruke , frommorning till night - od jutra do noi itd . Npr . :
We travelled by day .
Putovali smo danju .
Some peple prefer working at night . Neki ljudi vole raditi nou .
In our age of mashinery few things
U naem vijeku strojeva malo se stvari
are made by hand .
izrauje rukom .
They walked hand in hand .
Hodali su drei se za ruku .
She works from morning till
Ona radi od jutra do mraka .
night .
PRIDJEVI
Adjectives
378 . Pridjevi se u engleskom jeziku znatno razlikuju od pridjeva u bosanskom jeziku . Oni
su
( osim pokaznih ) nepromjenjljive rijei .
John is a good boy .
Mary is a good girl .
She is a good child .
My mother is a techer .
My father is a doctor .
379 . Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom jeziku ( good , my , kao i svi ostali )
imaju jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom jeziku pridjev ima posebni oblik za svaki
rod
380 . London is a big city .
London and Paris are big cities .
His uncle is a farmer .
His uncles are farmers .
Iz ovih primjera vidimo da se pridjevi u engleskom ( big , his , kao i svi ostali ) imaju jedan
oblik za jedninu i mnoinu , dok u bosanskom jeziku pridjev ima poseban oblik za jedninu i
mnoinu .
76.
381 . His new coat is very expensive .
Njegov je novi kaput vrlo skup .
He is not satisfied with his new coat .
On nije zadovoljan svojim novim kaputom .
Everybody speaks about his new coat . Svi govore o njegovom novom kaputu.
Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom /new, his, kao i svi ostali/ imaju jedan oblik
za sve padee, dok u bosanskom jeziku postoji poseban oblik za svaki pade.
384. U engleskom jeziku ima nekoliko pridjeva koji se ne mogu upotrijebiti atributivno, ve
samo kao dio imenskog predikata. Na pr.:
You cannot spesk to him he is asleep.
This child is not afraid of anything.
I am not fond of sweets.
385. Ako pred pridjev stavimo odreeni lan, on dobiva znaenje imenice u mnoini: the
dead-mrtvaci, the poor-siromasi,the just- pravednici, the rich- bogatai. Na pr.:
Napomena :
Vidi takoer poglavlje o odreenom lanu , taka 368 .
77.
KOMPARACIJA PRIDJEVA
Comparison of Adjectives
386 . Opisni pridjevi , npr . : small - malen , big - velik , beatiful - lijep , high - visok itd .
imaju u engleskom kao i u bosanskom jeziku tri stupnja komparacije : pozitiv (the positive ) ,
komparativ ( the comparative ) i superlativ ( the superlative ) .
Pozitiv je osnovni oblik pridjeva . Njime izraavamo osobinu bia ili predmeta . Npr . :
This man is old . - Ovaj ovjek je star .
Komparativom kazujemo da neko svojstvo kod jednoga postoji u veoj mjeri kod drugoga .
He is older than my father . - On je stariji nego moj otac .
Superlativom kazujemo da neko svojstvo kod nekog postoji u najveoj mjeri . John is the
best
pupil in the class . - John je najbolji uenik u razredu .
wide - r
wise - r
pale - r
388 . Superlativ jednoslonih pridjeva tvori se tako da se pozitivu doda nastavak - est , a ako
se pozitiv doda nastavak - est , a ako se pozitiv svrava na - e , nastavak - st . Pred superlativ
pridjeva stavlja se odreeni lan . Npr . :
the small - est - najmanji
the old - est - najstariji
the clean - est - najii
fat - debeo
thin - tanak
sad - alostan
fattest
thinner
sadder
the fattest
the thinnest
the saddest
78.
390 . Ako se jednosloni pridjev svrava na - y pred kojim stoji suglasnik , -y se mijenja u i :
dry - suh
sly - lukav
drier
slier
the driest
the sliest
391 . Dvosloni , trosloni i viesloni pridjevi ( Adjectives of two , three or more syllables )
tvore komparativ tako tako da se pred pozitiv pridjeva stavi more , a superlativ tako da se
pred pozitiv pridjeva stavi the most . Npr . :
careful - oprezan
splendid - sjajan
interesting - zanimljiv
dangerous - opasan
more careful
more splendid
more interesting
more dangeroust
Neki dvosloni pridjevi tvore komparativ i superlativ na isti nain kao i jednosloni pridjevi .
To su :
392 . pridjevi koji se svravaju na - er , -le , i - y . Npr . :
clever - pametan
noble - plemenit
easy - lak
clever - er
noble - r
easie - r
severe - r
polite - r
complete - r
acute - r
the severe - st
the polite - st
the complete - st
the acute - st
79.
NEPRAVILNA KOMPARACIJA
Irregular Comparison
394 . Neki vrlo obini i esti , pridjevi imaju nepravilnu komparaciju . To su :
good - dobar
bad - zao
much
-mnogo
better
worse
the best
the worst
more
the most
less
the least
farther
the farthest
further
the furtherst
older
the oldest
elder
the eldest
many
little - malen , malo
far - dalek
old - star
later
late - kasan
latter
the latest
the last
Little
395 . Kad little znai malo , upotrebljava se uz imenice u jednini koje znae neku materiju
ili neto nebrojivo . Npr . :
There is little sugar in this lemonade .
We have very little coal in our cellar .
He had little pleasure in his life .
in the shop .
u trgovini .
Much
397 . Much znai mnogo , a upotrebljava se uz imenice u jednini koje znae neku materiju
ili neto nebrojivo . Npr . :
There is not much bread left
for supper .
I haven't got much time .
Is there much snow in the street ?
Many
398 . Many znai mnogo , a upotrebljava se uz imenice u mnoini . Npr . :
In winter there are not many visitors
in this hotel .
Were there many tickets left ?
There were not many original
thoughts in his speech .
81.
Late
401 . Late ima pravilnu komparaciju , i onda mu komparativ znai kasniji ,a superlativ
najkasniji ili najnoviji . Nepravilni komparativ latter znai drugi od dva , a superlativ the
last
znai posljednji od veeg broja . Npr . :
If she had a choice between a detective
Kad bi mogla birati izmeu kriminalnog
story and a serious novel she would
i ozbiljnog romana , sigurno bi izabrala
surely choose the latter .
ovaj potonji .
He was the last passenger to get a sleeper . On je bio posljednji putnik koji je dobio
a sleeper .
spavaa kola .
Is there any later bus today ?
Ima li danas koji kasniji autobus ?
His latest work is said to be his best .
Kau da je njegovo posljednje djelo
njegovo najbolje djelo .
Napomena
402 . Last bez odreenog lana the znai proli . Npr . :
He returned home last year .
I met him last week .
VRSTE KOMPARACIJA
403 . Komparacijom se moe izraziti :
1 . jednakost
2 . nejednakost
3 . nadmonost .
404 . Jednakost se izraava sa as...as i pozitivom pridjeva . Npr . :
The meals in this restaurant are as
good as at home .
He is as strong as a horse .
407 . Usporeivanje triju ili vie osoba ili stvari izraava se superlativom , iza kojega stoji of
ili among , a pred imenima mjesta in . Pred superlativom uvijek stoji the . Npr. :
This is the most interesting novel
of all the novels I nave read .
He was the youngest among
all the players .
She is the prettiest girl in our village .
408 . Komparativom se moe izraziti i usporedno poveanje ili smanjivanje dvaju svojstava .
To se izraava sa the + komparativ ... the + komparativ . Npr . :
The longer the journey , the more
it will cost .
The better the child , the happier
the parents .
The sooner you come , the better
for you .
PRIDJEVI I ZAMJENICE
Adjectives and Pronouns
410 . U engleskom jeziku postoje neke rijei koje se upotrebljavaju kao pridjevi tj . ispred
imenice , i kao zamjenice , tj . samostalno ( umjesto imenice ) . Takve su rijei :
pokazni pridjevi i zamjenice ( Demonstratives )
posvojni pridjevi i zamjenice ( Possessives )
mnoina
these
those
Npr . :
This building is our school .
These houses belong to a textile
factory .
I like that car . Is it yours ?
Are those girls French ?
412 . This i these odnose se na neto to je blizu po prostoru i vremenu that i those na neto
to je udaljenije od osobe koja govori .
This , these , that i those upotrebljavaju se kao pridjevi i kao zamjenice . Npr :
This man is her husband .
413 .
pridjev
such
415 . Kao pokazni pridjev , such znai takav , takve vrste . Npr . :
He talks too much . I don't
like such people .
Such accidents are very common .
the same
418 . The same oznauje jednakost i uvijek se upotrebljava s odreenim lanom . Moe se
upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :
pridjev
zamjenica
She is the same as her mother : Ona je ista kao njena majka :
intelligent , gay and pretty .
pametna , vesela i draesna .
one
419 . Iza pokaznih zamjenica the , this , that , these i those esto se dodaje one ( u mnoini
ones ) da se izbjegne ponavljanje prije spomenute imenice . Npr . :
I like this cake better than that one .
You will take the brown boxes and
I will take the black ones .
The window of my room is the one
with a green blind .
85.
zamjenica
zamjenica
My homework is good .
Iz ovih primjera vidimo da mine i hers stoje umjesto my homework i her ball , tj . posvojna
zamjenica zamijenjuje posvojni pridjev s imenicom .
moj
tvoj
njegov
njezin
( za stvari )
na
njihov
Posvojne zamjenice
mine
yours
his
hers
its
yours
theirs
my - mine
422 . Posvojni pridjev za 1 . lice je my , a zamjenice mine . Npr . :
Is that my umbrella ?
Je li to moj kiobran ?
No , I believe it is mine .
Ne , mislim da je moj .
86.
your - yours
423 . Posvojni pridjev za 2 . lice jednine i mnoine je your , a zamjenica yours . Npr . :
Your answer was the best .
Is this copybook yours .
424 . Posvojni pridjevi za 3 . lice jednine jesu his , her i its , a zamjenica his , hers i its .
his
425 . His se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica ako neto pripada mukom biu . Npr .
:
Albert and his brother are
good footballers .
My gloves are newer than his .
her - hers
426 . Her se upotrebljava kao pridjev , a hers kao zamjenica ako neto pripada enskom
biu :
Mary and her friend are fond of
jazz muzic .
Robert's moters tonque is Englis ,
and hers is French .
its
427 . Its se upotrebljava kao posvojni pridjev za stvari i za ivotinje . Npr . :
If you do not shut the tin , the coffee
will lose its flavour .
The rabbit protected its little ones
from the cold .
87.
our - ours
Our se upotrebljava kao prisvojni pridjev , a ours kao posvojna zamjenica za 1. lice mnoine
:
Our school is on the other side
of the park .
American newspapers are bigger
than ours .
their - theirs
429 . Their se upotrebljava kao posvojni pridjev , a theirs kao posvojna zamjenica za 3 . lice
mnoine . Npr . :
Their expedition was a great success .
Our car is a Ford and theirs is a Fiat .
430 . ovih primjera vidimo da engleski posvojni pridjevi ( my , your , his itd . ) imaju samo
jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom imamo posebni oblik za muki , enski i
srednji rod ( englesko my moe znaiti moj , moja , moje , your , tvoj , tvoja , tvoje itd . )
431 . Posvojni se pridjev u engleskom jeziku , redovito upotrebljava ispred imenica koje
oznauju dijelove tijela i odjevne predmete . Npr . :
She carried an umbrella in her
right hand .
He took his handkerchief from
his pocket and wiped his face .
433 . Posvojne zamjenica yours vrlo esto upotrebljava u zavrnoj fazi u pismima . Npr . :
Yours sincerely
Yours faithfuly
Very respektfully yours
- Srdano Te pozdravlja
- S potovanjem
- S osobitim potovanjem
88.
who
435 . Who se moe upotrebiti samo kao zamjenica . Oblici zamjenice who jesu : genitiv
whose - iji i akuzativom whom- koga . Zamjenicom who pitamo za osobe . Npr . :
Who is our greatest conductor ?
Tko je na najvei dirigent ?
Who went to fetch bread this morning ? Tko je jutros iao po kruh '
436 . U ovim primjerima zamjenica who je u nominativu . Ona je subjekt reenice .
Who ( whom ) are you
talking about ?
Who ( whom ) did you give
did you give the tiket to ?
O kome razgovarate ?
Kome si dao kartu ?
437 . U ovim primjerima who nije subjekt reenice . On zamjenjuje oblikom whom . U
modernom se engleskom jeziku oblik who sve vie upotrebljava umjesto whom .
whose
438 . Whose se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :
Whose car is parked in front
of our house ?
Whose room is the one on the left ?
Whose was that voice ?
Whose are these flowers ?
89.
what
439 . What se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Kao pridjev znai koji , kakav , a
kao zamjenica to . Npr . :
Whot sise are your shoes ?
What time does your train leave
What kind of music do you like
better , jazz or classical music ?
What was it you wanted to know ?
What did you bring her from Italy ?
What were they doing when you
arrived ?
441 . U upitnim se reenicama u engleskom jeziku prijedlog esto stavlja na kraj reenice .
Tako se umjesto : About what are you writing ? kae : What are you about ? - O emu pie?
Ili : With whom did she go ? bit e : Who did she go with ?
U takvim se sluajevima whom obino mijenja u who . Evo jo nekoliko primjera :
Who are you waiting for ?
Who is this letter for ?
What did you break the
window with ?
What was the conference about ?
Koga eka ?
Za koga je ovo pismo ?
ime si razbioprozor ?
O emu se govorilo na konferenciji ?
which
442 . Which se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica kad odabiremo jedno ili vie od
odreenog broja osoba ili stvari . Npr . :
Which way is shorter ?
Koji je put najkrai ?
Which train do you want to take ,
Kojim vlakom elite putovati , prvim ili
the first or the second in the morning ? drugim jutarnjim ?
Which of the sisters Brown has
Koja vas je od sestara Brown
90.
443 . Upitna je zamjenica vrlo esto subjekt reenice . U takvom se sluaju ne upotrbljava
glagol do . Npr . :
Who told you to leave the
door open ?
What caused the train to be late ?
Wich of the boys won the game ?
444 . Ako je upitna zamjenica objekat reenice , mora se upotrijebiti glagol do . Npr :
What did you see there ?
Who did you speak to last night ?
some
446. Some i sloenice sa some upotrebljavaju se u potvrdnim reenicama .
447 . Some uz nebrojive imenice oznauju neodreenu koliinu . Npr . :
Yesterday I bought some oil
for my car .
I need some money .
somebody i someone
449 . Somebody i someone oznauju neodreenu osobu . Npr . :
There is somebody in the next room .
Somebody has asked for you .
Someone wil have to pay for it .
Here are somebody's gloves .
Napomena :
Sloenice sa body i one upotrebljavaju se u genitivu ( somebody's , someone's , anybody's ,
everyone's itd . ) da oznae pripadanje neodreenoj osobi .
something
450 . Something oznauje neodreenu stvar . Npr . :
There is something wrong with
that door .
Give me something to eat .
Hoete li jo kolaa ?
Zar neete jo malo kahve ?
any
452 . Any i sloenice sa any upotrebljavaju se u upitnim i odrinim reenicama .
453 . Any uz nebrojive imenice oznauje neodreenu koliinu . Npr . :
92.
454 . Any uz brojive imenice znai neodreen broj . Npr .:
Are there any words in this text
that you don't knov ?
He has not any rellatives abroad .
455 . Imenica ispred koje stoji some ili any prevodi se obino na bosanski genitivom koji
oznauje dio neke cjeline ( partitivnim genitivom ) . To moemo vidjeti iz prijevoda
navedenih primjera .
456 . Any i njegove sloenice upotrebljavaju se uz rijei hardly , scarcely - jedva , gotovo ne ,
without - bez , koje imaju u znaenju neto odrino . Npr . :
I have done hardly any work today .
There were scarcely any houses there .
He did it without anybody's help .
no
458 . No se upotrebljava kao pridjev , a stoji umjesto not any , Npr . :
I have no ( not any ) time today .
There has been no rain for weeks .
none
459 . None se upotrebljava kao zamjenica , a stoji umjesto no i imenice koja je prije
spomenuta Npr . :
Can I have some butter ?
- I am afraid there is none
( no butter ) at home .
93.
nobody , no - one
460 . Nobody i no - one su zamjenice , a znae nitko . Stoje umjesto not , anybody , not
anyone: Npr . :
Nobody came to see me on my birthday .
There was no - one to meet me .
nothing
461 . Nothing je zamjenica koja stoji umjesto not anything , a znai nita . Npr . :
There is nothing to be done .
They searched him but found
nothing in his pockets .
Nobody came .
I have nothing .
There was not anybody there .
every
463 . Every je samo pridjev , a znai svaki . Upotrebljava se za vie od dvoje kad se o njima
govori kao o grupi u kojoj svi lanovi imaju neke zajednike oznake . Npr . :
You can find it in every small
village in England .
He used to come every day .
everybody i everyone
464 . Everybody i everyone su zamjenice , a znae svatko . Npr . :
In this house everybody has a
television set .
94.
everything
465 . Everything je zamjenica , a znai svata , sve . Npr . :
Almost everything in his
homework was wrong .
I ate a little of everything .
each
466 . Each znai svaki , a upotrebljava se kao pridjev i kao zamjenica za dvoje ili vie njih
kad se o njima govori pojedinano . Npr . :
I sent some chocolate to each girl .
Each of them had to write an essay .
either
467 . Either se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znai jedan ili drugi od dva , ili
jedan i drugi od dva . Npr . :
Have you written to either of them ?
Jesi li pisao kojem od njih dvojice ?
People walked on either side of the street . Ljudi su hodali na obje strane ulice .
neither
Neither se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znai nijedan ni drugi . Npr . :
They showed her both houses but she
liked neither .
Neither of the two novels is
worth reading .
In neither case can I join you .
95.
other
469 . Other se moe upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica , a znai drugi , ne taj , ne isti .
Moe stajati s odreenim i s neodreenim lanom . S neodreenim lanom pie se uvijek kao
jedna rije another . Npr . :
I have seen other people do the
same thing .
I don't like this television set . Show
me the other .
I have lost my watch and have
buy another .
What was the other's name ?
Tell the others that the meeting
won't take place .
napomena
470 . Other i another kao zamjenice imaju genitiv ( other's , another's ) a other ( kao
zamjenica ) upotrebljava se i u mnoini ( others - drugi , ostali )
all
471 . All se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znai sav , cijeli , svi , sve itd . Glagol
uz all moe stajati u jednini i u mnoini .
472 . Kad all znai sve ( za oznaku koliine ) , glagol stoji u jednini . Npr . :
They had to stop building the house
Morali su prestali s gradnjom kue jer je
because all timber was ruined by the rain . svu drvenu grau unitila kia .
All my time is taken up by reading
Sve vrijeme troim na pripremanje za ispit .
for the exam .
473 . Kad all znai svi , glagol stoji u mnoini . Npr . :
All the girls admired his voice .
There are so many films on that
you can't see themall .
both
474 . Both se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a tnai oba , jedan i drugi . Glagol
uz both stoji uvijek u mnoini .
Both rooms are on the first floor .
They were both the same height .
napomena
475 . U engleskom jeziku postoje tri neodreene zamjenice koje se upotrebljavaju kad se
radi o dvije osobe ili stvari , a to su : both , either i neither .
one
476 . One je zamjenica koja oznauje neku neodreenu osobu . U tom se sluaju u
bosanskom jeziku obino upotrebljava rije " ovjek " Npr . :
One cannot believe her , she is
never serious .
One cannot but admire him .
477 . One se esto upotrebljava umjesto brojive imenice koja je ve prije u reenici
spomenuta . Npr . :
After selling his house in the country ,
he bought one in the town .
478 . Ako one zamijenjuje imenicu u mnoini , onda se stavlja u mnoinu . Npr . :
I should like to bui a tie . Could you
elio bih kupiti jednu kravatu . Da li biste mi
show me the ones you have in the window .mogli pokazati one to ih imate u izlogu ?
Modern buildings have much more
Moderne zgrade imaju mnogo vie svijetla
light than the old ones .
nego stare .
LINE ZAMJENICE
Personal Pronouns
479 . Line zamjenice oznauju :
1. lice , tj . osobu koja govori . Npr . :
I know him very well .
Poznam ga vrlo dobro ;
2 . lice , tj . osobu kojoj se govori Npr . :
You know him very well .
Ti ga vrlo dobro pozna ;
97.
480 . Line imaju za svako lice poseban oblik , osim za 2 . lice jednine i mnoine . Nominativ
linih zamjenica glasi :
I - ja
we - mi
you - ti
you - vi
he - on
she - ona
they - oni , one , ona
it - on , ona , ono ( za stvari i ivotinje )
I
481 . I je lina zamjenica za 1 . lice jednine . Pie se uvijek velikim slovom . Npr . :
I know that I must write this letter .
you
482 . You je lina zamjenica za 2 . lice jednine i mnoine . Npr . :
She said to her son " You must
not do that . "
Our teacher always says : Boys and
djevojke ,
girls , you must work harder . "
he
483 . He je lina zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za muka bia . Npr . :
The policeman stands at the
crossroads . He controls the traffic .
she
484 . She je lina zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za enska bia . Npr . :
My mother works in an office .
She has no time to go shopping .
98.
it
485 . It se upotrebljava :
za stvari i ivotinje . Npr . :
I like your new tie , it is very smart .
Svia mi se tvoja nova kravata , vrlo je
elegantna .
The television set was on a little table . Televizor je stajao na stoliu . Bio je sasvim nov
.
It was quite new .
Look at my puppy . Isn't it pretty ?
Pogledaj moga psia . Zar nije draestan ?
486 . u nekim bezlinim izrazima . Npr . :
It sometimes rains in winter .
It is warmer in Italy than here .
It is very cold today . It is freezing .
we
488 . We se upotrebljava kad osoba koja govori ukljuuje jo neke druge osobe . Npr . :
I have discussed the matter with my
colleagues and we have decided not
to go .
they
489 . They se upotrebljava za 3 . lice mnoine i znai oni , one , ona . Npr . :
Here are my sons . They will help you .
Mary and Ann don't like tennis but
they are fond of other sports .
u vrtu .
99.
Padei linih zamjenica
490 . Nominativ line zamjenice ( I , you , he , she , it , we , they ) najee je subjekt u
reenici . Npr . :
I must try to do it .
She left five minutes ago .
Unfortunately , we cannot
accept your offer .
potraiti ?
100.
Poloaj linih zamjenica u reenici
495 . Nominativ line zamjenice stoji redovito na poetku reenice . Npr . :
We can't believe him .
They are late again .
Ne moemo mu vjerovati .
Oni su opet zakasnili .
496 . Ako je zamjenica direktni objekt , ona stoji iza glavnog glagola . Npr . :
I have seen him many times .
They sent her to school last year .
497 . Ako je lina zamjenica indirektni objekt , ona moe stajati ispred direktnog objekta ili
iza njega . Ako stoji iza direktnog objekta , dolazi uvijek s prijedlogom to . Npr . :
ali :
I gave three books to him .
ili :
I 'll send her some flowers .
ali :
I 'll send some flowers to her .
POVRATNE ZAMJENICE
Reflexive Pronouns
499 . Povratne su zamjenice rijei koje stoje uz prelazne glagole i oznauju da se radnja
vraa
na subjekt . Drugim rijeima , one oznauju da su subjekt i objekt isto lice . Tako npr . :
Ona pere rublje , radnja ( tj . pranje ) prelazi na rublje .
101.
500 . Oblik povratne zamjenice za sva lica glasi :
myself
yourself
himself
herself
itself
ourselves
yourselves
themselves
501 . Kako vidimo , 1 . i 2 . lice jednine i mnoine povratne zamjenice tvore se od posvojnog
pridjeva my , your , our , your b) a 3 . lice od padea objekta line zamjenice ( him ,
her , it , them ) i rijei self za jedninu , a selves za mnoinu .
U engleskom jeziku povratna zamjenica ima poseban oblik za svako lice , dok je ona u
bosanskom jeziku za sva lica jednaka .
102.
ODNOSNE ZAMJENICE
Relatives
505 . Odnosne zamjenice upotrebljavaju se u odnosnim reenicama . Npr . : Ovo je uenik
koji
je najbolje izradio svoju zadau .
Odnosne reenice sastoje se od dviju reenica , od kojih jedna ( obino druga ) poinje
odnosnom zamjenicom i poblie oznauje neku rije , najee imenicu , iz prve reenice .
Tako u navedenom primjeru reenica " koji je najbolje izradio svoju zadau " poblie
oznauje
imenicu " uenik "
Odnosne su zamjenice u engleskom jeziku ove :
who , whom , whose , which , that i what .
who
506 . Oblici zamjenice who jesu :
nominativ :
genitiv :
pade objekta :
who -tko
whose - iji
whom - koga
507 . Who i whom upotrebljavaju se samo onda kad imenica u prvoj reenici oznauje neku
osobu . Npr . :
The girls who live in his house
are his nieces .
The boy who was talking to me
whose
510 . Whose se obino upotrebljava za osobe , rjee za stvari . Npr . :
The doctor whose picture you saw in
the Medical journal is a friend of mine .
104.
Which
511 . Which se upotrebljava kao odnosna zamjenica kad imenica u prvoj reenici oznauje
neku stvar ili ivotinju . Npr . :
The grammar which you are studying
Gramatika to je sada uite mnogo
now will help you a lot .
e vam pomoi .
The courage which he showed
Hrabrost to ju je pokazao bila
was amazing .
je izvanredna .
The picture which is hanging in his drawing Slika to visi u njegovu salonu
room is very valuable .
vrlo je vrijedna .
512 . U svim se ovim primjerima moe which zamijeniti sa that , a kad te zamjenice nisu
subjekt reenice , mogu se i izostaviti . Prema tome bi navedeni primjeri mogli glasiti i ovako
:
The grammar that you are stuying ...
The grammar you are stuying ...
The courage that he showed ...
The courage he showed ...
U primjeru :
The picture which is hanging in his drawing room ...
moemo which zamijeniti sa that , ali ga ne moemo izostaviti jer je u nominativu .
Ispred which moe stajati i prijedlog . Npr . :
The film about which I told you
is very amusing .
Ako u takvom sluaju umjesto which upotrebimo that , prijedlog mora doi na kraj .
Prema tome ovaj e primjer glasiti :
that
That se upotrebljava :
513 . iza superlativa . Npr . :
Shakespeare was the greatest dramatist
that ever liwed
This is the most interesting book that
I have ever read .
516 . That se ne moe nikada upotrijebiti ako postoji samo jedno takvo bie ili stvar . U
takvom se sluaju za osobe upotrebljava who , a za stvari i ivotinje which . Npr . :
My father , who is a worker , works
in a coal - mine .
St . Paul's Cathedral , which is one
of the finest buildings in London was
built by Sir Christopher Wren .
U ova je dva primjera odnosna reenica uklopljena u glavnu reenicu .Ona nije bitna za
sadraj
cijele reenice , ve samo daje samo jednu dodatnu informaciju o imenici u glavnoj reenici
I bez te uklopljene reenice smisao glavne reenice bio bi potpun , pa bi gornje reenice
mogle glasiti :
PRILOZI
Adverbs
518 . Prilozi su rijei koje poblie oznauju glagole , pridjeve ilipriloge . Npr . :
He writes neatly .
The film is rather good .
He speaks quite well .
On pie uredno .
Film je prilino dobar .
Ongovori sasvim dobro .
107..
520 . Prilozi naina obino se tvore tako da se pridjevu doda nastavak - ly . Npr . :
pridjev
quick
quiet
stupid
useful
prilog
quick - ly
quiet - ly
stupid - ly
useful - ly
- brzo
- mirno
- glupo
- korisno
happily - sretno
prettily - draesno
gaily - veselo
easily - lako
522 . Pridjevi koji zavravaju na - ly nemaju odgovarajueg priloga . Kod takvih pridjeva
umjesto priloga upotrebljava se priloka fraza . Npr . :
friendly - prijazan
manly - muevan
Va auto je brz .
On vozi brzo .
Ne volim rane vlakove .
Ne volim ustajati rano .
Kopanje u rudniku je teak posao .
Rudari teko rade .
Oni znaju vrlo malo o dalekoj prolosti
svoga grada .
Kua mu je daleko od trgovina .
525 . Neki prilozi imaju dva oblika : jedan koji je jednak pridjevu i drugi s nastavkom
108.
KOMPARACIJA PRILOGA
Comparison of Adverbs
Za komparaciju priloga vrijede ista pravila kao i za komparaciju pridjeva .
526 . Jednosloni prilozi i prilog early tvore komparativ s nastavkom - er , superlativ s
nastavkom - est . Npr . :
fast - brzo
hard - teko
near - blizu
early - rano
fast - er
hard - er
near - er
earli - er
fast -est
hard - est
near - est
earli - est .
527 . Budui da su svi prilozi s nastavkom - ly dvosloni ili viesloni ,oni tvore komparativ
s more , a superlativ s most . Npr . :
slowly - sporo
bravely - hrabro
politely - uljudno
more slowly
more bravely
more politely
most slowly
most bravely
most politely
Za razliku od superlativa pridjeva , pred superlativom priloga nikada ne stoji odreeni lan .
well - dobro
badly - loe
little - malo
much - mnogo
far - daleko
better
worse
less
more
farther
further
best
worst
least
most
farthest
furthest
109..
Napomena :
Prilog se nikada ne smije staviti izmeu glagola i objekta . Ne valja rei :
She answered quicly my letter , nego , : She answered my letter quicly .
531 . Prilozi mjesta ( Adverbs of Place )
110.
534 . Prilozi neodreenog vremena stoje uvijek iza prezenta ili preterita glagola to be . Npr .
Our trams are always crowded .
I often came to see him but he was
never at home .
535 . Prilog ago stoji uvijek iza imenice koja oznauje vrijeme . Npr . :
They moved to their new flat
three months ago .
She bought a new villa a year ago .
111.
enough
537 . Enough seupotrebljava kao pridjev i kao prilog . Kao prilog stoji iza pridjeva ili
priloga
to ga poblie oznauje . Npr . :
He is not strong enough for this job .
He knows the town well enough
to find his way .
112.
BROJEVI
Numerals
539 . Glavni brojevi kazuju koliko je ega , a redni koji je po redu .
Glavni brojevi
Cardinal Numbers
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
30
40
50
60
70
80
90
100
101
one
two
three
four
five
six
seven
eight
nine
ten
eleven
twelve
thirteen
fourteen
fifteen
sixteen
seventeen
eighteen
nineteen
twenty
twenty - one
twenty - two
twenty - three
thirty
forty
fifty
sixty
seventy
eighty
ninety
a hundred
a hundred and one
Redni brojevi
Ordinal Numbers
the first
the second
the third
the fourth
the fifth
the sixth
the seventh
the eighth
the ninth
the tenth
the eleventh
the twelfth
the thirteenth
the fourteenth
the fifteenth
the sixteenth
the seventeenth
the eighteenth
the nineteenth
the twentieth
the twenty - first
the twenty - second
the twenty - third
the thirtieth
the fortieth
the fiftieth
the sixtieth
the seventieth
the eightieth
the ninetieth
the hundredth
the hundred and first
200
two hundred
the two hundredth
221
two hundred and twenty - one the two hundred and twenty - first
250
two hundred and fifty
the two hundred and fiftieth
1000
a thousand
the thousandth
1003
a thousand and three
the thousand and third
1000000 a million
the millionth
113.
540 . Prva tri redna broja tvore se nepravilno . Ostali se redni brojevi tvore tako da se
glavnom
broju doda nastavak -th . U pismu se redni brojevi skrauju tako da se uz brojku stave
posljednja
dva slova . Npr . : first - 1st , second - 2nd , third - 3rd , fourth - 4th itd .
541 . Napomene uz pisanje nekih brojeva
Five i twelve u rednom broju mijenjaju ve u f i dobivaju nastavak th ( fifth , twelfth ) .
Nine u rednom broju gubi krajnje -e ( nine - the ninth ) .
Eight u rednom broju dobiva samo nastavak - h ( eight - h ) .
Twenty , thirty i svi ostali brojevi na -y mijenjaju to y ispred nastavka -th u ie ( twentieth
,
thirtieth itd )
Four , fourteen ali forty .
542 . Pri itanju sloenih brojeva stavlja se ispred desetice , pred jedinice , and . Npr . :
212 - two hundred and twelve
366 - three hundred and sixty - six
3418 - thre thousand four hundred and eighteen
1000002 - one million and two
543 . Kad ispred rijei hundred , thousand , million stoji odreeni broj , onda one ne
dobivaju
u mnoini nastavak -s . Npr . :
four hundred dollars - 400 dolara
five thousand and twenty students - 5020 studenata
three million inhabitans - 3000000 stanovnika .
544 . Ako ispred tih rijei ne stoji odreeni broj , one u mnoini dobivaju nastavak -s . Npr. :
hundreds of years - stotine godina
thousands of people - tisue ljudi
millons of pounds - milijuni funti .
U tom sluaju iza tih brojeva dolazi prijedlog of .
545 . Kad brojevi oznauju godine , upotrebljava se hundred umjesto thousand . Npr . :
1786 . - seventeen hundred and eighty six
1947 . - nineteen hundred and forty - seven
ili samo : seventeen eighty - six
nineteen forty - seven itd .
114.
Mjeseci u godini
January
February
March
April
May
July
August
September
Oktober
November
Friday - petak
Saturday - subota
June
December
115.
552 . Datume izraavamo rednim brojevima . Kad itamo ili govorimo , kaemo :
October the second ili the second of October , a to se moe pisati na razne naine :
October 2 , October 2nd , 2nd October , 2nd of October .
553 . Vrijeme se kazuje ovim izrazima :
Napomena :
Izraz past upotrebljava se sve do polovice sata ( ukljuivi i polovicu ) , a od polovice dalje
do punog sata upotrebljava se prijedlog to s iduim satom .
554 . Uz satove stoji prijedlog at . Npr . :
116.
Napomena :
Da bi se oznailo da li je , recimo , 5 sati ujutro ili popodne , upotrebljavaju se latinske
kratice
a . m . ( ante meridiem - prije podne ) i p . m . ( post meridiem - poslije podne ) .
557 . Dob se izraava ovim izrazima :
PRIJEDLOZI
Prepositions
Najobiniji su prijedlozi :
on
558 . Prijedlogom on oznaujemo mjesto i vrijeme . Npr . :
on the table - na stolu , on top - na vrhu itd
on Monday - u ponedeljak , on my birthday - na moj roendan
at
in
560 . Prijedlog in upotrebljava se za mjesto i za vrijeme . Npr . :
in the room - u sobi , in the hall - u halu , in England - u Engleskoj , in the hospital u bolnici ; in August - u kolovozu , in autumn - u jesen , in 1994 , inthe I th century
u devetnaestom stoljeu itd .
to
561 . To oznauje kretanje prema nekom cilju . Npr . :
He goes to the river every morning .
She is going to market .
Napomena :
562 . Uz glagol arrive - stii nikada se ne upotrebljava prijedlog to , nego in ili at Npr . :
He arrived in London last night .
The President arrived in Holland
yesterday .
They arrive at Victoria Station at 7 30 p.m.
.
into
563 . Into oznauje smjer kretanja . Npr . :
He jumped into the water . - Skoio je u vodu .
He ran into the room . - Utrao je u sobu
from
by
565 . By se katkada upotrebljava za mjesto . Npr . . :
by the window - uz prozor , by the fireplace - uz kamin itd .
By se redovito upotrebljava uz razna prevozna sredstva . Npr . :
by train - vlakom , by plane - avionom , by boat - laom , by steamer - parobrodom ,
by car - autom , ali : on foot - pjeice , on horseback - na konju , on bicycle - na biciklu
.
till
566 . Till je prijedlog koji slui samo za vrijeme , nikada za mjesto . Npr . :
from seven till eight - od sedam do osam sati ;
he will be here till next Tuesday - bit e ovdje do idueg utorka
since
567 . Since se upotrebljava samo za vrijeme , a znai od neke take u prolosti pa do sada :
I have lived in Zagreb since 1924 .
I have been ill since March .
for
568 . For ( osim svoga obinog znaenja za , npr . : He works for me - On radi za mene )
oznauje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :
He has taught in this school
for five years .
He studied in Paris for three years
before the war .
119.
during
569 . takoer oznauje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :
Nobody looked after his office
during his absence .
During our last year's holiday
we had a lot of rain .
after
570 . After se najee upotrebljava za vrijeme . Npr . :
After lunch I am going to the river .
He will be here after seven o'clock .
before
571 . Before se redovito upotrebljava za vrijeme , vrlo rijetko za prostor . Npr . :
I can't meet you before 7 o'clock .
I saw him standing before her with a
bunch of flowers .
behind
572 . Behind se upotrebljava samo prostorno . Npr . :
Behind the house there is a garage .
My seat is just behind yours .
in front of
573 . In front of upotrebljava se samo za prostor . Npr . :
There is a fountain in front of the
theatre .
120.
between
574 . Between znai izmeu dva . Npr . :
Between the railway station and
my house there is a playground .
The picture is between the door
and the fireplace .
Napomena :
576 . Iza prijedloga se ne moe upotrijebiti infinitiv , ve se umjesto njega upotrebljava
gerund :
After sitting down he began to eat . Poto je sjeo , poeo je jesti .
Before going to bed I shall read
Prije nego to poem spavati ,
the newspaper .
proitat u novine .
We spoke about writing to her .
Govorili smo o tome da joj napiemo pismo .
subjekat
predikat
objekt
The teacher
explained
this lesson .
Nastavnik
je objasnio
ovu vjebu .
121.
579 . U bosanskom jeziku mogli bi smo u ovoj reenici i promjeniti red rijei , a da se
smisao
reenice ne bi izmijenio . Tako bismo mogli rei :
Ovu vjebu objasnio je nastavnik .
jer se iz oblika imenice vidi to je subjekt , a to objekt . Takav je poredak u engleskom
nemogu
jer nema razlike u obliku za nominativ i akuzativ .
580 . Ako tu reenicu proirimo adverbalnim oznakama ( naina , mjesta ili vremena ) , one
e
obino stajati na kraju reenice . Npr . :
subjekt
The teacher
Nastavnik
The teacher
Nastavnik
The teacher
Nastavnik
predikat
explained
je objasnio
explained
je objasnio
explained
je objasnio
objekt
this lesson
ovu vjebu
this lesson
ovu vjebu
this lesson
ovu vjebu
adverbalna oznaka
in our class .
u razredu .
clearly.
razumljivo .
yesterday .
juer .
581 . Ako reenicu proirimo s dvije ili vie adverbalnih oznaka , onda one stoje ovim redom
:
nain
(clearly )
mjesto
( in the class )
vrijeme
( yesterday )
Npr . :
The teacher explained this lesson clearly in our class yesterday .
582 . Meutim da bi se izbjeglo gomilanje adverbalnih oznaka na kraju reenice , moe se
prilog odreenog vremena staviti i na poetak reenice . Npr . :
Yesterday the teacher explained this lesson clearly in our class .
583 . Prilozi neodreenog vremena ( often- esto , seldom - rijetko , sometimes - katkada ,
always - uvijek , never - nikada itd . ) stoje uvijek ispred glavnog glagola . Npr . :
They often go to the cinema .
I have never spoken to him .
122.
584 . Treba , meutim , upamtiti da prilozi neodreenog vremena stoje uvijek iza prezenta i
preterita glagola to be . Npr . :
I am sometimes late .
He was never a good swimmer .
Ja katkada zakasnim .
On nije nikada bio dobar pliva .
Za poloaj priloga ago , too , quite , rather i enough vidi take 535 , 536 , 537 . i 538 .
585 . Neki glagoli , npr . give - dati , send - poslati , bring -donijeti itd . trae dva objekta , tj .
pravi objekt u akuzativu , koji oznauje stvar , i nepravi objekt u dativu , koji oznauje osobu
:
subjekt
predikat
objekt u dativu
objekt u akuzativu
Mr . Brown
G . Brown
sent
je poslao
his wife
svojoj eni
a present .
poklon .
subjekt
predikat
objekt u akuzativu
objekt u dativu
Mr . Brown
G . Brown
sent
je poslao
a present
poklon
to his wife .
svojoj eni .
Kad objekt u dativu stoji iza objekta u akuzativu , onda je pred njim uvijek prijedlog to .
123.
predikat
Subjekt
Can
Moe li mi pomoi ?
You
help me ?
Are
Jesi li sam ?
You
alone ?
Does
Voli li ona ples ?
She
like dancing ?
Have
Ima li slobodnog vremena ?
You
588 . U neupravnim pitanjima nema inverzije . Prema tome e ova pitanja u neupravnom
obliku
glasiti ovako :
He asked me where she lived .
Upitao me gdje ona stanuje .
He asked me when I would come .
Upitao me kad u doi .
He asked me why I did not answer . Upitao me zato ne odgovorim .
On je odlian mehaniar , a
takav mu je i brat .
Znai : She does'nt like dancing , and her sister does'nt like dancing either .
Vidimo da iza takvog so i neither dolazi inverzija , tj . glagol stoji ispred subjekta .
591 . Inverzija se upotrebljava i u kratkim dodatnim pitanjima kojima govornik trai
potvrdu za ono to je rekao . Npr . :
a ) This is a good film , isn't it ?
b ) John can do it , can't he ?
c ) You were not at the match
yesterday , were you ?
d ) Mary won't come tomorrow ,
will she ?
Ti razumije to ja kaem ,
zar ne ?
On nije stigao juer , zar ne ?
125.
595 . Glagol u dodatnom pitanju dolazi uvijek u onom vremenu u kojem se nalazi glagol
prethodne reenice . Npr . :
She speaks English , doesn't she ?
Ona govori engleski , zar ne ?
Robert broke the window , didn't he ? Robert je razbio prozor , zar ne ?
596 . Ako je u prethodnoj reenici sloeno glagolsko vrijeme ( futur , perfekt itd . ) ponavlja
se
u dodatnom pitanju samo pomoni glagol , a iza njega se stavlja zamjenica . Npr . :
They will write to you , won't they ?
Oni e ti pisati , zar ne ?
You haven't seen him lately , have you ? U posljednje ga vrijeme nisi vidio , zar ne ?
DODATAK
GLAGOLSKI OBLICI
Glagol to bebiti
Prezent
potvrdno
I am
----- Im
you are ----- you re
he is
----- hes
she is
----- shes
it is
----- its
we are ----- were
you are ----- youre
they are ----- theyre
odrino
I am not ---- Im not
you are not ----youarent
he is not ---- he isnt
she is not ---- she isnt
it is not
---- it isnt
we are not ---- we arent
you are not ---- you arent
they are not---- they arent
126.
upitno-odrino
upitno
am I ?
are you ?
?
is he ?
is she ?
is it ?
are we ?
is he not?
is she not?
is it not ?
are we not?
---- isnt he ?
---- isnt she ?
---- isnt it ?
---- arent we
?
are you ?
you?
are they ?
arenmtthey?
---- arent
they
not?--
Preterit
potvrdno
I was
you were
he was
she was
it was
we were
you were
they were
upitno
was I ?
were you ?
was he ?
was she ?
was it ?
werer we ?
were they ?
odrino
I was not
- I was not
you were not - youwernt
he was not - he wasnt
she was not - he wasnt
it was not
- it wasnt
we were not - we wernt
you were not -you werent
they were not - thewerent
odrno -upitno
was I not?
- wasnt I ?
were you not - werent you ?
was he not ? - wasnt he ?
was she not ? - wasnt she?
was it not ? - wasnt it ?
were we not ? - werent we?
were they not ? -werent they?
126.
Perfekt
potvrdno
upitno
I have been
you have been
he has been itd.
- have I been ?
- have you been ?
- Has he been ? itd
odrino
I have not been
you have not been
he has not been
- I havent been
- you havent been
- he hasnt been
odrino-upitno
have I not been ?
- havent I been ?
- havent he been ?
Plusvamperfek t
potvrdno
odrino
I had been
he had been
upitno
odrino-upitno
had I been ?
had he been ?
128.
Futur
potvrdno
odrino
I shall be
I shall not be
you will be
he will be itd.
upitno
odrino-upitno
shall I be ?
shall I not be ?
shall you be ?
shall he be ?
shall he not be ?
Svreni futur
povratno
I shall have been
odrino
I shall not hav been
upitno
odrino-upitno
Kondiciona l
potvrdno
odrino
I should be
I should not be
you would be
he would be itd.
he would not be
itd.
odrino-upitno
upitno
should I be ?
should I not be ?
would you be ?
would he be ? itd.
would he not be ?
129.
Kondicional proli
potvrdno
odrino
itd.
upitno
odrino-upitno
Imperativ
b e
Infinitiv prezenta
to be
Infinitiv perfekta
to have been
Particip prezenta
being
130.
Particip perfekta
been - having been
Gerund prezenta
being
Gerund perfekta
having been
Glagol to have -imati
Prezent
odrino
potvrdno
I have
- I ve
I have not
- I havent
you have
- youve
- youhavent
he has
- hes
he has not
- he hasnt
it has
- its
it has not
- it hasnt
we have
- weve
we have not
- we havent
you have
- youve
they have
- theyve
upitno
- havent I?
have I ?
have I not ?
have you ?
has he ?
has he not ?
- hasnthe?
has she ?
- hasntshe?
has it ?
has it not ?
- hasnt it ?
have we ?
we ?
o d r i n o - u p i t no
have we not?
havent
have they ?
131.
Preterit
potvrdno
odrino
I had
- Id
I had not
- I hadnt
you had
- youd
- you hadnt
he had
- hed
he had not
- he hadnt
she had
shed
- she hadnt
it had not
- it hadnt
- we hadnt
it had
we had
- wed
we had not
you had
- youd
they had
- theyd
upitno
odrino-upitno
- hadnt I ?
had I?
had I not ?
had you ?
had he ?
had she ?
had it ?
had it not ?
had we ?
had you ?
had they ?
- hadnt it ?
Perfekt
po t v r d n o
odrino
I have had
odrino-upitno
upitno
have I had ?
has he had ?
132.
Pluskvamperfekt
potvrdno
I had had
odrino
I had not had
ha had had
upitno
odrino-upitno
had I had ?
had he had ?
Futur
potv rdno
odrino
I shall have
he will have
upitno
odrino-upitno
shall I have ?
will he have ?
Svreni futur
potvrdno
odrino
133.
upitno
odrino-upitno
Kondicional
potvrdno
odrino
I should have
upitno
odrino -upitno
should I have?
odrino
upitno
odrino-upitno
134.
Imperativ
have
Infinitiv prezenta
to have
Infinitiv prezenta
to have had
Particip prezenta
having
Particip perfekt a
had - having had
Gerund prezenta
having
Gerund perfekta
having had
135.
P r e z e n t ( gl . " to do " )
potvrdno
odrino
I do
I do not
- I dont
you do
you do not
- you dont
he does
he does not
- he doesnt
she does
it does
it do not
- it doesnt
we do
we do not
- we dont
you do
you do not
- you dont
they do
they do not
- they dont
upitno
odrino-upitno
- dont I ?
do I ?
do I not ?
do you ?
does he ?
does she ?
does it ?
do we ?
do we not
do you ?
do they ?
- dont we ?
Preterit
potvrdno
odrino
I did
I did not
- I didnt
you did
- you didnt
- he didnt itd.
he did itd.
he did not
upitno
odrino-upitno
did I ?
did I not ?
did you ?
did he ?
did he not ?
- didnt ?
- didnt he ?
136.
Imperativ
do
Glagol can - mogu
Prezent
potvrdno
I can
you can
he can not
she can not
we can not
you can not
they can not
upitno
can I ?
can you ?
can she ?
can it ?
can we ?
can you ?
can they ?
odrino
I can not
you cannot
he cannot
she cannot
we cannot
you cannot
they cannot
- I cantt
- you cant
- he cant
- she cant
- we cant
- you cant
- they cant
odrino-upitno
can I not ?
- cant I ?
can you not ? - cant you ?
can she not ? - cant she ?
can not it ? - cant it ?
can not we ? - cant we ?
can not you ? - cant you ?
can not they ? - cant they ?
Preterit
potrvdno
I could
you could
upitno
could I ?
could you ?
he could itd.
could he ? itd.
odrino
I could not
you could not
he could not
- I couldnt
- you couldnt
- he couldnt
137.
drino-upitno
could I not?
could you you?
could he not ?
Glagol may
- couldnt I ?
- couldnt you ?
- couldnt he ?
- smijem
Prezent
potvrdno
I may
you may
he may
she may
it may
we may
you may
they may
upitno
may I ?
may you ?
may he ?
may she ?
may it ?
may we ?
may you ?
may they ?
odrino
I may not
you may not
he may not
she may not
it may not
we may not
you may not
they may not
odrino-upitno
may I not ?
may you not ?
may he not ?
may she not ?
may it not ?
may we not ?
may you not ?
may they not ?
Preterit
potvrdno
odrino
I might
you might
he might
I might not
you might not
he might not
upitno
odrino-upitno
might I ?
might you ?
might he ?
might I not ?
might you not ?
might he not ?
138 .
Glagol must
- moram
Prezent
odrino
potvrdno
I mus not
- I musnt
you musnt
- you musnt
he must
- he musnt
she must not - she musnt
it must not
- it musnt
we must not - we musnt
you must not - you musnt
they must not - they musnt
I must
you must
he must
she must
it must
we must
you must
they must
o d r i n o -u p i t n o
upitno
must I?
must you ?
must he ?
must she ?
must it ?
must we ?
must you ?
must they ?
Glagol teach
- pouavati
AKTIV
Prezent
potvrdno
I teach
you teach
upitno
do I teach ?
do you teach ?
he teach
she teach
it teach
we teach
you teach
they teach
does he teach ?
does she teach ?
does it teach ?
do we teach ?
do you teach ?
do they teach ?
139 .
odrino
I do not teach
you do not teach
- he doesnt teach
she does not teach
it does not teach
we do not teach
you do not teach
they do not teach
- I dont teach
- you dont teach
- she doesnt teach
- it doesnt teach
- we dont teach
- you dont teach
- they dont teach
odrino-upitno
do I not teach ?
do you not teach ?
does he not teach ?
does she not teach ?
does it not teach ?
do we not teach ?
do you not teach ?
do they not teach ?
- dont I teach ?
- dont you teach ?
- doesnt he teach ?
- doesnt she teach ?
- doesnt it teach ?
- dont we teach ?
- dont you teach ?
- dont they teach ?
Preterit
potvrdno
upitno
I taught
you taught
he taught
she taught
it taught
we taught
you tought
they taught
did I teach ?
did you teach ?
did he teach ?
did she teach ?
did it teach ?
did we teach ?
did you teach ?
did they teach ?
odrino
140 .
o d r i n o - u p i t n o
did I not teach ?
did you not teach ?
did he not teach ?
did she not teach ?
did it not teach ?
did we not teach ?
did you not teach ?
did they not teach ?
- didnt I teach ?
- didnt you teach ?
- didnt he teach ?
- didnt she teasch ?
- didnt it teach ?
- didnt we teach ?
- didnt you teach ?
- didnt they teach ?
Perfekt
potvrdno
I have taught
you have tought
he has tought itd.
odrino
upitno
have I taught ?
have you taught ?
odrino-upitno
have I not taught ?
have you not taught ?
has he not taught ?
- havent I taught ?
- havent you taught ?
- hasnt he taught ? itd.
Pluskvamperfek t
potvrdno
I had taught
you had taught
he had taught
itd.
upitno
had I taught ?
had you taught ?
had he taught ?
odrino
Ihad not taught
you had not taught
he had not taught
- I hadnt taught
- you hadnt taught
- he hadnt taught itd.
odrino -upitno
had I not taught ?
- hadnt I taught ?
had not you taught ? - hadnt you taught ?
had he not taught ? - hadnt he taught ?
141 .
Futur
potvrd no
upitno
I shall teach
you will teach
he shall teach
shall I teach ?
will you teach ?
will he teach ?
odrino
I shall not taught
you will not teach
he will nbot
- I shant teach
- you wont teach
- he wont teach
odrino-upit no
shall I not teach ?
- shant I teach ?
will you not teach ? - wont you teach ?
will he not teach ? won t he teach? itd.
Svreni futur
potvrdno
I shall have taught
you will have taught
he will have taught
odrino
I shall not have taught
you will not have taught
he will not have taught
itd.
upitno
shall I have taught ?
will you have taught ?
will he have taught ?
itd.
Kondicional
o d r i n o - u p i t no
shall I not have taught ?
will you not have taught ?
will he not have taught ?
odrin o
potvrdno
I should teach
you would teach
he would teach
odrino-upitno
upitno
should I teach ?
would you teach ?
would he teach ?
142.
K o n d i c i o n a l pr o l i
potvrdno
I should have taught
you would have taught
he would have taught
odrino
I should not have taught
you would not have taught
he would not have taught
itd.
upitno
odrino-upitno
I m pe r a t i v
teach
Infinitiv
to teach
Infinitiv perfekta
to have taught
Particip prezenta
teaching
P a r t i c i p p e r fe k t a
taught - having taught
Gerund prezenta
teaching
Gerund perfekta
having taught
143.
P a s i v
Prezent
potvrdno
I am taught
you are taught
he is taught itd.
upitno
am I taught ?
are you tught ?
is he taught ? itd.
odrino
I am not taught
you are not taught
he is not taught itd.
odrin -upitno
am I not taught ?
are you not taught ?
is he not taught ? itd
Preterit
potvrdno
I was taught
you were ta
he was taught itd.
upitno
was I taught ?
were you taught ?
was he taught ?
odrino
I was not taught
you were not taught
he was not taught itd.
odrino-upitno
was I not taught ?
were you not taught ?
was he not taught ? itd.
Perfekt
potvrdno
I have been taught
you have been taught
odrino
I have not been taught
you have not been taught
odrino-upitno
upitno
have I been taught ?
have you been taught ?
has he been taught ?
itd.
144 .
Pluskvamperfekt
potvrdno
I had been taught
taught
you had been taught
he had been taught
upitno
had I been taught ?
had you been taught ?
had he been taught ?
odri no
I
had
not
been
odrino-upitno
had I not been taught ?
had you not been taught ?
had he not been taught ?
Futur
p o tv r d n o
I shall be taught
you will be taugh
he will be taught
upitno
shall I be taught ?
will you be taught ?
will he be taught ?
odrino
I shall not be taught
you will not be taught
he will not be taught itd.
odrino-upitno
shall I not be taught ?
will you not be taught ?
will he not be taught ?
Svreni futur
potvrdno
I shall have been
taught
been taught
you will have been taught
taught
odrino
I shall not have
you will not have been
he will
not have
odrino-upitno
upitno
Shall I have been taught ?
taught ?
will you have been taught ?
taught
will he have been taught ?
taught?
145 .
Kondicional
potvrdno
I should be taught
you would be taught
he would be taught
upitno
should I be taught?
would you be taught ?
would he be taught ?
odrino
I should not be taught
you would not be taught
he would not be taught
odrino-upitno
should I not be taught ?
wopuld you not be taught ?
would he not be taught ?
Kondicional proli
potvrdno
I should have been taught
you would have been taught
he would have been taught
upitno
should I have been taught ?
would you have been taught ?
would he have been taught ?
Imperativ
be taught
Infinitiv prezenta
to be taught
Infinitiv perfekta
to have been taught
odrino
I should not have been taught
you would not have been taught
he would not have been taught
odrino-upitno
should I not have been taught ?
would yo nothavebeentaught ?
would he not have been taught?
Particip perfekta
having beeb taught
Gerund pr ezenta
being taught
Gerund perfekta
having been taught
146 .
Nepravilni
Infinitiv
glagoli
Preterit
arose ( `rouz )
awoke( wouk)
was, were (woz, w:)
bore (bo: )
bore (bo: )
beat (bi:t)
became (bikeim)
began (bign)
bent (bent)
bet (bet)
bade (bd, beid )
particip perfekta
arisen (rizn)
awaked (weikt)
been (bi:n )
bor n ( bo: n)
bor n (bo:n)
beaten (bi:tn)
become (bikm)
begun (bign)
bent (bent)
bet (bet)
bidden (bidn)
bound (baund )
bit (bit)
bled (bled)
blew (blu)
broke (brouk)
bred (bred)
brought (bro:t)
bound (baund)
bitten (bitn)
bled (bled)
blown (bloun)
broken (broukn)
bred (bred)
brought
built (bilt)
burnt (be:nt)
burned (be:nd)
built (bilt)
burnt (be:nt)
burned
burst (b:st)
bought (bo:t)
burst (b:st)
bought
cast (ka:st)
caught (kt )
chose (tu:z)
clung (kli)
clad (klout )
cast (ka:st)
caught (kt
chosen (tu:z)
clung (kli)
clad (klout)
Comment [y1]:
Comment [y2]:
clothed
(kloutd)
come (km) doi
cost (kost) kotati, stajati
creep (kri:p) puzati
cut (kt) rezati
deal (di:l) dijeliti
dig (dig) kopati
do (du:) initi
(kloutd)
came (km)
cost (kost)
crept (kri:p)
cut (k t)
dealt (delt)
dug (dg)
did (did)
clothed
come(km)
cost (kost)
crept (kri:p)
cut (kt)
dealt (delt)
dug (dg)
done (dn)
147 .
Infinitiv
draw (dro:) vui, crtati
dream (dri:m) sanjati
(dremt)
drink (drik) piti
drive (draiv) tjerati
dwell (dwel) boraviti
eat (i:t) jesti
fall (fo:l) pasti
feed ((fi:d) hraniti
feel (fi:l) osjeati
fight (fait )boriti se
find (faind) nai
(faund)
flee (fli:) pobjei
fling (fli) baciti
fly (flai) letjeti
forbid (f bid) zabraniti
(f bidn)
forget (f get) zaboraviti
gotn)
forgive (f giv) oprostiti
forsake (fseik) oprostiti
freeze (fri:z) smrzavati se
get (get) dobiti, postati
Preterit
Particip perfekta
drew ( dru:)
dreamt (dremt)
drawn (dru:)
dreamt
drank (drnk)
drove (drouv)
dwellt (dwelt)
ate (et)
fell (fel)
fed (fed)
felt (felt)
fuoght (fo:t)
found (faund)
drunk (drnk)
driven (drivn)
dwellt (dwelt)
eaten (i:tn)
fallen (fo:ln)
fed (fed)
felt (felt)
fought (fo:t)
found
fled (fled)
flung (fl)
flew (flu:)
forbade (f beid)
fled (fled)
flung (fl)
flown (floun)
forbidden
forgot (f got)
forgave (f geiv)
forsook (f suk)
froze (frouz)
got (got)
gilded (gildid)
gave (geiv)
went (went)
ground (graund)
grew (gru:)
hung (h )
hanged (h )
had (h d)
heard (h :d)
have (h v) imati
hear (hie ) uti
forgotten (f
forgiven (f givn)
forsaken (f seikn)
frozen(frouzn)
got (got)
gotten (gotn)
gilded (gildid)
gilt (gilt)
given (givn)
gone (gon)
ground (graund)
grown (groun)
hung (h )
hanged (h )
had (h d)
heard (h :d)
hewed (hju:d)
hid (hid)
hit (hit)
held (held)
hurt (h :t)
kept (kept)
knelt (nelt)
knitted (nitid)
knit (nit)
148.
knew (nju:)
laid (lid)
led (led)
hewn (hju:n)
hewed (hju:d)
hidden (hidn)
hit (hit)
held (held)
hurt (h :t)
kept (kept)
knelt (nelt)
knitted (nitid)
knit (nit)
known (noun)
laid (lid)
led (led)
leaned (li:nd)
leaned
leant (lent)
leapt (lept)
learnt (l:nt)
leant (lent)
leapt (lept)
learnt
learned (l :nd)
left (left)
lent (lent)
let (let)
lay (lei)
lit ( lit)
lighted (laitid)
lost (lost)
made (meid)
meant (ment)
met (met)
mowed (moud)
overcame(ouv
learned (l :nd)
left (left)
lent (lent)
let (let)
lain (lein)
lit (lit
lighted (laitid)
lost (lost)
made (meid)
meant (ment)
met (met)
mowed (moun)
keim)
paid (peid)
put (put)
read (red)
ridden (ridden)
rid (rid)
rode (roud)
paid (peid)
put (put)
read (red)
rid (rid)
rang (r )
rose (rouz)
rotted (rotid)
ran (r n)
sewed (soud)
rung (r )
risen (rizn)
rotten (rotn)
run (r n)
sewn (soun)
sewed (soud)
shaken ( eikn)
shook ( uk)
ridden
shaved (eivd)
shone (on)
shod (od)
shot ( ot)
showed ( oud)
shaved (eivd)
showed (eivn)
shone(on)
shod (od)
shot ( ot)
shown
showed ( oud)
149.
shrink (
rik) stegnuti se
shut ( t) zatvoriti
sing (si ) pjevati
sink (sik) tonuti
sit (sit ) sjediti
slay (slei) zaklati
sleep (sli:p) spavati
shrank ( rk)
shut ( t)
sang (si )
sank (s k)
sat (st)
slew (slu:)
slept (slept)
shrunk ( rk)
shut ( t)
sung (si )
sunk (sk)
sat (st)
slain (slein)
slept (slept)
Infinitiv
Preterit
Particip perfekta
slide (slid)
smelt (smelt )
slide (slid)
smelt (smelt
smelled ( smeld )
sowed ( soud )
smelled ( smeld )
sown ( soun
spoke ( spouk )
sped ( sped )
spelt ( spelt )
spelled ( speld )
spent ( spent )
spilt ( spilt )
spilled ( spild )
spun (spn )
spat (spt )
spit ( spit )
split ( split )
spoilt ( spoilt )
spoiled (spoild )
spread ( spred )
sprang (spr )
stood ( stud )
stole ( stoul )
stuck ( stk )
stung ( st )
stank ( stk )
struck (strk )
sowed ( soud )
spoken (spoukn )
sped ( sped )
spelt ( spelt )
spelled ( speld )
spent ( spent )
spilt ( spilt )
spilled ( spild )
spun (spn )
spat ( spt )
spit ( spit )
split ( split )
spoilt ( spoilt )
spoiled ( spoild )
spread ( spred )
sprung ( spr )
stood ( stud )
stolen ( stouln )
stuck ( stk )
stung ( st )
stunk (stk )
struck ( strk )
)
speak ( spi:k )
speed ( spi;d ) uriti se
spell ( spel ) sricati
spend ( spend ) troiti ,provesti
spill ( spil ) proliti
spin ( spin ) presti
spit ( spit ) pljunuti
split ( split ) raskoliti
spoil (spoil ) pokvariti
spread ( spred ) rairiti
spring ( spri ) skoiti
stand ( stnd ) stajati
steal ( sti:l ) ukrasti
stick ( stik ) prionuti
sting ( stik ) ubosti
stink (sti ) zaudarati
strike ( straik ) udarati
strove ( strouv )
swore ( swo: )
sweat ( swet )
sweated ( swetid )
swept ( swept )
swelled
stricken ( strikn )
striven ( strivn )
sworn
sweat ( swet )
sweated ( swetid )
swept ( swept )
swolen
swelled ( sweld )
150.
swim ( swim ) plivati
swing ( swi )
take ( teik )
teach ( ti:t ) pouavati
tear (t ) poderati
tell ( tel ) rei
think ( ik ) misliti
thrive ( raiv ) uspijevati
throw (rou )
thrust ( rst )
swam ( swm )
swung ( sw )
took ( tuk )
taught ( to: t )
tore ( to: )
told ( tould )
thought ( o:t )
throve ( rouv )
thrived ( raivd )
threw ( ru: )
thrust ( rst )
swum ( swm )
swung ( sw )
taken ( teikn )
taught ( to: t )
torn ( to:n )
told ( tould )
thought ( o:t )
thriven ( rivn )
thrived ( raivd )
thrown ( roun )
thrust ( rst )
Infinitiv
Preterit
Particip perfekta
tread ( tred ) stupati
trod ( trod )
trodden ( trodn )
understand ( nd st nd) razumjeti
understood
(
nd
stud)
understood(ndstud)
wake (weik) probuditi
woke (wouk)
woken (woukn)
waked (weikt)
waked (weikt)
woke (wouk)
wear ( w ) nositi
wore (wo: )
worn (wo: n)
weave (wi:v) tkati
wove (wouv)
woven ( wouvn)
wove (wouw)
weep (wi:p) plakati
wept (wept)
wept (wept)
win (win) dobiti
won (won)
won (won)
wind (waind) vijugati
wound (waund)
wound (waund)
withdraw (widro:) povui (se)
withdrew (widru:) withdrawn(widro:n)
withhold (wihould) zaustaviti
withheld (wiheld)
withheld
(wiheld)
withstand (wist nd) oduprijeti (se) withstood (wistud)
withstood(wistud)
work (w:k) raditi
worked (w:kt)
worked (w:kt)
wrought (ro:t)
wrought (ro:t)
wring (ri) izaimati
wrung (r )
wrung (r)
write (rait) pisati
wrote (rout)
written (ritn)
151.
ENGLESKI
ALFABET
(ai)
(d3ei)
m
(ei)
(em)
(bi:)
(en)
(zed)
(ou)
(si:)
(di:)
(pi:)
(i:)
(kju:)
(ef)
s
(a:)
(d3i:)
t
( es)
(ei )
u
(ti:)
primjer
butter (bt)
France (fra:ns)
sad (s d)
leave (li:v)
fog (fog)
short (o:t)
shoe (u:)
father (fa:)
girl (g:l)
toy (toi)
poor (pu)
hear (hi)
bear (b)
bring (bri)
three (ri:)
they (ei)
a:
i:
o
o:
u:
oi
u
i
- maslac
- Francuska
- alostan
- ostaviti
- magla
- kratak
- cipela
- otac
- djevojka
- igraka
- siromaan
- uti
- medvjed
- donijeti
- tri
- oni
(el)
znak
(kei)
3
t
d3
w
bush (bu)
pleasure (ple3e)
chair (t)
bridge (brid3)
winter (wint)
- grm
- uitak
- stolica
- most
- zima
152.
NAZIVI ZA INTERPUNKCIJU
comma (kom)
-zarez
semi-colon (semikouln)
-toka-zarez
colon (kouln) - dvije toke
ful-stop (fulstop)
- toka
mark of interrogation (ma:kvinterogein) - upitnik
mark of exclamation (ma:kveksklmein) - usklinik
brackets (brkits)
- zagrada
hyphen (haifn) - crtica
dash (d)
- crta
quotation marks (kwouteinmaks) - navodnici
apostrophe (postrfi) - apostrof
153.
I N D E X
(Brojevi oznaavaju paragrafe)
a 345
after 570
ago 535
akuzativ s infinitivom 227 , 228
all 471 - 473
among 575
and izmeu dva komparativa 409
u sloenim brojevima 542
another 470
any 452 - 455
+ imenica prijevod na hrvatskosrpski ) 455
uz scarcely , hardly , without 456
u potvrdnim reenicama 457
arrive ( prijedlozi uz ) 564
at 554 , 559
be 18 - 24
kao pomoni glagol 20
kao glagol punog znaenja 21
kao imenskog predikata 22
u izrazima za dob, udaljenost i
cijenu 24
konjuktiv 264
before 571
behind 572
between 574
bezlini glagoli 13
both 474 , 475
brojevi 539 - 557
glavni i redni 539
glavni 545
napomene uz pisanje nekih
brojeva 541
12
umnoni 547
razlomci 548
odreeni lan ispred rednog
broja 549
brojive i nebrojive imenice 331,
332
each 466
either 467, 475
elder 400
emfatino do 39
mnoina 314
mnoina imenica na s, z, , , , i d 315
mnoina imenica na -o, 316, 317
mnoina imenica na
-y
318, 319
mnoina imenica na - f i fe
320, 321
nepravilna mnoina 322, 323
nepromjenjena mnoina 342
koji ne dolaze u mnoini 325, na -ics 326
brojive i ne brojive 331, 332
padei 333 - 335
genitiv (upotreba) 341 - 343
na -ing 255
imperativ 256
tvorba 257 - 261
istaknut sa do
261
in 546, 555, 560
infinitiv 219 - 236
prezenta 220
prezenta, nesvreni 221
perfekta (tvorba) 222
perfekta, nesvreni 223
prezenta, pasivni 224
perfekta, pasivni 225
upotreba (za izraavanje namjere) 226
akuzativ sa infinitivom 227, 228
iza nekih glagola 229
iza nekih pridjeva 230
iza too i enough 231
prevoenje na hrvatskosrpski 232
bez to 233 - 236
in front of 537
- ing oblici (openito) 238
into 562
inverzija 586, 587, 591 - 596
u pitanjima sa where, when, why,
farther 399
few 396
for 138, 568
from 563
further 399
futur 168, 170 - 193
tvorba 170 - 174
upotreba 176, 177, 195
nesvreni ( tvorba ) 178 - 181
upotreba 182, 183
svreni 184 - 186
sa going to 190, 193
genitiv ( imenica )336 - 340
upotreba 341 - 343
gerund 238 - 250, 576
glagolske osobine 240 - 242
imenike osobine 243 - 245
upotreba 246 - 250, 576
get, causative 35
glagoli openito 1
na o- 76
na -y 77
glavni brojevi 539
itanje sloenih brojeva 542
have 18, 25 -32
kao pomoni glagol 26
kao glagol punog znaenja 27- 29
itd. 587
have got 30
iza so i neither
589
I 480, 481
155.
if (izostavljanje) 208
imenice 296 - 326, 331 - 343
vrste 297 - 301
komparacija pridjeva (openito)
386 - 394, 403- 409
nepravilna 394
tvorba komparativa i superlativa
387 -393
vrste 403 - 406
uspore4dno poveavanje ili
smanjivanje
komparacija priloga 526 - 528
kondicional ( tvorba ) 196
sadanji 197 - 200
proli 197 - 200
saeti oblici 201
konjuktiv 262 - 266
upotreba 265 , 266
last 402
late 401
let 234
line zamjenice 479 - 498
oblici 480
nominativ 490
poloaj u reenici 495 - 498
listen to 99
little 395
look at 99
make 234
many 398
may 45 , 51 - 53
za dozvolu 52
za mogunost 53
might 54
must not 59
my 422
nebrojive imenice 331 , 332
need not 60 , 61
negacija u engleskom jeziku 462
neither 468 , 475
neither + inverzija 589
upotreba 590
za radnju u blioj budunosti
95
za radnju u toku 96
za radnju koja se ponavlja 97
neupravni govor ( openito ) 274
slaganje vremena 281 , 282
say i tell 283 - 285 , 287
imperativ 286
promjene priloga i zamjenica
288 - 290
neupravno pitanje 291 , 293 - 295
red rijei 292 , 588
no 458
nobody 460
nominativ linih zamjenica 490
none 459
nothing 461
objekt nepravi (poloaj u reenici) 585
objekt pravi (poloaj u reenici) 585
obrnuti red rijei 586
odnosne zamjenice 505-517
oblici 505
who 506, 507
whom 508, 509
whose 510
which 511, 512
za radnju u toku 96
za radnju koja se ponavlja 97
nesvreni perfekt 143 - 149
tvorba 143 - 147
upotreba 148 , 149
nesvreni futur 178 - 183
tvorba 178 - 181
upotreba 182 , 183
nesvreni infinitiv prezenta 221
nesvreni infinitiv perfekta 223
156.
nesvreni perfekt 143 - 149
nesvreni perfekt 143 - 149
tvorba 143 - 147
upotreba 148 , 149
nesvreni preterit 119 - 126
tvorba 119 -123
upotreba 124 - 126
nesvreni prezent 85 , 87 - 99
za radnju koja se sada dogaa
94
particip perfekta pravilnih gla gola 5 , 129
pravilnih glagola na - e 6
nepravilnih glagola 7 , 130
pasiv ( openito ) 267
tvorba 268
upotreba 269 , 270
prijevod na bosanski 271
u reenici sa dva objekta 272
glagola s prijedlogom 273
infinitiv perfekta 225
infinitiv prezenta 224
perfekt 127 -142
tvorba 128, 131-134
upotreba 135-142
pluskvamperfekt 150-167
tvorba 151-155
upotreba 156-159, 166
nesvreni 160-164
upotreba nesvrenog 165, 167
pogodbene reenice 202,tipovi 203-209
pomoni glagoli 11
povratne zamjenice 499-504
oblik 500, 501
upotreba 502, 503
povratni glagoli 10
povratni glagoli 2
prelazni glagoli 8
that, 513-516
what 517
odreeni lan 361-377
oblik 361, 362
upotreba 363-370
izostavljanje 371-377
odrini oblik defektnih i pomonih glagola 14
odrini oblik glagola punog znaenja 15
older 400
on uz datume 546, 558
one 419, 476-478
open (0blici) 107
other 469, 470
ought 62-64
our, ours 428
pade objekta line
zamjenice 491-494
padei imenica (openito)333-335
pokazni,prisvojni,upitni,neodreeni ( openito) 410
this, that 411-413
prijedlog na kraju upitne reenice 411
prijedlozi 558-576
prilozi 518-538
vrste 519
naina 520
tvorba 521-525
komparacija 526-528
poloaj u reenici 529-530, 580-584
stupnja (too, quite, rather,
enough) 536-538
posvojni pridjevi 420-433
oblik 421
her 426
usporedba sa bosanskim jezikom 430
uz dijelove tijela i odjevne
predmete 431
prisvojne zamjenice u ustaljenim
izrazima 432-433
quite 536
rather 536
razlomci 548
red rijei u reenici 577-590
preterit 98
pravilnih glagola 5,99,101,103-107,
112-114
pravilnih glagola na -e 6
napomene uz tvorbu 109-111
nepravilnih glagola 7, 102-106
upotreba 115-118, 140
nesvreni 119-126
prezent 65-70, 72-75, 100
upotreba 78-82, 194
157.
za buduu radnju 83
u vremenskim i pogodbenim reenicama 84
nesvreni 85, 92-95, 187, 188
pridjev such 415, 416
pridjev the same 418
pridjev our 428
pridjev their 429
pridjevi (usporedba s bosnskim jezikom 378
openito 279-381
upotreba 382-385
komparacija 386
vrste komparacije 403-406
shall 195,209-211
za dozvolu i savjet 210
u 2.i 3. licu jednine 211
she 484
should 214, 215
since 137,567
slaganje vremena 275-282
sloenice ( mnoina ) 327-330
so (inverzija) 589,590
some 446-448, 451,455
some + imenica (prevod na bosanski)455
somebody 429
someone 449
something 450
such 425
superlativ 407
superlativ i komparativ
(tvorba) 387-393
svojstva glagola 3
svreni futur 184-186
tell i say 283-287
tense 4
that 411-414
that (odnosno) 512-516
the 361-377
the... the + komparativ 408
pluskvamperfekta 155
futura 174
kondicionala 201
say i tell 283-285, 287
see 99,189
sequence of tenses 275-282
159.
SADRAJ
( Brojevi oznauju stranice )
Glagoli :
svojstva glagola
pravilni i nepravilni glagoli
prelazni , neprelazni i povratni
glagoli
pomoni glagoli
tvorba negativnog oblika
glagola
tvorba upitnog oblika glagola
be kao pomoni glagol
be kao glagol punog znaenja
have kao pomoni glagol
have kao glagol punog
znaenja
causative have
do kao pomoni glagol
do kao glagol punog znaenja
can
may
must
ought
prezent glagola punog zna enja
upotreba prezenta
nesvreni prezent
upotreba nesvrenog prezenta
preterit , tvorba
preterit , upotreba
nesvreni preterit , tvorba
nesvreni preterit , upotreba
perfekt , tvorba
2
2
3
3
4
4
5
5
6
6
7
8
9
10
11
11
13
17
17
17
19
20
23
23
24
25
nesvreni pluskvamperfekt ,
tvorba
nesvreni pluskvamperfekt ,
upotreba
futur
upotrba futura
nesvreni futur
svreni futur
svreni futur , upotreba
izraavanje budunosti ne svrenim prezentom
izraavanje budunosti sa
" going to "
izraavanje budunosti obi nim prezentom
kondicional
pogodbene reenice
upotreba shall i will
upotreba should i would
infinitiv
upotreba infinitiva
infinitiv bez to
gerund
upotreba gerunda
particip prezenta
particip prezenta , upotreba
imenice na - ing
imperativ
konjuktiv
konjuktiv , upotreba
30
31
32
33
34
35
35
35
36
37
37
39
41
42
43
44
45
47
48
49
49
49
50
51
51
perfekt , upotreba
nesvreni perfekt , tvorba
nesvreni perfekt , upotreba
pluskvamperfekt , tvorba
pluskvamperfekt , upotreba
26
28
28
29
30
pasiv
pasiv , upotreba
neupravni govor
slaganje vremena
upotreba say i tell
zavisno - upitne reenice
52
52
54
54
56
57
160.
Imenice :
vrsta imenica
rod imenica
mnoina imenica
brojive i nebrojive imenice
padei imenica
genitiv
upotreba genitiva
Prilozi :
59
59
61
65
65
65
66
lan :
neodreeni lan , oblik i upotreba
67
izostavljanje neodreenog
lana
70
odreeni lan , oblik i upotreba
71
izostavljanje odreenog lana 73
vrsta priloga
tvorba priloga
komparacija priloga
poloaj priloga u reenici
Brojevi :
brojevi , glavni i redni
tvorba rednih brojeva
105
105
107
108
110
111
Prijedlozi :
najobiniji prijedlozi
115
119
121
Pridjevi :
upotreba pridjeva u reenici 75
komparacija pridjeva
76
nepravilna komparacija
78
vrste komparacije
81
Pridjevi i zamjenice :
pokazni pridjevi i zamjenice
posvojni pridjevi i zamjenice
upitni pridjevi i zamjenice
neodreeni pridjevi i zamjenice
line zamjenice
povratne zamjenice
odnosne zamjenice
82
84
87
89
96
100
101
Dodatak :
oblici glagola be
have
do
can
may
must
teach
nepravilni glagoli
engleski alfabet
znakovi za izgovor
engleskih glasova
nazivi za interpunkciju
nazivi za vrste rijei
indeks
123
128
133
134
135
136
136
144
148
149
149
150
150