RESURSI U POSLOVNJU

PREDUZEA
Za poslovanje preduzeca neophodni su
odgovarajuci resursi.
(Materijalni, ljudski, finansijski i
informacijski resursi)
OPIPLJIVI RESURSI (zemljista, zgrade,
masine, uredaji, materijal, sirovine, inventar,
novac, informacije ........)
NEOPIPLJIVI RESURSI (znanje, sposobnost,
ugled, reputacija, imidz, ...)
1

Potencijali preduzeca
Svako preduzece raspolaze sa
odgovarajucim ogranicenim potencijalima
(resursima) pa samim tim ima i ogranicene
proizvodne mogucnostima.
Preduzeca ne koriste resurse na
optimalan nacin, tako da je krivulja
proizvodnje unutar granice proizvodnih
mogucnostima

Uspjeh poslovanje preduzeca

ovisi od:
Uspjeh poslovanja preduzeca ovisi od
stanja vanjskog okruzenja (ekonomskog,
politicko pravnog, tehnicko-tehnoloskog i
socijalnog) i stanja i potencijala
unutrasnjeg okruzenja (materijlnih i
ljudskih pretpostavki-potencijala)
Kombinacijom rada, sredstava rada i
predmeta rada stvara se nova vrijednost

RAD (radna snaga)

U procesu reprodukcije (proizvodnja
dobara ili vrsenju usluga) trosi se
odredena kolicina radnikove bioenergije,
bez obzira dali se radi o fizickom ili
umnom radu.
Taj rad moze biti
Izvrsni (opredmeceni u nekom proizvodu usluzi)
Nepotrebni (kada nema rezultata takvog trosenja)

RAD
Rad je svjesna i svrsishodna unaprijed
smiljena ljudska djelatnost, usmjerena
ka ostvarenju unaprijed osmisljenog
korisnog cilja.
U ekonomskom smislu rad uz pomoc
sredstava rada djeluje na predmete rada
radi stvaranja novih upotrebnih vrijednosti

Efikasnost rada ovisi od:

Kvalifikovanosti i radnog iskustva radnika

Razlicitog intenziteta rada
Razlicitih oblika i sistema organiziranja
Razlicitih uslova rada
Prekida u radu

Kvalifikovanost radnika
Predstavlja radnikovu sposobnost da neki
posao izvrsi na efikasan nacin. Ove
sposobnosti su rezultat:
Znanja, umjesnosti, vjestina, radnoj
sposobnosti i spremnosi da se preuzme
odgovornost. Te osbine se sticu
obrazovanjem, odgojem, radnim iskustvom,
razvojem osobnih i drustvenih motiva

Intenzitet rada
Predstavlja stepen trosenja radnikove
bioenergije u procesu rada u jedinici
vremena.
Razlikujemo donju i gonju granicu
intenziteta rada. Optimalni intenzitet rada
je onaj pri kojem se postize minimalni
utrosak radnikove bioenergije po jedinici
proizvoda.
8

Organizacija rada
Predstavlja skup i redosljed
organizacijskih metoda koje osiguravaju
max. radni ucinak uz minimalno trosenje
rada uz uslov da radnik radi
standardizovanim intenzitetom uz
standardizovanu kvalifikovanost

Uslovi rada
Uslovi rada uticu na proizvodnost.
Nisu uslovi rada u svim preduzecima isti
(tehnicki, tehnoloski, prirodni).

Kontinuitet procesa rada odnosno

eliminisanje prekida rada jedan je od
osnovnih ritama proizvodnje.

10

Podjela rada
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Fizicki i umni rad

Apstraktni i konkretni
Pojedninacni i kolektivni
Individualni i drustveni
Proizvodni i neproizvodni
Korisni i nekorisni
Jednostavni i slozeni
Direktni i indirektni
Kreativni i rutinski
Zivi i minuli
11

Prouavanje rada
Radi proucavanja rada neophodno je
poznavati organizacijski poslovni proces
(OVL). Zato je potrebno:
Eliminisati nepotrebne operacije
Kombinovanje operacijama kako bi se smanjilo
manipulisanje predmetima rada
Smanjenje primjenjenih pokreta ruku
Preuredenje i izmjena pokreta ruku da bi se
pojednostavio operacioni ciklus
12

Proucavanje radnog vremena

Na bazi ovog proucavanja napravljena je
radna norma (Teylor)
Nastojanje da se u jedinici radnog
vremena izvrsi odredeni zadatak

13

Proucavane pokreta pri radu

Proucavanje razlicitih pokreta u radu
(stajanje, sjedenje, cucanje, klecanje,
lezanje,....)

14

Placanje rada- vrednovanje

rada
Najvaznija komponenta kod vrednovanja
radnikova rada je njegovo normiranje.
Mjerenje radnikova ucinka, kao
pojedninca, pojedinih djelova tako i cijelog
preduzeca.
Normiranje rada ima ulogu da stimulise
radnika u cilju postizanja sto vece
efikasnosti
15

Oblici placanja rad

1.
2.
3.
4.
5.

Placanje po vremenu
Placanje po komadu (akord)
Placanje po ucinku
Premijska placanja (dodatno placanje)
Placanje po principu vrednovanja
poslova analiticka procjena radnih
mjesta bodovni sistem
6. Placanje po kolektivnom ugovoru
16

PLATA
Osnovni dio plate
Varijabilni dio plate

17

Bruto-neto placa radnika

Prikazati specifikaciju koja se odnosi na
placanje radnika

18

SREDSTVA PREDUZECA
(STALNA SREDSTVA)
Predstavljaju dio poslovnih sredstava preduzea iji je
vijek trajanja dui od godinu dana, koja ne mjenjaju
svoj pojavni oblik i koja ne ulaze svom svojom
supstancom u gotov proizvod

19

Stalna sredstva -nastavak

Stalna sredstva kao i sve drugo imaju svoj
vijek trajanja (ivotni vijek). Dakle, svoje
nastajanje, ivljenje i nestajanje. Nastaju
danom nabavke, potom slue korisnoj namjeni
za koju su predodreena i na kraju imaju svoj
svretak kada su zbog upotrebe i otplate
dotrajala.
Sve materijalne promjene na stalnim
sredstvima trebaju biti evidentirane u
preduzeu kako bi se mogla voditi uspjena
politika spram stalnih sredstava
20

Uloga sredstava za rad u

poslovanju preduzea
Podjela sredstava za rad:
Osnovna sredstva peduzea
Obrtna sredstva.
Klasifikacija sredstava za rad:
Prema kriterijumu uestvovanja u procesu rada: direktna i
indirektna
Podjela prema namjeni: Zemljite, Zgrade, Oprema: maine,
pogonske i radne, tehnike maine, maine za hemijsku
proizvodnju, mehanike maine; alati, ureaji: Transportna
sredstva: mehanika; zaprena, runa transportna sredstva;
Inventar: kancelarijski, pogonski i poslovni inventar; Dugogodinji
21
zasadi i osnovno stado.

 Kapaciteti sredstava za rad

Predstavlju kvantitativni izraz njihove sposobnosti u
izvravanju odreenog rada, odnosno da za odreeno
vrijme proizvedu ili prenesu odreenu koliinu uinaka.
Na kapacitet sredstava za rad utiu sljedei faktori:
tehnika svojstva sredstava za rad; vrste tehnolokog
procesa; karakteristike predmeta rada i dr.
Vrste kapaciteta osnovnih sredstava
Tehniki; Radni; Minimalni; Optimalni; Urgaeni; Poetni i
Fiskni kapacitet.

Iskoritavanje i mjerenje iskoritavanja kapaciteta

Koliinskim jedinicama; Vremenskim jedinicama;
Vrijednosnim jedinicama; Energetskim jedinicama
22

 Postoji pet fondova radnog vremena maine:

Kalendarski; Rezijski; Normirani; Predvieni; Ostvareni
(efektivni, odreeni, iskoriteni)

Troenje sredstava za rad

Troenje sredstava za rad odvija se kroz:
Fiziko troenje; Fiziko staranje; Kvar i Lom

Odravanje sredstava za rad

Investiciono odravanje
Tekue odravanje (slube, radnik, struni radnik)

Zamjena sredstava za rad

FORMULA

Rashodovanje sredstava za rad

Potpuno i djelimino

23

Stalna sredstva-nastavak

Stalna sredstva evidentiraju se u preduzeu koliinski

(naturalno) i vrijednosno. Kod utvrivanja vrijednosti
stalnih sredstava postoji:
1. Poetna (nabavna) vrijednost (ine je fakturna cijena dobavljaa
uvecana za trokove dopreme, montae, izrade investiciono-tehnicke dokumentacije
i svi drugi troskovi neophodni da se stalno sredstvo stavi u upotrebu)

Vrijednost stalnih sredstava vremenom opada, jer se ona fiziki i

ekonomski troe pa je neophodno obraunavati njihovu amortizaciju. Na
kraju svake kalendarske godine preduzee vri ispravku vrijednosti za
njihovu amortizaciju pa se u skladu s tim utvruje sadanja vrijednost

24

Stalna sredstva-nastavak

Troenje stalnih stredstva obuhvata:

1. Fiziko trosenje (troenje usljed upotrebe u procesu
proizvodnje. Ovo troenje ovisi od kvalificirane radne
snage, kvaliteta odravanja stalnih sredstava, od
kvaliteta pogonske energije, kvaliteta materijala)
2. Starenje (predstavlja koroziju stalnih sredstava usljed
neupotrene stalnih sredstava u proizvodnji)
3. Ekonomsko zastarjevanje (posljedica pojave sve
savremenih stalnih sredstava koja dovode do vee
produktivnosti rada i time povoljno uticu na uspjesno
poslovanje preduzea)

25

Stalna sredstva-nastavak
2. Sadanja vrijednost je razlika izmedu nabavne
vrijednosti i obraunate amortizacije i po pravilu
odgovara stepenu neotpisane (neiskoristene) vrijednosti
stalnih sredstva.
AMORTIZACIJA predstvalja postepeno troenje stalnih
sredstava prilikom njihove upotrebe. Taj preneseni dio
vrijednosti prenosi se na novi proizvod i ukljuuje u
cijenu kotanja. Kada se proizvod proda na trzitu taj dio
amortizacije vraa se u preduzee u novanom obliku i
slui za obnavljanje i kupovinu novog stalnog sredstva

26

Stalna sredstva -nastavak

Na troenje stalnih sredstava utice:

1. Tehniko troenje (zahtjeva da se stalna sredstva paljivo
uvaju i odravaju da bi due moglo da obavlja svoju funkciju)

2. Ekonomsko troenje (zahtjeva da se stalna sredstva to

prije zamjene savremenim koja dovode do vee produktivnosti)

Mora se voditi rauna i o jednom i drugom troenju a

alternativa je zamjena savremenim sredstvima, uz
istovremeno odravanje kako bi bila stalno u
ispravnom stanju da bi se produio vijek trajanja u
cilju smanjenja amortizacije

27

Stalna sredstva -nastavak

Za obraun amortizacije u praksi se koriste dva sistema od

kojih svaki ima razliite metode obraunavanja. Osim ovih
primjenjuje se i njihova kombinacija.

VREMENSKI SISTEM
1. Linearna metoda
2. Progresivna metoda
1. Metoda rastue stope na jednaku osnovicu
2. Metoda dijelova

3. Degresivna metoda
1. Metoda opadajue stope na jednaku osnovicu
2. Metoda jednake stope na opadajuu osnovicu
3. Metoda dijelova
4. Metoda dvostrane stope linearne amortizacije na
opadajuu osnovicu
28

Stalna sredstva -nastavak

2. FUNKCIONALNI SISTEM
1. METOD FUNKCIONALNE AMORTIZACIJE
PREMA KOLICINI UCINAKA
2. METOD FUNKCIONALNE AMORTIZACIJE
PREMA SATIMA RADA

3. KOMBINACIJA VREMENSKOG I
FUNKCIONALNOG SISTEMA

29

STALNA SREDSTVA-nastavak
Vremenski sistem amortizacije temelji se
na pretpostavci da trosenje stalnih
sredstava ovisi od vijeka njihovog trajanja.
Za utvrdivanje amortizacione kvote koriste
se tri razliite metode, ali za svaku od njih
potrebno je poznavati slijedece elemente:
OSNOVICU ZA AMORTIZACIJU
AMORTIZACIONA STOPA
VIJEK TRAJANJA OSNOVNOG SREDSTVA
30

Stalna sredstva-nastavak
LINEARNA METODA (ili ravnomjerna metoda
zasniva se na pretpostavci da se stalna
sredstva ravnomjerno troe kroz itav
amortizacioni vijek trajanja pa su i obraunati
iznosi amortizacije u svim godinama isti.

31

Stalna sredstva-nastavak
PROGRESIVNI METOD (po ovoj metodi godinji iznos iz
godine u godinu raste, prema unaprijed odredenom razmjeru.
Ovakav nain opravdava se da se u poetku koritenjem
novog sredstva ono jednostavno isprobava da se radnici tek
upoznavaju sa novim st.sredstvom, da se na njemu proizvodi
novi proizvod koji jo nije potvrden na tritu.
Osnovna slabost ovog metoda to se zasniva na
pretpostavkama, da ce maine i druga stalna sredstva u
kasnim godinama njegovog koritenja ostvariti veu
proizvodnju koja se moe opteretiti sa veim iznosom
amortizacije, a da se pri tome zanemaruje razvoj tehnike i
tehnologije kao i pojave zastarjevanja. U praksi se rjetko
primjenjuje.
Tako postoji

Metoda rastue stope na jedenaku osnovicu

Metoda sume dijelova
32

Stalna sredstva-nastavak
DEGRESIVNI METOD (po ovoj metodi, godisnji iznos amortizacije iz
godine u godinu opada, prema unaprijed utvrdenim razmjerama. Ovo se
zasniva na tome da se stal. sredstva najvie koriste dok su nova, a kako
stare tako i opada stopa amortizacije. Kada su sredstva nova manji su
iznosi za njihovo odravanja pa je zato i mogue poveana izdvajanja za
njihovu amortizaciju. Kako sredstva stare postoji mogucnost smanjivanja
kvantiteta proizvodnje i opadanje kvaliteta, to se moe nadoknaditi manjim
trokovima amortizacije. Tako imamo:

Metoda opadajue stope na jednaku osnovicu

Metoda sume dijelova
Metoda jednake stope na opadajuu osnovicu
Metoda dvostruke stope linearne amortizacije na opadajuu osnovicu

33

Stalna sredstva-nastavak

FUNKCIONALNI SISTEM (ZASNIVA SE NA PRETPOSTAVCI DA SE STAL.SREDSTVA

TROSE OVISNO OD INTENZITETA KORITENJA ZBOG TOGA PRENOSENJE VRIJEDNOSTI
STAL.SREDSTVA NA NOVI PROIZVOD TREBA POVEZATI S VREMENOM NJEGOVE
ANGAOVANOSTI ILI KOLIKO JE DATO SREDSTVO PROIZVELO-PREVEZLO TERETA AKO
JE U PITANJU PREVOZNO SREDSTVO.
KOD OVOG SISTEMA TREBA VODITI RAUNA DA SE REALNO PROCJENI POTREBAN
MINIMUM BROJA SATI RADA (ODNOSNO BROJA UCINAKA) STAL. SREDSTVA. NEREALNA
PROCJENA MOE PROUZROKOVATI:
AKO SE PROCJENI NEREALAN VELIK BROJ UINAKA, DESIE SE DA
SREDSTVO DUGO VREMENA NEE BITI AMORTIZOVANO, A MOZE
EVENTUALNO DA DODE DO EKONOMSKOG ZASTARJEVANJA PRIJE NEGO
SREDSTVO BUDE AMORTIZOVANO
AKO SE PROCJENI NEREALNO MALI BROJ UCINAKA ONDA CE SIJELA
NABAVNA VRIJENOST BITI RASPOREDENA NA MANJI BROJ JEDINICA A
TROSKOVI PO JEDNINCI BICE VELIKI. U TAKVIM SLUCAJEVIMA SREDSTVO CE
BITI ZNATNO PRIJE AMORTIZOVANO NEGO STO ISTEKNE NJEGOV FIZICKI
VIJEK TRAJANJA ALI EKONOMSKI TROSAK AMORTIZACIJE, A STOGA I CIJENA
UCINKA BITI VECA
METOD FUNKCIONALNE AMORTIZACIJE NA OSNOVU PROIZVEDENE
KOLIINE
METOD FUNKCIONALNE AMORTIZACIJE NA OSNOVU SATI RADA

34

Stalna sredstva-nastavak
KOMBINOVANI SISTEM (Ovakav sistem
obracuna amortizacije primjenjuje se u provm
redu kod preduzea koja koriste stal.sredstva
intenzitetom rada veim od intenziteta koji
odgovara radu jedne smjene.
Amortizaciona kvota izracunava se na taj nain
da se prvo izrauna koeficijent povecanog
iskoristavanja koji se potom mnoi sa nabavnom
vrjednosti materijalnog ulaganja i podjeli sa sto.

35

TEKUCA-OBRTNA SREDSTVA
predmeti rada
Kratkotrajnu imovinu preduzea predstvaljaju obrtna, tekua,
cirkulirajuca sredstva(predmeti rada) za koje se ocekuje da
budu realizovana (transformisana) u novac, u roku od godinu
ili tokom jednog radnog ciklusa ovisno o tome koji je period
duzi.
Tekua sredstva se u jednom radnom ciklusu u cjelosti se
utroe i svu svoju vrijednost prenesu na novi proizvod. U
tekua sredstva ubrajamo:
ZALIHE (sirovina, materijala, rezervnih djelova, sitan
inventar, proizvodnja u toku, poluproizvodi, gotovi
proizvodi, ambalaza )
POTRAIVANJA (od kupaca, od radnika, od drzave, po
osnovu kredita)
NOVAC (u blagajni na ziro racunu preduzeca)
36

Tekuca sredstva-nastavak
Obrtna sredstva su dio imovine
preduzeca koja tokom poslovanja
mijenjaju svoj oblik.
Novac prelazi u reprodukcioni materijal, koji
se u procesu proizvodnje, uz angazovanje
radne snage i sreds. rada, pretvara u gotove
proizvode, zatim potrazivanja i naizad u novac
s kojim se ponovo nabavlja reprodukcioni
materijal.
37

Poslovanje s predmetima rada

Podjela predmeta rada:
Predmeti rada zateeni u prirodi; Sirovine; Materijal (tehnoloki,
pogonski, reijski); Gorivo (tehnoloko, energetsko, ambalaa nepovratnu i povratnu); Proizvodi; Dijelovi; Nedovreni
proizvodi; Gotovi proizvodi (iroka potronja, proizvodna
potronja, rudarske, poljoprivredne, umske, glavne i sporedne)
Troenje predmeta rada u poslovnom procesu
Materijal za izradu; Sirovine; Osnovni i Pomoni; Energija;
Utroci reijskog materijala proporcijalnog karaktera; Relativno
fiksni utroci reijskog materijala; Fiksni utroci reijskog
materijala.
38

 Gubici predmeta rada

Otpaci (upotrebljive i neupotrebljive); kart (raunljiv i
neraunljiv; Popravljiv i nepopravljiv); Kvar; Lom, kalo,
Rastur, Uginue; Gubici energije; Sporedni proizvodi
(nusproizvodi, vezani)
Normativi i tednja predmeta rada
Neto-normativ; Bruto-normativ
Normativi se utvruju: iskustveno i tehnikim normativa
Optimalizacija zaliha predmeta rada
Normalne, Prekomjerne, Nedovoljne, Prosjene zalihe
Normalne (minimalne, maksimalne, optimalne)
Nekurentne, Konjukturne, Normirane, Tehnike; Nedovrene
proizvodnje, Gotovih proizvoda.
39

Tekua sredstva-nastavak

Za obrtna sredstva vezana je:

1. BRZINA OBRTA SREDSTAVA
2. VRIJEME TRAJANJA OBRTA, ODNOSNO DANI
VEZIVANJA SREDSTAVA
3. UTVRDIVANJE POTREBA ZA OBRTNIM
SREDSTVIMA
4. LIKVIDNOST I SOLVENTNOST
Kruno kretanje obrtnih sredstava i njihovo pretvaranje iz
jednog pojavnog oblika u drugi oblik predstavlja vrijeme
obrta. Broj koji pokazuje koliko se puta obrtna sredstva
obrnu tokom jednog razdoblja predstavljaju koeficijent
obrta.
40

Tekua sredstva-nastavak
Koeficijent obrta (Kob) ukazuje na brzinu
cirkulacije sredstava u njihovom kruznom
kretanju. to je koeficijent obrta vei to je i
brzina cirkulacije sredstva veca, a bolja je i
iskoristenost kapaciteta, angaziranih u
poslovanju. Neki autori za Kob kau da je
primjereni izraz ^Cestoca^ obranja.
Pomou pokazatelja koeficijnta obrta, i
vremena trajanja obrta mjeri se efikasnost
koristenja obrtnih sredstava.
41

Tekua sredstva-nastavak
Ako je koeficijent obrtanja vei, a trajanje
obrta krace, preduzeu je potrebno manja
vrijednost obrtnih sredstava.
Ako preduzee u tom sluaju ostvari isti efekt,
odnosno promet ili realizaciju, tada efikasnije
koristi obrtna sredstva, to ukazuje da posluje
ekonominije, a u normalnim uvjetima i
rentabilnije.

42

Tekua sredstva-nastavak
Ako je koeficijent obrta manji, a vrijeme
trajanja obrta due, preduzeu ce trebati
vei obim obrtnih sredstava.
Ako je preduzee pri tom postiglo istu
realizaciju, to ukazuje da je preduzee
smanjilo ekonomiju obrtnih sredstava, te
umanjilo poslovni rezultat.

43

Utvrivanje potrebnih obrtnih

sredstva
Potrebna obrtna sredsva u preduzeu trebaju biti
usklaena sa njihovim zadacima. Nedovoljna koliina
tkuih sredstava moe izazvati ptobleme u izvravanju
planskih zadataka, a prevelika nepotrebne troskove.
Takvo stanje moe da se negativno odrazi na poslovni
rezultat.
Sa aspekta ekonominosti proizvodni proces potrebno
je odrati to manje zalihe kako bi trokovi za njihovu
nabavu i odravanje bili to nii.
Uvazavajui princip sigurnosti zalihe bi trebale biti vee
kako bi se sprjeile tete koje bi mogle nastati
nepredvidenim zastojima zbog pomanjkanja materijala.
44

Utvrivanje potrebnih obrtnih

sredstva- nastavak
Primjerene zalihe su one koje su optimalno
utvrene, tj. uvaavajui princip i ekonomicnosti
i sigurnosti. Posmatranje primjerenosti visine
zaliha nije nekada potpuno objektivno. Potrebna
obrtna sredstva ovise o vie faktora:

Vrsti i obimu proizvodnje

Duini tehnolokog procesa
Uvjetima opskrbe sirovinama i materijalima
Uvjetima i brzini prodaje te naplati potraivanja

45

Utvrivanje potrebnih obrtnih

sredstava-nastavak
Nain uplate obaveza prema dobavljaima, dravi,
radnicima i drugih obaveza moe takode uticati na
potrebnu koliinu obrtnih sredstava.
Razlog tome je to ove obaveze mogu se u meuvremenu
koristiti za finansiranje obrtnih sredstava do momenta
dospjea plaanja. Tako se obaveze dravi (porezi i
doprinosi) ne placaju na pocetku ve na kraju obraunskog
razdoblja, a obaveze prema radnicima na poetku
narednog mjeseca, pa se ova srestva u tom vakumu
koriste kao obrtna sredstva za druge namjene.

46

LIKVIDNOST POSLOVANJA
RAZLIKUJEMO:
LIKVIDNOST
LIKVIDNOST POSLOVANJA (sposbnost preduzea da
odgovori svojim dospjelim novcanim obavezama)
LIKVIDNOST SREDSTAVA (odredena je brzinom i
stepenom unovivosti sredstva-marketibilnost,
djeljivost, severzibilnost, kapitalna izvjesnost)

SOLVENTNOST (predstavlja trajnu sposobnot

preduzea da odgovara svojim finansijskim
obavezama)
47

LIKVIDNOST I SOLVENTNOST
SE RAZLIKUJU PREMA:
1.
2.
3.

VREMENSKOM OKVIRU
IZVORIMA PROBLEMA
METODAMA RJEAVANJA

Pokazatelji likvidnosti su:

Stepen tekue aktive jednak je tekua aktiva podjeljena sa tekuom

pasivom
Stopa finansijske aktive jednaka je tekua aktiva minus zalihe
podjeljena sa tekuom pasivom sto predstvlja novac plus potraivanje
podjeljeno sa tekucom aktivom
Stopa novane aktive jednaka je novac podjeljen sa tekucom
aktivom

Pokazatelji solventnosti jednak je ukupna aktiva podjeljena

sa ukupna pasiva

48

 Tue usluge
Preduzea za pruanje savjetodavnih usluga:
Savjetodavci za rukovoenje
Agencije za voenje knjigovodstvenih poslova i
finansijskih savjeta, Komunalna preduzea, Tehnike i
inenjering usluge kod dobavljaa; Zdravstvene
ustanove; Dravne institucije.
Tue usluge koje obavljaju funkciju u okviru preduzea
Kooperantska preduzea, uvari i organi za osiguranje,
Povremena pomo u proizvodnim i kancelarijskim poslovima,
Preduzea koja unajmljuju opremu pod zakup, Agencija za
dizajnerske i propagandne poslove, Agencija za istraivanje
trita i razvoj, Preduzea za odravanje osnovnih sredstava na
49
osnovu ugovora i vrenja nadzora, Spoljni kooperanti za

POSLONI PROCES I POSLOVNE

FUNKCIJE
Poslovne funkcije
Tehnoloke i radne metode proizvodnje
Proizvodni proces moe biti: Linijski i nelinijski
Tipovi proizvodnje: pojedinani, serijski (maloserijska,
srednjeseriska i velikoserijska), masovni.
Prema ritmu proizvodnje: kontinuelna i diskontinuelna
Radni proces i ekonomski zakoni (opti, posebni, pojedinani) zakon minimuma, maksimuma, relativni, apsolutni, optimuma,
masovne proizvodnje, rastueg prinosa, opadajueg prinosa,
supstitucije, transportnih trokova i lokacije.
50

 Funkcije upravljanja: plata, putni trokovi, trokovi sredstava za rad,

trokovi predmeta rada, trokovi tuih usluga

Funkcija rukovoenja: povjeravanju zadataka zaposlenim, odreivanje

rokova, odreivanja naina izvravanja zadataka, koordinacija radnih
aktivnosti svih zaposlenih, predvianje buduih rezultata,
organizovanje akcija za realizaciju predvienih rezul., kontrola
ostvarenih rezultata.
Funkcija zajednikih poslova: komercijalni poslovi, poslovi
istraivanja trita, projektovanja, ininjeringa i dr.

51

 Funkcija proizvodnje: trokovi rada, trokovi sredstava za rad,

trokovi predmeta rada, trokovi tuih usluga, trokovi pripreme
proizvodnje i dr.
Funkcija prodaje: dinamika trita, mogunosti preduzea za zadovolji
tranju na tritu, prodajne aktivnosti preduzea (istraivanje trita,
izbor kanala prodaje, izbor prodajnih usluga, cijena i dr.)
Funckija nabavke: ciljevi moraju biti jasno definisani i prihvaeni;
sposobnost ljudi u komuniciranju s dobavljaima, nikada ne prihvatiti
ponuenu cijenu ponude, iskljuivo jedna osoba mora odgovarati i
pregovarati za svaki dio nabave, transakcije podlijeu kontroli i dr.
52

53

TEORIJA TROKOVA
Trokovi predstvaljaju novani izraz
utroaka elemenata reprodukcije u cilju
proizvodnje gotovih proizvoda. Oni mogu
biti brojni i raznovrsni, a najese se
klasificiraju prema:
Prirodnim vrstama
Prema funkciji (mjestu nastanka)
Prema nainu obrauna i prenoenja na got.
proizvod
Prema dinamici proizvodnje
54

Teorija trokova-nastavak
Podjela trokova prema nainu prenosa na gotov
proizvod
Trokovi koji su nastali u procesu proizvodnje treba
rasporediti na mjesta i nosioce.

Mjesta nastanka mogu biti:

Radne jedinice, odjeli, sektori i druge org.jedinice

S obzirom na mogunost rasporeivanja

trokova razlikujemo:
Neposredne ili direktne
Ope ili indirektne trokove

55

Trokovi -nastavak
Neposredni trokovi su: trokovi materijala,
amortizacija, bruto plate radnika koji rade u neposrednoj
proizvodnji, .
Opsti trokovi su zajedniki trokovi vie obraunskih
jedinica ili vie uesnika, pa se ne mogu neposredno
rasporedivati, ve se to ini na posredan ili indirektan
nain. U praksi preduzea trokovi se prvo razvrstavaju
na mjesta pa na nosioce. U svrhu sto pravilnijeg
rasporeda opih trokova oni se rasporeuju na grupe i
to:
Opi trokovi izrade
Opi trokovi uprave i prodaje

56

Trokovi-nastavak
Opi trokovi nastaju na mjestima gdje se stvaraju
uinci, tj. u neposrednoj proizvodnji. Tu ubrajmo plae
tehnikog, pomonog i administrativnog osoblja
proizvodnog pogona, trokovi rasvjete, grijanja,
ienja,PTT, trokovi vezani za neposrednu
proizvodnju.

Opi trokovi uprave i prodaje nastaju izvan

proizvodnje, a u njih spadaju svi zajedniki trokovi koji
se odnose na preduzee kao cjelinu. To su trokovi
komercijalne, raunovodstvene i drugih zajednikih
slubi.

57

Trokovi - nastavak
U praksi se opi trokovi rasporeuju na mjesta
srazmjerno nekom neposrednom troku,
ukupnom troku, ili kombinaciji dva ili vie
neposrednih trokova.
Utvrivanje otpadajueg djela optih trokova na
posebna mjesta vri se na dva naina i to:
Pomou koeficijenata koji se dobijaju ako stvaimo u
odnos opi troak i odgovarajui neposredni troak
(osnovica)
Pomou strukture jednog ili vie neposrednih
trokova tj. da se u zavisno od uea pojednog
mjesta (pogona, odjela) u ukupnim neposrednim
trokovima raspodjele i opi trokovi.
58

KALKULACIJA
Kalkulacija predstavlja raunski postupak kojim
se izraunava cijena kotanja, nabavna,
prodajna i druge cijene. Radi to lakeg
obraunavanja, analize i kontrole troenja
primjenjuje se odgovarajua ema prema
kojoj se sastavlja kalkulacija.
U emi su rasporeeni elementi kalkulacije
prema odredenom svrsishodnom rasporedu s
ciljem da se moe utvriti i mjeriti djelovanje
pojedinih faktora na formiranje cjene kotanja i
prodajne cijene proizvoda.
59

KALKULACIJA-NASTAVAK

Opta sema strukture cijene po elementima:

1. Neposredni materijal izrade
2. Neposredne bruto plate radnika
3. Neposredna amortizacija
4. Ostali neposredni troskovi
5. Opci troskovi izrade
6. Opci troskovi uprave I prodaje
I Cijena kostanja
7. Dobit-Gubitak
II Prodajna cijena bez poreza
8. Porez na promet
III Prodajna cijena

60

KALKULACIJA-NASTAVAK
Kalkulaciona tehnika poznaje razliite metode:
Kalkulacija cijene kotanja
Kalkulacija dopunskog troka
Kalkulacija cijene proizvodnje

Kalkulacijom cijene kotanja utvruje se prosjeni

troak proizvoda ili usluge. U tu svrhu koriste se dvije
skupine kalkulacije i to:
Djelidbene kalkulacije
Dodatne kalkulacije

61

KALKULACIJA-NASTAVAK
DJELIDBENA KALKULACIJA OBUHVATA:

JEDINSTVENU DJELIDBENU KALKULACIJU

SLOENU DJELIDBENU KALKULACIJU
KALKULACIJU EKVIVALENTNIH BROJEVA
KALKULACIJU VEZANIH (PARALELNIH) BROJEVA

DODATNA KALKULACIJA OBUHVATA:

SUMARNU DODATNU KALKULACIJU
DIFERENCIRANU DODATNU KALKULACIJU

62

KALKULACIJA-NASTAVAK
Jednostavna djelidbena kalkulacija pogodna je za
izraunavanje trokova kada je u pitanju samo jedna
vrsta proizvoda. Postupak izraunavanja CK sastoji se u
tome, da se ukupni trokovi podjele proizvedenom
koliinom uinaka.
Sloena djelidbena kalkulacija primjenjuje se kod onih
preduzea koja proizvode istorodne proizvode. Kod
SDK ukupni trokovi se djele se po fazama procesa
proizvodnje ili po mjestima nastanka uinaka. Na taj
nain uspostavlja se znatno bolja kontrola trokova i bolji
uvid u ekonominost. Ovdje imamo primarne i
sekundarne troskove. Primarni u sebi ne ukljuuju
trokove ranih faza, dok sekundarni ukljucuju.

63

Kalkulacija-nastavak
Kalkulacija ekvivalentnih brojeva upotrebljava se u
preduzeima koja proizvode vie vrsta srodnih
proizvoda od istog materijala, istog tehnolokog
postupka ali se ovi proizvodi istovremeno razlikuju po
kvalitetu, dimenziji, teini i slinim obiljezjima (np.
brano, predivo, obua).
Trokovi za proizvodnju raznih oblika istog proizvoda
nalaze se u odredenom odnosu, proporciji tako da se
mogu primjenjiti odreeni ekvivalentni brojevi kako bi se
koliina svih proizvoda mogla svesti na zajedniku mjeru
u cilju zajednikog izraavanja. Kada se trokovi svedu
na zajedniku mjeru, onda se moe primjeniti ista
djelidbena kalkulcija.
64

Kalkulacija-nastavak
Kalkulacija vezanih proizvoda upotrebljava se u
preduzeu u kojima uz glavni proizvod nastaju i sporedni
proizvodi, kao npr. kod proizvodnje brasna mekinje, kod
benzina razni derivati, kod proizvodnje mlijeka maslac.
Osnovni cilj kalkulacije postupka je utvrditi cjenu
kotanja glavnog proizvoda. To se ini na taj nain da
se jedan od ukupnih trokova oduzme trzina vrijednost
sporednog proizvoda. Nakon toga se cijena kotanja
glavnog proizvoda izraunava na jedan od dva naina:
Pomou jednostavne djelidbene kalkulacije (ako se proizvodni
samo jedan proizvod)
Pomou kalkulacije ekvivalentnih brojeva (ako se proizvodi vise
glavnih ucinaka)

65

Kalkulacija- nastavak
U obraunskom listu trokovi nekog preduzeca zabiljaena je
proizvodnja od 5000 kom. glavnih proizvoda, ukupni troskovi
od 5.000.000 km s ukljuenim optim trokovima nabavke,
uprave i prodaje. Medutim ostvareni sporedni proizvod moe
se prodati za 1.000.000 km. Treba utvrditi trokove po jedinici
proizvoda.

66

Dodatna kalkulacija
Sumarna dodatna kalkulacija (kljuc za
raspodjelu opstih troskov)
opci troskovi

Kljuc za %=-----------------*100
raspodj
direktni troskovi
Opci troskovi proizvoda ^X^=direktni troskovi proizvoda
X *klju za raspodjelu u %

67

Kalkulacija-nastavak
1.
2.
3.
4.

Diferencirana dodatna kalkulacija

Kalkulacija dopunskog troska
Kalkulacija u sistemu mare
Kalkulacija u sistemu rabata

68

Trokovi uvjetovani koristenjem

kapaciteta
Za preduzee je izuzetno vano da
posebno prati ponaanje ukupnih,
prosjenih i graninih trokova ovisno o
iskoritenosti kapaciteta.
To praenje je nuno zbog formiranja
prodajne cijene, iskoritavanja proizvodnih
kapaciteta i rjeavanje alternativa prisutnih
na nivou voenja poslovne politike
preduzea.
69

FIKSNI TROKOVI
Osnovno obiljeje fiksnih trokova to su oni
neovisni od stupnja iskoristenosti kapaciteta,
odnosno od obima proizvodnje.
Bez obzira raste li proizvodnja ili opada fiksni
trokovi u ukupnom svom iznosu ostaju
nepromjenjeni. Oni postoje i kada preduzee ne
radi. To su trokovi:
Vremenske amortizacije, kamate na kredite za obrtna sredstva,
zakupnine, osiguranje, odravanje i ienje

70

FIKSNI TROSKOVI-NASTAVAK
Preduzea koja raspolau velikim iznosom sredstava
za rad tj. imaju visok organski sastav sredstava masa
fiksnih troskova e biti velika.
Tehniko-tehnoloki razvoj proizvodnje, razvoj nauke,
uvoenje maksimalne automatizacije i robotizacije u
proizvodni proces, utie na poveanje fiksnih trokova.
S druge strane, ti trokovi se nadoknaduju
poveavanjem produktivnosti rada, odnosno veim
obimom proizvodnje, pa e proizvonja biti jeftinija, jer
se ukupni fiksni trokovi rasporeduju na sve veci broj
proizvoda.

71

Fiksni trokovi-nastavak
Poveanjem obima proizvodnje po jedinici
proizvoda FC se mjenjaju, tj. fiksni trokovi po
jedinici proizvoda pokazuju odreenu
degresiju.
Ako se proizvodi samo jedna jedinica
proizvoda, tada su FC po jedinici jednaki
ukupnim FC.
to se proizvodnja vie poveava utoliko se
smanjuje udio FC po jedinici proizvoda, zbog
toga su preduzea zainteresovana za
proizvodnju to veeg broja proizvoda
72

Fiksni troskovi-nastavak
Apsolutno FC su trokovi postojeeg kapaciteta koji
se ne mjenjaju u ukupnom iznosu bez obzira na to
iskoristavaju li se kapaciteti ili ne. Prema tome AFC kao se
ukupni ne mjenjaju, a kao prosjeni obrnuto su srazmjerni
koliini ucinaka.

Relativno FC
Ukoliko s vremena na vrijeme preduzee odluci poveati
kapacitete automatski dolazi i do poveanja FC zbog
dodatnih trokova za plae radnika, dodatna sredstva za
rad i sl. Na taj nain FC dobijaju relativan karakter.

73

VARIJABILNI TROKOVI
To su oni trokovi koji u potpunosti ovise od stupnja
iskoristenosti kapaciteta odnosno obima proizvodnje.
Medutim, svi se VC ne mjenjaju na isti nain kao sto se
mjenja koliina uinaka. Neki se trokovi mjenjau sporije, a
neki bre u odnosu na iskoritenost kapaciteta. Tako
razlikujemo:
Proporcionalno VC
Degresivne VC

Proporcionalno VC (svako poveanje proizvodnje dovodi

do proporcionalnog poveanja trokova. Zato se prosjeni VC
ne mjenjaju poveanjem ili smanjenjem proizvodnje koliine
uinaka nego su uvijek isti.

Najtipini predstavnici proporcionalnih trokova su materijalni trokovi

proizvodnje (materijala, sirovina, energije, plata radnika po uinku.)
U praksi se vrlo rijetko, ili gotovo nikada, ne susreu apsulutno
proporcionalni trokovi. S povecanjem ili smanjenjem stepena zaposlenosti
kapacitetaobicno se mjenja i stepen ekonominosti
74

Varijabilni trokovi-nastavak
Degresivni VC
DT porastom stupnja iskoritenosti kapaciteta apsulutno
rastu, ali je taj rast sve slabiji, to znai da relativno
opadaju. Prosjeni trokovi stalno opadaju vec od 1.
stupnja iskoritenosti kapaciteta.
Do degresije trokova dolazi obino kada se s poveanjem
proizvodnje poinju racionalnije koristiti pojedini faktori .
Varijabilni trokovi se kreu u smjeru degresije sve do
momenta kada dolazi do optimalnog odnosa izmedu
koliine proizvoda i trokova.
Ali ako proizvodnja i nakon toga nastavi s trendom
poveanja, moe doi do disproporcije izmeu uloenih
faktora, to moe imati za posljedicu prelaz degresivnih
trokova u progresivne.

75

Varijabilni trokovi-nastavak
Progresivni varijabilni trokovi i u apsolutnom i
relativnom iznosu progresivno se poveavaju sa
poveanjem stupnja IK. (ovdje je potrebno napomenuti
da ne postoji troak koji su po svom karakteru
progresivni).
Ako su oni poveani to je znak da je u preduzeu dolo
do prekapacitiranosti proizvodnje, odnosno da su
kapaciteti maksimalno iskoriteni ako je to uopte
mogue.

76

Varijabilni trokovi- nastavak

Stupanj prekapacitiranosti u preduzeu ima za
posljedicu progresivno poveanje trokova, to
dovodi do nepovoljnog koritenja pojedinih
elemenata proizvodnih programa.
Poto FC na viem stupnju iskoritenosti
kapaciteta djeluju sve slabije to njihov degresivni
karakter nije u stanju nadvladati progresiju
ostalih trokova

77

KRETANJE I ZONE KRETANJA

TROKOVA

UKUPNI TROSKOVI PREDUZEA SASTOJE SE OD RAZNIH OBLIKA

TROSKOVA.
Stupanj reagovanja u odnosu na promjene iskoritenosti kapaciteta nije
jednak.
Neki od njih imaju fiksni karakter, drugi se mjenjaju srazmjerno promjeni
stupnju iskoristenosti kapaciteta, a treci izazivaju neproporcionalne
promjene.
Zbog takvih obiljeja, ukupni i prosjeni trokovi u odnosu na stupanj
iskoritenosti kapaciteta, ne odnose se ni kao fiksni, ni kao proporcionalni.
Oni u svojoj dinaminosti prolaze kroz nekoliko zona:

Zona degresije

Zona optimalne zaposlenosti (proporcionalnosti)

Zona progresije

78

Kretanje i zona kretanja

trokova
Zona degresije obuhvata podruje ukupnih trokova koji
se poveavaju sporije od stupnja iskoritenosti
kapaciteta gdje istovremeno svako poveanje
iskoritenosti kapaciteta djeluje na smanjenje prosjenog
troka.
Ova zona poinje od nultog stupnja iskoritenosti
kapaciteta i seze sve do optimalnosti, odnosno
proporcionalnosti.
Do degresivnog kretanja ukupnih trokova dolazi zbog
djelovanja FC i VC. FC zbog svoje postojanosti
onemoguavaju poveanje TC srazmjerno poveanju
stupnja iskor.kapaciteta. Prosjeni trokovi, isto tako,
smanjuju se opet zbog smanjivanja FC po jedinici
proizvoda dok proporcionalni troskovi po jedinici ostaju
isti.
79

Kretanje i zona kretanja

trokova
Degresivnost TC je najizrazitija na poetku zone. To
je zbog toga sto je djelovanje FC najvee kada
kapaciteti uope nisu iskoristeni, odnosno kada
miruju. Svako poveanje stupnja iskoritenosti
kapaciteta dovode do znaajnog smanjenja trokova
po jedinici proizvoda.
Ali kada se poveava stupanj iskoristenosti
kapaciteta i kada se pribliava zoni
proporcionalnosti degresija slabi. U poetku je
velika, a potom sve manja i manja. Takvo
smanjivanje trokova nemoe biti trajna mjera.

80

Kretanje i zona kretanja

troskova
Ako se stupanj IK konstantno poveava, trokovi na
svom razvojnom putu ulaze u 2. zonu, (zona
proporcionalnosti odnosno optimalnosti).
Ova zona se zbog najniih prosjenih trokova zove
i zona optimalnosti jer je ova zona u kojoj se TC
poveavaju proporcionalno s poveanjem stupnja
IK, a trokovi po jedinici proizvoda su najnii.
Preduzee na tom nivou IK ostvaruje najveu
ekonomicnost. Ova zona je dosta mala i esto se
sastoji samo od jednog stupnja IK

81

Kretanje i zona kretanja

trokova
Kada stupanj IK u zoni proporcionalnosti prelazi u svoj
skokovit rast, nastaje trea zona (zona proporcije trokova).
Zona proporcionalnosti odlikuje se poveanjem TC i trokova
po jedinici proizvoda uz visok stupanj IK. U toj zoni progresija
prosjenog neproporcionalnog VC je vea od degresije
prosjenog FC, pa prosjei troak raste. Ova zona see do
granice IK.
Zona proporcije nastaje kao rezultat max.IK, bolje reeno
prekapacitiranosti, a koja opet nastaje kao posljedica
neblagovremenog iskoristenja planskih zadataka i poveanja
tranje na tritu

82

Kretanje i zona kretanja

trokova
Ako preduzee iz bilo kojih razloga kasni s izvrsenjem plana,
a s druge strane stoji povoljna konjuktura na tritu koja utie
na poveano koristenje kapaciteta, morae doi i do
dopunskih trokova.
Ti dopunski trokovi mogu biti rezultat uvoenju
prekovremenog ili nonog rada gdje dolazi do veeg
izdvajanja za plate zaposlenih, veeg angazovanja sredstava
za rad, ime rastu trokovi odravanja sredstava rada, veeg
rasipanja materijala u proizvodnji i poveanju karta usljed
nastojanja da se proizvede sto vie proizvoda
S tim u vezi, postavlja se pitanje kakve su mogunosti
preduzea u uvjetima progresivnog kretanja trokova i kakve
se moraju donjeti odluke da bi se eliminisala progresija.

83

Kretanje i zona kretanja

trokova
S ispunjavanjem planskih zadataka za odreeno
razdoblje prestat e prekomjerno IK, a proizvodnja e se
vratiti u zonu optimalnosti.
Ukoliko, pak, poveanje proizvodnje ima trajni karakter
progresija trokova moe se eliminirati samo
proirivanjem kapaciteta.
Svaka rekonstrukcija i modernizacija kapaciteta dovodi
do promjene u strukturi trokova, te se time proiruje
zona degreije i proporcionalnosti trokova

84

REAGIBILNOST (ELASTINOST)
TROKOVA
Reagibilnost trokova je osjetljivost trokova na promjenu IK.
To je zapravo odnos izmeu porasta trokova i porasta
koliine uinaka izraen u postotku.
Rg- koef.reagibilnosti troskova
*T- prirast troskova (T2-T1)
*T%-prirast troskova u postotku *T/T1bputa 100

*Q-prirast proizvodnje (Q2-Q1)

*Q% prirast proizvodnje u postotku *Q/Q1 puta 100

Rg=1 troskovi se krecu proporcionalno

Rg>1 troskovi se krecu progresivno
Rg<1 troskovi se krecu degresivno
Rg= 0 apsolutno stalni troskovi

85

REMANENCIJA TROKOVA
Remanencija trokova predstavlja njihovo zaostajanje u radu
kad dolazi do opadanja obima IK, onda kada dolazi do smanja
trokova pri smanjenju IK, ali ne istim intenzitetom, kao to je
to bio sluaj sa njihovim porastom pri poveanju kapaciteta,
nego neto sporije.
Uzrok tome lei u psiholoskom otporu preduzea da se
organizacijski potpuno prilagodi pogoranju ekon.kvaliteta
poslovanja (pr.zbog smanjenja obima proizvodnje) jer se
oekuje da e se situacija ubrzo poeti mjenjati na bolje.
Zbog tog psiholoskog otpora, preduzee ne moe, pri
smanjenju obima proizvodnje mjenjati radna mjesta po onoj
skali po kojoj ih je poveala prilikom rasta obima.

86

Remanencija trokova
Ako trokovi pri IK od 75% iznosi 3.000.000 KM, pa doe
do poveanja IK na 90% trokovi e porasti recimo na
4.000.000 KM, ako nakon odreenog vremena IK padna
recimo na 75%, trokovi se nee smanjiti na 3.000.000
KM, ve recimo iznosie 3.250.000 KM.
Ta remanencija (nepovratnost) trokova posljedica je
poveanih trokova koji se nie smanjuju pri smanjivanju
IK

87

88

METOD IZNALAZENJA UKUPNIH

TROSKOVA NA NEPOZNATIM
STUPNJEVIMA ZAPOSLENOSTI I ODVAJANJA
STALNIH OD PROMJENJIVIH TROKOVA

Prilikom evidentiranja trokova u pred.

nuno je max.panju posvetiti odvajanju
fiksnih od varijabilnih trokova. To je
potrebno initi iz dnevne poslovne politike
preduzea, posebno ako je rije o
poveanju trokova zbog dopunske
proizvodnje.
Za razgraniavanje fiksnih od varijabilnih
trokova primjenjuju se razliite metode.

89

Metode razgraniavanja FC i
VC
1.
2.
3.
4.
5.

Knjigovodstvena metoda
Metoda interpolacije i ekstrapolacije
Matematika metoda
Metoda regresije (trenda)
Metoda procjene

90

Knjigovodstvena metoda
Temelji se na evidentiranju knjigovodstvenih podataka
koji analziraju pojedine trokove na razliitim
stupnjevima iskoritenosti kapaciteta. Ako se primjeti da
se neki troak u svom ukupnom iznosu ne mijenja bez
obzira to je dolo do promjene iskoristenosti
kapaciteta,onda je rjec o FC koji su inae prisutni bez
obzira na to miruju li kapaciteti ili su max. iskoriteni
Np. Promjenjivi trokovi su (tro.materijala izrade i
plae), fiksni su (amortizacija, premije osiguranja,
najamnine i zakupnine)

91

Metoda interpolacije i
eksterpolacije
Ovom metodom mogu se izraunavati vjerovatni
iznosi ukupnih trokova na nepoznatim stupnjevima
zaposlenosti.
Metodom interpolacije izraunavaju se tro. za
stupnjeve IK izmeu datih stupnjeva IK, a metodom
ekstrapolacije i izvan tih stupnjeva.
Np. Izraunati stupanj IK u 3. fazi ako je poznata 2. i
4. obavlja se metodom interpolacije (unutarnja) dok
se 5. stupanj iskoristenosti odreduje metodom
ekstrapolacije

92

Matematika metoda
Zasniva se na metodi interpolacije.
Pomou ove metode odvajaju se stalni
trokovi od promjenjivih i to tako da se od
UT oduzme proizvod dopunskog troka i
koliine uinaka

93

Metoda regresije
Metoda regresije, metoda trenda ili
metoda najmanjih kvadrata, jedna je te
ista metoda i slui za odvajanje FC od VC.
Ova metoda u praksi se vrlo esto
primjenjuje, a radi se na naelu
dijagramske metodologije. Apscisa na
dijagramu oznaava obim proizvodnje, a
na ordinati predstavljeni su trokovi.
94

Metoda regresije-nastavak
Taka presjecanja linije trokova i ordinate
predstavlja FC. Pretpostavljajui da je rije
o apsolutno FC od te take povlai se
horizontalna linija koja oznaava FC za
neki obim proizvodnje. Udaljenost od linije
troka do odgovarajue take na
horizontalnom pravcu prikazuje ukupne
VC.
95

TROSKOVI, PRIHODI I ISKORITENOST

KAPACITETA
Kada su u pitanju trokovi oni su po jedinici uinka u zoni
optimalne iskoritenosti kapaciteta najnii. Medutim, kada je u
pitanju poslovni rezultat koji se iskazuje sa dobitkom, on ne
ovisi samo o IK tj. trokovima vec i od prodajnim
cijenama. Zbog toga se moraju istovremeno sagledati i
dovoditi u vezu trokovi i prihodi na odreenom stupnju IK,
kako bi se utvrdili uvjeti za ostvarenje max. dobitka
preduzea. Pri tome dovode se u vezu prihodi i trokovi, a
posebno je vano pri kojem stupnju IK preduze e pokriti
trokove ili ostvariti min. dobitak. U tom smislu potrebno je
izraunati taku pokria trokova i stopa sigurnosti.
Taka pokria trokova predstavlja stanje u preduzeu kod
kojeg su trokovi i prihodi izravnati tj. kada je poslov.rezultat
jednak nuli

96

Poslovni rezultat
Prema bilansu stanja i bilansu uspjeha
preduzee je imalo:
Prihodi
Prihodi od prodaje gotovih proizvoda u zemlji i
inostranstvu
Prihodi od prodaje sitnog inventara
Subvencije za izvezene proizvode
Ostali izvanredni prihodi
Naplaena ranija otpisana potraivanja
Kamate po datim kreditima
97

Poslovni rezultat
Rashodi
Trokovi sadrani u prodatim proizvodima
Doprinosi neovisni o poslovnom rezultatu
Zalihe sirovina i materijala, sitnog inventara, gotovi
proizvodi
Kamate na uete kredite
Obaveze prema dobavljaima
Dioniki kapital, bruto plate, amortizacija, trokovi
tuih usluga, zalihe nedovrene proizvodnje,
potraivanja od kupaca, vrijednosni papiri,
izvanredni rashodi ......,
98

Poslovni rezultat

Poslovni rezultat = prihodi- rashodi

Dobitak prije oporezivanja. Kada se odbije
porez dobije se porez poslije oporezivanja.
Raspored moe da ide na dividendu,
rezerve.
99

Princip produktivnosti rada

Naturalna metoda
koliina proizvodnje

Pr=--------------------------------koliina rada

Naturalno uvjetna metoda

Koef.ekviv potrebna jednak je koliini sati rada po jedinici
proizvoda za koju se trai koeficijent u odnosu potrebne
koliine sati po jed.proizvoda koji je uzet kao uvjetni
proizvod

Produktivnost je jednaka ukupna proizvodnja u odnosu

na koliinu rada
100

PRODUKTIVNOST nastavak
Vrijednosna metoda (izraunava se
stavljanjem u odnos vrijednost proizvoda i
koliinu rada)
Radna metoda (izraunava se stavljanjem
u odnos koliine proizvoda u normiranim
satima sa koliinom rada)

101

Ekonominost
Pojam ekonominosti (odnos trokova i
uinaka)
Globalna, parcijalna, naturalno i vrjednosno
mjerenje u stalnim i promjenjivim cijenama
Uporedivanje ekonomicnosti
Vremensko, plansko i prostorno

102

Rentabilnost
Neko je preduzee uloilo 500.000 KM ukupnog kapitala, od ega
300.000 KM otpada vlastitog kapitala. Ostvarena dobit iznosila je
50.000 KM. Preduzee je platilo 2.000 KM kamata na korienje
tueg kapitala ija je kamatna stopa u banci iznosila 10%. Treba
izraunati rentabilnost vlastitog i tueg kapitala.
R= 50.000/300.000 *100 = 16,67% (dobit na jednu marku
ulozenog vlastitog kapitala iznosi 0,1667)
R=50.000 +2.000/ 500.000 * 100 =10,40% (dobit ostvrena
koritenjem tueg kapitala po 1 KM iznosi 0,104)

103