Professional Documents
Culture Documents
SAOBRAAJNI FAKULTET
DOBOJ
SEMINARSKI RAD
Tema :
Zvuni izvor
Zvuni talas.Jaina zvuka
Rezonancija kod zvuka i interferencija
Predmet: Fizika
Profesor: dr Dragoljub Mirjani
Asistent: mr Zoran urguz dipl. fiz.
Sadraj
Uvod.......................................................................................................................3
1. Zvu....................................................................................................................4
1.1 Oscilovanje ica..............................................................................................4
1.2 Oscilovanje tapova.......................................................................................4
1.3 Oscilovanje vazdunih stubova....................................................................6
1.4 Oscilovanje ploa i membrana......................................................................7
2. Zvuni talas. Jaina zvuka...............................................................................8
2.1 Zvuni talasi..................................................................................................8
3.Jaina zvuka.....................................................................................................10
3. Rezonancija kod zvuka i interferencija...........................................................12
3.1 Rezonancija....................................................................................................12
3.2 Interferencija...................................................................................................14
Uvod
Pod zvukom u uem smislu smatramo pojavu koju osjeamo ulom sluha.
Mehanike oscilacije tijela, koje se vre veim frekvencijama, ire se kroz elastinu
sredinu, najee kroz vazduh i kao talasno kretanje dolaze do naeg uha, gdje
izazivaju osjeaj zvuka.
Oblast fizike u kojoj se analiziraju zvune pojave zove se akustika. Akustika
se dijeli na fizioloku i fiziku, a esto i muziku akustiku.
Fizioloka akustika se bavi prouavanjem slunog organa (uha) i procesa kod
sluanja, a isto tako prouava i organ za formiranje zvuka (grlo).
Fizika akustika prouava pojave koje su vezane za mehanike oscilacije ije
se frekvencije kreu u granicama osjetljivosti ula sluha.
Akustika prouava ne samo talase koji se uju, ve i talase sa viim i niim
frekvencijama od granice ujnosti, ali ije se djelovanje moe osjetiti.
ovjek uje zvuk ije se frekvencije kreu od 20 Hz do 20000 Hz. Ove granice
su individualne i ne treba smatrati da su one strogo odreene. Osjetljivost uha je
najvea na frekvenciji od 2000 do 3000 Hz, a zatim se osjetljivost smanjuje i ka
manjim i ka veim frekvencijama. Kod mlaih osoba gornja granica je via , dok kod
starijih pada i do 13000 Hz. Pri obinom govoru frekvencija ne prelazi 1000 Hz, dok
se u muzici frekvencija kree od 100 do 5000 Hz.
Oscilacije ispod 20Hz ne osjeamo ulom sluha i nazivamo ih infrazvukom. U
takve pojave spadaju razni drhtaji, zemljotres, potresi od saobraaja itd. Frekvencije
iznad 20000 Hz takoer ne moemo uti, te takve oscilacije ine podruje ultrazvuka.
Ovakve frekvencije se mogu proizvesti pomoi pomou raznih elektrinih ili
magnetnih metoda, sve do 5 x 108 Hz. Ultrazvuk se danas u velikoj mjeri primjenjuje
u hemiji, medicini, ispitivanju materijala, navigacije itd.
Da bi nae uho izvjesni zvuni talas osjetilo kao zvuk nije dovoljno da
frekvencija bude u granicama od 20 Hz do 20000 Hz, nego je potrebno da zvuni
talas ima odreenu energiju. Najmanja energija koju treba da ima zvuni talas pa da
ga uhom osjetimo zove se donji prag ujnosti. Ako energija prekorai odreenu
granicu tzv. gornji prag ujnosti, uho e takav talas osjetiti kao bol.
1. Zvuni izvori
Izvor zvuka moe svako tjeli ili mehaniki oscilator koji moe pravilno da
osciluje u opsegu frekvencija zvuka.
Slika 1.1.1
m V Sl
1
S ) , dobivamo : 0
e
e
e
2l
1
F
2l
S
4l
, n 0,1,2,...
2n 1
C
4
tj. frekvencija tonova pti transvenzalnom treperenju tapa odnose se kao niz
neparnih prirodnih brojeva
Longitudinalna treperenja tapa mogu se proizvesti ako se tap tare koom
premazanom kalafonijumom ili mokrom krpom du njegova pravca. Kada se obrazuje
stojei talas, estice osciluju u pravcu tapa i to tako da e na krajevima tapa
najivlje oscilovati, tj. na krajevima e biti trbusi stojeeg talasa, a u taki u kojoj je
tap uvren nee biti oscilovanja, odnosno obrazovae se vor stojeeg talasa. Da
bi se formirali stojei talasi tap se moe uvrstiti na 1/1, 1/4, 1/6 duine tapa.
Kod amplitude longitudinalnih oscilacija prenesemo u trnasvenzalnom pravcu,
dobije se grafikon longitudinalnog stojeeg talasa, koji je izvuen takastim linijama
na slici 1.2.2. Na slici 1.2.2.a prikazan je stojei talas na tapu uvrenom u jednoj
taki. Na slici 1.2.2.b na tapu uvrenom u tri take. vorovi se moraju javiti u
2l
nc
uvrenim takama, pa je : n , n 1,2,3,... odnosno : n , n 1,2,3,...
n
2l
gdje je n broj vorova, l duina tapa, a c brzina longitudinalnog talasa u
tapu, koja se znatno razlikuje od brzine transvenzalnog talasa. Tonovi tapova
upotrebljeni su u muzici kod trijangla i ksilofona.
Kod svirala na brid(slika 1.3.1a) vazduna struja prolazi kroz kanal A i dolazi u
komoru B. Iz komore B vazduna struja udara na usnu (brid) U, gdje se cijepa pa
nastaju vrtlozi u struji vazduha. Zbog toga nastaje zguenje i razreenje vazduha,
koje se prenosi na vazduni stub S i on zatitra. U svirale na brid spadaju: frule, diple,
orgulje i flauta.
Kod svitala sa jezikom(slika 1.3.1b) vazduh struji uz jeziak J, koji
treperenjem periodiki otvara i zatvara struju vazduha, pa na taj nain nastaje
zguenje i razreenje vazduha u cijevi S. U svirale sa jezikom spadaju: klarinet,
rog, usna harmonika itd.
Kod svirala na lijevak (slika 1.3.1c) zguenje i razreenje vazduha proizvodi
svira svojim usnama. U svirala na lijevak spadaju razne trube.
Slika1.3.1 a,b,c
slika 1.4.1
,
x
. Budui da je
Ak cos(t kx) bie
x
x
dp kEvAcos(t kx) . Odma vidimo da kEvA predstavlja amplitudu ove funkcije, tj.
pa dobivamo da je: dp Ev
slika 2.1.1
Amplituda promjena pritiska, pri najveoj jaini zvuka prelazi 30 N/m 2, tj. po<30Pa.
Granica bola pri po=20 Pa, to je neznatno na atmosferski pritisak koji iznosi
pa=105 Pa.
Snaga P koja se prenese zvunim talasom bie jednaka koliini energije koju
prenese zvuni talas u jedinici vremena, kroz povrinu presjeka S normalno na
pravac irenja talasa, tj. P=E/t=Fv
Sila F data je izrazom F=dp S
gdje je S presjek kroz koji se prenosi snaga, a dp elongacija promjene pritiska.
Slika.2.1.2
Ampituda A talasa se teko mjeri, pa izrazimo snagu preko amplitude pritiska po.
Uzimajui u obzir relaciju za amplitudu pritiska : po=kEV A
Jaina ili intenzitet zvuka odreuje se srednjom snagom koju val zvuka prenosi po
jedinici povrine normalne na pravac prostiranja vala, odnosno koliina energije koju
prenosi val u jedinici vremena kroz povrinu normalnu na pravac prostiranja vala.
P
I SR
S
1 p 02
Koristei izraz za srednju snagu dobitemo da je intenzitet zvuka jednak I
2
intenzitet zvuka je razmjeran kvadratu amplitude pritiska a obrnuto razmjeran
proizvodugustoe sredine i brzine zvuka.U ovom izrazu se ne pojavljuje amplituda
A koja se praktino teko mjeri, to nije sluaj sa amplitudom pritiska po.
10
11
naziva opasna rezonancija. Zato se vojnicima zabranjuje da idu pod korak proko
mosta jer bi se, pri rezonanciji, mogle izazvati takve oscilacije mosta koje bi mogle
dovesti do njegova ruenja. Poznat je sluaj ruenja jednog lananog mosta, koje je
nastalo usljed rezonancije izazvane udarima vjetra.
O pojavi opasne rezonancije naroito se mora voditi rauna pri konstrukciji
raznih maina kod kojih se javljaju periodine sile, kao npr. Kod oscilatornog kretanja
klipa, obrtanja neuravnoteenih masa itd.. Kod stabilnih maina mora se voditi
rauna da njihova frekvencija ne poklapa sa sopstvenom frekvencijom djelova
zgrade koji mogu da osciluju, jer u tom sluaju postoji opasnost za samu zgradu.
Zato se maine postavljaju na posebna postolja.
Slika 3.1.2a,b
13
3.2Interferencija
Interferencija je opta pojava kod talasnog kretanja. Te e se svakako i javiti i
kod zvuka. Meutim irenje zvuka u obinim prostorijama je veoma sloeno zbog
toga to se pored osnovnog zvunog talasa javljaju i mnogi talasi koji su odbijeni od
okolnih predmeta i zidova. Ako bi postojali samo osnovni talasi, efekt interferencije bi
se javljao uvijek kada postoje dva zvuna izvora. Tada bi se u prostoru gdje zvue
dva izvora javljala mjesta gdje se vri pojaanje zvuka. Meutim, u obinim
prostorijama se ovakvi efekti ne javljaju zbog mjeanja odbojnih talasa. Ako bi u
prostoriji bilo spijeeno svako odbijanje zvaka ( gluha soba) pojave interferencije bi
se mogle uoiti.
Efekti interferencije mogu se pratiti u Kvinkovoj cijevi. Zvuk se proputa kroz
cijev, koja se rava u dvije grane, tako da se duina jedne grane moe po elji
mijenjati uvlaenjem i izvlaenjem pokretnog dijela cijevi. Obje grane se opet kod A
spajaju u jednu cijev.
Slika 3.2.1
Kada se zvuni izvor (glazbena viljuka) stavi u 0 ispred ulaza u cijev, onda se zvuk
u cijevi dijeli na dva talasa, koji prelaze razliite puteve i ponovo se sastaju na izlazu
iz cijevi u A. U taki A postoje povoljne okolnosti za interferenciju. Pomou Kvinkove
cijevi moemo izmjeriti talasnu duinu, odnosno frekvenciju zvunog izvora.
14
15