Engleski Drugi Jezik 4.-8. Razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD
ENGLESKI JEZIK
(DRUGI STRANI JEZIK)
4. 8. RAZRED
SADRAJ:
A. UVOD: 1. Ope napomene
2. Naela izrade HNOS-a
3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika
4. Razine jezine kompetencije
B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA
1.Standardi pouavanja
1.1 Preduvjeti za ostvarenje ciljeva nastave stranih jezika i
standarda pouavanja
2. Standardi vrednovanja
C. POSEBNOSTI U RADU S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNOOBRAZOVNIM POTREBAMA - OPE NAPOMENE
D. STRUKTURA HNOS-a ZA STRANE JEZIKE I HNOS-A ZA ENGLESKI
JEZIK
E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA
1. Povjerenstvo za strane i klasine jezike
2. Radna skupina defektologa/strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku
potporu
3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje
4. Povjerenstvo za zavrnu izradu Nastavnog plana i programa prema HNOSu
F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD
ZA ENGLESKI KAO PRVI STRANI JEZIK (OD 1. 8. RAZREDA O)
Pripremile:
Marija Andraka, prof., vii predava, Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Milica Bili tefan, prof., uitelj mentor, I. O Dugave, Zagreb
Gordana Neuhold, prof., uitelj savjetnik, O Vladimira Nazora, Zagreb
mr. sc. Nataa Nikpalj-Jurai, via savjetnica Zavod za kolstvo, Zagreb
Alis Perii-Fiala, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU)
Ksenija Rumora, prof.,uitelj mentor, O Franje Kreme, Osijek (SHU)
Vlasta Zajec, prof., O Marina Dria, Zagreb
Radna nelektorirana verzija
A. UVOD
1. Ope napomene
Nacionalni obrazovni standard za strane jezike u osnovnoj koli (u daljnjem tekstu: HNOS) sadri
Obrazovne standarde za engleski, francuski, njemaki i talijanski jezik i to za nastavu navedenih jezika kao
prvoga stranoga jezika (od 1. do 8. razreda osnovne kole) i kao drugoga stranoga jezika 1 (od 4. do 8. razreda
osnovne kole). Ovi dokumenti predstavljaju osnovu na kojoj se temelje ciljevi i sadraji nastavnih programa za
spomenute jezike. Adekvatno izvoenje tih programa pretpostavlja uvaavanje i primjenu naela pouavanja,
metodikih i drugih uputa sadranih u Obrazovnom standardu za dani strani jezik.
2. Naela izrade HNOS-a za strane jezike
Koncepcija HNOS-a polazi s jedne strane od preispitivanja mogunosti rastereenja postojeih
nastavnih programa za strane jezike, a s druge strane od potrebe usklaivanja domaih nastavnih programa za
strane jezike s europskim standardima tj. integriranja europski prihvaenih razina jezinih kompetencija uenika
stranih jezika u promiljanje ciljeva i sadraja nastave stranih jezika uz potovanje nacionalnih specifinosti
glede potreba uenja stranih jezika i okvirnih uvjeta kolskoga sustava.
U tom se smislu HNOS oslanja na teorijske odrednice i ciljeve suvremene nastave stranih jezika (vidi
pod 3.) i na razine kompetencije komunikacijske uporabe stranoga jezika razraene u Zajednikom europskom
referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje (Vijee Europe, Vijee za kulturnu suradnju;
vidi pod 4.) 2 te ih prilagoava i ugrauje u HNOS na temelju rezultata dvaju novijih domaih znanstvenih
projekata kojima je istraeno pouavanje i uenje stranih jezika u osnovnoj koli (Istraivanje procesa uenja i
usvajanja stranih jezika u ranoj kolskoj dobi, 1991. 1995. pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Vilke i
Istraivanje procesa uenja i usvajanja stranih jezika u osnovnoj koli, 1996. 2001. pod vodstvom prof. dr. sc.
Yvonne Vrhovac). Polazei s tih osnova HNOS navodi ona znanja, vjetine i sposobnosti koje bi uenici trebali
stei i postii na kraju svakoga pojedinog razreda. Pritom se imalo na umu afektivne i kognitivne mogunosti
prosjenog uenika. Za darovite uenike i uenike s posebnim potrebama svaki e uitelj na osnovi Obrazovnog
standarda oblikovati poseban program ovisno o specifinim potrebama i mogunostima uenika. Obrazovni
standardi za svaki pojedini jezik ostavljaju prostor i za dodatne sadraje koje uitelji odabiru prema interesima,
potrebama i mogunostima konkretne uenike skupine.
3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika
Obrazovni sustavi duni su odgovoriti na promjene u suvremenom drutvu koje zahtijevaju jezine i
komunikacijske vjetine u interpersonalnim i interkulturalnim situacijama, vjetine rada u timu, osposobljenost
za rjeavanje problema i sl. Sagledano iz perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima rastuih
meunarodnih, interkulturalnih kontakata na privatnom i profesionalnom planu, medijske i komunikacijske
umreenosti i povezanosti globalnih razmjera znanje stranih jezika predstavlja jednu od kljunih kompetencija
(osnovnih umijea) 3 koje pojedinac treba stei kako bi poboljao svoje mogunosti tijekom obrazovanja i u sve
dinaminijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika doprinosi porastu osobne mobilnosti i zapoljivosti,
omoguava ravnopravno i kritiko pribavljanje informacija, koritenja izvora znanja i dr. Razvoj
komunikacijskih vjetina u podruju stranih jezika ukljuen je u prioritete razvoja obrazovnog sustava Republike
Hrvatske; znanje stranih jezika smatra se bitnim preduvjetom za omoguenje procesa cjeloivotnog uenja
jednog od sredinjih stratekih ciljeva Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. 4
U zemljama lanicama Europske unije i Vijea Europe znanje se jednoga stranog jezika ne smatra
dovoljnim. Istodobno se nastoji ouvati jezinu i kulturnu raznolikost europskoga kontinenta. Stoga se europske
Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema generacijama uenika koje s uenjem prvog stranog jezika
zapoinju u 1. razredu, a s uenjem drugog stranog jezika u 4. razredu. Za uenike koji su uenje prvog stranog jezika
zapoeli u 4. razredu (2003., 2004. i 2005. godine) namijenjen je program koji se ovdje naziva programom drugog stranog
jezika.
2
Cadre eurpen commun de rference pour les langues: apprendre, ensegner, valuer. Conseil de lEurope, Paris: Didier,
2001
Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001
Gemeinsamer Europischer Referenzrahmen fr Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt, 2001
Quadro comune europeo di riferimento per le lingue: apprendimento, insegnamento, valutazione. Oxford: La Nuova Italia,
2002
Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje. Zagreb: kolska knjiga, 2005
3
Usp. Weibuch zur allgemeinen und beruflichen Bildung: Lehren und Lernen. Auf dem Weg zur kognitiven Gesellschaft
(1995) http:/ec.europa.eu/education/doc/official/keydoc/lb-de.pdf, str. 20
4
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanaosti, obrazovanja i porta, Zagreb, 2005., str. 21
institucije zalau za viejezinost graana Europe, to podrazumijeva da bi se se tijekom obveznog obrazovanja

svakom ueniku u EU trebalo omoguiti uenje barem dva strana jezika. 5
Suvremenu nastavu stranih jezika za uenike od 6. do 15. godine ivota odreuju iroko shvaeni cilj
usmene i pisane komunikacijske kompetencije na stranom jeziku (1.) proirene elementima italake/knjievne
(2.), sociokulturne (3.) i interkulturalne (4.) kompetencije. Nastava je usmjerena na uenika kao subjekta
nastavnoga procesa (5.), njegov opi kognitivno-afektivno-socijalni razvoj (6.) te razvoj njegove samostalnosti u
uenju i stjecanje uspjenih strategija uenja kao temelj za cjeloivotno uenje (7.).
Globalni cilj komunikacijske kompetencije (1.) danas s jedne strane ukljuuje osposobljavanje uenika
za adekvatnu komunikaciju u nekim buduim komunikacijskim situacijama. To podrazumijeva kako
sporazumijevanje u stranojezinoj sredini, s izvornim govornicima jezika cilja u vlastitoj zemlji tako i sa drugim
strancima sluei se zajednikim stranim jezikom. S druge pak strane pogodnim trenutkom i mjestom za
komunikaciju na stranom jeziku smatraju se i aktualni trenutak uenja i sama uionica. To znai da je suvremena
nastava stranih jezika istodobno usmjerena na izvanjski cilj komunikacijske kompetencije i na samoga uenika i
njegov proces uenja (5.). Uenje vie nije gomilanje injenica ve poticaj na kognitivno organiziranje sadraja,
a znanje predstavlja meusobno povezani sustav sadraja koji potrebuje nove pedagoke metode da bi uenje
bilo uspjeno.
U tom su kontekstu situacije iz svakodnevnoga ivota stranojezine zajednice proete kulturom,
civilizacijom i knjievnou te predstavljaju predmet i povod za komunikaciju izmeu uitelja i uenika i izmeu
samih uenika. Za ove posljednje segmente nastave stranih jezika moe se rei da se ne ograniavaju na jezinu
komponentu i povrinsko znaenje iskaza, ve kod uenika nastoje pokrenuti i emocionalne i misaone procese
doivljaja knjievnoga djela (italaka/knjievna kompetencija (2.)) te refleksiju okvirnih uvjeta ivota zajednice
jezika cilja, odnosa prema stranome i stranosti, ali i prema vlastitoj kulturi (sociokulturna i interkulturalna
kompetencija (3.) i (4.).
Otvaranjem prozora u neke nove i drugaije kulture, razvijanjem tolerancije, uenja u suradnji s
drugima, potovanja drugoga, osjeaja za lijepo itd. nastava stranih jezika daje bitan doprinos opem kognitivnoafektivno-socijalnom razvoju uenika (6.).
Suvremena nastava stranoga jezika u svojstvu cilja, sadraja i nastavnoga postupka ukljuuje i sam
proces nastave i uenja stranih jezika. U tom svjetlu valja sagledati ugraivanje opega odgojno-obrazovnoga
cilja osposobljavanja uenika za samostalno uenje i za cjeloivotno uenje (7.). Postizanju toga cilja moe se
teiti kroz razne oblike rada na razvoju samostalnoga, suradnikoga i timskoga uenja, preko razvoja strategija i
tehnika uenja do osposobljavanja za meusobno promatranje, ocjenjivanje i samoocjenjivanje uenika. U ovom
posljednjem podruju posebno valja izdvojiti Europski jezini portfolio. U funkciji pedagokoga instrumenta on
potie uenike na razmiljanje o vlastitom uenju i napretku te samim time uspostavlja novi odnos izmeu
nastavnika i uenika. Primijeni li se na adekvatan nain ta uenika jezina mapa ima potencijala za iniciranje
promjene tradicionalne paradigme pouavanja neopravdano usredotoene gotovo iskljuivo na ostvarenje
nastavnog programa.
4. Razine jezine kompetencije
Kao orijentacija glede razina jezine kompetencije koje bi uenici trebali postii na kraju pojedinih
odgojno-obrazovnih razdoblja tj. odsjeaka osnovnokolskoga kolovanja uzete su u obzir smjernice
Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike koji razlikuje sveukupno est razina komunikacijske
uporabe stranoga jezika: U podruju elementarne razine to su razine A1 (pripremna razina) i A2 (temeljna
razina), u podruju samostalne uporabe jezika razine B1 (prijelazna razina) i B2 (samostalna razina) te u
podruju kompetentne uporabe jezika razine C1 (napredna razina) i C2 (vrsna razina).
Usp. Weibuch., ibid., str. 62-63; Viele Sprachen, eine einzige Familie. Sprachen in der Europischen Union.
Europische Kommission, 2004., str. 17
Prvi strani jezik

U uvjetima osnovnokolskoga uenja stranih jezika u Hrvatskoj uenici nakon prve etiri godine uenja
stranoga jezika (1. - 4. razred) mogu postii razinu A1 (pripremna razina), a nakon 8. godine uenja (po
zavretku 8. razreda) razinu A2 (temeljna razina).
Nakon 4. godine uenja stranoga jezika, po zavretku 4. razreda uenici u osnovnim podrujima jezinih
djelatnosti mogu ostvariti sljedee:
Razina A1 (pripremna razina)
Razumijevanje
Sluanje
itanje
Govor
Govorna
interakcija
Pisanje
Govorna
produkcija
Pisanje
razumjeti poznate rijei i osnovne fraze koje se tiu njih samih,

njihove obitelji i neposredne, konkretne okoline, kada sugovornici
govore sporo i razgovijetno
prepoznati poznata imena, te razumjeti rijei i vrlo jednostavne
reenice, primjerice na natpisima, plakatima, prospektima ili u
katalozima
razumijeti vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematike
komunicirati na jednostavan nain, ako je sugovornik spreman
ponoviti ili usporeno parafrazirati te pomoi pri preformuliranju
onoga to uenik pokuava rei
postavljati i odgovarati na jednostavna pitanja koja se tiu
neposrednih potreba ili vrlo poznatih tema kao npr. obitelj, kola,
prijatelji, hobiji i sl.
koristiti jednostavne fraze i reenice u svrhu opisivanja mjesta
gdje uenik ivi i ljudi koje poznaje
napisati kratku jednostavnu razglednicu, npr. pozdrav s praznika
ispuniti obrasce s osobnim podacima
Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 400 leksikih jedinica te globalnu i
neosvijetenu uporabu najosnovnijih gramatikih struktura.
Nakon 8. godine uenja stranoga jezika, po zavretku 8. razreda osnovne kole uenici u osnovnim
podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee:
Razina A2 (temeljna razina)
Razumijevanje
Sluanje
itanje
Govor
Govorna
interakcija
Pisanje
Govorna
produkcija
Pisanje
razumjeti fraze i najuestalije rijei iz podruja neposredne osobne

relevantnosti (npr. osobni podaci, podaci o obitelji i prijateljima,
zdravlje, prehrana, putovanja, zabava, kupovina, zatita okolia i
dr. )
razumjeti glavni smisao kratkih, jasnih i jednostavnih poruka,
obavijesti i uputa
itati kratke, jednostavne tekstove u okviru poznate tematike
pronai odreene, predvidive informacije u jednostavnim,
svakodnevnim materijalima poput reklama, prospekata, jelovnika i
voznoga reda
razumjeti kratka i jednostavna osobna pisma
komunicirati u jednostavnim i rutinskim zadaama koje
zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o
poznatim temama i aktivnostima
sudjelovati u kratkim dijalozima u drutvu, premda obino nee
razumjeti dovoljno da bi sami mogli odravati razgovor
koristiti nizove fraza i reenica kako bi jednostavnim jezikom
opisali svoju obitelj i druge ljude, mjesto gdje ive i sl.
napisati kratke, jednostavne biljeke i poruke
napisati jednostavno osobno pismo, npr. zahvaliti nekomu na
neemu
Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 1000 - 1100 leksikih jedinica te
osvijetenu uporabu osnovnih gramatikih struktura. Pod osvijetenom uporabom podrazumijeva se da uenik
moe rijeiti gramatike zadatke ili ispraviti pogreku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne trai da
gramatike strukture upotrijebi bez pogreke u slobodnom govoru i pisanju.
Drugi strani jezik
Uenici koji uenje stranoga jezika zapoinju u 4. razredu (drugi strani jezik) u naelu mogu postii tzv.
razinu A1+ to znai da u prethodno navedenim podrujima jezine vjetine stjeu razinu viu od razine
A1, ali zbog ogranienog broja sati, osim u iznimnim sluajevima, ne uspijevaju u svim vjetinama dosei
razinu A2.
To znai da uenici nakon 5. godine uenja drugog stranog jezika, po zavretku 8. razreda osnovne kole
u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee:
Razumijevanje
Govor
Sluanje
itanje
Govorna
interakcija
Pisanje
Govorna
produkcija
Pisanje
razumijeti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz

svakodnevni ivot i neposredno okruenje
razumijeti kratke obavijesti, jednostavna pisma i druge kratke
tekstove o poznatim sadrajima
uz pomo sugovornika komunicirati u jednostavnim,
svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene
informacija o poznatim temama i aktivnostima
rei to voli a to ne voli, objasniti zato mu se neto svia ili ne
svia
jednostavnim rijeima opisati ljude, stvari ili svakodnevne
aktivnosti
napisati kratku poruku, jednostavno osobno pismo i sl.
ispuniti obrasce s osobnim podacima
Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 700 800 leksikih jedinica te osvijetenu
uporabu osnovnih gramatikih struktura. Pod osvijetenom uporabom podrazumijeva se da uenik moe rijeiti
gramatike zadatke ili ispraviti pogreku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne trai da gramatike
strukture upotrijebi bez pogreke u slobodnom govoru i pisanju.
B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA
1. Standardi pouavanja
Realizacija prethodno navedenih ciljeva i postizanje odgovarajuih razina komunikativne kompetencije
zahtijeva pridravanje odreenih metodikih naela/standarda pouavanja. Pritom se ni u kom trenutku ne smije
izgubiti iz vida osnovna posebnost nastave stranih jezika u odnosu na druge nastavne predmete. Jedino nastavu
stranih jezika odlikuje identinost cilja i sredstva/medija nastave: Stranim se jezikom pouava strani jezik.
Standardi pouavanja razraeni su u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu za svaki pojedini
jezik u kategoriji Metodike upute za uitelje za svaki pojedini razred. Ovdje emo upozoriti na standarde koje
bi suvremena nastava trebala zadovoljavati na opoj razini:
1.
Razvoj i odravanje motivacije za uenje stranoga jezika jedan je od kljunih preduvjeta za
uspjeno pouavanje i uenje stranih jezika. To ujedno znai razvoj pozitivnoga stava prema
stranom jeziku i kulturi u kojoj se on govori.
2.
Potrebno je stvoriti ugodno razredno ozraje u kojem e uenici bez osjeaja stresa i straha u
aktivnoj radnoj atmosferi rado sudjelovati u nastavi. Ovdje uitelji i uiteljice vie nemaju sredinju
ulogu ve funkciju voditelja, savjetnika, pomagaa, poticatelja na zajedniki rad te preuzimaju
odgovornost za stvaranje ugodnoga razrednog ozraja. Jedan od preduvjeta za postizanje takvog
razrednoga ozraja je i odnos prema pogrekama. Jezine pogreke su sastavni dio uenja stranoga
jezika. Njegujui takav stav razvijat e se uenikovo samopouzdanje i odvanost u sluenju
jezikom.
3.
Raznolikost nastavnih sadraja, aktivnosti, oblika rada i medija doprinijet e kako motivaciji
uenika tako i ugodi pri uenju.
3.1 Neobino je vano da se sadraji nastave posreduju, uvjebavaju i utvruju kroz raznolike
nastavne aktivnosti pri emu je vrlo bitan i element igre.
3.2 Ovisno o vrsti sadraja i cilju sata treba uspostaviti odgovarajuu ravnoteu izmeu udjela
frontalnoga rada i postupnoga poveanja udjela individualnoga rada, rada u skupinama i u
paru. Tim se oblicima rada potie samostalnost uenika i suradniko uenje te se poveava
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
udio vremena u kojem uenik ima prilike govoriti i pisati, po mogunosti, na stranom
jeziku.
3.3 Preporuljivo je povremeno oprobati i alternativne oblike rada kao npr. slobodni rad na
postajama (Freiarbeit an Stationen/learning stations) ili tjedni plan (Wochenplan). Kod
rada na stanicama uenici se u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i tempom
uenja kreu od jedne do druge stanice u uionici i rjeavaju zadatke koji se razlikuju od
stanice do stanice kako po sadraju i teini tako i po strategijama iju uporabu zahtijevaju
pri rjeavanju. Tjedni plan predstavlja oblik suodluivanja uitelja/uiteljica i
uenika/uenica o sadrajima i nainu njihove obrade (mediji, nastavni postupci i dr.) koji
e se obraivati u predstojeem kratkoronom razdoblju.
3.4 Raznolikost medija pored tradicionalnih medija (kasetofon, grafoskop, TV, video i dr.)
ukljuuje i koritenje novih medija (CD-romova i interneta).
Ukljuenje interesa uenika iznimno je bitno naelo elimo li da se uenik osjeti subjektom
nastavnoga procesa. To se moe odnositi npr. na zajedniko odluivanje uitelja i uenika o izboru
sadraja i njihovom redoslijedu, izboru medija, nastavnih postupaka i dr. Uenici mogu npr. dobiti i
individualne zadatke ije obavljanje predstavlja preduvjet za uspjeh rada u skupini na zajednikom
projektu i dr. Pogodni tipovi nastave ili oblici rada u tom su smislu istraivaka i projektna nastava,
tjedni plan i dr. Postupno valja stavljati sve vei naglasak na samostalnost uenika bilo u izboru
sadraja rada bilo u izboru strategija/tehnika rada, pa ak i partnera za rad.
Ukljuenje iskustva uenika takoer je vana komponenta nastave usmjerene na uenika. To se
naelo odnosi ne samo na ueniko iskustvo njegova okruenja i svijeta uope ve i na iskustvo
uenja i to posebice prethodnih iskustava u susretima sa stranim jezicima i uenju jezika. To se
iskustvo treba koristiti na nain da se izbjegne nepotrebno ponavljanje obraenoga gradiva, a da se
istodobno usvojeni sadraji iskoristi za bre shvaanje i usvajanje novog gradiva. Primjena ve
postojeeg znanja polazite je za stjecanje i aktivno stvaranje novih znanja. Pored toga valja
naglasiti da strani jezik moe posluiti kao sredstvo posredovanja informacija iz drugih kolskih
predmeta ili izvankolskoga okruenja pa time uenje stranoga jezika iz perspektive uenika
zadobiva vie smisla. To ujedno ukljuuje i primjenu
Povezivanje uionikog mikrokozmosa sa svijetom izvan njega. Na ukljuenje iskustava
uenika u nastavu stranih jezika poeljno je nadograditi i planirano povezivanje nastave sa
izvanjskim svijetom kao npr. posjeti stranim kulturnim centrima, izlobama, filmskim projekcijama,
posjeti kazalinim predstavama stranih autora i sl., posjeti predstavnicima tvrtki i drugim izvornim
govornicima stranoga jezika. Isto se tako osobe s iskustvom uenja i koritenja stranih jezika te
izvorni govornici mogu pozvati na sat stranoga jezika. Dodatno se u nastavu mogu planski ukljuiti
internetsko pretraivanje i korespondencije tradicionalnom i elektronikom potom i dr. Posebno
koristan oblik iskustvenoga uenja je i meunarodna razmjena uenika.
Nikako se ne smije izgubiti iz vida krajnju svrhu nastave stranih jezika - posredovanje sredstva
komunikacije. To znai da treba nai pravilnu ravnoteu izmeu posredovanja pojedinih podruja
jezika (leksik, gramatika, izgovor i dr.) i razvoja jezinih vjetina. Nastava stranih jezika nikako
ne bi smjela biti nastava gramatike i leksika.
Ovisno o sadrajima nastava stranih jezika treba uzimati u obzir istraivako uenje. Taj je
koncept primjenjiv u raznim podrujima nastave stranih jezika (leksik, kultura i civilizacija,
gramatika, interkulturalne kompetencije i dr.). Pri obradi jezinih struktura istraivako se uenje
odnosi na promiljeni slijed aktivnosti kojima se uenike vodi do samostalnoga uoavanja analogija
i jezinih pravilnosti tako da oni sami induktivnim putem otkrivaju jezine zakonitosti i formuliraju
gramatika pravila bez suvine uporabe metajezika.
Pri razvoju receptivnih jezinih vjetina valja voditi rauna o tome da je sluanje i itanje proses
dekodiranja i razmiljanja koji ukljuuje stvaranje pretpostavaka, dopunjavanje i biranje, tehnike i
strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika. Stoga uenike treba poticati da nepoznate rijei i
izriaje prvo pokuaju razumijeti primjenom postojeeg znanja, konteksta i strategija za
razumijevanje, a tek potom da potrae tumaenje od uitelja, suuenika ili u rjeniku. To je ujedno i
jedan oblik pripreme na realne situacije komunikacije na stranom jeziku.
Uenicima bi u tijeku osnovnokolskog uenja primjereno njihovoj dobi trebalo prezentirati i
omoguiti isprobavanje niza strategija i tehnika koje im mogu olakati uenje i uiniti ga
uinkovitijim te ih na taj nain pripremiti za cjeloivotno uenje. S obzirom na individualnost kao
jedno od osnovnih obiljeja procesa uenja, strategije uenja prezentirane i isprobane u sklopu
nastave u kasnijim se situacijama uenja tijekom nastave i izvan nje mogu samo preporuiti tj.
njihov odabir valja prepustiti samim uenicima potujui individualne razlike u nainima uenja.
Organizacija uionice svakako treba odgovarati osnovnom cilju nastave stranih jezika
komunikaciji, to znai da se uenicima mora omoguiti meusobni izravni vizualni kontakt i dobre
akustike uvjete. Uionice bi trebale vizualno odraavati sadraje rada koje je nastavnik obradio s
uenicima: razliiti panoi, plakati s jezinim segmentima o kojima je bilo rijei, izlobe uenikih
radova (poezije, sastavaka, pria, ilustracija, itd.)
12.
13.
Nastava se u naelu odvija na stranom jeziku. Glede omjera materinskoga jezika treba nastojati
provoditi naelo: Koristiti strani jezik koliko god je to mogue, a materinski jezik onoliko
koliko je to potrebno. Materinski jezik u tim sluajevima uglavnom ima dvojaku ulogu ulogu
metajezika kojim eventualno objanjavamo jezine strukture onda kada ih uenici/uenice na
stranom jeziku ne razumiju te ulogu sustava jezika na kojem gradimo daljnja objanjenja i
upuujemo na slinosti i razlike pojedinih struktura u stranom i materinskom jeziku. Materinskim se
jezikom na poetnoj razini uenja po potrebi mogu pojasniti kulturno civilizacijski sadraji.
Uenje stranoga jezika u koli posredno ukljuuje i roditelje. Motivacija roditelja i njihov interes za
napredak djece u uenju stranih jezika znaajno moe utjecati na motivaciju uenika. Stoga valja
ostvariti dobar kontakt s roditeljima i dati im mogunost da doive napredak svoga djeteta.
Uvoenjem prvoga stranog jezika od prvoga razreda osnovne kole nastava stranoga jezika mora se
prilagoditi svim dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj koli. Osmogodinja osnovna kola s obzirom na
dob djeteta zahvaa dob ranoga i srednjega djetinjstva, te pubertet. U tom smislu u nastavi stranih jezika
moemo razlikovati pripremno razdoblje (1. - 3. r.), srednje razdoblje (4. - 6.) i zavrno razdoblje (7. - 8.r.). S
obzirom na kognitivne sposobnosti djece mogue je i razlikovanje ranoga uenja stranih jezika u prva etiri
razreda osnovne kole od uenja stranih jezika u viim razredima osnovne kole. HNOS za strane jezike uzima u
obzir ovu drugu podjelu na dva razdoblja uenja stranih jezika u osnovnoj koli.
Ovisno o razdoblju razlikovat e se kako naini realizacije uvodno navedenih ciljeva nastave stranih
jezika tako i primjena gore izdvojenih naela nastave tj. ostvarenje standarda pouavanja. Ovdje emo neto vie
prostora posvetiti ranom uenju jer je obvezno uenje stranoga jezika od 1. razreda osnovne kole uvedeno
relativno nedavno (k. god. 2003./04.) i uiteljima jo uvijek predstavlja nedovoljno poznato podruje.
Uenje i pouavanje stranih jezika u niim razredima osnovne kole zasniva se na multisenzornom
(vizualnom, auditivnom, taktilnom i dr.) i cjelovitom uenju koje se obraa kognitivnim, afektivnim i
motorikim aspektima uenika. Rano uenje stranih jezika svoje teite ima u govornoj komunikaciji, uenju iz
situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. Ta obiljeja nastave s uenicima
mlae kolske dobi proizlaze iz stupnja njihova kognitivno-afektivnog razvoja. Tako moramo naglasiti da oni
ue i usvajaju strani jezika na holistiki nain tj. cijelim biem i svim osjetilima. Brzo ga ue no i brzo
zaboravljaju. To je razlogom da neprestano valja ponavljati ono to je naueno i da imamo osjeaj da se nastava
polagano odvija. Uenici se vrlo lako zamaraju pa im primijetimo da im je dosadno ili da su umorni valja
promijeniti aktivnost. Kreativne sposobnosti i sposobnost matanja, izmiljanja i stvaranja neobinoga, katkad i
apsurdnoga, u djece mlae kolske dobi valja iskoristiti u nastavi, pogotovo pri obradi pria ili pjesmica, pri
izmiljanju radnji i osoba koje obavljaju te radnje. Djeca neobino vole pjesmice za recitiranje i one za pjevanje
te brojalice. One mogu posluiti nastavniku ne samo kao rekreativne aktivnosti ve i za uvjebavanje izgovora te
specifinoga ritma. Ovisno o motivaciji uenika i njihovoj jezinoj razini u nastavne sadraje treba ukljuiti rad
na tradicionalnim bajkama i priama (Grimma, Perraulta i sl.) - sadraje koje uenici uglavnom ve poznaju iz
materinskoga jezika. Uz te zabavne i zanimljive sadraje uenici usvajaju nove leksike i sintaktike strukture te
istodobno uranjaju u svijet mate i u kulturnu tradiciju naroda jezik kojeg ue.
Djeca u dobi od 6 do 8 godina poinju logino razmiljati te se postupno razvijaju osnove analitikih
sposobnost. Uenici razvijaju svijest o jeziku i prepoznaju neke jezine ablone pa e razumjeti i prihvatiti
osnovne odnose u stranom jeziku bez dodatnih gramatikih objanjenja. Djeca te dobi okrenuta su prema sebi
te ih treba postupno navikavati na rad u skupinama i razvijati njihove socijalne kompetencije. Kako bi razvili
samopouzdanje potrebno ih je esto poticati i hvaliti, dati im priliku da kau to vole i da pokau to znaju. Pri
odabiru igara valja obratiti pozor da ne sadre previe natjecateljskoga duha jer to moe biti kontraproduktivno.
Neto stariji uenici (od 9 do 11 godina) razumiju razliku izmeu stvarnosti i mate te mogu i znaju
planirati kako izvesti odreenu aktivnost. Uenici e rado raditi s drugima (u paru ili skupini) ako ih tome uimo
i na to potiemo i tako uiti jedni od drugih. Osim toga, pouzdani su i u stanju preuzeti odgovornost za rad i
organizaciju rada u razredom odjelu.
Nasuprot obiljejima ranoga uenja stranoga jezika, nastava se u viim razredima osnovne kole
postupno orijentira na kognitivno uenje. Jezine se strukture objanavaju uz osvjeivanje njihove uporabe u
kontekstu i postupno uvoenje metajezika. U ovom se razdoblju nastoji ujednaeno razvijati govornu i pisanu
komunikaciju. To znai da se podjednako obraa pozor razvoju svih jezinih vjetina: sluanju i itanju u
okviru djelatnosti razumijevanja, govoru kako glede govorne interakcije tako i glede govorne produkcije te
pisanju.
1.2 Preduvjeti za realizaciju ciljeva nastave stranih jezika i ostvarenje standarda pouavanja
Osnovni preduvjet za realizaciju ciljeva suvremene nastave stranih jezika i ostvarenje standarda
pouavanja su adekvatno su obrazovanje i kontinuirano, usustavljeno struno usavravanje uitelja. Glede
obrazovanja uitelja valja razvijati studijske programe specifino usmjerene na pojedine dobne skupine uenika:
uenike niih i viih razreda osnovne kole tj. uenike mlae i srednje ake dobi te djece u pubertetu. Struno
usavravanje uitelja treba se odvijati kontinuirano u tijeku cijeloga radnog vijeka u nastavi, i to na razini kole,
u strunim aktivima, na upanijskoj i na dravnoj razini putem seminara za ciljano usavravanje uitelja stranih
jezika. Ti seminari moraju obuhvaati kako usavravanje glede samoga stranoga jezika i pripadne kulture tako i
metodike nastave stranoga jezika. U struno usavravanje valja ubrojiti i boravke uitelja u zemlji izvornih
govornika danog stranoga jezika na seminarima i na individualnim usavravanjima. U kontekstu cjeloivotnog
uenja struno usavravanje dio je vlastite odgovornosti i uiteljske etike svakoga pojedinog uitelja i uiteljice,
pogotovo u dananje doba sveprisutnosti informacija prije svega putem interneta.
No u samim kolama takoer je potrebno osigurati odreene standarde opreme i ureenja uionica te druge
objektivne uvjete rada kako bi se postavljeni ciljevi i standardi mogli ostvariti. Ovdje navodimo neke osnovne
objektivne imbenike koji omoguavaju pospjeivanje kvalitete nastave stranih jezika:
1. dijeljenje razrednih odjela u dvije skupine osobito u ranom uenju (ne vie od 15 uenika po skupini),
2. specijalizirana uionica za nastavu stranih jezika,
3. osiguranje adekvatnoga ureenja uionice: za rano uenje poeljan je u jednom kutu uionice sag s
jastucima za sjedenje; panoi na kojima se mogu izloiti radovi uenika i dr.,
4. tehnika i informatika oprema (magnetizirana bijela ploa, a po mogunosti i bijela interaktivna ploa,
grafoskop, kazetofon i CD-player, televizor, video ureaj, raunalo/a s pristupom na internet i dr.),
5. materijalna podrka kole za kupnju pisaeg pribora i kopiranje,
6. medijateka u kojoj uenici mogu sluati kasete, CD i dr. pristupiti internetu i sl.,
7. opremanje kolske biblioteke asopisima i knjigama za djecu na stranom jeziku te strunim asopisima
i knjigama za uitelje,
8. razumijevanje kolega i ravnatelja za mogua opravdana odstupanja od nastavnoga programa i izostanka
s nastave zbog strunoga usavravanja.
2. Standardi za vrednovanje
Znamo da svaki pojedinac ui na svoj nain pa moramo svakome dati priliku da pokae to zna i moe
na razliite naine. Uenike moramo poticati da pokau to mogu a ne to ne mogu. Pri ocjenjivanju stranoga
jezika osnovni kriterij morao bi biti stupanj komunikacijske uspjenosti odnosno razumljivost. To ne znai da
treba zanemariti pogreke uenika, ali su svakako vee i znaajnije pogreke koje predstavljaju prepreku u
komunikaciji (kao na primjer kada uenici rabe neprimjerene izraze ili je njihov izgovor do te mjere iskrivljen da
se poruka ne moe razumjeti). Vaniji je kriterij jesu li uenici uspjeli prenijeti poruku nego koliko su je tono
prenijeli.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard za svaki pojedini strani jezik daje detaljne naputke za vrednovanje u
kategoriji Upute za vrednovanje koja se navodi u svakom pojedinom razredu. Stoga emo se ovdje ograniiti na
opa naela i osnovne razlike u evaluaciji uenika u okviru ranoga uenja stranih jezika te uenika u viim
razredima osnovne kole:
1. Osobito je vano da se izbjegne stvaranje stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja.
1.1 Aktivnosti provjere ne bi se smjele razlikovati od uobiajenih aktivnosti na satu.
1.2 Uenike se pri individualnom ispitivanju ne bi trebalo izdvajati iz uenike skupine.
2. Naglasak treba biti na pozitivnim postignuima, a ne na pogrekama. Svako pozitivno postignue valja
primjereno pohvaliti i nagraditi.
3. Ovisno o dobi uenika:
3.1 provjeravaju se i ocjenjuju razliiti elementi,
3.2 primjenjuju se razliiti oblici praenja i provjeravanja napretka,
3.3 primjenjuju se razliiti kriteriji pri ocjenjivanju. Ocjenjivanje poetnika i
uenika u niim razredima osnovne kole svakako treba biti blae uz
izbjegavanje negativnih ocjena.
4. U skladu s dobi uenika valja postupno uvoditi oblike samoprocjene, samoocjenjivanja i
meusobnoga ocjenjivanja uenika. To pretpostavlja ukljuivanje uenika u donoenje odluka i
preuzimanju odgovornosti za svoje uenje, svoj napredak kao i svoje znanje. Ti oblici samovrednovanja
pomau uenicima da bolje razumiju proces uenja, poveava njihovu samostalnost u uenju i
odluivanju i pomae im da ue i primjenjuju znanja u svakodnevnom ivotu. U mlaoj kolskoj dobi
e im u tome svakako biti potrebna pomo uitelja koji e svojim ocjenjivanjem i poticanjem uenika
da ocjenjuju sebe ili jedni druge razvijati njihovu samostalnost i sposobnost kritikoga razmiljanja.
5. U cjelokupnom procesu vrednovanja svakako valja uzimati u obzir i roditelje kao interesne partnere tj.
sudionike u odgojno-obrazovnom procesu:
5.1 U tom su smislu u niim razredima u okviru ranoga uenja iznimno vane tzv. priredbe za
roditelje.
5.2 Uvid u napredak djece i njihov proces uenja od drugoga razreda nadalje roditelji mogu stei i
posredstvom Europskog jezinog portfolia koji je za osnovnu kolu izraen na dvije razine: za
uenike od 7/8 do 10/11 i za one od 11 do 15 godina. Portfolio pridonosi osvjetavanju
uenika i uenica kao sudionika nastavnoga procesa. Vodi ih prema shvaanju uenja kao
6.
7.
procesa stjecanja znanja i vjetina u kojemu aktivno sudjeluju i prema uvianju da se znanje
stranog jezika moe stei samostalno, bez nastavnikove pomoi i u neformalnoj,
izvandidaktikoj sredini. Pritom ih potie na razmiljanje o uspjenim strategijama uenja, o
procjeni postignutoga znanja i vjetina kao i o osobnim eljama i planovima za napredak u
uenju stranih jezika. Portfolio ujedno uzima u obzir viejezinost uenika i/ili ih vodi prema
uvianju vanosti postizanja viejezinosti pri emu vanu ulogu imaju kako formalno tako i
neformalno uenje. Portfolio pospjeuje osvjetavanje viejezinost i multikulturalnosti u
uenika i uenica kao osnovna obiljeja i vrednote europskoga prostora iji razvoj i ouvanje
predstavljaju bitan preduvjet za europsko jedinstvo i identitet.
Proces vrednovanja postignua uenika prethodno navedenim oblicima unutarnjega vrednovanja valjalo
bi nadopuniti i oblicima izvanjskoga vrednovanja kao to su nacionalni ispiti nakon pojedinoga razreda
ili odsjeka kolovanja. S obzirom na utvrene razine jezine kompetencije koje se oekuju na kraju 4.
razreda kod prvoga stranoga jezika te na kraju 8. razreda kod prvog i kod drugoga stranog jezika bilo bi
poeljno izvanjsko vrednovanje tih postignua na kraju spomenutih odgojno-obrazovnih razdoblja.
Razraenim sustavom vrednovanja, samovrednovanja i meusobnog vrednovanja rada uitelja valja
obuhvatiti postignua uitelja u nastavnom radu.
C. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNOOBRAZOVNIM POTREBAMA - OPE NAPOMENE

Ope posebnosti uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodiki naputci za rad s
uenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadrajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog
predmeta obvezno koritenje i naputaka iz Uvoda.
Brojke od 1. do 8. u rubrici Posebnosti za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
oznaavaju na koju se populaciju naputak odnosi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
s oteenjem vida
s oteenjem sluha
s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije
s motorikim poremeajima i kroninim bolestima
sa snienim intelektualnim sposobnostima
s poremeajima panje/hiperaktivnosti
sa specifinim tekoama u uenju
s poremeajem u ponaanju i emocionalnim poremeajima
s autizmom.
1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM VIDA

Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomo
strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku.
- osigurati vie vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovre kod kue
- udbenici i pisani didaktiki materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veliine slova.
- brajev pisai stroj i papir ili prilagoeno raunalo
- folija za pozitivno crtanje
- brajeve mape
- obine ili specifine biljenice s jae otisnutim crtama i s veim proredom na bijeloj ili utoj podlozi koja ne
blijeti
- meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajue debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na
poleini
- poveala (lupe)
- odgovarajue osvjetljenje
- klupu s nagibom
2. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM SLUHA
Uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomo strunjaka za edukacijskorehabilitacijsku podrku.
NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik
mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude.
10
Preporuke za komunikaciju:
- jasno i razumljivo govorenje ili pojaan glas pa tek onda poseemo za pisanjem, osobito ako je poruka znaajna
i ne trpi dvosmislenost ili djelominost; pokazivanje, runa abeceda ili znakovna komunikacija,
- ee provjeravanje razumijevanja,
- paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost,
- uenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lake ostvarivati vizualni kontakt s
uiteljem,
- uitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema uenicima kada im se obraa govorom.
Didaktiko-metodiki postupci:
- motivaciju temeljiti na iskustvu uenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju
slika, filma, posjete odreenoj lokaciji, po mogunosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim
kontaktom,
- provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih rijei ili reenica i objasniti ih te ih pojasniti i crteom i
praktinim primjerom
- postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih rijei,
- pitanje zabiljeiti na ploi; izbjegavati diktiranje,
- sluiti se individualiziranim nastavnim listiima,
- nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi,
- koristiti raunalne edukacijske programe,
- provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima uenika kako bismo ga doveli u
situaciju da svoje znanje to bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo,
- pozitivno potkrepljivati uspjeh.
3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD
S UENICIMA S GLASOVNO-JEZINO-GOVORNIM
POTEKOAMA I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU Uglavnom se odnose na primjerene
postupke u radu s uenikom uz povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku
(logopeda).
Prilagodbe u radu za uenike s poremeajima govora:
- mucanje nikada ne ispravljati i osvjetavati, rugati se ueniku, oponaati ga ili dozvoliti drugima da to ine
- obraati se ueniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tiim i sporijim (laganijim) tempom
- ne ustrajati u zahtjevu da uenik govori ukoliko on to ne eli u nekoj situaciji
- ee primjenjivati pismene ispite znanja
- brzopletom ueniku dati strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka
Prilagodbe u radu za uenike s jezinim i specifinim tekoama u uenju:
- predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje leksikih i gramatikih pojmova
- koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, dodirne kod obrade novih sadraja,
- dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanja,
- sistematski provjeravati je li uenik razumio sadraj, pojmove i definicije te dati dodatna objanjenja,
- izbjegavati uenikovo itanje naglas ili pisanje na ploi pred razredom (osim ako uenik ne izrazi elju),
- koristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje uenik mora nauiti
- u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer, slika, postupak,
- koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadrajima,
- zadavati manji broj zadataka, a zadatke po teini rasporediti tako da je prvo laki zadatak, pa tei, a na kraju
opet laki,
- rjeavanje pisanih zadataka ne ograniiti vremenski, a greke tipa disleksije ne ocjenjivati,
- greke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je greka) kako bi uenik sam
uoio i ispravio greke uz pomo udbenika ili rjenika.
- uputiti uenika da koristi slikovne podsjetnike pri uenju odnosno pomoi mu da naui tehniku vizualizacije i
brega zapamivanja te da ui uz pomo kognitivnih mapa (koje samostalno izrauje po podrujima koje ui).
11
4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM

BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagoavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje
osobnoga asistenta i pomo u prijevozu i kretanju
Posebnosti pisanja:
- osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagoen individualnim potrebama uenika,
- primjereni pribor i pomagala za pisanje,
- fiksiranje papira za pisanje ili biljenice za radnu podlogu,
- kada drugaije nije mogue piu samo velikim tiskanim slovima,
- kada uenik ne moe samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi,
snimanje pismene obveze na kasetu,
- uenicima treba osigurati vie vremena za izvoenje grafikih aktivnosti,
- tekst predvien za plan ploe najee treba biti kopiran i nalijepljen u uenikovu biljenicu,
- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika (iri prostori za pisanje,
zaokruivanje ponuenih odgovora, pomo druge osobe u pisanju, koritenje raunala za pisanje, samo
usmeno odgovaranje),
- uenicima koji imaju dodatne tekoe osigurati uvjete predviene u napucima za rad s navedenim
kategorijama.
Posebnosti itanja
- pomagalo za dranje knjige u optimalnom poloaju,
- pomagalo za okretanje stranica,
- za uenike s oteenjem vida i tekoama itanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.
Posebnosti u izvan-uionikom radu
- osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za uenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju.
Uenicima s kroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada, a ostale
posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati s lijenikom specijalistom kolske
medicine, strunom slubom kole, roditeljima i uenikovim lijenikom.
5. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SNIENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA
uglavnom se odnose na programske sadraje koji su navedeni uz pojedine teme.
-
poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti

omoguiti mu dulje vrijeme za rad, vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz eu provjeru
njihovoga razumijevanja,
pojednostavljenje sadraja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga ivota uenika i mogunostima
njihove primjene, sadraje teorijskoga tipa saeti isticanjem bitnoga,
uenika uvoditi u praktine zadatke postupno uz jasna obrazlaganja,
zahtjeve za uenikim biljeenjem tijekom predavanja ili itanja potrebno je izbjegavati, a ueniku
prirediti posebne nastavne listie,
dozirati vrijeme ispitivanja (ee, krae provjere manjih cjelina) te omoguiti ueniku onaj nain
provjere znanja koji mu je laki (usmeno, pismeno),
nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se uenikov pozor rukovoenim
promatranjem uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne
pojedinosti
izrada individualiziranih vizualnih sredstava proienih od detalja koji uenika ometaju u promatranju
i oteavaju mu predoavanje i razumijevanje
izrada sredstva koja ueniku omoguuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadraja (npr.
aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obiljejima, originalno sredstvo; didaktiki materijal, slikovni
prikaz, grafiki prikaz, simboliki prikaz)
vjebanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima (npr. razne vrste lota, didaktikih
igara)
koristiti raunalo u cilju interesantnog uenja ili vjebanja i ponavljanja sadraja, a posebno u
sluajevima kad su prisutne perceptivno-motorike smetnje koje oteavaju pisanje.
6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJEM PANJE/HIPERAKTIVNOSTI I S

POREMEAJEM U PONAANJU I EMOCIONALNIM POREMEAJIMA uglavnom se odnosi na
individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadraja i naina provjere znanja.
- omoguiti alternativne naine provjere znanja (usmeno, audio i video prezentacije i sl.);
12
- omoguiti alternativne naine rjeavanja zadataka (usmeno i pisano rjeavanje zadataka, izrada slikovnoga
rjenika i podsjetnika; koritenje slikovnoga materijala;
- privui i zadravati pozor koristei upozoravajue geste, npr. lagano tapanje po ramenu; davati upute jednu po
jednu, pohvale
- primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienog ili
proitanog,...);
- reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u oekivanim vremenskim okvirima
- esto provjeravati i poticati napredak
- dogovorno odrediti uenika kojemu se moe obratiti za pomo
- pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama
- nagraditi poeljno ponaanje
- omoguiti ee prilike za ustajanje i kretanje,
- smanjiti mogunost izvora odvlaenja pozora
- davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. imate pet minuta do zavretka toga zadatka i prelaska
na drugi).
D. STRUKTURA HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG
STANDARDA ZA STRANE JEZIKE I HRVATSKOG
NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA ZA ENGLESKI
JEZIK
1. Struktura HNOS-a za strane jezike
HNOS za svaki pojedini jezik sadre sljedee osnovne kategorije:
1. Znanja
2. Vjetine i sposobnosti
3. Metodike upute za uitelje
4. Upute za vrednovanje
5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina
6. Odgojni i socijalizirajui ciljevi
Navedena struktura HNOS-a proizlazi iz specifinosti stranoga jezika i nastave stranih jezika gdje su pojedina
podruja jezika (leksik, gramatike strukture i dr.) i jezine vjetine (sluanje, govor, itanje i pisanje)
nerazdvojno povezane. U tom smislu nastava stranih jezika ne posreduje izolirana znanja ve primjenu znanja tj.
osposobljava uenike za direktnu i indirektnu komunikaciju primjenjujui novi sustav izraavanja svijeta i
meusobnoga sporazumijevanja. Dodatna specifinost nastave stranoga jezika u usporedbi sa svim ostalim
nastavnim predmetima jest da je strani jezik istodobno cilj nastave i medij u kojem se ona odvija.
Kategorije 1. i 2.:
Zbog preglednosti HNOS-a jezina su znanja, vjetine i sposobnosti razdvojeni u dvije zasebne kategorije od
kojih svaka sadri vei broj podkategorija. Pritom je vano dodatno naglasiti da znanja (kategorija 1) i vjetine i
sposobnosti (kategorija 2) te pojedine njihove sastavnice ne predstavljaju izolirana podruja nastave stranih
jezika ve da u nastavnom procesu u meusobnoj isprepletenosti tvore cjelinu.
HNOS ne uzima u obzir samo jezina znanja, vjetine i sposobnosti ve obraa pozor i na naine njihova
stjecanja i razvoja tj. na strategije uenja i sluenja znanjem. U tu je svrhu uvedena rubrika Strategije uenja i
sluenja znanjem.
Kategorije 3. i 4.:
Metodike upute za uitelje (kategorija 3) i Upute za vrednovanje (kategorija 4) namijenjene su prvenstveno
uiteljima kao pomo u strukturiranju nastave i praenju i vrednovanju znanja.
Kategorija 5:
Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina (kategorija 5) slue kao mogui primjer organizacije
obveznih sadraja prethodno navedenih u kategoriji znanja (1) te upuuju na korelaciju s drugim
nastavnim predmetima u horizontalnoj ravni. Predloene nastavne cjelina nemaju obvezujui
karakter ni glede njihova broja i redoslijeda niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim
jezinim strukturama. To ujedno znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu
lekciju u udbeniku. No ti prijedlozi predstavljaju obrazac koji pokazuje kako se obvezni sadraji
mogu meusobno kombinirati u nastavne cjeline. Te se kombinacije u programima, udbenicima i
u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren
nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. Kod prvoga se stranoga jezika u niim razredima
osnovne kole u pravilu pojavljuje vie nastavnih cjelina nego u viim razredima jer se djeca rane
kolske dobi bre zasiuju sadrajima.
13
NAPOMENE:
1. Hrvatski nacionalni obrazovni standardi za pojedini strani jezik u okviru te ope strukture sadre neke
posebnosti temeljene na specifinostima danog stranog jezika i na specifinim obiljejima nastave toga
jezika.
2.
Kategorije 1. 5. razradila su Predmetna povjerenstva za svaki pojedini jezik, dok je za odgojne i

socijalizirajue ciljeve (kategorija 6) bila zaduena Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i
sadraje.
3.
Upute za rad s djecom s posebnim potrebama izradila je Radna skupina defektologa. Pojedinane su
upute ukljuene u kategorije od 1. do 4.
2. Strukura HNOS-a za engleski jezik

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK u okviru prethodno prikazane ope
strukture kataloga sadri sljedee kategorije:
1.
Znanja
1.
1. Leksika podruja
1.
2. Gramatike strukture
1. 3. Jezine funkcije u okviru obraenih tema i jezinih struktura

1. 4. Kultura i civilizacija
2. Vjetine i sposobnosti
2. 1. Jezine vjetine
2.
2.1.1
Receptivne vjetine
2.1.2
Reproduktivne vjetine
2.1.3
Produktivne vjetine
2. Interkulturalne kompetencije
2. 3. Strategije uenja i sluenja znanjem

3. Metodike upute za uitelje
4. Upute za vrednovanje
5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina
6. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji
14
E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA

1. Povjerenstvo za strane i klasine jezike za izradu HNOSa:
1. Akademik MISLAV JEI, HAZU (voditelj)
2. Prof. dr. sc. MILENA IC FUCHS, Filozofski fakultet, Zagreb (zamjenica voditelja)
3. ALICE STEPINAC, prof., profesor savjetnik, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb i za Zagrebaku
upaniju, O Mladost, Zagreb (zamjenica voditelja)
4. ANELKA DUKAT, profesor savjetnik, Klasina gimnazija, Zagreb (tajnica)
5. MARIJA ANDRAKA, prof., vii predava, Uiteljska fakultet, Zagreb
6. TANJA BAKRAN LESAR, prof., uitelj mentor, O Tina Ujevia, Zagreb
7. MILICA BILI TEFAN, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb, I. O Dugave, Zagreb
8. VESNA BLAZNIK, prof., uitelj mentor, O J. J. Strossmayer, Zagreb
9. ELJKA BUTORAC, prof. defektologije, O M. Dria, Zagreb
10. ANKICA CRKVENI, prof., profesor savjetnik, IV. Gimnazija, Zagreb
11. DAVORKA FRANI, prof., profesor mentor, XVI. Gimnazija, Zagreb
12. NELA JURKO, znanstvena novakinja, Filozofski fakultet, Zagreb
13. MARGITA MADUNI, prof., O itnjak, Zagreb
14. Prof. dr. sc. DUBRAVKA MALE, Filozofski fakultet, Zagreb
15. MIRJANA MARKOVI MARINKOVI, prof., uitelj savjetnik, O Vladimir Nazor, Zagreb
16. ZDRAVKA MARTINI-JERI, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija u Zagrebu
17. DUBRAVKA MATKOVI, prof., O S. S. Kranjevi, Zagreb
18. GORDANA MATOLEK VESELI, prof., I. O Luka, Sesvete
19. Dr. sc. DUBRAVKA MILJKOVI, Hrvatski studiji, Zagreb
20. GORDANA NEUHOLD, prof., uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O Vladimira
Nazora, Zagreb
21. mr. sc. NATAA NIKPALJ JURAI, prof., profesor savjetnik, Zavod za kolstvo, Zagreb
22. DUBRAVKA NOVAK, prof., uitelj mentor, O Antun Gustav Mato, Zagreb
23. Doc. dr. sc. ANA PETRAVI, Uiteljski fakultet, Zagreb
24. ALIS PERII-FIALLA, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU)
25. NADA PETROVI, prof., profesor savjetnik, IV. gimnazija, Zagreb
26. MELITA RANI-KUFRIN, prof., O Isidor Krnjavi, Zagreb
27. KSENIJA RUMORA, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Osjeko-baranjsku upaniju, O Franje
Kreme, Osijek (SHU)
28. JADRANKA SALOPEK, uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O J. J. Strossmayera,
Zagreb
29. DUBRAVKA SKENDEROVI-KELE, prof., uitelj mentor, O Bukovac, Zagreb
30. JADRANKA STRABI, prof., profesor mentor, O Rude i XVIII. gimnazija, Zagreb
31. BLAENKA STRELEC-JUGEC, prof., uitelj savjetnik, O A. enoe, Zagreb
32. Prof. dr. sc. NIVES SIRONI BONEFAI, Filozofski fakultet, Zagreb
33. BOENA VORKAPI, prof., profesor savjetnik, XVI. gimnazija, Zagreb
34. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb
35. VLASTA ZAJEC, prof., O Marina Dria, Zagreb
Uvodne dijelove Hrvatskog obrazovnog standarda za strane jezike (Uvod, Standardi za pouavanje i vrednovanje,
Struktura, lanovi povjerenstava i radnih skupina) pripremila doc. dr. sc. Ana Petravi.
Prilozi iz djeje knjievnosti:
Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narani Kova, prof. visoke kole, Uiteljski fakultet, Zagreb
Za njemaki jezik: Iris midt Pelaji, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb
2. Radna skupina defektologa:
1. Prof. dr. sc. JASMINA FREY KRINJAR, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb (voditeljica)
2. Mr. sc. MARA KOVAI, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb (voditeljica)
3. Mr. sc. VINI RAKI, Centar "Juraj Bonai" Split, (zamjenica voditelja)
4. DUBRAVKA UBI, prof., Zavod za kolstvo, Zagreb (tajnica)
5. ELJKA BUTORAC, prof., O M. Dria, Zagreb
6. mr. sc. URICA IVANI, prof., struni suradnik mentor, CZOO Gornje Prekrije, Zagreb
7. SLAVICA JELI, prof., CZOO Slava Rakaj, Zagreb
8. LJILJANA KLJAI, prof., O Grigora Viteza, Zagreb
9. SLAANA LOVRI, prof., O F. K. Frankopana, Zagreb
10. DRAGICA MATOK, prof., CZOO Vinko Bek, Zagreb
11. Mr. sc. EDITA RUI, vii savjetnik u MZO, Uprava za predkolski odgoj i O
12. ZDENKICA STANEC, prof., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb
13.
14.
15.
16.
ANTON TEMBERGER, prof., Centar za socijalni rad, Rijeka

DUBRAVKA VAJDI, prof., O Nad lipom, Zagreb
MARIJA VALJAK, prof., Poliklinika za rehabilitaciju sluha i govora, Zagreb
RENATA ULJ, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb
3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje:

1. Prof. dr. sc. MARIJA ROSANDI PILA, Medicinski fakultet, KBC Rebro, Zagreb (voditeljica)
2. Mr. sc. VINI RAKI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split (zamjenica voditeljice)
3. DANICA SINOI, prof., O F. Frankovi, Rijeka (tajnica)
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
JADRANKA BARTIEVI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split RUA BULE, uitelj mentor, O
Malenica, Zagreb
Prof. dr. sc. MIRA UDINA OBRADOVI, Uiteljski fakultet, Zagreb
Mr. sc. GORDAN RPI, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Zagreb
SUZANA FABIJANI, dr. med., Zavod za javno zdravstvo Sisako-moslavake upanije, Sisak
Prof. dr. sc. VLADIMIR GRUDEN, Medicinski fakultet, Zagreb
Mr. sc. DRAGICA HUSANOVI-PEJNOVI, Visoka uiteljska kola, Gospi (metodiar geog.)
PERO PAIN, prof., Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek", Zagreb
Prof. dr. sc. VLATKO PREVII, Filozofski fakultet, Zagreb
Doc. dr. sc. RUICA RAZUM, Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb
KARMEN UKANEC, nastavnica likovne kul., O dr. Vinka ganca, Zagreb
Doc. dr. sc. DIJANA VICAN, Sveuilite u Zadru, Odjel za pedagogiju, Zadar
4.
Povjerenstvo za strane i klasine jezike za zavrnu izradu Nastavnog plana i programa

prema HNOSu
1. Akademik MISLAV JEI, HAZU (voditelj)
1. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb
2. Prof. dr. sc. NIVES SIRONI BONEFAI, Filozofski fakultet, Zagreb
3. Doc. dr. sc. ANA PETRAVI, Uiteljski fakultet, Zagreb
4. ANELKA DUKAT, prof. Klasina gimnazija Zagreb
5. JADRANKA SALOPEK, O J. J. Strossmayera, Zagreb
6. GORDANA MATOLEK VESELI, prof., I. O Luka, Sesvete
7. RUICA HERDELJA, prof. O Miroslave Krlee, Zagreb
8. NINOKA TRUCK BILJAN, prof. , Zavod za kolstvo RH Osijek
9. ANKICA CRKVENI, prof., Zavod za kolstvo, RH, Zagreb
10. KSENIJA RUMORA, prof., O Franje Kreme, Osijek
11. GORDANA NEUHOLD, prof., O Vladimira Nazora, Zagreb
13. MARIJA ANDRAKA, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb
14. MILICA BILI TEFAN, prof., O Dugave, Zagreb
15. MIRJANA MARKOVI MARINKOVI, prof., O Vladimir Nazor, Zagreb
16. MAJA SIMONOVI, O Joe uran, Vinjan
17. ALICE STEPINAC, prof. O Mladost, Zagreb
18. DUBRAVKA SKENDEROVI-KELE, prof., O Bukovac, Zagreb
19. JADRANKA STRABI, prof., O Rude i XVIII. gimnazija, Zagreb
20. DUBRAVKA MATKOVI, prof. O S. S. Kranjevi, Zagreb
21. ZDRAVKA MARTINI-JERI, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija u Zagrebu
22. KORNELIJA PAVI, prof. Klasina gimnazija, Zagreb
U radu Potpovjerenstva za njemaki jezik sudjelovala i DINKA STIGLMAYER, prof. O S. S. Kranjevia.
Prilozi iz djeje knjievnosti:
Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narani Kova, prof. visoke kole, Uiteljski fakultet, Zagreb
Za njemaki jezik: Iris midt Pelaji, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb
HNOS O ENGLESKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK

F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK
Engleski kao drugi strani jezik: 4. 8. razred
PRVA GODINA UENJA

ETVRTI RAZRED (70 sati godinje)
1. ZNANJA
1.1 LEKSIKA PODRUJA
Do kraja 1. godine uenja u 4. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 120
leksikih jedinica i razumjeti oko 200 leksikih jedinica.
Pri obradi novoga leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 6 do 7 novih leksikih jedinica po nastavnom
satu. Leksiko gradivo se cikliki proiruje i ponavlja.
Semantika podruja:
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje, oslovljavanje, imenovanje i
predstavljanje prijatelja i lanova ue obitelji, imenovanje predmeta (igrake i kolski pribor), imenovanje i opis
nekih dijelova prirodnoga okolia (voe, povre, cvijee), brojevi od 1 do 20, osnovne boje, aktivnosti u razredu
(najee upute i naredbe, radnje na nastavnom satu), neki dijelovi odjee i obue, izricanje kronolokoga
vremena, obroci i hrana, prostorije u kui i stanu, okoli i njegov opis (vrt, trgovina, ulica), neki portovi i
portske aktivnosti.
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
2., 3.i 7. Razumijevanje i uporaba oko 70% leksikih jedinica.
1.2 GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike strukture se ne tumae eksplicitno, ve ih sami uenici globalno usvajaju u predloenim jezinim
strukturama.
Na kraju 4. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:
na razini uporabe
- prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u jednini
- there is / there are
- imperativ
- jednina imenica (a boy, a girl ...)
- mnoina imenica (boys, girls ...)
- osobne zamjenice: I, you, he, she, it, we, they
- posvojni pridjevi: my, your, his, her
- posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room)
- pokazne zamjenice this / that
- upitne rijei: what, who, where, how
- opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball.
- glavni brojevi 1 - 20
- neki prilozi i prilone oznake vremena (today, every day, often ...)
- jednostavne izjavne reenice koje opisuju radnju koja se upravo dogaa (present
continuous, izjavni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja: Yes, s/he is.)
- radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he plays, I like / don't like)
- razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz pomo imperativa
- glagol can za izraavanje sposobnosti
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
*2. Rad treba poeti rijeima ija se grafija i izgovor bitno ne razlikuje od adekvatnih rijei hrvatskoga
jezika.
*3. Ovi uenici tee pamte upitne rijei, zamjenice, priloge, prijedloge pa je potrebno izraditi slikovne
podsjetnike ili malu gramatiku u slikama kako bi lake memorirali ove rijei.

na razini prepoznavanja
- prezent glagola to be i have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja
u mnoini
- present simple (izjavne reenice, nijene reenice u svim licima)
- neki prijedlozi: in, on, under, up, down ...
- upitne reenice s How many, Whose, Where
- nepravilna mnoina nekih imenica: foot-feet; tooth-teeth
- globalna uporaba neodreenog i odreenog lana
1.3 JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA
-pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini
-predstavljanje sebe i drugih
-izraavanje raspoloenja
-izraavanja svojine
-izricanje ukusa i stava prema neemu
-izraavanje dobi
-imenovanje predmeta i osoba
-izricanje radnji
-izraavanja koliine
-izraavanje molbe
-izraavanja zahvale
-izraavanje naredbe
-estitanje blagdana, roendana i slino
1.4 KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki sadraji integrirani su u predviena tematska podruja vezana i za socijalizirajue i odgoje
aktivnosti kao na primjer pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana,
brojalice, djeje pjesme za govorenje i pjevanje, kolsko okruenje, stanovanje, odijevanje, imena vrnjaka u
zemljama engleskoga govornog podruja, neka prezimena, neki nazivi gradova.
U pristupu kulturolokim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja
u hrvatskoj kulturi i civilizaciji s kulturom i civilizacijom zemalja engleskoga govornog podruja, te stranoj
kulturi uope.
Djeja knjievnost: Obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke
mogu biti pjevane. Obraditi jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu
nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu se preporua obraditi ili proitati jednu do dvije
izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno
tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadri priu.
2. VJETINE I SPOSOBNOSTI
2.1 JEZINE VJETINE
2.1.1 RECEPTIVNE VJETINE
Sluanje s razumijevanjem
- neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku
- povezivanje vizualnoga i zvunoga jezinog sadraja
- razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i pitanja
- navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni sadraji)
- razumijevanje kratkih slovkanih rijei (spelling)
2.1.2 REPRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje
- sposobnost razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku
- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustinih uzoraka
izoliranih rijei, reenica, brojalica, pjesmica, ukljuujui i jazz chants i rap

2., 3 i 7. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunoga jezinog sadraja i tolerirati tekoe u
reproduciranju zvunih modela
itanje
- pamenje grafijske slike rijei i izoliranih reenica na razini prethodno usvojenih
usmenih uzoraka, glasno itanje u skupini ili individualno
2. Uvjebati reenine intonacije, izgovor (tolerirati greke)
3.i 7. itati samo tekstove koje je dobro nauio itati.
Pisanje
- prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijei i reenica na razini poznatog i
prethodno obraenog predloka
- prepisivanje kraih reenica prema predloku
3. Tolerirati sporije pisanje kao i greke tipa disgrafije (isputanja slova, slogova, zamjene ili umetanja slova,
slogova ili rijei.)
2.1.3
PRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje
Govorna produkcija / izraavanje u kontinuitetu
- najosnovnije opisivanje slikovnoga predloka
- povezivanje elemenata prie pomou slikovnice, aplikacije/slikovnih kartica
- sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
- spelling (izgovor slova abecede)
Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru
- verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru najosnovnijih jezinih
funkcija
- postavljanje i odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i
tematskih sadraja
- sudjelovanje u kraim dijalozima i dramatizacijama
Pisanje
-nadopunjavanje kratkoga teksta rijeima prema vizualnom ili zvunom predloku
-pisanje rijei i kratkih reenica
- pisanje estitki prema pisanom predloku
- uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei
2.2 INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega:
- senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue
sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena,
razliita boja koe, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl.)
2.3 STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
-
ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja

koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (npr. vlastiti slikovni rjenik)
koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta
koritenje konteksta kao pomoi pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei
uoavanje principa abecednoga strukturiranja popisa rijei u udbeniku
koritenje popisa rijei npr. u udbeniku

-
upoznavanje naina strukturiranja slikovnih rjenika

koritenje slikovnih rjenika kao pomonoga sredstva za traenje znaenja rijei i naina pisanja
odreene rijei
uvianje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika
koritenje najjednostavnijih mogunosti novih medija u funkciji uenja stranoga jezika uz pomo
uitelja (u sredinama gdje za to postoje odgovarajui uvjeti)
prezentacija rezultata skupnoga rada npr. postera o nekoj od obraenih tema
razvijanje samostalnoga i suradnikog uenja
razvijanje svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene (portfolio,
Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika
3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE

Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i
pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika.
Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), ali nuno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje
znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke, te odgoje i socijalizirajue elemente.
Uvode se prema potrebi i jezinoj strukturi usporedbe izmeu hrvatskoga i engleskog jezika.
Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije,
pantomima, mimika, gestikulacija, lutke i dr.).
Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura.
Jezine se strukture posreduju globalno bez osvjetavanja i uporabe metajezika.
Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala.
Jezini se sadraji moraju ponavljati esto i na to vie razliitih naina (apelirajui na razliite kanale
percepcije) radi boljeg memoriranja. To znai da se prethodno obraeni sadraji neprestano povezuju s novim
sadrajima.
Jezini i kulturoloki sadraji se prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku.
Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 10 minuta
Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad
Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt,
kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije
ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)
Didaktike aktivnosti:
- pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz
govornu aktivnost
- verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili
crteom/bojanjem)
- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
- recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima cijeloga tijela
- izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica i figurica i dr.
- sudjelovanje u kratkim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao
provjera jesu li rjenik i strukture usvojeni
- itanje na osnovi zvunoga modela
- kratki, jednostavni pismeni radovi
- didaktike igre: bingo, memory, pogaanje, skrivanje i traenje, priam ti priu,
Simon says, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.
4. UPUTE ZA VREDNOVANJE
Elementi provjere i vrednovanja
- sluno razumijevanje kratkih iskaza i tekstova
- sposobnost povezivanja jezinoga izraza s likovnim (slikovnim), glazbenim izrazom i
pokretom
- razumijevanje kratkog pisanog teksta
- govorna aktivnost na planu reprodukcije
- govorna aktivnost na planu produkcije
- aktivnost na nastavi

Naela i naini praenja i vrednovanja:
Razumijevanje se provjerava npr. povezivanjem jezinoga izraza sa slikovnim, glazbenim izrazom i
pokretom.
Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraim dramatizacijama, dijalozima,
verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj.
Pisanje i itanje provjerava se kao sposobnost pisanja i itanja reenica i kratkih tekstova.
Mogu se zadati krai zadaci za nadopunjavanje poznatoga teksta rijeima koje nedostaju ili zadaci tipa
zaokrui, poredaj, izbaci, odgovori. Takoer se mogu koristiti razliite vrste diktata, kratke pismene
provjere i vrlo kratki voeni sastavi.
Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili
produktivnoj razini prua mogunost za praenje napretka i vrednovanje: evaluacija se provodi kao
integralni dio nastavnoga sata, kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in.
Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na
satu, ali u ovom se razredu mogu postupno uvoditi i krai testovi objektivnoga tipa.
Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na
primjeren nain, ali ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja na kojima treba uloiti vie
truda.
Uenicima treba dati neposrednu povratnu informacija o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu
usmenom pohvalom i pozitivnom neverbalnom reakcijom. Uenike valja postupno uvoditi u
najjednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i
meusobnu procjenu znanja.
Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na
razini prepoznavanja.
Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je
primijeniti individualni pristup.
Domae zadae:
Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je
zadaa zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti
jednostavne i jasne, npr. nacrtati i oznaiti, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice, izraditi kartice
s rijeima, prepisati najdrau rije ili reenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, napisati
nekoliko reenica o sebi, prijatelju, svome kunom ljubimcu i sl., rijeiti radni listi, rijeiti zadatak u
radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na
nekom drugom zadatku na nastavi) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u
uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.
5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA
Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede broja i redoslijeda nastavnih cjelina, niti
glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao
gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi
mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne
sadraje Obrazovnog standarda.
TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH
CJELINA
IZRIAJI I STRUKTURE
1. Susreti i pozdravi pozdravljanje,

predstavljanje
i oslovljavanje odraslih i vrnjaka,
identificiranje osoba i predmeta
Hello! Hi ! Good morning.

Mr/Mrs/Miss/Ms White...Goodbye. How
are you today?Fine, thanks. Not well.
Please... Sorry... Thank you
I'm...My name is ...
This is...What's her/his name?
Who is this? - This is John.
What is this? This is a book.
This is my mum/dad/sister/brother/family.
She is kind.
Sue is a girl. She has got a brother.
I'm happy/ tired / scared...
2. Ja i moja obitelj usvajanje naziva

i predstavljanje lanova ue obitelji,
opisivanje njihovih osobina, izricanje
osjeaja
SUODNOS
Napomena: Navedeni suodnosi odnose se
na horizontalnu ravan, no koriste se znanja
iz drugih nastavnih predmeta steena u
prethodnim razredima.
Katoliki vjeronauk (Potuj roditelje i uvaj

dar ivota)
Hrvatski jezik (Jezik:Pridjevi opisni
pridjevi)

3. Moj dom i oko njega opisivanje
stana/kue/sobe, izraavanje svojine,
pripadanja, izricanje odnosa u prostoru
uz pomo prijedloga, opisivanje bliega
okolia (vrta, trgovina, ulica ...)
4. U uionici usvajanje razrednoga
govora-naredbi, naziva za pribor,
mjesta, postavljanje pitanja o stvarima
u razredu
5. Moje tijelo usvajanje naziva za

dijelove tijela i njihovo opisivanje,
brojevi od 1 do 20, razumijevanje
uputa, savjeta
6. Ja i moji prijatelji opisivanje
osobe, izricanje dobi/pitanje za dob
7. Moja odjea - usvajanje naziva za

odjeu i boje, opisivanje odjee
8. Dnevni obroci usvajanje naziva

za dnevne obroke, neke vrste hrane i
pia, izraavanje svianja i nesvianja
9. Kuni ljubimci usvajanje naziva
za kune ljubimce, domae i neke
divlje ivotinje(zooloki vrt),
opisivanje ivotinja- usvajanje naziva
za dijelove tijela ivotinja, opisivanje
to ivotinje rade
10. Slobodno vrijeme
-menovanje nekih portskih aktivnosti i
pojedinih portova
11. Svijet oko nas imenovanje i opis
nekih dijelova prirodnoga okolia:
cvijee, voe, povre
12. Blagdani opisivanje aktivnosti
vezanih uz blagdane i usporeivanje
obiaja hrvatskoga naroda i naroda
zemalja engleskoga govornog podruja
This is my room. It is small/tidy.

John's room is ...
my, your, his, her room...-in, on, under
there is /are
There is a park in my street.
Sit down! Read! Write! Listen! Copy!
Come here/to the board!...
S/he is reading. Is s/he writing?- Yes, s/he
is.
Where is the book?
Who is reading?
What is s/he doing?
Sandy's pencil
S/he 's got a big nose...
Wash your hands!
Brush your teeth !
One mouth, two handsten fingers
How many boys are there...?
An arm-arm, a foot-feetHow old are you?- I am 10.
My best friend is 10 years old. S/he is
clever/short.
S/he is nice/kind.
I play basketball. S/he plays football.
Hrvatski jezik (Jezik: Pridjevi-posvojni

pridjevi, Jezino izraavanje:Opisivanje)
Priroda i drutvo (Breuljkasti krajevi RH,
Nizinski krajevi RH, Primorski krajevi RH,
Gorski krajevi RH)
What colour is ...?

What are you wearing
today? I'm wearing a yellow dress/blue
jeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a
long coat.
breakfast, lunch, dinner, supper
I have fish for dinner.
I like apples/I don't like bananas.
My favourite foo/drink is ...
My favourite animal is...
It has got long ears...
It can hop.
Likovna kultura (Kompozicija-boje)
I play football.
I like basketball.
My friend likes ...
I can swim/ski...
What is this ? This is a flower.
What colour is it ? It's red.
Tjelesna i zdravstvena kultura (Igre)

Priroda i drutvo (Moje tijelo)
-Thanksgiving Day/Dani kruha

Happy Halloween!
Trick or treat!
Merry Christmas!
carols, Christmas pudding, crackers
Happy New Year!Happy Easter
Priroda i drutvo (Ljudsko tijelo)

Hrvatski jezik (Jezik: Imenice-jednina i
mnoina; Jezino izraavanje: Opisivanje)
Matematika (Brojevi do milijun)
Hrvatski jezik (Jezik: Pridjevi-posvojni
pridjevi, Jezino izraavanje: Opisivanje)
Priroda i drutvo (Moje tijelo)
Priroda i drutvo (ivot ivotinja)
Katoliki vjeronauk (Zajedno stvarati i

uvati svijet-ouvanje okolia)
Katoliki vjeronauk (Neka mi bude po rijei
tvojoj, Ii putem Kristova kria)
Glazbena kultura (Pjevanje)
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom
godine pripremaju se po izboru
nastavnika i prema interesu uenika
prigodne recitacije i pjesmice, izrauju
se tematski panoi, posteri i slino.
6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI
promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i istoe uz tematske cjeline: Susreti i
pozdravi, Ja i moja obitelj, U uionici, Moj dom i oko njega, Ja i moji prijatelji
promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa
prema obitelji uz tematske cjeline: Ja i moja obitelj, Ja i moji prijatelji, Moj dom i oko njega, U uionici
razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematske cjeline: Moje tijelo, Dnevni obroci
promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, Moja odjea
razvijanje ekoloke svijesti uz tematske cjeline: Svijet oko nas, Moj dom i oko njega, Dnevni obroci, Kuni
ljubimci
razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Slobodno vrijeme
DRUGA GODINA UENJA
PETI RAZRED (70 sati godinje)
1. ZNANJA
1.1. LEKSIKA PODRUJA
Do kraja 2. godine uenja u 5. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 200 leksikih
jedinica i razumjeti oko 300 leksikih jedinica.
Pri obradi novog leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 9 novih leksikih jedinica po nastavnom
satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
Semantika podruja:
Imenovanje lanova ue i ire obitelji, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje nastavnih
predmeta u 5. razredu osnovne kole, izraavanje svianja i nesvianja, glavni brojevi od 1 do 100 (parni i
neparni brojevi), redni brojevi od 1 do 100, itanje osnovnih raunskih operacija (zbrajanje i oduzimanje),
itanje nadnevka i godine, itanje telefonskih brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling),
slobodno vrijeme (izvankolske aktivnosti, portovi, hobiji, glazbeni instrumenti), imenovanje i opisivanje
odjee koju nosimo u odreenim prilikama i godinjem dobu, ponavljanje naziva za boje, opisivanje doma
(kue/stana), njegove unutranjosti (sobe/namjetaj) i onoga to ga okruuje (vrt/ulica/promet), snalaenje u
prostoru/na ulici (odnosi u prostoru), utvrivanje i proirivanje izraavanja vremena (godinja doba / mjeseci u
godini / dani u tjednu / dijelovi dana / sat), ponavljanje i proirivanje naziva za biljke i ivotinje, opisivanje
svoga mjesta/grada, ponavljanje i proirivanje naziva za voe, povre i hranu u pojedinim dnevnim obrocima,
zdrava prehrana, usporeivanje obiaja vezanih uz proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga
govornog podruja, upoznavanje uenika s proslavom Valentinova i Halloween-a.
3.i 7. Prepoznati oko 70% rijei odnosno 180-200, a aktivno koristiti oko 60% odn. 100 leksikih jedinica.
Uenici tee pamte serije (dane u tjednu, godinja doba, brojanje), tee se snalaze u prostoru(ispred iza), u
vremenu(prije - poslije). Ova podruja treba due uvjebavati i koristiti slikovne podsjetnike koje uenici
izrauju sami.
1.2. GRAMATIKE STRUKTURE
Postupno se uvode osnove metajezika i jednostavna gramatika pravila. Gramatika se obrauje u kontekstu, kroz
primjere, a uenici je i dalje uglavnom usvajaju globalno u okviru predloenih jezinih struktura.
na razini uporabe
- prezent glagola to be i to have/have got u svim licima
- izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uestalih glagola
potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja)
- izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present continuous
uestalih glagola potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja)
- izraavanje zapovjedi i molbi imperativom
- izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can

- razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i nekih primjera nepravilne mnoine (wolf,
mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti kod pisanja (a story stories, a box boxes)
- izraavanje pripadanja uz pomo posvojnog genitiva (Saxon genitive) i posvojnih pridjeva
(my, your, his, her, our, their)
- stupnjevanje jednoslonih i vieslonih pridjeva i nepravilna komparacija pridjeva good i
bad
- osobne zamjenice
- postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who, whose, what, when, which, why, how,
how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? - Because...)
- uporaba zamjenice There uz glagol to be (There is/are)
- uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those
- prilozi mjesta, vremena i uestalosti (here, there, today, now, usually, always, sometimes)
- pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into, under, behind, in front of, at, to,
between)
- glavni brojevi 1 - 100
- redni brojevi 1 - 100
- neodreeni lan a / an
3. i 7. Treba due uvjebavati usvajanje lanove i oblika za mnoinu, prijedloga koje teko memoriraju i
zamjenjuju ih meusobno te tolerirati pogreke
- globalna uporaba odreenog lana the
- would za izricanje elja i planova u budunost
- izraavanje rezultata neke radnje (present perfect simple)
- znakovi fonetske transkripcije (u svim kolama/udbenicima trebaju se koristiti
opeprihvaeni meunarodni simboli fonetske transkripcije)
1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH
STRUKTURA
- predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja
- opisivanje tjelesnih i karakternih osobina
- imenovanje zanimanja
- imenovanje kolskih predmeta u 5. razredu osnovne kole
- izraavanje svianja i nesvianja te stava prema neemu
- opisivanje naina provoenja slobodnog vremena
- imenovanje i opisivanje odjee
- opisivanje svoga doma i onoga to ga okruuje
- snalaenje u prostoru
- izraavanje pripadnosti
- izraavanje koliine
- izraavanje vremena
- postavljanje pitanja
- odgovaranje na pitanja
- izraavanje zahtjeva, naredbe i molbe
- imenovanje i opisivanje biljaka i ivotinja
- estitanje blagdana i roendana
1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr.
pozdravljanje; uljudno ophoenje; oslovljavanje; estitanje blagdana i roendana; neke aktivnosti vezane uz
blagdane; imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja; neka tipina prezimena; neka jela i prehrambene
navike; odijevanje; prometna sredstva i ponaanje u prometu; portske aktivnosti i igre; neke osnovne
informacije o zemlji/zemljama iji se jezik ui (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i
sl.).

U pristupu kulturolokim i odgojnim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi
odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja engleskog govornog podruja.
Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih
pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekst
ravnopravno sudjeluju u prezentaciji prie.Obraditi jo najmanje jednu tradicionalnu priu ili bajku.
2.1. JEZINE VJETINE
2.1.1.
RECEPTIVNE VJETINE
- razumijevanje i reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku
- povezivanje vizualnog (slikovnog) i zvunog jezinog sadraja
- razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i pitanja; razumijevanje osnovne
namjere sugovornika
- globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike
- uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru
glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na materinski jezik
- razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
2.1.2.
REPRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje
- sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina engleskog jezika prema zvunom uzorku
- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i snimljenih akustikih uzoraka izoliranih rijei,
reenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloene jezine sadraje i situacije
- spelling (slovo po slovo)

2.
- naglasak je na povezivanju vizualnog i zvunog jezinog sadraja

- uenik nije u mogunosti sluati zvune tekstove u izgovoru i intonaciji izvornih govornika
- uenik nije u mogunosti uoavati razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik
itanje
- uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora uestalih rijei
- sposobnost itanja reenica, dijaloga i kraeg teksta nakon odsluanih zvunih uzoraka
- sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i jednostavnih reenica u
jednostavnim pisanim uputama
- sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih tekstova o poznatim sadrajima i opisa
popraenih vizualnim sadrajima
- sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti
u svakodnevnim situacijama
- postupno svladavanje reenine intonacije
2., 3. i 7. Prije glasnog itanja rijei i kratkih reenica, iste je potrebno dobro uvjebati (to iziskuje vie
vremena), a uenik e imati potekoe u savladavanju reenine intonacije.
Pisanje
- uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa
hrvatskog i engleskog jezika
- pisanje reenica / kratkih tekstova tematike i rjenika koji su prethodno obraeni
3.i 7. Pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznaiti, tako da ih uenik sam otkrije
i ispravi. Tolerirati greke kao izostavljanje, zamjene ili umetanje slova, slogova ili rijei.
2.1.3.
PRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje
Izgovor i intonacija
- oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika
- reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom
- reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih modela
- verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija
- sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih
struktura i tematskih sadraja
- reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente
- samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija
- sudjelovanje u kraim dramatizacijama
- sposobnost koritenja jednostavnih reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
- povezivanje elemenata prie pomou slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga
predloka
- sudjelovanje u kraim dramatizacijama / dijalozima uz predloene jezine sadraje
- iznoenje rezultata skupnog ili individualnog rada npr. postera na neku od obraenih tema
Pisanje
-
sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki za blagdane, kratkih poruka na

razglednicama, osobnih podataka na obrascima
sposobnost pisanja kratkih, jednostavnih tekstova o sebi i izmiljenim osobama, mjestu gdje
ive i to rade
popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraih reenica
pismeno odgovaranje na jednostavna pitanja
povezivanje pomijeanih dijelova kratkog teksta u smislenu cjelinu
pisanje voenih kratkih opisa u okviru prethodno usvojenih sadraja

3.i 7. Pisati kratke tekstove, popunjavanje teksta rijeima, kao i povezivanje pomijeanih dijelova teksta,
samo s jednostavnim primjerima ili uz pomo predloka sa shemom kako rjeavati takav tip zadatka.
2.2.
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega:
- senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue
sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem
(npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnog
vremena i praznika i sl.)
2.3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

-
10
ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja

koritenje vizualnih elemenata radi memoriranja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje,
zaokruivanje i sl.)
koritenje ilustracijama kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta
voenje vlastitog rjenika
usustavljivanje rijei po tematskim podrujima
koritenje popisa rijei u udbeniku i dvojezinih, a postupno i jednojezinih rjenika
uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija
koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranog jezika

-
koritenje raunala, elektronike pote i interneta u uenju stranoga jezika

prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od obraenih tema
razvoj samostalnog i suradnikoga uenja
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene
(portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnog vrednovanja uenika
samostalno zakljuivanje

Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i
pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Ipak postupno se uspostavlja ravnotea izmeu svih
jezinih vjetina.
Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), ali nuno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje
znaenja poruke ukljuujui kulturoloke, odgojne i socijalizirajue elemente.
Uvode se prema potrebi i usporedbe izmeu hrvatskog i engleskog jezika
pantomima, mimika, lutke i dr.).
Polazi se od onoga to je ueniku ve poznato iz engleskog jezika i drugih predmeta.
Jezine se strukture uvode globalno, ali uenike se postupno upuuje na pojedine pravilnosti i analogije, te uvodi
u osnove metajezika.
Jezini sadraji se cikliki ponavljaju u svrhu osiguranja memorizacije i to na to je mogue vie naina
(apelirajui na razliite kanale percepcije), a novi sadraji povezuju se s usvojenim.
Jezini se sadraji po potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku.
Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje ne bi trebale trajati due od 10 do 15 minuta.
Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad (kad god je to
mogue, potrebno je dati prednost onim oblicima rada koji stavljaju samoga uenika u centar procesa uenja: rad
u paru, vie manjih skupina i sl.).
Organizacija prostora: klupe treba postaviti na nain koji omoguava uenicima meusobni vizualni kontakt
tako da dobro uju to se govori i prostorno najudaljeniji uenici (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno;
razne varijacije U-oblika i sl.)Didaktike bi aktivnosti po mogunosti trebale ukljuivati elemente igre.
- pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i
ambijenata uz govornu aktivnost
- verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom
li crteom/bojanjem)
recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima
cijelog tijela)
- izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica i dr.
- sudjelovanje u kraim dijalokim situacijama i dramskim prikazima
situacija kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura
- itanje na osnovi zvunog modela
- prepriavanje uz likovni predloak
- kratki jednostavni pismeni radovi
- didaktike igre: bingo, memory, igre pogaanja, sakrivanje i traenje, priam ti priu, pokvareni
telefon i dr.
Elementi provjere i vrednovanja:
- sluno razumijevanje kraih iskaza i tekstova
- razumijevanje kratkog pisanog teksta
Razumijevanje se provjerava npr. na osnovu kraih tekstova povezivanjem jezinog
izraza sa slikovnim, glazbenim izrazom i pokretom, ali se uvode i sloeniji oblici kao npr. odgovori na pitanja.
11

Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom
reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj.
Pisanje i itanje provjerava se kao sposobnost pisanja i itanja reenica i kraih
tekstova; mogu se zadati krai zadaci za nadopunjavanje poznatog teksta rijeima koje nedostaju ili zadaci tipa
zaokrui, poredaj, izbaci, odgovori. Takoer se mogu koristiti razliite vrste diktata i kratke pismene provjere.
Usvojenost kulturnocivilizaciskih sadraja moe se provoditi kroz kvizove znanja, reproduciranjem pjesmica za
pjevanje i govorenje, odgovarajuim jezinim reagiranjem u nekim specifinim kulturno uvjetovanim
situacijama i sl.
produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi
kao integralni dio samog nastavnog sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in.
Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu, ali u
5. se razredu uvode i krae provjere znanja objektivnoga tipa.
Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren
nain, ali ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja na kojima treba uloiti vie truda.
Uenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena
pohvala i pozitivna neverbalna reakcija).
Uenike valja uvoditi u najjednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini
portfolio) i meusobnu procjenu znanja.
Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini
prepoznavanja.
Pri vrednovanju uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija i sl.) nuno je primijeniti individualni
pristup.
Domae zadae:
Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa
zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih.
Zadae moraju biti jednostavne i jasne, npr. nacrtati i oznaiti, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice,
izraditi kartice s rijeima, prepisati najdrau rije ili reenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja,
napisati nekoliko reenica o sebi, prijatelju, svome kunom ljubimcu i sl., rijeiti radni listi, rijeiti zadatak u
radnoj biljenici ili udbeniku i sl.
Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stie se
uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju
nastave. Zadae mogu ukljuivati i rad na manjim projektima, samostalno istraivanje traenjem podataka u
enciklopedijama, rjenicima, na internetu i sl.
sadraje Obrazovnoga standarda.
CJELINA
IZRIAJI I STRUKTURE
1 Ja, moja obitelj i prijatelji

predstavljanje i opis sebe, lanova ue i ire
obitelji i prijatelja njihovih tjelesnih i
karakternih osobina; usvajanje naziva za
zanimanja
My name is.../ I am 10/11.

I am from.../ I've got a small/big family. I
live with my mother, my father...
My dad/mum is a teacher/ an architect/a
dentist/a secretary/a doctor/a nurse/a
vet/a postman.
What would you like to be?
(na razini prepoznavanja)
12
SUODNOS
Napomena: Navedeni suodnosi
odnose se na horizontalnu ravan, no
koriste se znanja iz drugih nastavnih
predmeta steena u prethodnim
razredima.
Katoliki vjeronauk (Ja i drugi
zajedno)
Priroda (ovjekove ivotne potrebe i
prehrambene navike)
Hrvatski jezik (Odreeni i
neodreeni oblik pridjeva)
2. Dom i oko njega

opisivanje doma(kue/stana), njegove
unutranjosti (sobe/namjetaj) i
prostora izvan i oko njega (vrt/ulica/promet)
3. Nastavni predmeti u koli imenovanje

nastavnih predmeta u 5.r.O, raspored sati,
dani u tjednu, izricanje vremena (dani u
tjednu), izraavanje svianja i nesvianja,
izricanje naredbi, engleska abeceda,
slovkanje rijei
4. Slobodno vrijeme
imenovanje izvankolskih aktivnosti,
portova, hobija
5. Izraavanje vremena
sati, dijelovi dana, godinja doba, glavni
brojevi 1-1000 (parni i neparni brojevi),
redni brojevi, itanje osnovnih raunskih
operacija i telefonskih brojeva
6. Svijet u kojem ivimo

opisivanje svoga
mjesta/grada/drave/domovine i usporedba
sa zemljama engleskoga govornog podruja
- atmosferske prilike, obiaji, kultura;
ponavljanje i proirivanje rjenika vezanoga
uz biljke i ivotinje-opisivanje i usporedba;
opisivanje svakodnevne/uobiajene radnje
7. Hrana i zdravlje
ponavljanje i proirivanje naziva za voe,
povre i hranu u pojedinim dnevnim
obrocima; razgovor o zdravoj prehrani;
usporedba hrane i prehrambenih navika nae
13
I've got many friends.

I've got/He's got/She's got a pet.
I'm/He's crazy about/good at...
He/She is/isn't tall/plump/naughty.
I've got/He's got blond hair and blue
eyes.
- to be / have got
My/Her/His house/flat is small/big.
- There is/are
There is a hall, a living room...
There is a bed/a desk in his/David's room.
There are a lot of drawings on the wall.
My street is/isn't very long.
- prijedlozi: on, in, under, in front of,
behind
What is your favourite subject?
When do you have English/maths...? On
Mondays...
Can you spell your name?
-be good/bad at / be best in
I like/don't like...
-My sister is playing in the kindergarden
now.
(na razini prepoznavanja i globalne
uporabe): Have you finshed the exercise?
How do you spend your free time?
What do you usually do in the
afternoon/evening/at five?
I like swimming. I play badminton. I go
skating in winter.
What's the time?- It's 5 o'clock/half past
4/a quarter to/past 3.
- in the afternoon/morning/
evening
- on Sunday
- in July/summer
- at midnight/noon/
2 o'clock
What is your best friend's telephone
number?
What is twenty plus sixty-six?
I go to school every day.
The capital od Croatia is Zagreb.Trafalgar Square is the most famous
square in London.
A squirrel is smaller than a rabbit.
A shark is more dangerous than a
dolphin.
The longest river in the world is the Nile.
The most famous sight in New York is the
Statue of Liberty.
a story stories
a box boxes
- breakfast, brunch, lunch, dinner, supper
I'd like some....
Would you like any...?
I wouldn't like any...
Don't get on buses and trams. Walk, walk

prehrambene navike)
Hrvatski jezik (Odreeni i
neodreeni oblik pridjeva,
Nepromjenjive vrste rijei, Sklonidba
imenica)
Hrvatski jezik (Brojevi, Predikat)
Matematika (Prirodni brojevi)
Hrvatski jezik (Predikat)

prehrambene navike)
Geografija (Mjesno i pojasno
vrijeme, Gibanje zemlje i godinja
doba)
Hrvatski jezik (Nepromjenjive vrste
rijei)
Geografija (Tipovi klime, biljni i

ivotinjski svijet, Prirodna bogatstva
i ouvanje okolia)
Priroda (Graa i uloge ivotinjskog
organizma)
Hrvatski jezik (Stupnjevanje
pridjeva, Predikat)
Priroda (Uzgoj i potronja hrane kod

nas i u svijetu, ovjekove ivotne
potrebe i prehrambene navike)
Hrvatski jezik (Predikat)

i zemalja engleskoga govornog podruja;
razgovor o zdravlju-zdravom nainu ivota,
kretanje i bavljenje portom/tjelesnom
aktivnou; kod lijenika- najee tegobe
8. Blagdani usporedba obiaja vezanih uz

proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama
engleskoga govornog podruja;
upoznavanje uenika s proslavom
Valentinova, pisanje prigodnih poruka za
Valentinovo, Halloween i kako se slavi
and walk.
Jump three times!
Roll your shoulders!
I've got a sore throat/headache/a
temperature/a runny nose.
I cough/sneeze a lot.
stomach, neck, arms
a foot feet
a tooth teeth
a sheep sheep
a child children
Ponavljanje ve usvojenih struktura
Uvoenje novih struktura ovisno o
prigodnim materijalima i pojedinom
blagdanu
Vjeronauk (Religija u ivotu

ovjeka)
Povijest (Pojava kranstva)
Glazbena kultura (Pjevanje, Sluanje
i upoznavanje glazbe)
Likovna kultura
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine
pripremaju se po izboru nastavnika i prema
interesima uenika prigodne recitacije i
pjesmice, izrauju se tematski panoi,
posteri.
promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i istoe uz tematske cjeline: Ja, moja
obitelj i prijatelji, Dom i oko njega, Nastavni predmeti u koli
promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na
obitelj uz tematske cjeline: Ja, moja obitelj i prijatelji, Dom i oko njega, Nastavni predmeti u koli
razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Hrana i zdravlje
promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani
razvijanje ekoloke svijesti uz tematsku cjelinu: Hrana i zdravlje
razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Slobodno vrijeme
razvijanje sposobnosti za drutveni angaman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u ivotu drutva uz
tematsku cjelinu: Svijet u kojem ivimo
14

TREA GODINA UENJA
ESTI RAZRED (70 sati godinje)
1. ZNANJA
Na kraju 6. razreda osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno koristiti oko 320 leksikih jedinica, a
na razini razumijevanja do 440. Predvia se aktivno usvajanje oko 7 9 novih leksikih jedinica po satu novog
gradiva. Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki proirivati prema tematskim sadrajima i
interesima uenika.
Semantika podruja:
Razgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima; opisivanje karakternih osobina i izgleda osoba; opis svoga
grada ili mjesta, predstavljanje svoga kraja i jezika kojim govorimo, opisivanje svoga doma; proirivanje
rjenika o zdravoj hrani, zdravom tijelu, zagaenju i zatiti okolia; opisivanje svakodnevnih obveza u kui,
koli, komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (u trgovini, poti i sl.); glavni i redni brojevi od 1
do 1000; usvajanje i proirivanje vokabulara vezanoga uz medije, port, putovanja, prepriavanje svojih
iskustava; proirivanje izraavanja i opisivanja kalendarskoga vremena i atmosferskoga vremena; ponavljanje i
proirivanje vokabulara o odjei; upoznavanje kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruja,
znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim osobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobina
proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog podruja, obiaja, pjesama, tipinih blagdanskih jela i sl.
2., 3. i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko30% leksikih jedinica manje. Ako uenik ima problema s govorom i/ili
fonematskim sluhom i slunim pamenjem, nee moi pravilno izgovarati ni ponavljati jednostavne govorne
cjeline.
Gramatike strukture uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 6. razreda od uenika se
oekuje znanje sljedeih struktura:
na razini uporabe
glagoli to be i to have/have got
there is / are
present simple (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
present continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
present simple u odnosu na present continuous
prilozi uestalosti i njihovo mjesto u reenici
planirana budua radnja uz pomo going to future (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
prilozi i prilone oznake vremena
would za izricanje elja i planova u budunosti
traenje doputenja uz pomo glagola can (upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja)
izricanje obveze uz pomo must / have to
pokazne zamjenice this/these, that/those
posvojni pridjevi i posvojne zamjenice
komparacija pridjeva (jednosloni, viesloni i nepravilni pridjevi good, bad, many, much)
tvorba mnoine imenica
brojive i nebrojive imenice
neodreena koliina uz pomo some, any, much, many
razlika izmeu How much ? i How many ?
izricanje prole radnje uz pomo simple past pravilnih i nekih nepravilnih glagola
glavni i redni brojevi od 1 do 1000
prijedlozi za mjesto i vrijeme
present perfect simple u situaciji izricanja rezultata radnje
simple future za predvianje buduih radnji
neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea
15

-
phrasal verbs

3.i 7. Tolerirati greke do usvajanja prijedloga, esto e ih zamjenjivati ili pogreno koristiti Prijedloge i
priloge imati na podsjetniku, izraenom uz pomo slika, te ih koristiti u nastavi. Isto je s lanovima a/an te
razinom prepoznavanja simple pasta i prepoznavanjem i koritenjem zamjenica.
1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH
STRUKTURA
- prianje o sebi i drugima
- opisivanje predmeta, osoba i situacija
- postavljanje pitanja
- snalaenje u prostoru i vremenu
- uljudno ophoenje
- izricanje sklonosti i potreba
- izraavanje stava
- prepriavanje prolih dogaaja
- izricanje radnji koje se upravo dogaaju
- izricanje radnji koje se ponavljaju
- traenje i davanje informacija
- izricanje buduih radnji
- izricanje radnji koje su upravo zavrile
- usporeivanje predmeta i osoba
- estitanje blagdana, roendana i sl., pisanje estitki, poruka i pisama
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji su integrirani u predviena tematska podruja kao npr.
pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanja, razne informacije o blagdanskim i drugim
obiajima, pjesme, igre, plesovi, dnevne obveze vrnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme, odijevanje, nain
stanovanja, informacije o zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima, umjetninama,
muzejima, galerijama, izletitima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz podruja
knjievnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim obiajima vezanim uz svakodnevni ivot.
U pristupu kulturolokim i odgojnim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i uporabi
odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog podruja i razvija pozitivni
odnos prema svojoj kulturi i kulturama jezika cilja.
Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih
pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze. Obraditi najmanje jednu
slikovnicu s nepoznatom priom i jednu kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici nakon
obrade mogu samostalno proitati.
3.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
2.1. JEZINE VJETINE
2.1.1.
RECEPTIVNE VJETINE
- raspoznavanje i razumijevanje fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga
jezika
- razumijevanje paljivo artikuliranoga govora
- razumijevanje i izvravanja uputa i naredbi
- povezivanje vizualnoga i auditivnog jezinog sadraja
- razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
- globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike
16

2.1.2.
uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru

glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik
razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
REPRODUKTIVNE VJETINE
Izgovor i intonacija
- reproduciranje reenine intonacije
- reproduciranje zvunih modela
Govorenje
- pravilna reprodukcija govorenih ili snimljenih zvunih modela
- verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija
- sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja obraene cjeline
2. Povezivanje vizualnoga i zvunog jezinog sadraja, uvaiti tekoe u usvajanju i reproduciranju
zvunih modela
3. Vjebati krae zvune uzorke prema govornom modelu.
itanje
- sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon odsluanoga zvunog uzorka
- sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim
sadrajima
- sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s razglednica, kraih pisama, obavijesti
- glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjenika
- svladavanje reenine intonacije
- samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku
2. Prije glasnoga itanja rijei i kratkih reenica, potrebno ih je dobro uvjebati (to iziskuje vie vremena,
uenik e imati potekoe u svladavanju reenine intonacije te u razlikovanju usmenoga i pismenog teksta.
2., 3.i 7. itati pred razredom samo poznati i dobro uvjebani tekst.
Pisanje
- pisanje diktata nakon prethodno obraenih sadraja
- uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora i razlike pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
- pisanje rijei po zvunom modelu slovkanih slova abecede
2.1.3.
PRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje
- sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
- sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
- povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu
- iznoenje rezultata skupnoga ili individualnog rada (postera, teksta, i sl.)
- sposobnost prepriavanja slijeda dogaaja uz likovne poticaje
- sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i
tematskih sadraja
- reproduciranje dijaloga u kojim uenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove
- sudjelovanje u kraim dramatizacijama / dijalozima uz predloene jezine sadraje
-
17

3. Kod uenika s loom fonolokom svjesnou glasova i loim slunim pamenjem reprodukciju ne ocjenjivati.
Koristiti vrlo kratke pjesmice, poznate dijaloge, a prepriavanje dugo uvjebavati. Due uvjebavati
postavljanje jednostavnih pitanja, ee traiti uenika da odgovara na zadana pitanja. Uvjebavati samostalno
voenje dijaloga.
itanje
- samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje zadataka nakon proitanoga teksta
Pisanje
- pisanje estitki, poruka na razglednicama, kratkih pisama, osobnih podataka na obrascima
- sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu ivljenja i rada, kolovanja
- popunjavanja tekstova rijeima koje nedostaju
- sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
- povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga, kraih tekstova u smislenu cjelinu
- samostalno pisanje kraih opisa u okviru prethodno obraenih sadraja
- ispunjavanje obrasca s osobnim podacima
- samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjebanih sadraja
- samostalno i zajedniko osmiljanje tekstova i grafikih rjeenja namijenjenih razrednom panou
2., 3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja(u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznaiti, tako da
ih uenik sam otkrije i ispravi uz uporabu udbenika.
Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz
voenje i pomo uitelja.
2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega:
- senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao
osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena,
blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnog vremena), otklanjanje predrasuda i stereotipa,
nenasilno rjeavanje sukoba i sl.
-
3.
ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja
koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje,
uokvirivanje i sl.)
voenje vlastitoga rjenika
koritenje udbenikoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei
razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja
teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i dr.)
primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.)
koritenje novih medija u uenju stranoga jezika
prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada npr. postera o nekoj od obraenih tema
razvoj samostalnoga i suradnikog uenja
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika
METODIKE UPUTE ZA UITELJE
U nastavi se nastoji uspostaviti ravnotea izmeu svih etiriju jezinih vjetina.

Uenici usvajaju sadraje s razumijevanjem poruke ukljuujui i kulturoloke,
odgojne i socijalizirajue sadraje
Uvode se prema potrebi i usporedbe izmeu hrvatskoga i engleskog jezika.
Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva, metoda demonstracije i zvuni predloci.
Polazi se od onoga to je ueniku ve poznato iz engleskoga jezika i drugih kolskih predmeta.
18

Nove jezine strukture se uvode na osnovi ve obraenoga rjenika.
Jezini sadraji se cikliki ponavljaju a novi se sadraji povezuju s ranije usvojenima.
Jezini se sadraji mogu prema potrebi pojasniti na materinskom jeziku.
Artikulacija sata: aktivnosti i njihov tempo trebale bi se izmjenjivati, a svaka aktivnost ne bi trebala trajati due
od 12 do 15 minuta.
Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, cijeli razred.
Organizacija prostora: klupe postavljene na nain koji omoguava uenicima meusobni vizualni kontakt i
dobru ujnost (vie klupa skupa, U-oblik i sl.).
- verbalne i neverbalne reakcije na govornu stimulaciju
- izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica i dr.
- sudjelovanje u dijalozima, dramskim prikazima kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura
- itanje uz zvuni model
- pismeni radovi krai voeni i samostalni sastavci (oko 100 rijei)
- didaktike igre primjerene dobi i interesima uenika
4.
UPUTE ZA VREDNOVANJE

- razumijevanje sluanjem i itanjem
- govorna aktivnost na planu produkcije i reprodukcije
- pismeno izraavanje
- usvojenost rjenika i jezinih struktura
- usvojenost odabranih sadraja iz kulture i civilizacije
Usvojenost vjetine govora moe se provjeriti na osnovi sudjelovanja u dijalozima i dramatizacijama,
reprodukcije pjesmica, verbalne reakcije na verbalni ili neverbalni poticaj i sl.
Pisanje se provjerava putem diktata, kratkih i vieminutnih provjera znanja i vjetina
usvojenost jezinih zakonitosti putem testova objektivnoga tipa, kolskih zadaa, kraih pismenih provjera
znanja i ispita znanja.
kolska je zadaa razvijanje vjetine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te vjetine, a ne izdvojenom
ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. kolska se zadaa moe pisati u zasebnu biljenicu ili na
zaseban list kako bi se na kraju zavrenoga razreda mogla uloiti u portfolio uenika. Na osnovi sluanja glazbe,
itanja ili sluanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja razvija se vjetina pisanja kao
proces koji rezultira kreativnim ili voenim pisanjem. kolska zadaa moe biti prepisivanje izmijeanih
reenica, nadopuna teksta, voeni ili poluvoeni sastavak, a moe imati i komunikacijsku vrijednost (pismo,
ivotopis, zamolba). Broj, oblik i obim kolske zadae zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba
usuglasiti s vaeim Pravilnikom o nainu praenja, vrednovanja i ocjenjivanja uenika. Preporuuju se sljedea
razdoblja kao najpogodnija za pisanje kolskih zadaa:
1. zadaa: od 1. do 15. studenoga
2. zadaa : od 8. do 15. prosinca
3. zadaa: od 15. do 30. oujka
4. zadaa: od 15. do 31 svibnja.
Ne bi trebalo pisati 2. kolsku zadau nakon 15. prosinca, a 4. nakon 31. svibnja.
produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. Evaluacija se provodi kao
integralni dio nastavnoga sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in.
Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajeni aktivnosti na satu. Prije
pristupanja pisanju pismenih ispita znanja vano je dobro uvjebati i ponoviti gradivo koje e biti evaluirano.
Nuno je staviti naglasak na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain,
ali ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja na kojima treba uloiti vie truda.
Uenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena
pohvala i pozitivna neverbalna).
Preporua se na poetku kolske godine inicijalni test. Inicijalni test slui za bolje planiranje nastavne grae, jer
iskazuje uenikovo predznanje. Ovaj test ima iskljuivo dijagnostiku ulogu i ne ocijenjuje se. Uitelj/ica e
uenicima predoiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje.
19

Uenike valja poticati na razne oblike samoprocjene / samovrednovanje (portfolio) i meusobnu procjenu
znanja, vjetina i sposobnosti. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih
uenici usvajaju na razini prepoznavanja.
Domae zadae:
Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa
zadana tako da je uenici mogu svladati sami, bez pomoi roditelja i drugih.
Zadae moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko reenica o sebi, prijatelju, poznatoj osobi,
svome mjestu/gradu, rijeiti radni listi, odgovoriti na pitanja, rijeiti neki zadatak u radnoj biljenici ili
udbeniku, napisati krai voeni sastav prema zadanom modelu, pronai znaenje rijei, ispisati iz teksta rijei
koje spadaju u odreenu kategoriju i sl.
Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok uenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i
povremenim pregledom biljenica uenika) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u
uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.
Domae zadae mogu ukljuivati i rad na projektima, samostalno istraivanje traenjem podataka u
5.
NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA
CJELINA
IZRIAJI I STRUKTURE
1. Ja, moja obitelji i prijatelji

razgovaranje o sebi, obitelji, prijateljima,
njihovim osobinama, izgledu
-opis mjesta u kojem ivimo: grad, selo,
mjesto, regija, jezik kojim govorim
-opis svoga doma, ulice, trgovina, kina,
kazalita, muzeja, portskih objekata i sl.
-izricanje svakodnevne radnje i obveze
- to be, have got

-there is / there are
He is drinking his tea.
I always / sometimes / never go to bed at 10 p.m.
I usually wear my jeans but today I'm wearing a
dress.
This is my room, not hers.
- must / have to:
We must do our homework.
He has to work hard.
2. Zdrav ivot i okoli proirivanje

vokabulara o zdravoj hrani, tijelu,
raspravljanje o zdravoj hrani i zdravome
ivotu, ekologiji i zatiti okolia
We must protect the environment/stop

pollution/recycle paper, glass and plastic bottles.
I'm going to cook lunch tomorrow. /She is going to
visit her friends.
In 50 years we will have no water.
- tomorrow, next year,...
can
Can I go out? No, you can't.
Can we surf the Internet now? No, you can't.
I like playing football.
20
SUODNOS
Napomena: Navedeni
suodnosi odnose se na
horizontalnu ravan, no
koriste se znanja iz drugih
nastavnih predmeta steena
u prethodnim razredima.
Hrvatski jezik (Izricanje
sadanjosti prezentom,
Vrste zamjenica)
Priroda (iva bia, stanite

i ivotni uvjeti, Korist od
uma, oneienje i zatita)
Geografija (Stanovnitvo i
gospodarstvo, Oneienje i
zatita okolia)
budunosti futurom,
Glagolski pridjevi i
glagolska imenica)

3. Zanimanja imenovanje zanimanja,
vrste poslova, prostor u kojem se posao
obavlja
4. Hrana kupovanje namirnica

u trgovini/na zrnici, imenovanje i
razlikovanje namirnica, izricanje koliine i
cijene, izraavanje ukusa, glavni brojevi
od 1 do 1000
5. Zemlje engleskoga govornog
podruja
- SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland upoznavanje kulture i civilizacije te
znamenitih osoba
6. Slobodno vrijeme usvajanje rijei i

izraza vezanih uz medije, port, praznike i
putovanja, pomo u kui, prepriavanje
doivljaja i iskustava
7. Blagdani upoznavanje nekih

blagdanskih obiaja, pjesama, jela, igara i
plesova naroda engleskoga govornog
podruja
good/better/the best
bad/worse/the worst
much/many-more-the most
He is a postman. He works at the post office/ He
delivers letters.
My mum is a nurse. She works in a hospital.
some, any, much, many
Have you got any/some milk? Yes, we have some.
Are there any flowers? - No, there aren't any.
Yes, there are some.
How much money/sugar/tea..?
How many apples/cars/people?
He was a famous doctor.
She played tennis last weekend.
We went home after school yesterday, but she didn't.
When did they arrive in London?
On July 15, on Monday, at school, in May, at five
o'clock, in the afternoon.
Have you finished your work?

I've done my homework.
-must / have to: They must do their homework.
Then they can play on the computer or read comics.
Where were you last summer?
I was in Italy. I visited Rome and Venice.
Next summer I am going to visit the USA.
Ponavljanje ve usvojenih struktura.
Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim
materijalima i pojedinom blagdanu
Hrvatski jezik
(Stupnjevanje pridjeva)
Hrvatski jezik (Vrste

zamjenica)
Priroda (iva bia, stanite i
ivotni uvjeti, Biljke i
ivotinje u razliitim
stanitima)
Geografija (Prirodnogeografska obiljeja
Amerike, Stanovnitvo i
gospodarstvo Amerike,
SAD i Kanada, Australija)
Povijest (Velika
zemljopisna otkria)
prolosti perfektom)
Hrvatski jezik (Saeto
prepriavanje, Izricanje
prolosti perfektom)
Povijest (Reformacija i
katolika obnova)
Katoliki vjeronauk (ivjeti
u ritmu liturgijske godine
vrijeme kroz godinu)
Glazbena kultura
(Pjevanje, Sluanje i
upoznavanje glazbe)
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom
godine pripremaju se po izboru nastavnika
i prema interesima uenika prigodne
recitacije i pjesmice, izrauju se tematski
panoi, posteri
promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi uz tematsku
cjelinu: Ja, moja obitelj i prijatelji
promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani
promicanje vrijednosti truda, zalaganja i rezultata rada uz tematsku cjelinu: Zanimanja
razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Zdrav ivot i okoli, Hrana
razvijanje ekoloke svijesti uz tematske cjeline: Zdrav ivot i okoli, Hrana
razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme,
Zanimanja
poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i potivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti razliitih
civilizacija uz tematske cjeline:Ja, moja obitelj i prijatelji, Zemlje engleskoga govornog podruja i poznate osobe
u svijetu
21

ETVRTA GODINA UENJA
SEDMI RAZRED (70 sati godinje)
1. ZNANJA
1.
1 LEKSIKA PODRUJA
Do kraja 4. godine uenja u 7. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 460 leksikih
jedinica a razumjeti oko 600 leksikih jedinica. Pri obradi novoga leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od
8 do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
Semantika podruja:
Predstavljanje sebe, predstavljanje i opis prijatelja i lanova ue i ire obitelji, razgovor o problemima mladih u
suvremenom svijetu i problemu sukoba generacija, razgovor o zdravom nainu ivota, ekoloke teme o
ugroenosti biljnih i ivotinjskih vrsta i zagaenju okolia i kako pomoi, razgovor o stanovanju, zanimanjima i
poslovima, razgovor o slobodnom vremenu odlasku u kino (vrste filmova), sluanju glazbe (vrste glazbe),
portu i literaturi, prepriavanje i razgovor o vlastitim doivljajima, upoznavanje zemalja engleskoga govornog
podruja, znamenitosti, nain ivota, kolovanje, obiaji i usporedba s Hrvatskom, blagdani i proslave.
2., 3. i 7. Nauiti koristiti najmanje 250-300 rijei, a razumijevati najmanje oko 450 (imati na umu da brzo
zaboravljaju naueno).
1.2 GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture tumae eksplicitno, najee induktivnim putem.
na razini uporabe
- present continuous - upitni, nijeni i potvrdni oblik
- present simple upitni, nijeni i potvrdni oblik
- past simple pravilnih i nepravilnih glagola
- trajanje radnje u prolosti past continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
- razlikovanje upotrebe past simple i past continuous izricanje
trajanja jedne ili vie istodobnih radnji u prolosti i trajanja jedne radnje prekinute
drugom radnjom
- budua radnja i predvianje sa simple future
- planovi u budunosti - going to future
- radnja u present perfectu (potvrdni, nijeni i upitni oblik)
- uporaba modalnog glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadanjosti i
prolosti
- uporaba modalnoga glagola can/ be able to za izricanje sposobnosti u sadanjosti,
budunosti i prolosti
- phrasal verbs
- razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica pravilne i nepravilne mnoine
- pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) i odnosne zamjenice (who,
which, that i whose)
- proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama
- posvojni genitiv u jednini i mnoini
- uporaba lana uz gradivne imenice, vlastita imena i zemljopisne pojmove
- subjektna i objektna pitanja s who i what
- proirivanje komparacije pridjeva s novim primjerima nepravilne komparacije
22
- odnosne reenice
- neodreene zamjenice anybody, something, nowhere, itd.
- povratne zamjenice
- glagolske imenice

2., 3. i 7. Due uvjebavati zamjenice, priloge i prijedloge. Izraditi i koristiti u radu slikovni podsjetnik. Teko
usvajaju lanove, due uvjebavati primjenu i tolerirati pogreke. Komparaciju pridjeva uiti na
najjednostavnijim primjerima.
1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA
- predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja
- izraavanje srodnosti / pripadanja
- izraavanje problema mlade generacije
- izraavanje problema vezanih na odnos s roditeljima
- izraavanje problema meu vrnjacima u razredu i u ivotu
- izraavanje stavova i miljenja
- izraavanje ideja kako pomoi da se sauva okoli
- imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme
- prepriavanje vlastitih doivljaja iz prolosti
- planovi za budunost
- predvianja za budunost
- davanje savjeta
- estitanje blagdana, roendana, pisanje pisama prijateljima
pozdravljanje; uljudno ophoenje; oslovljavanje; estitanje blagdana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena
vrnjaka u zemlji / zemljama engleskog govornog podruja, neka tipina prezimena, nazivi ulica i trgova,
raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnog vremena i praznika, nain stanovanja, kupovanje
ivenih namirnica. Uenici se upoznaju s povijeu zemalja engleskog govornog podruja, velikim gradovima i
njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim dijelovima zemalja i obiajima ljudi. Kroz
tematske jedinice susreu se s piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskog govornog podruja, te s
njihovim knjievnim djelima i likovima
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i
usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi s kulturama jezika cilja i drugim kulturama uope.
Knjievnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, ukljuujui
zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proitati najmanje dvije kratke prie od kojih jedna
moe biti strip. Obraditi jednu nepoznatu priu ili kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici
mogu samostalno proitati.
2.1. JEZINE VJETINE
2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE
- sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina
engleskoga jezika
- sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga govora
- sposobnost razumijevanja i izvravanja jednostavnijih uputa i naredbi
- sposobnost povezivanja vizualnog i zvunog jezinog sadraja
- razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
- globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta poznate tematike
2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje
23

-
sposobnost raspoznavanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih,

naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustikih modela
- slovkanje (izgovor slova abecede)
2. - Naglasak je na povezivanju vizualnoga i zvunog jezinog sadraja.
- Uenik nije u mogunosti sluati zvune tekstove u izgovoru i intonaciji izvornih govornika
- Uenik nije u mogunosti uoavati razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u
odnosu na hrvatski jezik
3. Dugo treba uvjebavati abecedu, (tee ju usvajaju i koriste), zato je uputno da uenik sam izradi svoju
abecedu sa slikama predmeta koji poinju zadanim slovom abecede.
itanje
- sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa
- sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon odsluanoga zvunog uzorka
- sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim
sadrajima
- sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s razglednica, pisama, obavijesti
- tiho i glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjenika
- itanje fonetskih simbola u rjeniku
2. Uvjebavati reenine intonacije i razlikovanja u usmenom i pismenom tekstu.
3.i 7. itati pred razredom samo kada je uenik dobro nauio lekciju.
Pisanje
- uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora i razlike pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
- pisanje rijei po zvunom modelu slovkanih slova abecede
- pisanje kraih diktata
2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje
- sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja obraene cjeline
- sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
- povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu
- iznoenje rezultata skupnoga ili individualnog rada (postera, teksta i sl.)
- prepriavanje uz likovne poticaje, prepriavanje slijeda dogaaja
- prepriavanje proitanoga i obraenog teksta
- prepriavanje dogaaja iz osobnog iskustva
- verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija
- sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih
sadraja
- reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove
- samostalno voenje dijaloga u okviru poznatih situacija
- sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igranju uloga
Pisanje
-
24
sposobnost pisanja prema uzorku

pisanje estitki, poruka na razglednicama, kraih pisama, osobnih podataka na obrascima
sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu ivljenja i rada, kolovanja
nadopunjavanje tekstova rijeima koje nedostaju
sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih tekstova u smislenu cjelinu
samostalno pisanje kraih opisa u okviru prethodno obraenih sadraja

-
samostalno pisanje voenih sastavaka

ispunjavanje obrasca s osobnim podacima
samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjebanih sadraja
samostalna i zajednika izrada tematskih postera

3. i 7. Due uvjebavati pisanje, a pisanje voenih kratkih sastava raditi uz pomo uitelja ili uenike iz
razreda. Greke samo podvui, a uenik ih treba sam ispraviti uz uporabu udbenika ili rjenika...
Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega:
- senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao
osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena,
blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnog vremena i sl.)
-
ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljega pamenja
koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje,
uokvirivanje i sl.)
voenje vlastitoga rjenika
koritenje udbenikoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei
koritenje dvojezinoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei
poticanje uenika na koritenje strategija uenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja
(brainstorming), misaone mape (mind maps)
razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje
sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza,
saimanje i dr.)
primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.)
koritenje novih medija u uenju stranoga jezika uz pomo uitelja
prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada npr. postera o nekoj od obraenih tema
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika

Rad na usmenom iskazu treba povezati sa situacijom u razredu, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz
poticanje matovitosti i kreativnosti uenika.
Potrebno je kod usvojenih sadraja provjeriti pravilno razumijevanje znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke,
odgojne i socijalizirajue elemente.
Uvode se, prema potrebi i jezinoj strukturi, usporedbe izmeu hrvatskoga i engleskog jezika.
pantomima, mimika, kretnje, lutke i dr.).
Jezine se strukture objanjavaju detaljno (tvorba i uporaba- po potrebi uz objanjenje na hrvatskom jeziku)
Jezini se sadraji moraju ponavljati na to vie razliitih naina da bi ih uenici bre i lake memorirali.
Prethodno obraeni sadraji povezuju se s novim sadrajima.
Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 15 minuta
Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad
Organizacija prostora: klupe postavljene na nain koji omoguava uenicima meusobni vizualni kontakt
dobru ujnost (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)
govornu aktivnost
- verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili
crteom/bojanjem)
- izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica i dr.
25

- sudjelovanje u dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija za
utvrivanje rjenika i struktura
- jednostavni pismeni radovi
- provjera slunoga razumijevanja kraih iskaza i kratkih zvunih tekstova te
razumijevanja kratkih pisanih tekstova
- usvojenost rjenika i jezinih struktura
Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraim dramatizacijama, dijalozima,
verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj.
Pisanje se provjerava putem diktata, kratkih i vieminutnih provjera znanja i vjetina,
usvojenost jezinih zakonitosti putem testova objektivnoga tipa, kolskih zadaa, kraih pismenih
provjera i sl.
kolska je zadaa razvijanje vjetine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te vjetine, a ne
izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. kolska se zadaa moe pisati u zasebnu
biljenicu ili na zaseban list kako bi se na kraju zavrenoga razreda mogla uloiti u portfolio uenika. Na
osnovi sluanja glazbe, itanja ili sluanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja
razvija se vjetina pisanja kao proces koji rezultira kreativnim ili voenim pisanjem. kolska zadaa
moe biti prepisivanje izmijeanih reenica, nadopuna teksta, voeni ili poluvoeni sastavak, a moe
imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, ivotopis, zamolba). Broj, oblik i obim kolske zadae
zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s vaeim Pravilnikom o nainu praenja,
vrednovanja i ocjenjivanja uenika. Preporuuju se sljedea razdoblja kao najpogodnija za pisanje
kolskih zadaa:
Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj,
reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i
vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praenje
postignua uenika, a ne kao izolirani in.
Prije pismene provjere jezine zakonitosti treba dobro uvjebati.
Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na
satu.
Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak
nagraditi na primjeren nain.
Preporua se na poetku kolske godine inicijalni test. Inicijalni test slui za bolje planiranje nastavne
grae, jer iskazuje uenikovo predznanje. Ovaj test ima iskljuivo dijagnostiku ulogu i ne ocijenjuje se.
Uitelj/ica e uenicima predoiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje.
Uenicima je potrebna neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu to
moe biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izraena gestikulacijom ili mimikom
uiteljice.
Jednostavnim aktivnostima valja postupno uvoditi oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio,
Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika.
Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.)
nuno je primijeniti individualni pristup.
Domae zadae:
Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je
zadaa zadana tako da je uenici mogu svladati sami, bez pomoi roditelja i drugih.
26

Zadae moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko reenica o sebi, prijatelju, poznatoj
osobi, svome mjestu/gradu, rijeiti radni listi, odgovoriti na pitanja, rijeiti neki zadatak u radnoj
biljenici ili udbeniku, napisati krai voeni sastav prema zadanom modelu na zadanu temu, pronai
znaenje rijei, ispisati iz teksta rijei koje spadaju u odreenu kategoriju i sl.
Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok uenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi
i povremenim pregledom biljenica uenika) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i
potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.
TEME I PRIJEDLOG
NASTAVNIH CJELINA
1. Obitelj i prijatelji
ponavljanje i proirivanje rijei i
izraza za predstavljane i opis
obitelji i prijatelja, razgovaranje o
problemima mladih u modernom
svijetu, o sukobu narataja,
problemima u razredu, koli, meu
prijateljima
2. Zdrav ivot i okoli
ponavljanje i proirivanje rjenika
na temu zdravoga ivota, razgovor
o zatiti okolia, ugroenim
biljnim i ivotinjskim vrstama u
Hrvatskoj i svijetu; prijedlozi kako
pomoi ugroenim vrstama
3. Slobodno vrijeme i kako ga
provodimo ponavljanje i
proirivanje rjenika vezanog uz
slobodno vrijeme, razgovaranje o
TV programu, odlasku u kino,
vrstama filmova, sluanju glazbe,
vrstama glazbe, portovima,
itanju knjiga i knjievnosti
4. Doivljaji i mata prianje o
vlastitim doivljajima i
pustolovinama i o likovima iz
mate, itanje i/ili sluanje
ulomaka iz pria ili romana za
djecu i omladinu
5. Zemlje engleskoga govornog
podruja obrada tema vezanih
uz kulturu i civilizaciju zemalja
27
IZRIAJI I STRUKTURE
SUODNOS
Napomena: Navedenei
suodnosi odnose se na
horizontalnu ravan, no koriste
se znanja iz drugih nastavnih
predmeta steena u prethodnim
razredima.
Katoliki vjeronauk
(Upoznajmo i izgradimo
vlastitu osobnost, Pravila za
ivot u ljubavi i slobodi)
Hrvatski jezik (Prilone
oznake, Jednostavna reenica,
Sloena reenica)
Endangered species live all over the world.

The wolf and the brown bear live in the forests of
Croatia.
What can we do to protect them?
Biologija (Pojava ivota na

zemlji, Evolucija)
can/could/be able to:

I can see the waves crashing on the beach.
Well be able to talk to people from other planets.
I could sing but I couldnt play a musical instrument.
girls room, girls room, childrens room
My favourite film/movie is/I saw it last week
I often listen to classical music.
I have never seen such a good movie.
Hrvatski jezik
(Igrani film, Televizijske
emisije, Radio i Knjinica
Knjievnost-biogra-fija,
autobiografija, kriminalistika
pripovijetka i kriminalistiki
roman, dramske vrste, teme
lirskih pjesama)
Tourists will stay in hotels on the moon.

Some people wont like the moon.
We are going to travel by rocket in the future.
It was raining heavily the whole day yesterday.
Milly was watching television when she heard a loud
crash.
While I was cooking, my friend was watching TV.
(since and for)
I have known him for 3 years.
I have known him since 2001.
Hrvatski jezik (Pripovijedanje

usmeno i pisano)
Geografija (Klima i biljni

pokrov, Stanovnitvo,
Gospodarstvo Europe)
Povijest (Europa na vrhuncu

moi, Svijet u doba europske
dominacije u 19. st., Svijet i

engleskoga govornog podruja,
usporedba s Hrvatskom
(already and yet)

She has already finished her homework.
I havent finished yet.
Have you visited Australia?- No, but we flew to New
York last spring.
-the USA, the Sava, the Adriatic Sea
Hrvatska u osvit modernoga

doba)
Geografija (Drave Zapadne
Europe Ujedinjeno
Kraljevstvo)
Hrvatski jezik (Pisanje
neodreenih zamjenica)
-anybody, something, nowhere

Theres something in your hair.
Have you seen anybody in the building?
6. Blagdani i obiaji
-obiljeavanje blagdana Boia i
Uskrsa - uz rad na prigodnim
tekstovima i pjesmama

Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim
materijalima i pojedinom blagdanu
-usporeivanje raznih obiaja

vezanih za proslavu Nove godine
Katoliki vjeronauk
(ivjeti u ritmu liturgijske
godine: vrijeme kroz godinu
boini i uskrsni ciklus)
Likovna kultura
Glazbena kultura (Pjevanje,
Sluanje i upoznavanje glazbe)
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati
tijekom godine pripremaju se po
izboru nastavnika i prema
interesima uenika prigodne
recitacije i pjesmice, izrauju se
tematski panoi, posteri
promicanje opih vrijednosti kao npr. istoe, urednosti, pristojnosti i obazrivosti uz tematske cjeline: Prijatelji i
obitelj, Svakidanjica
promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi uz tematsku
cjelinu: Obitelj i prijatelji
promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, Zemlje
engleskoga govornog popdruja
promicanje ljubavi i ponosa na zaviaj i domovinu uz tematske cjeline: Zemlje engleskoga govornog popdruja,
Blagdani
razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme i
kako ga provodimo, Doivljaji i mata
poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i potivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti razliitih
civilizacija uz tematsku cjelinu: Zemlje engleskoga govornoga popdruja
28

PETA GODINA UENJA
OSMI RAZRED (70 sati godinje)
1. ZNANJA
Do kraja 8. razreda uenici bi trebali aktivno koristiti 700 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 900.
Planira se uvoenje 10 - 12 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se
gradivo cikliki ponavlja i proiruje novim temama posebice iz podruja kulture i civilizacije. Treba poveati
broj autentinih tekstova.
Semantika podruja:
ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu (obitelj, prijatelji, mlade i odrasli i njihovi problemi, problemi vezani
uz posao, traenje zaposlenja); svakidanjica (zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zatititi od zaraznih
bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, itanje, port); putovanja (turizam, rad turistike agencije, planiranje
putovanja, izvjea o putovanjima, turistiko snalaenje u stranoj zemlji i s tim u vezi vanost engleskoga jezika
kao svjetskoga jezika); svijet u kojem ivimo/ problemi suvremenoga ovjeanstva (siromatvo, glad, ekoloki
problemi); teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruja i Hrvatske (npr. ukljuivanje
Hrvatske u EU); blagdani.
2.,3 i 7. Razumjeti i upotrebljavati do 30% manje leksikih jedinica.
Gramatika se uvodi i uvjebava i na komunikacijskim uzorcima, cikliki se ponavlja i utvruje, a metajezik se
koristi u okviru struktura propisanih programom. Gramatike strukture se usporeuju sa slinima u hrvatskom
jeziku.
na razini uporabe
- present simple / continuous / perfect (tvorba, oblici, uporaba)
- past simple / continuous (tvorba, oblici, uporaba)
- simple future / going to future za izricanje budue radnje
- modalni glagoli: proirivanje znanja o uporabi i oblicima (can / could, may / might, must /
have to, shall / should, will / would)
- phrasal verbs
- pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present / past) tvorba, oblici, uporaba
- proiriti znanja o brojivim i nebrojivim imenicama
- glagolske imenice
- zamjenice: osobne (u nominativu i akuzativu), odnosne (who, which, that,
whose), povratne (myself), neodreene (something, anybody)
- posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi
- komparacija pridjeva
- prilozi naina (tvorba i uporaba)
- prilozi mjesta, vremena, uestalosti i njihovo mjesto u reenici
- razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i mjestu u reenici
- neupravne molbe / zapovijedi
- redoslijed rijei u reenici (S V O)
- vremenske reenice
- question tags
- upravni i neupravni govor s glagolom u glavnoj reenici u present tenses
1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I STRUKTURA
- razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu generacijama
- prepriavanje osobnih doivljaja i iskustava
- raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traenje zaposlenja
29

- razgovaranje o vanosti znanja stranih jezika s ciljem razvijanja tolerancije i empatije u
odnosu na druge narode i kulture
- razgovaranje o obiajima povezanim uz blagdane, elementima kulture i civilizacije,
povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskoga govornog podruja i usporedba s
Hrvatskom
- razgovaranje o razlikama, prednostima i nedostacima ivota na selu / u gradu
- izvijee o putovanju
- snalaenje u stranoj zemlji kao turist
- razgovaranje i izraavanje stavova o ekolokim problemima i ugroenim vrstama
- razgovaranje o nainu koritenju slobodnoga vremena
- razgovaranje o oekivanjima i planovima za budunost
- razgovaranje o svojim interesima i hobijima i ponaanju mladih u vezi s tim
- izraavanje molba, zahtijeva, zahvala, elja
- izraavanje slaganja i neslaganja
- izraavanje obveza i dunosti
pozdravljanje; pristojno ophoenje; oslovljavanje; estitanje blagdana; obiaji vezani uz blagdane; hrana i navike
vezane uz hranu; tradicionalne pjesme u okviru tematskih sadraja; imena i prezimena u zemljama engleskoga
govornog podruja; vanija mjesta u gradovima, nazivi ulica, trgova; razlike u sadrajima vezanih uz kolu:
kolskim predmetima; raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; provoenje slobodnoga vremena i praznika; nain
stanovanja; kupovanje ivenih namirnica; informacije o zemljama iji se jezik ui (zemljopisna obiljeja,
dogaaji iz povijesti, povijesne i kulturne znamenitosti i sl.)
U obradi kulturolokih i odgojnih sadraja vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi s odgovarajuim
sadrajima u hrvatskoj kulturi.
Knjievnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, ukljuujui
zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proitati najmanje dvije kratke prie od kojih jedna
moe biti strip. Obraditi jednu nepoznatu priu ili kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici
mogu samostalno proitati.
2.1. JEZINE VJETINE
2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE
- sposobnost razumijevanja fraza i rijei koje su neposredno osobno relevantne za
uenike
- sposobnost razumijevanja informacija u jednostavnim svakodnevnim materijalima,
poput reklama, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl.
- sposobnost razumijevanja kraih i jednostavnijih osobnih pisama
- sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i kraih i jednostavnijih naredbi
- sposobnost povezivanja vizualnoga i zvunog jezinog sadraja
- sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina engleskoga jezika
- sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga govora s pauzama za asimiliranje
znaenja
- razumijevanje izjavnih reenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere
sugovornika
- globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike
- uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u
izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik
30

2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje
- sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
- sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jezinih sadraja
itanje
- pamenje grafijske slike rijei i reenica u okviru obraenih sadraja
- uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei
- sposobnost itanja reenica, dijaloga i tekstova u okviru obraenih sadraja
- sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i reenica u kratkim
pisanim uputama
- sposobnost razumijevanja i itanja reenica i tekstova o poznatim sadrajima
- sposobnost razumijevanja i itanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim
situacijama
- itanje fonetskih simbola
2. Prije glasnoga itanja rijei i kratkih reenica, potrebno ih je dobro uvjebati (to iziskuje vie
vremena).Uenik e imati potekoe u svladavanju reenine intonacije te potekoe u razlikovanju usmenoga i
pismenog teksta.
Pisanje
- uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei i razlika izmeu
pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
- prepisivanja reenica / kraih tekstova koji su prethodno obraeni
2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje
- sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
- iznoenje rezultata skupnoga ili individualnog rada na projektu u okviru
obraenih tema
- sposobnost prepriavanja tekstova / slijeda dogaaja u okviru obraenih tema
- verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jednostavnijih jezinih
funkcija
- sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i
tematskih sadraja
- sudjelovanje u kraim dijalozima u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente
- sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igrama uloga
Pisanje
- sposobnost pisanja estitki za blagdane, poruka na razglednicama, osobnih podataka
na obrascima
- nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju
- pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
- pisanje voenih i slobodnih sastava u okviru prethodno usvojenih sadraja
- pisanje rijei, reenica i tekstova po diktatu
- pisanje ispita znanja u okviru obraenoga rjenika i struktura
2., 3.i 7. Due uvjebavati diktat i samostalno pisanje voenih kratkih sastava.
31

Na ovom stupnju veliku pozornost treba posvetiti usvajanju interkulturalnih kompetencija da bi se uenici
senzibilizirali za uoavanje kulturolokih razliitosti unutar civilizacijskih dosega kroz odgojne i socijalizirajue
sadraje kao osnove za razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i kulturama.
Uenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni ok i
razgovor o iskustvima s tim u vezi). Proiruju se znanja na kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao nainu ivota
u zajednici ciljanog jezika, upoznaju se kulturna dostignua poput knjievnih djela, likovnih, umjetnikih djela,
te elementi drutveno-kulturalnoga konteksta.
Na ovom se stupnju postupno uvode interkulturalne kompetencije na razini vjetina potrebnih za ophoenje u
ciljanom drutveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire).
-
ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljega pamenja
ovladavanje nekim tehnikama uenja
koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta
voenje vlastitoga rjenika / usustavljivanje rijei po tematskim podrujima
koritenje popisa rijei u udbeniku i rjenika (dvojezinih i jednojezinih)
razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje
sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza,
saimanje i dr.)
primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.
samostalno zakljuivanje
koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika
prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada na projektu
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene
(portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika

S obzirom na nastavna sredstva pristup nastavi stranoga jezika je multimedijski.
U obradi jezinoga materijala aktiviraju se kognitivne sposobnosti uenika, ali se
upotrebljava i mogunost mehanikoga usvajanja pojedinih elemenata jezika.
Kombinacija mehanikoga i kognitivnog u uenju stranih jezika dolazi do izraaja na svim
razinama jezika, a posebice pri uenju gramatike.
Usporeuju se jezini sadraji hrvatskoga i engleskog jezika.
Jezini se sadraji prema potrebi pojanjavaju na materinskom jeziku.
Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se po potrebi zorna sredstva.
Polazi se od onoga to je ueniku ve poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta: (novi
leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura; nove jezine strukture se
uvode na osnovi ve obraenog leksikoga materijala).
Jezine strukture se osvjeuju i koristi se metajezik u okviru predvienih sadraja.
Jezini sadraji se cikliki ponavljaju na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite
kanale percepcije).
Mogue didaktike aktivnosti:
govornu aktivnost
- izrada tematskih projekata
- sudjelovanje u dijalozima i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti
rjenika i struktura
- itanje na osnovi zvunoga predloka
- prepriavanje obraenih sadraja.
-Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, u skupinama, individualni rad, cijeli razred u
interakciji.
32

- razumijevanje obraenih jezinih sadraja
- govorna aktivnost na planu reprodukcije u okviru obraenih sadraja
- govorna aktivnost na planu produkcije u okviru obraenih sadraja
- pismeno izraavanje
- poznavanje jezinih zakonitosti u okviru obraenih sadraja
Govorna aktivnost provjerava se sudjelovanjem u kraim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom
reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj, reprodukcijom pjesama, odgovaranjem na pitanja i sl.
Pismeno izraavanje provjerava se pisanjem razliitih vrsta diktata (npr. dictocomp), kratkih i
vieminutnih provjera znanja i vjetina, usvojenost jezinih zakonitosti putem testova objektivnoga tipa,
kolskih zadaa, ispita znanja i sl.
kolska je zadaa razvijanje vjetine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te vjetine, a ne
izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. kolska se zadaa moe pisati u zasebnu
biljenicu ili na zaseban list kako bi se na kraju zavrenoga razreda mogla uloiti u portfolio uenika. Na
osnovi sluanja glazbe, itanja ili sluanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja
razvija se vjetina pisanja kao proces koji rezultira kreativnim ili voenim pisanjem. kolska zadaa
moe biti prepisivanje izmijeanih reenica, nadopuna teksta, voeni ili poluvoeni sastavak, a moe
imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, ivotopis, zamolba). Broj, oblik i obim kolske zadae
zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s vaeim Pravilnikom o nainu praenja,
vrednovanja i ocjenjivanja uenika. Preporuuju se sljedea razdoblja kao najpogodnija za pisanje
kolskih zadaa:
Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici sudjeluju, bilo na receptivnoj,
reproduktivnoj ili produktivnoj razini, prua mogunost ustanovljavanja napretka i
vrednovanja.
Preporua se na poetku kolske godine inicijalni test. Inicijalni test slui za bolje planiranje nastavne
grae, jer iskazuje uenikovo predznanje. Ovaj test ima iskljuivo dijagnostiku ulogu i ne ocijenjuje se.
Uitelj/ica e uenicima predoiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje.
Uenicima treba dati neposrednu povratnu informacija o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu
usmenom pohvalom i pozitivnom neverbalnom reakcijom.
Uenike se osposobljava za samoprocjenu / samovrednovanje (portfolio) i meusobnu procjenu znanja.
Na kraju 8. razreda moe se pisati cjeloviti ispit znanja, koji uenicima moe posluiti kao koristan
putokaz njihova znanja, koja su potrebna za nastavak kolovanja u srednjoj koli.
Domae zadae:
Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike, odgovornost i samostalnost
uenika ali ne smiju uenicima oduzimati previe vremena.
Zadae moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko reenica o prijatelju, poznatoj osobi,
svome mjestu/gradu, o putovanju, rijeiti radni listi, odgovoriti na nekoliko pitanja, rijeiti zadatak u
radnoj biljenici ili udbeniku, napisati krai tekst prema zadanom modelu na zadanu temu, pronai
znaenje rijei, ispisati iz teksta rijei koje spadaju u odreenu kategoriju, pripremiti pitanja za intervju s
nekom odreenom osobom i sl.
Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok uenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi
i povremenim pregledom biljenica uenika) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i
potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.
33

CJELINA
IZRIAJI I STRUKTURE
SUODNOS
Napomena: Navedeni suodnosi odnose se
na horizontalnu ravan, no koriste se znanja
iz drugih nastavnih predmeta steena u
prethodnim razredima.
1. ovjek u obiteljskom i drutvenom

krugu problemi mladih, razgovaranje o
neprihvatljivom ponaanju mladih, npr. na
portskim priredbama, ulici, nasilje meu
kolskom djecom, problemi vezani uz
odnos meu naratajima, odabir zanimanja
i traenje zaposlenja, vanost uenja stranih
jezika
2. Mladi i njihovi interesi provoenje
slobodnoga vremena, mediji, glazba,
itanje, port, kuni ljubimci, razgovaranje
o izgledu i modi, statusnim simbolima,
ljubavi i zaljubljivanju
You should talk to your parents about the

problem.
Biologija (Od roenja do smrti)

Katoliki vjeronauk (Drama odrastanja,
Suodgovornost za pravedan ivot u drutvu,
Izbor ivotnog zanimanja)
Hrvatski jezik (Jezik Nastajanje rijei, Jezino
izraavanje Razliitost stilova: Razgovorni stil,
Administrativno-poslovni stil-anketa, prijavnica,
ivotopis)
I'm going to study at the university.

I'll help you carry the bag.)
Glazbena kultura (Glazbeno scenske vrste-opera,

opereta, musical, balet -G.Gershwin-Porgy &
Bess, A.L.Webber-Jesus Christ Superstar itd.,
Popularna glazba, Dez)
Biologija (Miii, Kosti i veze meu kostima)
Katoliki vjeronauk (Prijateljstvo i ljubav, Rad i
slobodno vrijeme)
Hrvatski jezik (Jezino izraavanje Razliitost
stilova: Rasprava, Razgovorni stil, Lektira -E.
Hemingway: Starac i more; W. Shakespeare:
Romeo i Julija itd.)
Hrvatski jezik (Jezino izraavanje Razliitost
stilova: Pismo, Novinarski stil, Knjievnost
Putopis)
- present perfect i simple past:

She has already seen that comedy. She
was at the theatre yesterday.
You must take care of your pet.
Today's fashion is much nicer than. . .
my/mine, etc.
This book is mine.
news/information/advice
3. Putovanja planiranje putovanja,

snalaenje u stranoj zemlji, izvjetavanje o
putovanju, pisanje kratkoga pisma ili
razglednice, Hrvatska kao turistiko
odredite
4. Svijet oko nas razgovaranje o
problemima u svijetu: glad, siromatvo, rat,
ekoloki problemi, ugroene vrste, razvoj
tehnologije raunalo, internet, mobitel
5. Zemlje engleskoga govornog podruja

i Hrvatska zemljopisna obiljeja,
dogaaji iz povijesti, kultura i civilizacija
6. Blagdani opisivanje aktivnosti vezanih
uz blagdane i usporeivanje obiaja s
naim obiajima u Hrvatskoj
While I was sitting in the doubledecker a

man with a bowler hat on got in.
Where did you spend your winter
holidays?- We went to Greece
Croatia has got the most beautiful coast in
the world.
The natural habitats of many animals are
destroyed by human activity.
Many people die of starvation in Africa.
My parents always tell me not to leave the
light on.
He likes coffee but he doesnt like tea.
Columbus discovered America but it was
named after Amerigo Vespucci.
Uvoenje novih struktura ovisno o
prigodnim materijalima i pojedinom
blagdanu
Povijest (Procesi dekolonizacije svijeta,

Hrvatska i svijet na poetku treeg tisuljea,
Terorizam, Globalizacija)
Biologija (Zatita organizma od bolesti,
Ovisnosti)
Tehnika kultura (Povezivanje na internet,
Obrazovni sadraji na Webu)
Geografija (Opa obiljeja Hrvatske)
Povijest (Demokratski procesi izmeu dva ratapolitika SAD-a prema Europi, utjecaj amerike
kulture, Znanost i kultura u prvoj polovici 20.
stoljea u svijetu i u Hrvatskoj)
Glazbena kultura (Pjevanje)
Katoliki vjeronauk (ivjti u ritmu liturgijske
godine: vrijeme kroz godinu, boini/uskrsni
ciklus)
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine
pripremaju se po izboru nastavnika i prema
interesima uenika prigodne recitacije i
pjesmice, izrauju se tematski panoi, posteri.
34

promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i istoe uz tematsku cjelinu:
ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu
promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa
na obitelj uz tematsku cjelinu: ovjek u obiteljskom i rutvenom krugu
promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Kultura i civilizacija
zemalja engleskoga govornog podruja i Hrvatske, Putovanja, Blagdani
razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno
vrijeme, Mladi i njihovi interesi
razvijanje sposobnosti za drutveni angaman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u ivotu drutva uz
tematsku cjelinu: Svijet u kojem ivimo
promicanje ljubavi i ponosa prema zaviaju i domovini, te razumijevanje i potivanje drugih i drugaijih uz
tematske cjeline: Svijet u kojem ivimo, Kultura i civilizacija zemalja engleskog govornog podruja i
Hrvatske
LITERATURA:
Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001
Katalog znanja angleino 1. tuji jezik. Srednje strokovno izobraevanje (7.7. 1998.)
URL: http://gean5.pfmb.uni-mb.si/eng/language/Katalog_znanja_Angles2.htm
Kurikularni pristup promjenama u osnovnom kolstvu. Razrada Okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji
rastereenja uenika. Strani i klasini jezici. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i porta, 2002.
Kurikularni pristup promjenama u osnovnom kolstvu. Razrada Okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji
rastereenja uenika. Razredna nastava. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i porta, 2002.
Modern Language Curriculum Standards. URL:
www.myschools.com/offices/cso/foreign_language/standards/htm
Nastavni plan i program za osnovnu kolu. U: Prosvjetni vjesnik (posebno izdanje) god. I., br.2, 1. lipnja 1999.
The National Curriculum Online.URL: www.nc.uk.net
35

Engleski Drugi Jezik 4.-8. Razreda

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Engleski Drugi Jezik 4.-8. Razreda

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

institucije zalau za viejezinost graana Europe, to podrazumijeva da bi se se tijekom obveznog obrazovanja

Radna nelektorirana verzija

Prvi strani jezik

razumjeti poznate rijei i osnovne fraze koje se tiu njih samih,

razumjeti fraze i najuestalije rijei iz podruja neposredne osobne

Radna nelektorirana verzija

razumijeti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

C. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNOOBRAZOVNIM POTREBAMA - OPE NAPOMENE

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM VIDA

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM

poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti

6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJEM PANJE/HIPERAKTIVNOSTI I S

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

Kategorije 1. 5. razradila su Predmetna povjerenstva za svaki pojedini jezik, dok je za odgojne i

2. Strukura HNOS-a za engleski jezik

1. 3. Jezine funkcije u okviru obraenih tema i jezinih struktura

2. 3. Strategije uenja i sluenja znanjem

Radna nelektorirana verzija

E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA

ANTON TEMBERGER, prof., Centar za socijalni rad, Rijeka

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje:

Povjerenstvo za strane i klasine jezike za zavrnu izradu Nastavnog plana i programa

HNOS O ENGLESKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK

Engleski kao drugi strani jezik: 4. 8. razred

PRVA GODINA UENJA

Radna nelektorirana verzija

HNOS O ENGLESKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK

Radna nelektorirana verzija

HNOS O ENGLESKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK

ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja

Radna nelektorirana verzija

HNOS O ENGLESKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK

upoznavanje naina strukturiranja slikovnih rjenika

3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE

Radna nelektorirana verzija

HNOS O ENGLESKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK

1. Susreti i pozdravi pozdravljanje,

Hello! Hi ! Good morning.

2. Ja i moja obitelj usvajanje naziva

Katoliki vjeronauk (Potuj roditelje i uvaj

Radna nelektorirana verzija

HNOS O ENGLESKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK

5. Moje tijelo usvajanje naziva za

7. Moja odjea - usvajanje naziva za

8. Dnevni obroci usvajanje naziva

This is my room. It is small/tidy.

Hrvatski jezik (Jezik: Pridjevi-posvojni

What colour is ...?

Likovna kultura (Kompozicija-boje)

Tjelesna i zdravstvena kultura (Igre)

-Thanksgiving Day/Dani kruha

Priroda i drutvo (Ljudsko tijelo)

Priroda i drutvo (Moje tijelo)

Priroda i drutvo (ivot ivotinja)

Katoliki vjeronauk (Zajedno stvarati i