Vrste uenja

Vrste uenja
Uimo da postoje opasnosti, uimo lijepo ponaanje, razvijamo
vjetinu itanja i pisanja, uimo kolsko gradivo, uimo plivati,
voziti bicikl i cijeli ivot neto uimo.
Kako? Da li na isti nain uimo dijeliti igrake s drugom djecom,
paziti se vrue posude, uspostavljati ravnoteu tijela kad su nam
skije na nogama ili savladavati nova gramatika pravila?
Brojni istraivai su se bavili problemima iz oblasti uenja.
Meu njima su Ebbinghaus Pavlov, Torndike, Skinner, Tolman,
Watson.
Oni su ispitivali sutina procesa uenja i faktora od kojih ono zavisi.
Otkrili su da postoje jednostavni i sloeni naini uenja, a obzirom na
vrstu materijala koji je usvojen, postoji motorno i verbalno uenja.

Teorije uenja
Obzirom da je uenje izuzetno sloen proces,
postoji vie teorija u njegovom razjanjavanju ali
niti jedan od tih pokuaja ne daje potpuno
obrazloenje svih naina uenja, kojima tokom
cijelog ivota ovjek stie najrazliitija iskustva.
Svaka od postojedih teorija obrazlae neku vrstu
uenja.
Pristalice teorije asocijativnog uenja tvrde da
mi uimo pomodu asocijacija. Na mozak
jednostavno povezuje dogaaje.
Asocijacija je povezivanje dva sadraja koji su se
u nekoj situaciji pojavili zajedno, pa kasnije de
pojava jednog od njih, zbog povezivanja izazvati
pojavu i onog drugog.

Dva su oblika uenja po asocijacijama:

klasino uvjetovanje i operativno
uvjetovanje.

Prema pristalicama teorije kognitivnog

uenja, uenje je uvijek otkrivanje novih veza
i odnosa, uvienje, a to povlai
rekonstrukciju postojedih odnosa.
Teorije socijalnog uenja dokazuju da se
uenje ne mora odvijati po principu sticanja
iskustva na vlastitoj koi, uiti se moe i
posmatranjem u interakciji pojedinca i
okoline.

Razliita iskustva stiemo na razliite naine i zato

govorimo o vrstama uenja
Klasino uslovljavanje je najjednostavnija vrsta uenja. To
je uenje na osnovu asocijacija, povezivanje sadraja koji
su se nekad javljali zajedno, pa kasnije, pojava jednog
izaziva javljanje drugog.
U ovom uenju uenik je pasivan i ne ini nita osim
prostorne reakcije (pasivno reaguje) na podraaje i tu
reakciju i ui.
Ovu vrstu uenja je posebno izuavao Ivan Pavlov.

Ivan Pavlov

Eksperiment sa psom, Ivan Pavlov

 Pavlov je istraivanjem eluanih sokova kod psa otkrio

klasino uvjetovanje.
Naime, luenje sline je normalna refleksna reakcija na
podraaj jezika hranom. No ako pas poinje luiti slinu na
pojavu osobe koja donosi hranu, to je uvjetovana reakcija povezao je prirodni podraaj sa do tada neutralnim
podraajem. Pavlov je nastavio prouavati tu pojavu uz
pomod zvona koje je slubenik nosio kad je nosio hranu.
Pokazalo s da je pas poeo luiti slinu i na zvuk zvona.
hrana = bezuvjetni podraaj
luenje sline na hranu = bezuvjetna reakcija
luenje sline ne zvono = uvjetovana reakcija

 Pavlov je zakljuio da viestruko, zajedniko pojavljivanje

prirodne drai sa nekom neutralnom drai (ponavljanje) dovodi
do reakcije na samu neutralnu dra.
Ta reakcija je nauena i jednaka je onoj koju je prvobitno
izazvala prirodna dra

Mnogi odgovori ili reakcije kod bebe i malog djeteta mogu se

nauiti tj. razviti na ovakav nain.
Npr. kada uimo malo dijete da ne dodiruje vrude premete
koristimo odreene rijei povezujudi ih sa pribliavanjem djeije
ruice izvoru toplote
Kasnije same rijei pec, pec postaju uvjetni podraaj, a
odmicanje djeije ruice uvjetna reakcija

 Pu je nauio da povezuje vodu sa

elektrookovima, sa neugodnim djelovanjem na
njegov organizam.

 esto djeca koja se boje zubara ili doktora u bijelom

mantilu ubrzo svoj strah prenose pa se plae svih osoba
koje nose bijele mantile poput pekara, profesora
(hemije)..

 Bive ovisnike savjetuje se da prekinu bilo kakve veze sa

svim sa im su bili u kontaktu kada su koristili narkotike
Zato? Zato jer oni esto osjedaju potrebu za drogom
kada ponovo dou u kontakt sa ljudima ili mjestima
koja su povezana sa njihovom prolodu

 Klasino uvjetovanje vezano je i uz izazivanje straha

Dokazano eksperimentom sa malim Albertom
Malom djeaku dat je takor da se igra s njime i time
nije izazvana nikakva reakcija, dijete se nije bojalo
Nakon toga su istraivai proizveli buku dok se Albert
igrao sa takorom i kod Alberta izazvan je strah

 Pet dana kasnije, Albert je pokazivao strah i prema

zecu, pa ak i prema majkinom krznu
Djeak je prenio tj. generalizirao strah

 Ispitanik je bio mali Albert, jedanaestomjeseni djeak iz doma za

nezbrinutu decu, na kome je ispitivano razvijanje strahova
posredstvom emocionalnog uslovljavanja.
Prije poetka eksperimenta pokazali su mu nekoliko igraaka, kasnije i
ivotinja kojih se dijete nije plailo.
Votson je ispred djeaka stavljao bijelog mia, kojeg se Albert u
poetku nije plaio i veoma se rado igrao sa njim. Zatim je, svaki put
kada bi Albert dotakao mia, pravio snanu buku iza Albertovih lea
udaranjem dvije metalne ipke jednu o drugu, a djeak je na buku
reagovao plakanjem.
Nakon nekog vremena, djeak je poeo da pokazuje izrazit strah svaki
put kada bi se ivotinja samo pojavila u prostoriji. I nije poeo da se
plai samo mia ve svega to je bijele boje.
Kritika je bilo dosta jer je ovo jedan od rijetkih nehumanih psiholokih
eksperimenata. Znaaj eksperimenta je izuzetno velik jer se saznalo dosta o
jednom obliku uenja ali se ne moe poredi da je eksperiment bio izuzetno
surov.

 Istraivai su doli do zakljuka o generalizaciji

podraaja.
Svi podraaji koji su na bilo koji nain slini podraaju
koji je doveo do nastanka uvjetne reakcije, postaju
uvjetni podraaji i dovode do uvjetovane reakcije,
jednake onoj kakvu je izazvao uvjetni podraaj

 Klasinim uvjetovanjem ne ue samo ivotinje, niti

mala djeca; tako ue i odrasli
Tako se ue razne vrste strahova (od ivotinja, mraka,
raznih situacija, nekih ljudi), tako se ue i fobije,
simpatije i antipatije
Na isti nain kao to ih naui, ovjek ih se moe i
osloboditi

Mehaniko uenje je
forma uenja uvjetovanjem; to je jednostavni oblik
uenja
upamdivanje podataka redom (kako su dati u nizu) kao
npr. tablica mnoenja, stihovi i sl.
Ovdje nema nikakvog uroenog naina reagovanja
Bitnu ulogu ima ponavljanje

Pokuaj-pogreka
zove se jo i operantno uvjetovanje; ono ide korak po
korak, postepeno se ui; poiva na asocijativnoj vezi
Sastoji se u tome da neplanski pokuavamo dodi do
odgovora; organizam reaguje kako bi zadovoljio nastalu
potrebu, a do reakcije (tanog odgovora) dolazi
spontano (ne razumijevanjem i uvianjem, niti pod
utjecajem naslijea)
Tokom ovog uenja organizam je aktivan, moe
djelovati na ishod uenja (zato je ovo uenje sloeno)

Edward Thorndike izveo je eksperiment s gladnom makom

(nakon oslobaanja iz kaveza dobila je ribu, pa joj je za svako
slijedede oslobaanje trebalo manje vremena).
Organizam bre ui ako je veda vjerovatnoda da de zadovoljiti
svoju potrebu i biti nagraen za obavljenu radnju ili za taan
odgovor. To je zakon efekta:
ako je ponaanje nagraeno, vjerojatnost pojave ponaanja je
veda (i obrnuto).

U izuavanju procesa uenja naunik Thondrike

eksperimentisao je sa makom

U izuavanju procesa uenja naunik Thondrike

eksperimentisao je sa makom

 Ponaanja koja se ele uvrstiti treba dosljedno

nagraivati, potkrepljivati, a ponaanje kojeg se treba
osloboditi de se kanjavati ili samo ne nagraivati
Da kanjavanje ne bi organizam koji ui odvelo u
detruktivnost, neophodno je odmah pristupiti
ugraivanju eljenog ponaanja

Skinner je uveo pojam potkrepljivaa

 Ova vrsta uenja znaajna je za razumijevanje

ljudskog ponaanja, njome se donekle mogu
objasniti neke karakteristike ponaanja
pojedinaca ili grupe ljudi, crte linosti i osobine ili
naini razmiljanja
Ovaj oblik uenja znaajan je u odgajanju, te za
razvijanje motivacije na poslu, u sticanju
motornih vjetina, ali i u dresuri ivotinja

Uenje po modelu je
vrsta socijalnog uenja
Ovdje je jedna osoba uitelj (ili model) a ona koja ui je
uenik
Modeli mogu biti antidrutveni (likovi negativaca) i
prodrutveni (pozitivni)

Postoji vie naina uenja po modelu

Jedan je imitacija
oituje se u oponaanju ili preuzimanju vidljivih
ponaanja
Lahko moemo primjetiti mlade ljude koji svojim
izgledom oponaaju popularne linosti iz svijeta estrade
i show business-a
Ako se osoba poistovjeduje i sa unutranjim bidem
modela, rije je o identifikaciji

 Npr. dijete oponaa puenje cigarete dredi olovku ili

(grickalicu) tapide u ustima.

 Istaivanje imitacije kao naina uenja po modelu Bandura

Albert
Eksperiment koji je radio Bandura potvrdili su tezu da djeca
(uenici) preuzimaju ili ne ponaanja modela, to zavisi od
posljedica koje imaju modeli za svoje ponaanje

 U poreenju sa djecom koja nisu bila izloena posmatranju ponaanja

odraslog modela, djeca koja su posmatrala ovaj agresivni ispad, ede su se
obruavala na lutku
Djeca su imitirala same akte koje su posmatrala

Uenje uvianjem je
uenje u kojem uvijek otkrivamo nove veze i odnose
koji postoje meu pojavama, vrimo organizovanje i
rekonstrukciju odnosa da bismo razumjeli sadraje
odvija se pomodu procesa miljenja i rjeavanja
problema
sloeni oblik uenja, iziskuje intelektualno ponaanje
Ovako se ue gradivo u koli, analiziraju i studiraju
razliiti problemi

Karakteristike uenja uvianjem

uenje je pradeno intenzivnijim razmiljanjem i
traganjem, a ne pogaanjem
rjeenje problema dolazi odjednom
jednom naueno pohranjuje se trajno
rezultat je opde znanje koje se moe primjenjivati

 Dokazano je i da impanze ue uvianjem na temelju

eksperiment Wolfganga Khlera (Keler) sa impanzom i
bananom.

 impanzu je postavio u kavez, a bananu izvan kaveza tako

da majmun ne moe da je dohvati rukom.
U kavezu se nalazio tap. U poetku se majmun ponaao
puput Torndajkovih maaka, ali je daljim posmatranjem,
Keler uoio objektivne znake uvianja. Posle agresivnog
ponaanja, impanza se povlai u ugao kaveza, sedi mirno
i odjednom lice mu se ozari.
Potom, u nizu neprekidnih, jasno usmjerenih koraka ide
pravo ka tapu i njime dovlai bananu. Najkraim
putem ostvaruje cilj.
Kad se ponovo nae u istoj situaciji, ne ponavlja
pogrene radnje, ve koristi isti princip reavanja.

Verbalno uenje je
Savladavanje verbalnih sadraja tj. sadraja
prezentovanih verbalnim simbolima (rijei i
brojevi); ovi sadraji ue se uvianjem ili
napamet.
Uspjenost uenja sadraja ovisi o
-broju ponavljanja (uspjeh vedi ako vie ponavljamo),
-smislenosti materijala (bre i lake uimo ono to je
materijal smisleniji) i
-mjesta u nizu (ono na poetku i na kraju lake se ui)

Motorno uenje je
uenje pokreta, vjetina i navika
motornim uenjem mnogobrojni pokreti objedinjuju se
u jedinstven sistem pokreta, koji idu jedan iza drugim
bez zastoja.
Ukoliko neku radnju konstantno ponavljamo dolazi do
njene automatizacije, bez ueda svijesti.
Npr. vonja automobila, vonja bicikla, piruete klizaa,
koordinacije pokreta tokom plivanja..

Tok sticanja vjetina i navika prati se

napredovanjem, a usvajanje se odvija sljededim
redoslijedom:
Struktuiranjem pokreta i integracijom u sistem
Ponavljanjem- se odbacuju suvini pokreti
Daljim ponavljanjem- postie se vremenska i prostorna
organizacija pokreta
Dolazi do automatiziranog izvoenja pokreta

 Kako lae uiti:

* uiti uvijek u dobro prozraenom i osvjetljenom prostoru,
dobro odmorni
* gradivo podjeliti u manje skupine i izmeu raditi pauze
* nagraditi se nakon nauenog gradiva (pozitivno
potkrepljenje poveava vjerojatnost pojave ponaanja)
* uiti uvijek na istom mjestu
* koristiti mnemotehnike (npr.napraviti kraticu od teko
pamtljivog niza)
* koristiti markere i oznaavati tekst, posebice sredinu jer je
perceptivno tee zamjetna od poetka i kraja teksta
* ponavljati to vie puta jer se produbljuje trag pamenja

HVALA NA PANJI
Prezentaciju uradila
Amila Mujagid, III1