SADRAJ:

1. OSNOVE TEHNIKOG CRTANJA................................................................................................ 3

1.1. Tehniko crtanje ........................................................................................................................ 3
1.2. Uloga poznavanja (itanja) nacrta za graditelja izvoaa u procesu pripreme za ..... 6
izvoenja dijela ili cijele graevine ................................................................................................. 6
1.3. Vanost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvoaa .............................. 7
1.4. Sposobnosti odnosno znanja potrebne za razumijevanje (itanje) nacrta....................... 7
2. OPREMA I PRIBOR ZA CRTANJE ............................................................................................... 9
2.1. Pribor za crtanje......................................................................................................................... 9
2.2. Tehniko pismo........................................................................................................................ 10
2.3. Formati papira .......................................................................................................................... 11
3. OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE....................................................................... 13
3.1. Simetrala duine i kuta ........................................................................................................... 13
3.2. Crtanje kutova .......................................................................................................................... 14
3.3. Tangenta na krunicu ............................................................................................................. 16
3.4. Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta .............................................................................. 17
3.5. Lukovi i krivulje......................................................................................................................... 19
3.6. Konstrukcija elipse prema definiciji....................................................................................... 21
4. ORTOGONALNA PROJEKCIJA .................................................................................................. 22
4.1. Projiciranje ................................................................................................................................ 22
4.2. Osnove ortogonalnog projiciranja ......................................................................................... 23
4.3. Prostorna projekcija ................................................................................................................ 30
5. IZRADA ARHIREKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE .............. 33
5.1. Redoslijed izrade arhitektonsko-graevinske projektne dokumentacije......................... 33
6. Osnove crtanja i oznaavanja u arhitektonsko graevinskim nacrtima.............................. 36
6.1 Vrste i irina crta ....................................................................................................................... 36
6.2. Mjerilo ........................................................................................................................................ 37
6.3. Kotiranje nacrta........................................................................................................................ 39
7. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I ELEMENATA................................................................ 43
7.1. Grafike oznake materijala .................................................................................................... 43
7.2. Grafike oznake opreme i namjetaja.................................................................................. 45
7.3. Simboli raznih instalacija ........................................................................................................ 48
7.4. Simboli plinskih instalacija ..................................................................................................... 49
7.5. Grafike oznake otvora........................................................................................................... 50
8. SADRAJ NACRTA ....................................................................................................................... 52
8.1. Tlocrt.......................................................................................................................................... 52
8.2. Presjek ...................................................................................................................................... 54
8.3. Prevaljeni presjeci ................................................................................................................... 57
8.4. Proelja ..................................................................................................................................... 59
8.5. Detaljni nacrti ........................................................................................................................... 60
8.6. Planovi oplate........................................................................................................................... 63
8.7. Konstrukcijski nacrti ................................................................................................................ 65
9. VRSTE PROJEKATA..................................................................................................................... 67
9.1. Idejni projekt ............................................................................................................................. 67
9.2. Glavni projekt ........................................................................................................................... 68
9.3. Izvedbeni projekt ..................................................................................................................... 72
9.4. Detaljni nacrti ........................................................................................................................... 78
10. Literatura

1. OSNOVE TEHNIKOG CRTANJA

1.1. Tehniko crtanje
POVIJEST I ZNAENJE TEHNIKOG CRTEA
Crtei su u povijesti ljudskog roda vaan vid meusobne komunikacije jo prije nego se razvilo
pismo.
Tehniki crte se razvija tokom renesanse kada se razvijaju tehnike znanosti i kasnije
postaje sve sloeniji I sloeniji.Tehniki nacrti danas su standardni nain prikazivanje proizvoda svih
moguih tehnikih disciplina a meu njima su i graditeljski nacrti.
Graditeljski nacrti moraju se pridravati meunarodnih pravila za crtanje nacrta te moraju biti
jasni, dobro oznaeni i pregledni. Takve nacrte su sposobni proitati svi strunjaci koji sudjeluju u
procesu projektiranja, izvoenja I odravanja objekta.
Dijelovi nacrta I sam crte mora biti tako jasan da se njima znaju sluiti investitori, korisnici
graditeljskih objekata i svi zainteresirani graani. Poznavati I znati itati nacrte je kao da govorimo jo
jedan strni jezik jer ista pravila vrijede i u Kini i u Americi..
PROBLEMI KOD GRAFIKOG PRIKAZIVANJA GRADITELJSKIH OBJEKATA
Kod crtanja predmeta za graditeljske nacrte vrlo se brzo uoe dva problema.
Prvi problem je kako sloen predmet poput zgrade prikazati tako da svima bude
razumljiv.Jednostavan i mali predmet vrlo se lako dade opisati rijeima ili predoiti jednostavnom
skicom.

Problem nastaje kod opisivanja predmeta koji sloen od vie elemenata kao to je ovaj na
slici. Dakle imamo problem kako predmet ili zgradu koja ima tri dimenzije ( duinu, irini i visinu)
smjestiti na papir koji ima samo dvije dimenzije(duinu i irinu)

Prvi problem se rjeava tako da se predmet crta na nain zovemo ortogonalno projiciranje
predmeta.Svaka projekcija predmeta crta se na svojoj ravnini, pa govorimo o ravnini I (ravnini tlocrta),
ravnini II (ravnini nacrta) i ravnini III (ravnini bokocrta).

Na te ravnine projiciramo pod pravim kutom strane predmeta.

Takve projekcije prikazuju se na jednoj ravnini kao tlocrt, nacrt i bokocrt takvog predmeta.

Da bi takav crte bio potpuno razumljiv na kraju odreujemo dimenzije, kote (odnosno
kotiramo stvarne veliine u centimetrima).

Drugi problem je kako velik graevinski objekt ija se veliina mjeri u desecima metara
smjestiti na list papira veliine nekoliko desetaka centimetara. Da bi prikazali takav objekt crtamo ga u
mjerilu.
Crtati graevinu u mjerilu znai je smanjiti tako da je moemo prikazati na naem listu papira.
Mjerilo na nacrtu oznaujemo s dva broja I znakom jednakosti izmeu dva broja.
Na primjer: 1 : 100
Prvi broj oznaava stvarnu dimenziju predmeta.
Drugi broj oznaava za koliko smo smanjili dimenzije tog predmeta.
Znai jedan metar u stvarnosti je u nacrtu sto puta manji to jest iznosi samo jedan centimetar.
U slijedeim crteima je prikazan jedan te isti tlocrt prostorije u raznim mjerilima. Svaki crte je razne
veliine ali kote tj zapisane dimenzije su iste.
MJ 1:200

MJ 1:100

MJ 1:50

1.2. Uloga poznavanja (itanja) nacrta za graditelja izvoaa u procesu pripreme za

izvoenja dijela ili cijele graevine
Da uspjeno izgradi dio ili cijelu graevinu graditelj-izvoa osim znanja o graevinskim
konstrukcijama i manualne vjetine mora imati jo jednu vanu sposobnost.
Ta sposobnost zove se poznavanje odnosno itanje nacrta.
Znati proitati nacrte odnosno shvatiti sto je nacrtano to je kao da se zna jedan jezik. Tehniki nacrti
se po istom sistemu crtaju u cijelom svijetu od Kine do Amerike.
Kod pripreme za izvoenje dijele ili cijele graevine treba pripremiti:
1. Izvoa treba dobro poznavati pravila itanja nacrta jer tek kad shvati nacrte odnosno
protumai projekt odnosno projektnu dokumentaciju moe pristupiti slijedeoj fazi.
2. Slijedea faza u realizaciji graenja je priprema materijala, alata i opreme potrebnog za
izvoenje dijela ili cijele konstrukcije. Za cijelu graevinu ponekad se taj proces zove priprema
gradilita.
3. U toj fazi izvoa takoer odluuje o odabiru ljudi s odgovarajuom manualnom vjetinom
odnosno o potrebnoj radnoj snazi koji e takvu konstrukciju i izvoditi.
Tek kad su svi ovi uvjeti ispunjeni moe se pristupiti izvoenju dijela ili cijele konstrukcije.
Kad su svi ovi uvjeti ispunjeni moemo govoriti o uspjenom izvoenju dijela ili cijele
graevine.
Ovaj proces se odnosi na izvedbu dijela graevine na primjer kod zidanja jednog malog zida
koji izvodi jedan ovjek. Takav isti proces dogaa se kod izvedbe cijele graevine npr. kod izvedbe
kompletne stambene zgrade.
Samo onaj graditeljizvoa koji je u shvatio ulogu poznavanja odnosno itanja nacrta i
uspjeno je povezao s ostalim aktivnostima prilikom izvoenja dijela ili cijele graevina moe biti
dobar u svom zanimanju.
U takvom sluaju govorimo o uspjenim graditeljima reproduktivnim umjetnicima (ako su
projektanti primarni umjetnici) koji su savladali sve tajne graditeljskog zanata.
ULOGA POZNAVANJA (ITANJA) NACRTA ZA GRADITELJA IZVODITELJA U PROCESU IZGRADNJE DIJELA ILI CIJELE
GRAEVINE
POSTUPAK JE ISTI BEZ OBZIRA DALI SE RADI O ZIDANJU
JEDNOG ZIDA ILI UZVEDBI CIJELE ZGRADE
ORGANIZACIJSKA PRIPREMA ZA IZVOENJE DIJELA ILI
CIJELE GRAEVINE

ODABIR
DJELATNIKA
(RADNE SNAGE)
KOJI E
OBAVLJATI
PREDVIENE
RADOVE

POZNAVANJE
(ITANJE)
NACRTA
ODNOSNO
DOBRO
RAZUMIJEVANJE
KOMPLETNE
PROJEKTNE
DOKUMENTACIJE
UKLJUUJUI
TROKOVNIKE
GRADITELJSKIH
RADOVA
OBRTNIKIH

ODABIR ALATA,
STROJEVA,
OPREME,
MATERIJALA,
ORGANIZACIJA
TRANSPORTA,
ORGANIZACIJA
DIJELA ILI
CJELOKUPNOG
GRADILITA

USPJENO IZVOENJE DIJELA ILI CIJELE GRAEVINE

1.3. Vanost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvoaa

Tehniki nacrti odnosno projektna dokumentacija je jedan nacrt ili skup nacrta koji su direktna
uputa tj radni zadatak po kome izvoa treba da izvodi dio ili cijelu zgradu.
Ako izvoa dobro razumije projekt i po takvom projektu izvodi zgradu onda govorimo o
uspjenom izvoenju dijela ili cijele graevine.
Problemi nastaju ako izvoa ne razumije projekt odnosno ne shvati to je nacrtano na
papiru. Tada se prilikom pripreme i izvoenja dijele ili cijele graevine dogaaju neugodnosti,
nepravilnosi i komplikacije. Kao rezultat nerazumijevanja nacrta i ostalih tehnikih uputa imamo itav
niz problema za sve sudionike u procesu graenja a to najvie pogaa korisnike takvih zgrada.
Da bi dobro razumio nacrt izvoa treba tokom kolovanja i kasnije u praksi da razvije
odreene sposobnosti odnosno znanja koje e mu pomoi da dobro shvati projekte.

1.4. Sposobnosti odnosno znanja potrebne za razumijevanje (itanje) nacrta

Sposobnosti i znanja koje su potrebni za dobro razumijevanje nacrta su prostorni zor, pravila
crtanja nacrta i poznavanje graevinskih konstrukcija.
A) Prostorni zor je sposobnost ljudskog mozga da na temelju nacrta na papiru crtanog na dvije
dimenzije (duina i irina) predoi kako e taj predmet izgledati u prostoru u tri dimenzije( duina
irina i visina). Isto takav proces se odvija i u suprotnom smjeru to jest stvari predmet (tri dimenzije)
nacrtati na papiru u dvije dimenzije.
To je vana ljudska sposobnost jer izvoai po nacrtima koji su projektanti crtali u dvije
dimenzije mogu sebi predoiti kako e dio ili cijela konstrukcija izgledati na kraju radova.
Ta sposobnost uvjebava se tokom kolovanja na modelima predmeta na kojima se crtaju
tlocrti, nacrti, bokocrti, presjeci i na temelju takvih nacrta dobivamo sliku predmeta. Kasnije se crtaju
tlocrti i ostale projekcije zgrada u odreenom mjerilu a sposobnost se dalje razvija tokom prakse.
Prostorni zor pomae i kod boljeg snalaenja tokom izvedbe kompliciranijih objekta. Ponekad
na jednom nacrtu (tlocrtu) zgrade nisu dati svi podaci pa je izvoa prisiljen traiti i na drugom
projekcijama ili ak konzultirati projektanta.
Svaki put kad izvoa dobije vie nacrta jedne zgrade (tlocrte, presjeke i proelja) pomalo se
automatski ukljuuje ta sposobnost koja pomae da izvoa sebi predoi kako e izgledati budui
objekt.
Tako i izvoditelji postaju sudionici zamiljenog projekta i lake uspjeno izvode dio ili cijelu
graevinu.
B) Pravila crtanja nacrta su pravila koja se moraju pridravati svi sudionici u procesu izrade
projekta da bi mogli razumijevali ono to je nacrtano (simboli graditeljskih materijala, pokretne i fiksne
opreme, simboli instalacija, pravila kotiranja pojedinih nacrta, mjesta odreivanja tlocrta i presjeka,
razumijevanje mjerila itd,)

C) Poznavanje graevinskih konstrukcija u stvarnosti - je vaan uvjet. Kad izvoa poznaje

stvarni izgled i dimenzije konstrukcije u stvarnosti u pravoj veliini onda moe shvatiti to je nacrtano
u nacrtu.

SPOSOBNOSTI ODNOSNO ZNANJA POTREBNA ZA

RAZUMIJEVANJE - POZNAVANJA (ITANJA) NACRTA ZA
GRADITELJA - IZVODITELJA
Prostorni zor sposobnost
ljudskog mozga
da na temelju
nacrta na papiru
(crtanog na dvije
dimenzije) predoi
kako e taj
predmet izgledati
u prostoru
( prikazan u
prostoru u tri
dimenzije).

Pravila crtranja
nacrta su pravila
koja se moraju
pridravati svi
sudionici u
procesu izrade
projekta da bi
mogli razumijevali
ono to je
nacrtano( simboli
graditeljskih
materijala,pokretn
e i fiksne opreme,
simboli
instalacija, pravila
k i
j

Poznavanje
graevinskih
konstrukcija i
dijelova graevine
u stvarnosti

USPJENO IZVOENJE DIJELA ILI CIJELE GRAEVINE

2. Oprema i pribor za crtanje

2.1. Pribor za crtanje
Za izradu dobrog tehnikog crtea potrebna je i odgovarajua oprema, pribor i papir.

3D prikaz graevine u raunalnom programu

pribor za crtanje

Tu se ubrajaju crtai stol, crtaa daska i crtaa ploa, te raunala s programima (CAD) za
crtanje i razliita crtala (ploteri) koji omoguuju bre i preciznije iscrtavanje nacrta.
Crtai pribor potreban za izradu tehnikog crtea ine trokuti, T-ravnalo, razmjernik (mjerilo,
trobridno ravnalo), estar, kutomjer, razliiti krivuljari i ablone. ablone mogu biti za tehniko
pismo, ope s geometrijskim likovima ili namjenske za pojedine struke (za arhitekte,
elektrotehniare, strojare)

2.2. Tehniko pismo

Za opise uz tehniki crte koristi se tehniko pismo. Razlikujemo koso i uspravno tehniko
pismo, a oba mogu biti uska i srednje iroka po emu razlikujemo tipove A i B tehnikog
pisma.

10

Npr. za tip B uspravno srednje iroko tehniko pismo su iskazane mjere u tablici

2.3. Formati papira

Pri izradi tehnikih crtea koriste se razliiti formati papira. irine i duljine formata papira
odreene su meunarodnim normama npr. odnos stranica je 1: 2 = 1 :1,414 i omjer
povrina susjednih formata je 2 : 1 (A0 formatu je povrina 1m 2 , a formatu A1 je 0,5 m 2 , itd.)
(sl. )

odnos razliitih formata papira

11

Graevinski nacrti vei od formata A4 svode se na njegovu veliinu presavijanjem zbog

lakeg rukovanja i uvezivanja u projekt.

primjer sastavnice
Osnovni format obrezanog nacrta mora imati pravokutni oblik veliine 210/297 mm.
Nacrti veeg formata moraju se previti tako, da potpuno sloeni nacrt ima veliinu osnovnog
formata.
Okvir se mora iscrtati punom linijom na svakom nacrtu. On je udaljen 5 mm od
gornjeg, desnog i donjeg ruba, a 25 mm od lijevog ruba nacrta.
Sastavnica se stavlja u desni donji kut nacrta i sadri sve potrebne podatke o
investitoru, projektantu, vrsti graevine i mjestu gradnje, sadraju nacrta, mjerilu... Veliina
sastavnice ovisi o veliini nacrta.
Papir za tehnike crtee mog biti i razliitih vrsta: tvrdi crtai papir, paus papir, prozirni tanki
papir za skiciranje, ozalit papir, transparent papir
Na trite se isporuuju u rezanim arcima i u rolama.

12

3. Osnovne geometrijske konstrukcije

Razliite geometrijske konstrukcije potrebno je znati pri projektiranju i u izradi
tehnikih crtea, ali esto je potrebno i neke od njih izvesti na gradilitu. Te konstrukcije je
jednostavnije izvesti pomou pribora za crtanje ili raunala, ali mogu se i esto moraju
izvesti na gradilitu. Tada se koriste pomagala kojima tamo raspolaemo, a to su zidarska
olovka, avli, uad, daske, letve, ablone i sl.
3.1. Simetrala duine i kuta
Simetrala je pravac koji dijeli neku geometrijsku tvorevinu na dva jednaka dijela, pa tako
imamo prikaz konstrukcije simetrale duine i simetrale kuta.

konstrukcija simetrale duine

konstrukcija simetrale kuta

13

podjela duine na jednake dijelove

3.2. Crtanje kutova

14

odreivanje pravog kuta na gradilitu

Podjela pravog kuta na tri jednaka dijela

- konstruira se kut od 60 koji se zatim simetralom raspolovi

konstrukcija kutova razliitih veliina pomou dva trokuta

15

Konstrukcija kuta proizvoljne veliine mogua je uz

pretpostavke:
kut punog kruga je 360.360cm
O
O=2 r r=
2
360
r=
=57,3 cm
2 3,14

3.3. Tangenta na krunicu

Tangenta je pravac koji dodiruje krunicu u jednoj toki, koju zbog toga i nazivamo diralitem
i tangenta je uvijek okomita na polumjer krunice u toj toki.

konstrukcija tangente na krunicu u odreenoj toki na krunici

konstrukcija tangente na krunicu iz odreene toke izvan krunice

16

3.4. Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta

jednakostranian trokut

kvadrat iz zadane stranice

kvadrat iz zadane dijagonale

konstrukcija esterokuta

17

Konstrukcija dvanaesterokuta iz esterokuta

odreivanje sredita opisane krunice pravilnog mnogokuta i njegove konstrukcija iz zadane

stranice

konstrukcija osmerokuta

18

konstrukcija peterokuta iz zadanog polumjera opisane krunice

3.5. Lukovi i krivulje

Spoj dva pravca pravilnom krivuljom S oblika

19

spoj dvije krunice jednim lukom

r, s, h
s, h
konstrukcija krunog odsjeka iz razliitih zadanih elemenata

20

3.6. Konstrukcija elipse prema definiciji

Elipsa je skup toaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dvije vrste toke te ravnine
konstantan i jednak velikoj osi elipse. Te vrste toke su fokusi ili arita elipse.
Elipsa ima dvije osi simetrije, a to su ujedno njezina velika AB i mala os CD koje se dijele na
velike a i male b poluosi.
Stoga prema definiciji vrijedi: r 1 + r 2 = 2a za bilo koju toku elipse.

konstrukcija elipse prema definiciji

konstrukcija elipse iz koncentrinih krunica iji su promjeri jednaki osima elipse.

21

4. ORTOGONALNA PROJEKCIJA
4.1. Projiciranje
U graditeljstvu, a i u ostalim tehnikim strukama vano je znati prostorne oblike
predoiti na crteu u ravnini kao i iz crtea spoznati izgled predmeta, graevine ili njezinog
dijela u prostoru.
Da bismo dobili prikaz nekog predmeta u ravnini vrimo zamiljeni postupak
projiciranja toga predmeta na ravninu pomou zraka projiciranja.
Dva osnovna naina projiciranja koja se koriste u praksi su centralno i paralelno projiciranje.
Kod centralne projekcije sve zrake projekcije prolaze jednom tokom ( centrom projiciranja),
a kod paralelnog projiciranja zrake su meusobno paralelne i ovisno o poloaju prema
ravnini projekcije razlikujemo koso i ortogonalno (okomito) projiciranje.

centralno projiciranje

koso paralelno projiciranje

ortogonalno paralelno projiciranje

Ortogonalnim projiciranjem nastaju razliite projekcije ovisno o poloaju i broju ravnina
projekcije.
To su:
- Kotirana projekcija (na horizontalnu ravninu)
- Mongeova projekcija (na dvije ili vie meusobno okomitih ravnina)
- Ortogonalna aksonometrija
U tehnikoj praksi najee se koristi ortogonalna projekcija na dvije (tlocrt i nacrt) ili tri
meusobno okomite ravnine (tlocrt, nacrt, bokocrt ili stranocrt).
Ortogonalnim projiciranjem na dvije ili tri meusobno okomite ravnine koristi se u graditeljstvu
za prikaz tlocrta, presjeka i proelja graevine, pojedinih detalja

22

4.2. Osnove ortogonalnog projiciranja

Svi geometrijski oblici u prostoru sastoje se od toaka, stoga da bismo znali odrediti u ravnini
sliku (projekciju) tih oblika potrebno je znati odrediti projekciju toke.
4.2.1. Ortogonalna projekcija toke

Ravnine projekcije su dvije meusobno okomite ravnine oznaene velikim grkim

slovima 1 i 2 i one
Zraka projiciranja koja prolazi tokom A okomito na horizontalnu ravninu 1 odreuje tlocrt
A' toke A, a ona okomita na ravninu 2 odreuje nacrt A" toke A.
Tlocrtom i nacrtom potpuno je odreen poloaj toke u prostoru.
Na slici a) dan je prostorni prikaz, a na sl. b) nakon prevaljivanja ravnine 1 u 2 prikaz
projekcija tlocrta i nacrta toke A u ravnini slike (papira).
U graditeljstvu projekcije tlocrta i nacrta (presjek) graevine najee se prikazuju odvojeno.
Toke su zadane koordinatama koje predstavljaju udaljenost toke od po volji odabrane
toke ishodita u smjeru koordinatnih osi A(Ax, Ay, Az).
Moemo prouit poloaj toaka u prostoru na primjeru zadanih toaka A(2,4,4), B(6,-6,8),
C(10,-8,-8), D(8,8,-6), E(4,6,0), F(12,0,6)

23

Ponekad, za potpuno jasnu predodbu predmeta nisu dovoljne dvije projekcije i tada se
uvodi i trea ravnina projekcije 3 postavljena okomito na ravnine 1 i 2 kroz ishodite
koordinatnog sustava i naziva se bokocrtnom ravninom.

4.2.2. Ortogonalna projekcija duine

Duina je ravna crta omeena dvjema tokama i njima je potpuno odreena. Ortogonalna
projekcija duine je duina, pa su projekcijama krajnih toaka odreene i projekcije duine.

Promatrajui projekcije duina na slici i pravokutnog trokuta PA moe se uoiti da je

ortogonalna projekcija duine na ravninu slike openito kraa od prave duljine te duine.
Ako je duina paralelna s ravninom projekcije npr. CD II 1 tada se u tlocrtnoj ravnini
projicira u pravoj veliini, a u nacrtu se vidi da su sve njezine toke jednako udaljene od
1 tako to su sve toke nacrta jednako udaljene od osi x, tj. nacrt duine je paralelan s osi
x.
Ako je duina okomita na ravninu projekcije npr. EF 1 u tlocrtu njezina projekcija e biti
toka E = F , A u nacrtu e se projicirati u pravoj veliini jer je paralelna s 2 .
Kada u projekciji ne vidimo pravu veliinu duine potrebno ju je odrediti, a odreuje se
postupkom prevaljivanja oko projekcije u ravninu projekcije, npr. oko tlocrta B u ravninu
1 , na slici je dan prostorni prikaz postupka prevaljivanja (a) i prikaz u tlocrtu i nacrtu (b).

24

4.2.3. Ortogonalna projekcija pravca

Duina je dio pravca, pa kada imamo odreenu duinu imamo odreen i pravac na kojem se
ona nalazi. Pravac moe biti u paralelnom poloaju prema ravnini, u njoj ili je probadati. Ako
probada ravninu s njom ima jednu zajedniku toku koja se naziva proboditem.

Na sl. se vidi probodite pravca p (pravac se oznaava malim slovima abecede) s ravninom
1 i ono se naziva prvim proboditem i oznaava s indeksom jedan uz slovo 1 , te
probodite pravca s ravninom 2 , drugo probodite 2 . Ako neka toka pripada pravcu, u
tlocrtu i nacrtu mora biti na projekcijama pravca i mora se nalaziti na istoj ordinali.
Dva pravca u prostoru mogu biti:
a) paralelni
b) ukrteni
c) mimosmjerni

25

Paralelni pravci se projiciraju u paralelne pravce.

Ukrteni se sijeku u jednoj toki i ta toka pripada i jednom i drugom pravcu, pa se i u
projekcijama mora nalaziti u sjecitu pravaca i mora se nalaziti na istoj ordinati.
Mimosmjerni pravci nisu ni paralelni ni ukrteni i nemaju niti jednu zajedniku toku.
Do sada je dan prikaz projekcija osnovnih geometrijskih elemenata, a oni su sastavni dio
svakog lika i tijela.
4.2.4. Ortogonalna projekcija tijela
Ako nainimo ortogonalnu projekciju tijela na tri ravnine projekcije dobiti emo njegov tlocrt,
nacrt i bokocrt. Bokocrt moe biti desni i lijevi ovisno s koje strane gledamo.

Ortogonalna projekcija tijela (piramida) na tri ravnine

26

Prikaz tijela u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu

Razvijeni plat piramide kojoj prave veliine bridova i stranica saznajemo iz tlocrta i nacrta

27

prikaz krova u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu, s odreivanjem prave duljine grebena

Cilj je znati i moi prostorni oblik prikazati u tlocrtu nacrtu i bokocrtu, kao i iz njegovog tlocrta i
nacrta znati predoiti i nacrtati prostorni prikaz. Isto tako moi odrediti pravu veliinu
prikazanih elemenata.

28

primjeri za vjebu odreivanja tlocrta, nacrta i bokocrta

29

4.3. Prostorna projekcija

Iz tlocrta i nacrta i (ili) bokocrta moemo odrediti izgled predmeta u prostoru koji nam
prua jasnije objanjenje graevine.
U tu svrhu se koristimo metodama kosog projiciranja na ravninu slike gdje su predmeti
vezani uz prostorni koordinatni sustav tako da su glavni bridovi i osnovne plohe paralelne s
ravninama projekcija, a onda ga zajedno s koordinatnim sustavom projiciramo koso na jednu
ravninu. U tu svrhu najee se koristi aksonometrijski (gr: akson = os i metron = mjera)
prikaz koji nam omoguuje mjerenje, tj. kotiranje graevine.
Kako bismo dobili to zorniju sliku predmeta, predmet u uspravnom poloaju osz
odabiremo vertikalno, a osi x i y zatvaraju s njom kutove 90+ i 90+. Kutovi i
odabiru tako da slika bude to manje izobliena, pa je uobiajena vrijednost
15 30 i 30 60. Najee se odabiru kutovi od 30 i 60, jer se na taj nain
zadri pravi kut.
Ako nema prikrata u smjeru koordinatnih osi govorimo o izometriji, ili ako prikrate postoje
onda se radi o dimetriji ili trimetriji

30

crtanje aksonometrijske slike predmeta

31

32

5. IZRADA ARHIREKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNE

DOKUMENTACIJE
SUDIONICI U PROCESU PROJEKTIRANJA ODNOSNO IZRADE ARHITEKTONSKO
GRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
Arhitektonskograevinska projektna dokumentacija je skup nacrta i pratee dokumentacije
koje naruuju investitori i po kojoj izvoai izvode graevinu.
Osobe koje sudjeluju u izgradnji zovu se sudionici u izgradnji
Investitori su pravne ili fizike osobe koje naruuju arhitektonsko graevinsku projektnu
dokumentaciju i financiraju gradnju.
Projektanti su diplomirani ing. graevine ili arhitekture koji po uputama investitora izrauju
arhitektonsko-graevinsku projektnu dokumentaciju.
Revidenti su pojedine ovlatene osobe ili tvrtke koje kontroliraju projektnu dokumentaciju za
zgrade vee od 500 m2.
Izvoditelji ili izvoai su obrtnici pojedinci iili tvrtke koje po projektnoj dokumentaciji izvode
dio ili cijelu graevinu.
Nadzorni inenjeri obavljaju nadzor nad kvalitetom radova i brinu da se graevina izvodi po
projektu.
TO JE TO PROJEKTIRANJE
Projektiranje je sloeni postupak u kojem se poinje od izrade jednostavnih skica koje crta
projektant a zavrava se sa izradom detaljnih nacrta po kojima svaki sudionik izvoa odnosno
obrtnik u izgradnji moe pripremiti i izvesti svoj dio radova na graevini. Zavrne dijelove projektne
dokumentacije za sloene objekta
crtaju itavi timovi arhitekata, graevinskih i strojarskih
diplomiranih ininjera.
Ponekad je za izradu arhitektonsko graevinske dokumentacije potrebno dva ili tri tjedna za
male objekta a za velike graevine to je proces koji moe trajati mjesecima, pa i godinu dvije za
izuzetno sloene objekte.
ODGOVORNOST PROJEKTANTA
Izrada arhitektonsko graevinske projektne dokumentacije je izrazito zahtjevan,odgovoran i
vaan posao u sklopu velike aktivnosti i napora kod izvedbe graevinskog objekta. Greke u
projektiranju i izradi kompletne tehnike dokumentacije vide se odmah prilikom izdavanja graevinske
dozvole, tokom izvoenja zgrade, preuzimanja zgrade od strane investitora na tehnikom pregledu a
naroito tokom godina prilikom koritenja graevine. Ukoliko ima greaka kod projektiranja onda
govorimo o tekom odravanju zgrade kad su se stanari i korisnici uselili u zgradu.

5.1. Redoslijed izrade arhitektonsko-graevinske projektne dokumentacije

Proces projektiranja poinje izradom planova za urbanistika rjeenja u mjerilu 1:5000. U
tom mjerilu se odreuju zone izgradnje, zone poljoprivrednog zemljita, poloaj prometnica i velikih
graevinskih zahvata kao to su tvornice, brane za hidrocentrale itd.
Slijedea faza je izrada situacije u mjerilu 1: 1000 ili 1:500 u kojem se definira osnovna
namjena, veliina i poloaj objekta u prostoru s obzirom na situaciju prilaznih prometnica.
Zatim se crta idejni projekt u mjerilu 1:200 za velike objekte ili u mjerilu 1:100 za male zgrade.
Tu se ve daju osnovna funkcionalna, oblikovna i konstrukcijska rjeenja cijele graevine.Crtaju se
tlocrti, presjeci i proelja budue graevine. Na temelju tog nacrta dobiva se lokacijska dozvola.
Nakon toga se izrauje glavni projekt u mjerilu 1:100 (stotka) potreban za dobivanje
graevinske dozvole. U tim nacrtima moraju biti definirana funkcija, izgled i konstrukcija budue
zgrade.Crtaju se tlocrti, presjeci i proelja budue graevine. Uz tu dokumentaciju ide i pratea
dokumentacija koja je potrebna za dobivanje graevinske dozvole(tehniki opis,osnovni trokovnik,
sve isprave i potvrde za organ dravne uprave koji e izdati graevinsku dozvolu)
Uz te nacrte izrauju se i instalacijski nacrti u mjerilu 1:100 u kojima su nacrtana rjeenje za
sve instalacije.
Slijedei nacrt koji se izrauje je onaj koji je najinteresantniji izvoditeljima na gradilitu i po
kojem se graevina izvodi. To je izvedbeni ili palirski nacrt u mjerilu 1:50 (pedesetka). Crtaju se vrlo
detaljno tlocrti, presjeci i proelja budue graevine sa svim detaljima i tehnikim specifinostima za
svaki dio zgrade.U tlocrte se ucrtava plan oplate ploa po kojem se izvode svi tesarski radovi na

33

zgradi. Izrauju se detaljni trokovnici po kojima se ugovaraju i prati dinamika radova. Ako je
potrebno crtaju se i izvedbeni nacrti instalacija. Paralelno sa izvedbenim projektom izrauje se
konstrukcijski projekt.
On sadri statiki raun, i vrlo vane tlocrte s pozicijama armature u mjerilu 1:50. Definirana je
svaka pozicija armature sa brojem, veliinom i poloajem svake ipke u konstruktivnom elementu. Na
temelju takvog nacrta vri se narudba armature, transport i ugradnja armature na gradilitu.
Detaljni nacrti koji se crtaju u mjerilu 1:50 za sheme stolarije ii 1:25, 1;10 , 1:5 i 1: 1 za ostale
detalje su vrlo vaan dio projektne dokumentacije. Oni definiraju pojedine detalje na graevini i tako
dobivamo razraene upute za koordinaciju graevinskih i preciznu izvedbu obrtnikih radova.
Tokom izvedbe na jednom primjerku izvedbenog nacrta u mjerilu 1:50 izvoditelj prati radove i
taj nacrt se zove obraunski nacrt. On slui za mjeseni i na kraju za zavrni obraun izmeu
investitora i izvoditelja.
Uz te osnovne nacrte mogu se u arhitektonsko graevinskoj projektnoj dokumentacije pojaviti
itav niz raznih projekata kao to su geomehaniki projekti, projekti specijalnih konstrukcija ili
tehnologija koji su sastavni dio takve dokumentacije. To ovisi naravno o sloenosti graevine i
tehnolokim zahtjevima svakog pojedinog projekta.
U naim razmatranjima najvie emo se baviti onim nacrtima koji su graditeljima izvoditeljima
najinteresantniji a to su glavni nacrti u mjerilu 1:100 i izvedbeni nacrti u mjerilu 1:50.

B
1

REDOSLIJED IZRADE, OSNOVNI SADRAJ, NAMJENA I MJERILO PROJEKTNO GRAEVINSKE

DOKUMENTACIJE
NAZIV I SADRAJ PROJEKTA
NAMJENA PROJEKTA
MJERILO
IDEJNA SKICA
Rad na osnovnom urbanistikom
1:5000
rjeenju
1:1000

SITUACIJSKI NACRT
Tlocrt objekta sa definiranim
poloajem objekta i prilaznim cestama

NAMJENA PROJEKTA
Slui za dobivanje lokacijske dozvole

MJERILO
1:1000
1:500

IDEJNI NACRT
Tlocrti svih etaa, presjeci , proelja
objekta

NAMJENA PROJEKTA
Daje osnovna (okvirna) funkcionalna,
konstrukcijska i oblikovna rjeenja

MJERILO
1:200(velike zgrade)
1:100(male zgrade)

GLAVNI NACRT
Tlocrti svih etaa, presjeci,
proelja objekta.
Ostala pratea dokumentacija

NAMJENA PROJEKTA
Daje konana funkcionalna,
konstrukcijska i oblikovna rijeenja.
Slui za dobivanje graevinske dozvole.

MJERILO
1:100 (stotka)

INSTALACIJSKI NACRTI
Tlocrti svih etaa sa
instalacijama

NAMJENA PROJEKTA
Daje konana funkcionalna rjeenja svih
instalacija

MJERILO
1:100 (stotka)

ucrtanim

IZVEDBENI (PALIRSKI) NACRT

Tlocrti svih etaa sa prevaljenim
presjecima ucrtanim na tim tlocrtima,
presjeci , proelja objekta

NAMJENA PROJEKTA
Slui svim izvoaima (graevincima i
obrtnicima) za izvedbu cijele zgrade.

MJERILO
1.50 (pedesetka)

KONSTRUKCIJSKI (ARMIRAKI)
NACRT
Tlocrti svih etaa sa definiranim
pozicijama armature

NAMJENA PROJEKTA

MJERILO

Slui izvoaima- armiraima za izvedbu

svakog konstrukcijskog elementa.

1.50 (pedesetka)

DETALJNI NACRT
Detalji svih graevinskih obrtnikih i
zavrnih radova

NAMJENA PROJEKTA
Slui izvoaima za koordinaciju
graevinskih s obrtnikim radovima i
obrtnicima za izvedbu dijelova zgrade.

MJERILO
1:50 1:20
1.10 1.5
1.1

OBRAUNSKI NACRT
Tlocrti svih etaa, presjeci, proelja
Ostala pratea dokumentacija
Izmjena gra. dokumentacije tokom
izvedbe graevine

NAMJENA PROJEKTA
Slui za konani obraun
izvoditelja i investitora

MJERILO
1:50

34

izmeu

IVOTNI VIJEK ARHITEKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Ve smo rekli da je za projektiranje potrebno od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci rada.
U fazi izvoenja zgrade koja je obino godinu do dvije godine projektna dokumentacija je jako
vana za izvoditelje. Onog trenutka kad je graevina zavrena vanost dokumentacije ne zavrava.
Dokumentacija jo mora posluiti za itav niz poslova koji se odvijaju iako je fiziki proces
izrade gotov. Tako dokumentacija slui kod etairanja prostora (odreivanja vlasnika), kod
odreivanja komunalne nadoknade, kod ponude za kabelsku televiziju, kod adaptacije i rekonstrukcije
pojedinih dijelova ili cijele graevine, za odravanje graevinskog dijela i za odravanje svih
instalacija.
Za to je potrebno takvu dokumentaciju arhivirati pa tako se danas pohranjuju u dravne,
gradske arhive i u arhive tvrtki koje su projektirale i izvele zgradu i koje odravaju zgradu na raun
stanara. To vremensko razdoblje mjeri se stotinama godina a esto kad graevine nema uslijed rata
ili katastrofe po projektnoj dokumentaciji moe se napraviti rekonstrukcija zgrade. Sigurno je da e
netko za sto godina traiti nacrte zgrada koje upravo izvodimo kao to mi danas traimo po
arhivama nacrte zgrada koje su izgraene prije trideset ili vie godina.
Nekad je sva dokumentacija bila na papiru pa je za to trebao veliki prostor.
Danas je dokumentacija u elektronskom obliku pa ju je lake arhivirati ali s obzirom na golemu
izgradnju i za takvu dokumentaciju je potrebno osigurati prostor i odreene uvijete pohrane podataka.
Moemo dakle rei da ivot graevine poinje , odrava se i zavrava s
projektnom dokumentacijom.
IVOTNI VIJEK ARHITEKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
PROJEKTIRANJE AGP
DOKUMENTACIJE
situacija mj 1:500
glavni nacrt mj 1:200. 1:100

NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE

IZVOENJE PO AGP
DOKUMENTACIJE
izvedbeni (palirski) nacrt mj 1:50
konstrukcijski nacrt mj 1:50
detaljni nacrti 1:50, 1:25, 1:10, 1:5,
1:2, 1:1

NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE

POHRANA (ARHIVIRANJE) AGP

DOKUMENTACIJE
Svi nacrti u papirnatom ili
elektronskom obliku

rjeavanje zahtjeva investitora,

dobivanje lokacijske, gra. dozvole

izvoenje svih graevinskih,

obrtnikih i instalaterskih nacrta

NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE

Za etairanje, komunalnu nadoknadu,
adaptaciju, odravanje zgrade

35

VRIJEME IZRADE AGP

DOKUMENTACIJE I
3-4tjedna ili mjeseca

VRIJEME KORITENJA AGP

DOKUMENTACIJE
1-2 godine

VRIJEME KORITENJA AGP

DOKUMENTACIJE
100-300 godina odnosno dok
traje graevina pa i dulje

6. Osnove crtanja i oznaavanja u arhitektonsko graevinskim nacrtima

Arhitektonsko graevinskim nacrtima svrha je da poslue kao uputa za izgradnju
graevine. Prikaz graevine dan je odreenim nacrtima i tonim izmjerama (kotama) u im
nacrtima. Stoga sve mora biti prikazano prema odreenim pravilima: odreene su vrste i
irine crta, mjerila, naini oznaavanja i opisivanja konstrukcija i pojedinih njihovih dijelova.
6.1 Vrste i irina crta
Preglednost i jasnoa arhitektonsko graevinskih nacrta postie se razliitim vrstama i
irinama crta koje moraju biti pravilno primijenjene. Slijedi prikaz crta koje se koriste pri izradi
tehnikih crtea i njihovim debljinama, te najeom primjenom.

Primjeri primjene nekih vrsta crta

36

6.2. Mjerilo
Mjerilo predstavlja odnos veliina predmeta u stvarnosti i na crteu, a moe bit
uveano (M 5:1), u stvarnoj veliini (M 1:1) ili umanjeno (M 1:100). Graevine se prikazuju u
umanjenom mjerilu, a samo ponekad neki detalji i u stvarnoj veliini. Bez obzira na mjerilo u
kojem je nacrt u njega se uvijek unose stvarne mjere (o mjerilu ovisi duljina crta na crteu, a
ne veliina objekta u stvarnosti)
Mjerilo se predouje u obliku omjera dvaju brojeva (1: 50) od kojih je jedan uvijek broj 1.
Izmeu tih brojeva je znak dijeljenja, pa je prvi broj djeljenik (predstavlja stvarnu veliinu), a
drugi djelitelj (umanjenje te veliine na crteu).
Npr. ako duljina nekog zida iznosi 350 cm u mjerilu M 1:50 on e biti nacrtan kao duina
duljine 350:50=7cm, ali e na kotnoj crti biti oznaena njezina stvarna duljina od 350cm.

Prikazi dijela konstrukcije u tlocrtu ili presjeku u mjerilu idejnog, glavnog i izvedbenog nacrta.

37

Prikaz presjeka stubita

prikaz tlocrta zidova

38

Prikaz prozora u razliitim mjerilima

6.3. Kotiranje nacrta
Kotiranje je unoenje mjera u tehniki nacrt, koje moraju biti tone, jasne, itljive,
postavljene na odreenom mjestu i upisane tako da se svaka dimenzija moe oitati bez
preraunavanja.
Mjere su u graevinskim nacrtima dane u centimetrima (osim apsolutnih visinskih kota koje
su dane u metrima nadmorske visine). Povrine prostorija izraavaju se u etvornim metrima
m 2 . Ako se unose u nekim drugim mjernim jedinicama to mora biti istaknuto posebnom
napomenom (npr. sve mjere su u mm).
Sve veliine osim u detaljnim nacrtima kotiraju se u zidarskim mjerama tj. bez zavrne
obrade (buka, obloge i sl).
Kotni brojevi u detaljnim nacrtima stolarskih, bravarskih, metalnih konstrukcija iskazuju se u
milimetrima.
Kotne crte moraju biti paralelne s dijelom koji se kotira, a pomone kotne crte okomite
na njih i dio koji se kotira. Crtaju se punim tankim crtama.
Na mjestu njihovog sjecita postavljaju se kotna ogranienja koja se mogu crtati na vie
naina. Najei u graditeljstvu je kratka, deblja, kosa crtica pod kutom od 45 na kotnu crtu.

39

naini ograniavanja kotnih crta i upisivanja kotnih brojeva

kotiranje u tlocrtu

Kotne crte postavljaju se sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Kod viestrukog
kotiranja uz nacrt na kotnim crtama (ne vie od pet crta) bliim nacrtu kotiraju se manji
dijelovi, a na udaljenijima vei i cjelokupna veliina. Meusobna udaljenost kotnih crta i
udaljenost od crtea ovise o mjerilu i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da
poveu to vie elemenata i da idu kroz cijelu graevinu.
Kotni brojevi moraju biti itki, upisuju se iznad kotne crte i to kao na sl. 6.3.1. zbog lakeg
oitavanja s nacrta, koje gledamo prema gore i s desna na lijevo.
Veliine pravokutnih presjeka (drvena graa, dimnjaci) otvora (prozori, vrata) i usponi
stubinih krakova oznaavaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik irina, a
nazivnik visina elementa.

40

Okrugli presjeci oznauju se oznakom i mjerom promjera

visinske kote u tlocrtu i presjeku

Visinske kote u tlocrtu oznaavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim
trokutima, proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte, sl.. Uz njih se upisuju iznad crte
visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje povrine nosive konstrukcije.
Visinske se kote daju u odnosu na visinsku kotu 0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda
stubinog prostora prizemlja i unose se u metrima.
Visinske kote u presjeku oznaavaju se dvama pravokutnim trokutiima (jedan u drugom
upisan) lijevo ispod crte. Manji, zatamnjeni vrhom odreuje kotu gotovog poda, a vei kotu
gornje povrine nosive konstrukcije.
Takoer se visinske kote odreuju i samo jednim zatamnjenim pravokutnim trokutiem kojem
vrh dodiruje ravninu ija visinska kota se upisuje uz njega.

oznake visinskih kota

Razliiti raunalni programi imaju razliite simbole za oznaavanje visinskih kota npr.

tlocrt

presjek

41

U presjeku je potrebno iskotirati razliite visine zbog jasnoe prikaza u nacrtima i radi to
jednostavnijeg praenja uputa iz nacrta pri gradnji.

Pri prikazivanju i kotiranju otvora (stolarije) u nacrtima je potrebno znati i razliite

mjere kojima se oznaavaju prozori i vrata. Modularna mjera je osnovna i prema njoj se
odreuju ostale dvije. Zidarska je u odnosu na modularnu vea 10mm, a proizvodna je
10mm manja od modularne mjere. (u graditeljstvu se kao jedinica duine koristi osnovni
modul, obiljeava se slovom M, a to su duinski pomaci od 100mm=10cm ; 1M = 100mm)

42

7. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I ELEMENATA

7.1. Grafike oznake materijala
U glavnim i izvedbenim arhitektonskim projektima obavezno se oznaavaju vrste materijala.
To se moe izvesti iscrtavanjem (rafiranjem) na odreeni nain ili bojanjem odreenom
(njemu prirodnom) bojom prema pravilima.

43

44

7.2. Grafike oznake opreme i namjetaja

Najee dimenzije pojedinih dijelova opreme

45

46

47

7.3. Simboli raznih instalacija

Simboli elemenata razliitih instalacija i njihove sheme ucrtavaju se u postojee nacrte i kao
samostalne sheme.
Ti simboli ucrtavaju se u tlocrtima graevine i uz nacrt daje se legenda oznaka.
Primjer s projektima rasvjete i utinica

48

7.4. Simboli plinskih instalacija

primjer prikaza plinskih instalacija sa shemom plinskih instalacija

aksonometrijski prikaz
plinskih instalacija

49

7.5. Grafike oznake otvora

50

u nacrtima se koriste i razliite oznake za dimnjake i ventilacijske kanale

51

8. SADRAJ NACRTA
Osnovni nacrti sadrani u projektima su tlocrti, presjeci i proelja.
8.1. Tlocrt
Tlocrt nastaje tako da graevinu presijeemo horizontalnom ravninom na priblino 1m od
poda i crtamo ono to vidimo odozgo. Visina presijecanja graevine je tako odreena tako
da bi se vidio poloaj i veliina prozora i vrata.

presjek kroz graevinu horizontalnom ravninom - tlocrt

Ukoliko se tlocrt prikazuje na nekoj drugoj visini to treba biti oznaeno na vertikalnom
presjeku

52

Primjeri prikaza tlocrta graevine u razliitim projektima ( idejni, glavni)

legenda: 1- ulazni prostor 5,8m 2 ; 2- ulazni prostor i stubite 6,5m 2 3- dnevni boravak i
blagovanje 32,1m 2

53

8.2. Presjek
Presjek prikazuje projekciju presjeka graevine vertikalnom ravninom kroz karakteristina
mjesta graevine, a obavezno kroz stubite i ulaz u zgradu.

presjek kroz graevinu vertikalnom ravninom - presjek

Primjeri prikaza presjeka graevine u razliitim projektima: idejnom, glavnom, izvedbenom

presjek u idejnom nacrtu

54

Presjek u glavnom nacrtu

presjek u izvedbenom nacrtu

55

Mjesto presjeka mora biti oznaeno u tlocrtu irokom crta-toka crtom. Ako je presjek u
pravcu oznaava se samo poetak i kraj ravnine presjeka, a ako je crta presjeka lomljena
onda se u tlocrtu oznauje i mjesto loma. Uvijek u tlocrtu mora bit naznae i smjer gledanja
presjeka (poloajem slova ili strelicama)

U presjecima i tlocrtima se svi

presjeeni konstruktivni dijelovi
graevine crtaju punim irokim
crtama, svi nepresjeeni vidljivi
dijelovi crtaju se punim uskim crtama,
a zaklonjeni i nevidljivi dijelovi,
potrebni za tono itanje nacrta, crtaju
se uskim crtkanim crtama.
prikaz poloaja presjeka u tlocrtu

56

8.3. Prevaljeni presjeci

Da bi projektiranu konstrukciju bilo lake izvesti i da bi nacrt bio to jasniji u tlocrtima
izvedbenih nacrta se prikazuju dijelovi presjeka konstrukcije sa svim visinskim kotama.
Takvi presjeci se nazivaju prevaljenim presjecima, a nastaju tako da presjek prevalimo u
ravninu tlocrta.
Prikaz prevaljenih presjeka temelja

57

prikaz prevaljenih presjeka meukatne konstrukcije s nadvojem i kutijom za rolete

58

8.4. Proelja
Proelje prikazuje projekciju vanjskog izgleda graevine na ravninu paralelnu sa stranom
graevine koju promatramo. Kod prikaza proelja crtaju se svi vidljivi dijelovi graevine bez
obzira u kojoj ravnini se nalaze (prozori, vrata, podnoje (sokl), dimnjaci, balkoni, ograde).
Crtaju se sva proelja neke zgrade, a oznaavaju se poloajem prema stranama svijeta.

prikaz proelja zgrada u nizu

JUNO PROELJE

59

8.5. Detaljni nacrti

Detaljni se nacrti rade kao nadopuna i razrada izvedbenih nacrta, te za izvedbu obrtnikih
graevinskih radova.
Izbor mjerila ovisi o vrsti radova, a uobiajena su 1:20, 1:10, 1:5, 1:2, 1:1. Sadre tlocrte,
karakteristine presjeke i poglede, te prema potrebi i aksonometrijske prikaze. Detaljni nacrti
crtaju se sa svim dijelovima konstrukcije: obloge, buke, naini ugradnje, sidrenja
Detalj dilatacije na ravnom krovu

M 1:5

detaljni nacrt stolarskih radova

60

Detalj stolarije

61

M 1:20

62

8.6. Planovi oplate

Planovi oplate predstavljaju nacrt nosive AB konstrukcije i dio su izvedbenih nacrta crtanih u
mjerilu 1:50.
Tlocrt se crta kao horizontalni presjek na oko 1m od stropa s pogledom prema gore. Za svaki
element oznaavaju se glavni smjerovi armature i broj pozicije iz statikog prorauna. Preko
tlocrta ucrtavaju se svi karakteristini presjeci u prevaljenom poloaju ( otvori u stropnoj ploi,
nadvoji, poeci i zavreci stubinih krakova)
Primjeri planova oplate

63

64

8.7. Konstrukcijski nacrti

Konstrukcijski nacrti su dio projektne dokumentacije potrebne za izvoenje pojedinih radova.
To su radioniki nacrti elinih i drvenih konstrukcija i planovi savijanja armature koji se rade
prema glavnom projektu i planovima oplate.
Plan armature

65

66

9. VRSTE PROJEKATA
Projektnu dokumentaciju za graenje ine:
- idejni projekt,
- glavni projekt,
- izvedbeni projekt
9.1. Idejni projekt
Idejni projekt, ovisno o vrsti graevine, sadri:
1. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim susjednim
graevinama, a za graevine koje se grade na veem podruju situacija graevine
moe se prikazati na osnovnoj dravnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi
odgovarajuega mjerila,
2. arhitektonsko-graevinsko projektna dokumentacija u mj. 1:200 za vee objekte i
1:100 za manje objekte
3. tehniki opis,
Sadraj projekta
Izvadak iz katastarskog plana
-situacija objekta
Tlocrti svih etaa
Karakteristini presjek
Proelja objekta

Mjerilo za
vee objekte
Mj 1:1000

Mjerilo za
manje objekte
Mj 1:1000

Mj 1:200
MJ 1:200
Mj 1:200

Mj 1:100
Mj 1:100
Mj 1:100

67

Namjena projekta
Projekt daje osnovno
funkcionalno,
konstrukcijsko
i
oblikovno rjeenje.
Slui kao podloga za
glavni projekt.

9.2. Glavni projekt

Sadraj projekta
Izvadak iz katastarskog plana
-situacija objekta
Tlocrti svih etaa
Karakteristini presjeci
Proelja objekta
Okvirni trokovnik

Mjerilo za
manje objekte
Mj 1:1000
Mj 1:100
Mj 1:100
Mj 1:100

Namjena projekta
Projekt daje konano funkcionalno,
konstrukcijsko
i
oblikovno
rjeenje.
Slui za izdavanje graevinske
dozvole i kao podloga za izvedbeni
projekt.

Ovisno o tehnikoj strukturi graevine, glavni projekt moe sadravati vie vrsta projekata:
- arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje su
navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP, Plinara,
Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./),
- graevni projekt,
- projekt konstrukcije (statika),
- projekt vodovoda i kanalizacije
- strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva i ako se trai prisilna ventilacija ili klimatizacija,
- projekt zatite na radu,
- projekt instalacija,
- projekt ugradnje opreme,
- druge potrebne vrste projekata (projekt temeljenja, tehnoloki projekt, projekt krajobraznog ureenja
Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogui zamjena sastavnih dijelova.
Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehniki opis, prorauni, svaki list nacrta i dr.) moraju imati
naznaenu:
- osobu koja ih je izradila,
- naziv graevine,
- ime ili naziv investitora,
- oznaku ili broj projekta, odnosno njegova dijela, datum izrade i ime i potpis te peat projektanta,
odnosno glavnoga projektanta.
Glavni odnosno idejni projekt, koji je prilog i sastavni dio graevne dozvole, odnosno lokacijske
dozvole, zajedno s dozvolom trajno uva nadleno dravno tijelo koje je izdalo graevnu, odnosno
lokacijsku dozvolu.

68

69

70

71

9.3. Izvedbeni projekt

Sadraj projekta
Tlocrti svih etaa
Karakteristini presjeci
Proelja objekta
Trokovnik svih graevinskih
radova

Mjerilo za
manje objekte
Mj 1:50
Mj 1:50
Mj 1:50

Namjena projekta
Projekt slui za izvedbu svih
graevinskih radova.
Projekt slui za usuglaavanje svih
graevinskih i obrtnikih radova.

Izvedbeni nacrti dalja su razrada glavnih nacrta i slue na gradilitu za izvedbu graevinskih
radova i usklaivanje grubih graevinskih radova sa zavrnim zanatskim radovima.
Oni mogu ujedno sluiti i za obraun grubih i zavrnih radova.
Izvedbeni nacrti sadravaju :
- tlocrte katova, podruma, temelja, krovita i terasa
- karakteristine presjeke
- sve poglede (fasade).
Izvedbeni nacrti crtaju se u mjerilu 1 : 50. U tlocrtima i presjecima oznauju se kod svih
konstruktivnih elemenata vrste materijala i po potrebi njegova marka u kojoj se element
izvodi, kao i vrste podova. Ovi podaci mogu biti uneseni i u tabelama uz nacrt s numeracijom
prostorija.
Mjere, koje se unose u tlocrte i presjeke, zidarske su mjere elemenata bez zavrne obrade, a
slue za izvoenje objekta.
Visinske kote podova, odnosno stropova u tlocrtima i presjecima upisuju se u
karakteristinim prostorijama u vidu razlomka, tako da brojnik predstavlja kotu gotovog poda,
a nazivnik kotu gornje povrine gotove konstrukcije.

72

73

74

75

76

77

9.4. Detaljni nacrti

Detaljni nacrti slue za nadopunu i dalju razradu izvedbenih nacrta, za jasnije
prikazivanje stanovitih konstrukcija i za izradu zanatskih graevinskih radova.
Detaljni nacrti crtaju se prvenstveno u mjerilima 1 : 20, 1 : 10, 1 : 5, 1 : 2, 1 : 1, a po
potrebi i u drugim mjerilima. lzbor mjerila ovisi o vrsti konstrukcija ili radova koji se prikazuju.
Detaljni nacrti crtaju se i kotiraju kao i palirski nacrti, s nadopunom da se moraju
prikazati i svi dijelovi koji se inae u izvedbenim nacrtima ne crtaju, kao npr. buke, obloge,
usidrenja, ugraivanja itd.
Detaljni nacrti elinih konstrukcija, kao i detalji graevinske stolarije mogu se kotirati u
mm. Detaljni nacrti u mjerilu 1 : 1 ne moraju se kotirati.

78

79

80

81

10. IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Bez obzira na vrstu projekata, u dananje vrijeme brzo i kvalitetno projektiranje se ne moe zamisliti
bez informatike tehnologije.
Projektanti u izradi projekata koriste programe (najpoznatiji programi za crtanje: CAD), koji osim to
olakavaju crtanje omoguuju pregled projekata u 3D, te brzo i lako izraunavanje dokaznice mjera,
kao to su povrine zidova, podova, oploenja, kao i potrebnih koliina materijala po vrstama radova i
ostalo.
Projektna dokumentacija izraena na raunalu se moe korisniku poslati preko interneta u
elektronskom obliku ili isprintati (iscrtati) uz pomo odgovarajue informatike opreme (printer,
plotter).

82

LITERATURA:
1.
2.
3.
4.
5.

Zvonimir Vrkljan: Oprema graevinskih nacrta, GI Fakultet graevinskih znanosti,Zagreb, 1980.

Ivo Kordi: Izvedbeni nacrti, GI Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb, 1980.
Lana Lipoinovi: Nacrtna geometrija za graditeljske tehnike kole, Element, Zagreb 1998.
Vlasta Szirovicza i Ana Sliepevi: Nacrtna geometrija I dio, Element, HDKGIKG, Zagreb, 1995.
Vlasta Szirovicza i Ana Sliepevi: Nacrtna geometrija II dio, Element, HDKGIKG, Zagreb,
1996.
6. Vilko Nie: Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb,1992.
7. Heinrich Brauner i Walter Kickinger: Geometrija u graditeljstvu, (Paula Kurilj i Boica Hajsig,
prijevod s njemakog) kolska knjiga, Zagreb,1980.
8. uro Peuli: Konstruktivni elementi zgrade I i II, Tehnika knjiga, Zagreb, 1976.
9. Tatjana Neidhardt: Graevne konstrukcije, Omega al d.o.o. Zagreb,2003.
10. Martin Mitag: Graevinske konstrukcije, Graevinska Knjiga, Beograd,2000.
11. Nikola Klem, eljko Koki i Irena Otkovic: Tehniko crtanje i CAD, Graevinski fakultet u
Osijeku, Osijek, 2006.
12. Bert Bielefeld i Isabella Skiba: Technical Drawing, Birkhuser Publishers for Architecture
BaselBostonBerlin
13. Katalozi: Rotring, Stadler,
14. Ariana tulhofer: Crtanje arhitektonskih nacrta
15. Arhitektonsko graevinska dokumentacija tvrtke Tehnika

83