Professional Documents
Culture Documents
I OSTEOARTRITIS
-Prirunik za bolesnikeDrutvo reumatiara
za djecu i odrasle
Zagreb
simetikon
Espumisan se primjenjuje kod tegoba nastalih uslijed pojaanog stvaranja i nakupljanja plinova u probavnom sustavu.
Doziranje i nain primjene: Za djecu stariju od 6 godina, adolescente i odrasle preporuena doza je 2 Espumisan kapsule
3-4 puta dnevno uz obrok ili nakon njega, kao i prije odlaska na spavanje, prema potrebi.
2 uporabe molimo paljivo proitajte uputu. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog
Prije
lijenika ili ljekarnika.
Potovani itatelji!
Prirunik je namijenjen svim oboljelima
od osteoartritisa te njihovim roacima i
prijateljima.
ivjeti s osteoartritisom nije lako. Veina
Vas postavlja si pitanje kako olakati
tegobe u zglobovima i time poboljati
kvalitetu ivota. Medikamentno lijeenje
bolesti svakako je neizbjeno, dok pravilan
odabir namirnica uvelike moe pridonijeti
brem oporavku.
Vjerujemo da e Prirunik dati korisne
savjete svima koji ele nauiti kako se ivi
s osteoartritisom.
Prehrana i osteoartritis
Prirunik za bolesnike
Zagreb, 2009.
-Autori-
Autori
Osteoartritis
Medicinski tekstovi iz starih vremena
prepuni su savjeta za osteoartritis i
reumatizam: izbjegavajte rajice, krumpire
i agrume. Izbacite iz svoje prehrane meso,
zainjenu ili kiselu hranu, kavu, itarice i
bijeli eer!
Danas, vodei specijalisti za osteoartritis
smatraju kako pravilan izbor hrane
moe ublaiti simptome osteoartritisa,
a u nekim sluajevima moe biti i jedini
odnosno primarni uzronik bolova.
Osteoartritis
voa i povra, biljnih ajeva i vode.
Sve dok ne osjetimo tegobe u
zglobovima, ne mislimo kojim ih sve
optereenjima svakodnevno izlaemo.
Tek kada se tegobe pojave postajemo
svjesni uloge koju zglobovi imaju u
naem ivotu. Na alost, mnogi se
tada suoavaju s neugodnom istinom:
zaradili su artrozu, degenerativnu bolest
zglobova. Tu bolest ne uzrokuje samo
starenje organizma, nego i aktivnosti
koje vode troenju i propadanju zglobne
hrskavice; poput nepravilnog dranja,
prevelike tjelesne teine, sportskih
napora ili optereenja na radnom
mjestu. Hrskavica postaje upljikava,
tanja i tvra, te gubi sposobnost
ublaavanja optereenja kojima je
zglob bio izloen. Prostor unutar
zglobova se suava, a pri pokretima
se uju kriputavi zvukovi, takozvane
krepitacije. Kost ispod hrskavice postaje
gua, a na rubovima zglobnih povrina
izrastaju kotane izrasline, osteofiti, koji
su jedno od glavnih obiljeja artroze.
Zbog istroenosti hrskavice i kosti,
bolovi kod pokreta s vremenom postaju
sve jai.
Doivotna patnja!
Od te se bolesti ne umire, ali priinja niz
problema; ograniava pokrete, uzrokuje
bol i patnju, smanjuje radnu sposobnost,
ometa obavljanje kuanskih poslova,
pa ak onemoguava i samostalno
obavljanje osnovnih higijenskih potreba.
Neka reumatina oboljenja javljaju
se ve kod djece i mlaih osoba. No,
4
Sauvati pokretljivost
Osnovna je zadaa medicinske gimnastike
sauvati ili poveati opseg pokreta u
zahvaenom zglobu te ojaati odreene
skupine miia. Uz sve terapeutske
postupke od medicinske gimnastike,
balneoterapije pa do kirurkog zahvata,
vanu ulogu u oporavku oboljele osobe
ima edukacija bolesnika. Oboljela osoba
mora poznavati svoju bolest, njezin tijek
i prognozu, treba prihvatiti lijeenje te
preporuene vjebe i preventivne mjere.
Najskuplja bolest
Strunjaci su izraunali da su reumatske
bolesti najskuplja bolest na svijetu.
Svaka druga ena i svaki esti mukarac
obolijevaju od nekog oblika reume.
Nadomak rjeenju
Mali rjenik
Ovisno o tome koji je zglob zahvaen, koriste
se posebni nazivi;
Gonartroza (gonarthrosis) artroza koljena
Koksartroza (coxarthrosis) artroza kuka
Rizartroza (risarthrosis) artroza palca ruke
Spondiloza (spondilosis) artroza kraljenice
Prehrana i osteoartritis
Preventivne mjere:
Smanjiti i odravati poeljnu
tjelesnu teinu
U prehranu uvrstiti to vie
svjeeg voa i povra
Jesti nekoliko puta tjedno plavu
ribu
Pripaziti na unos masnoa
(ivotinjskog podrijetla)
Hranu soliti umjereno, zamijeniti
je gdje god je mogue zainskim
biljem
Svesti na minimum konzumiranje
namirnica bogatih eerom,
slatkie
Biti umjeren u konzumiranju
alkohola i kofeina
Tijekom dana, voditi rauna
o dovoljnom unosu tekuine,
najbolje je piti vodu
Vjebajte, vjebajte...
je naglasiti da je
sadraj kalcija u ribi
dvadeset puta vei
nego u crvenom
mesu. Kalcij
zajedno s fosfatima
i karbonatima
najvie pridonosi
mehanikim
i strukturnim
svojstvima kosti.
Preporuuje se
kuhana ili peena
riba u aluminiskoj
foliji ili vreici za
peenje prelivena s
maslinovim uljem.
Sadraj kalcija
Ementaler sir
1020 mg
Parmezan
1000 mg
Gauda sir
860 mg
Sladoled
150 mg
Jogurt
120 mg
119 mg
275 mg
Kuhane lignje
180 mg
Osueni bakalar
160 mg
karpina
137 mg
Srdela
85 mg
Kokoje jaje
60 mg
Prehrana i osteoartritis
Prednost dajte vou i povru
Svakodnevno jedite svjee povre i
voe (osim pinata, rajica, patlidana,
brusnica i ljiva), jer takva prehrana
spreava nastajanje upalnih tvari.
Voe i povre bogati su izvori
vitamina, minerala i biljnih vlakana
(osobito pektina), a uz to sadre niske
koliine masti. Vanost biljnih vlakana
je u odravanju normalne peristaltike
crijeva. Ona snizuju kolesterol u krvi,
te apsorpcijom toksinih tvari iz organizmu
pospjeuju njihovo izluivanje.
Toplo, lagano kuhano povre poput kelja,
brokule, korabe, celera, komoraa, poriluka,
blitve, repe, paroga, mahuna i graha
ponovno oivljava oslabljeni imunoloki
sustav. Dok masline, luk, enjak, sjemenke
(buine sjemenke i sezam) ublaavaju
upalu.
Trenja
Poznato je da trenje
spreavaju kostobolju.
Naime, antocijani (biljni
pigmenti) koji se nalaze
u trenjama zajedno s
vitaminom C i cinkom obnavljaju
vezivna tkiva, te ublaavaju upale
smanjujui koliinu hormona poput
histamina ili prostaglandina. Zbog tih
uinaka trenja je idealna kod upala i
artritisa.
Sjemenke
Sjemenke su namirnice bogate hranjivim
tvarima. Mnoge od njih predstavljaju
koncentriran izvor dobrih masnoa
poput omega-3 masne kiseline, alfa
linolenske kiseline, te jednostruko
nezasiene masti npr. oleinsku kiselinu.
Odlian su izvor mangana, cinka, bakra,
magnezija i vitamina E, potrebnih za
zdravlje kostiju i zglobova. Lanene,
sezamove, suncokretove i buine sjemeke
neka se zbog toga ee nau na vaem
tanjuru.
Prehrana i osteoartritis
Masline, maslinovo ulje
Svakodnevnim unosom maslinova ulja
moe se unijeti 25 mg fenolnih tvari, to
je dovoljna koliina za zatitni uinak na
zdravlje, posebice na zdravlje srca.
Oleuropein je novija istraena
komponenta iz fenolne skupine, izolirana
iz lia i ploda masline. Prije svega,
snaan je antioksidans, ima izraeno
antimikrobno djelovanje te antivirusni
uinak. Sniava eer u krvi, povieni krvni
tlak te djeluje protuupalno i antireumatski.
Maslinovo ulje sadri antiosidanse koji
tite LDL kolesterol od oksidacije, dok
oleinska kiselina u kombinaciji s ostalim
komponentama djeluje antitrombotino,
sniava kolesterol i tlak.
Vitamin C
Nae zalihe vitamina C, najvanijega antioksidansa,
moraju se dnevno obnavljati. Preporuena dnevna doza
vitamna C za mukarce iznosi 90 mg, ene 75 mg, a za
osobe koje pue preporuuje se jo dodatnih 35 mg.
Tablica vam pokazuje nain na koji svoje dnevne potrebe
za vitaminom C moete zadovoljiti s uitkom:
Dobro je znati
Otprilike pola koliine vitamina C u povru unitava se
kuhanjem (vrenjem, kuhanjem na pari, blaniranjem).
Koliina vode koja se koristi prilikom kuhanja ne igra
nikakvu ulogu. Naime, ispitivanja pokazuju da brokule
koje se kuhaju u etvrt alice vode gube jednaku koliinu
vitamina C, kao da se kuhaju u litri vode.
1000
Crni ribiz
200
Perin list
160
Hren
114
Kelj lisnati-ratika
100
Kelj pupar-prokulica
90
Slatka paprika
81
Kivi
70
Cvjetaa
60
Kupus
55
Brokula
50
Narana
50
Limun
40
11
Prehrana i osteoartritis
Vitamin E
Zovemo ga vitaminom mladosti,
vitalnosti i ljepote. iroko je
rasprostranjen u prirodi. Nalazimo
ga u lisnatom zelenom povru,
biljnim uljima (suncokretovo ulje i
sjemenke, kukuruzno ulje), bademima
i soji.Od izvora ivotinjskog podrijetla
najzastupljeniji je u jajima, miiima te u
mlijeku i mlijenim proizvodima. Najbolje
se apsorbira uz vitamin C, a ujedno
je i mnogo djelotvorniji ako se uzima
istodobno s vitaminom C.
12
Beta karoten
Karoteni su uti, naranasti i crveni
biljni pigmenti mnogih biljaka, ija je
prisutnost oita kod mrkve, dinje, marelica
i ostalog arko obojenog voa i povra,
ali maskirana klorofilom u lisnatom
tamnozelenom povru (brokula, blitva).
Smatra se prethodnikom vitamina A.
Gazirana pia
Gazirana pia i kola napitci sadre eer,
kofein, konzervanse i antioksidanse,
poput benzojeve, limunske i ortofosforne
kiseline, iji unos zbog loeg utjecaja na
zdravlje treba ograniiti kada god je to
mogue. Fosforna, limunska i karbonatna
kiselina u gaziranim sokovima oteuju
zubnu caklinu i smanjuju gustou kostiju,
to dovodi do osteoporoze, te to je
najvanije, dovode do degenerativnih
promjena na jetri.
Zeleni aj
Zeleni aj smatra se eliksirom za vitalnost
organizma. Osim monih antioksidansa
(polifenola), zeleni aj sadrava i manje
koliine vitamina. Koncentracija vitamina
C u zelenom aju, deset je puta vea nego
u crnom aju. Ostali vitamini u zelenom
aju su:
vitamin B2, vitamin D, vitamin K i beta
karoten.
Sadrava i male koliine minerala: selena,
magnezija i fluora.
Istraivanja su pokazala da je djelotvoran
za detoksikaciju organizma, jaanje
imuniteta te prevenciju krvoilnih i
malignih bolesti.
Preporuuje se 3 alice zelenog aja
dnevno. Jedna alica zelenog aja
sadrava 80-110 mg polifenola i 50-100
mg kofeina.
13
Smanjite kilograme!
Pretilost u oba spola uzrokom je
dodatnoga optereenja kraljenice, a time
i bolesti lokomotornog sustava: hernija,
degenerativnih promjena i osteoatritisa.
Kotani sustav optereen masom i njezinom
loom raspodjelom pokazuje razna kotana i
zglobna iskrivljenja.
Najvaniji uzroci pretilosti su pogrena
prehrana i nedostatak kretanja. Pretilost
nastaje kada se hranom unosi vie energije, tj.
vie kalorija nego to tijelo potroi.
Meutim, ipak ne kreite ni s kakvim
radikalnim dijetama.
Pri sastavljanju dijete treba se posebice voditi
rauna o kvaliteti bjelanevina i ugljikohidrata,
prije svega o mastima.
Iz takvih dijeta preporua se ukloniti zasiene
masti i jednostavne ugljikohidrate (eere), a
poveati sloene ugljikohidrate (povre i voe).
Uz uravnoteen odnos energetskih
nutrijenata, bitno je hranu uzimati ee, u
pet do est obroka dnevno, no tako da ukupna
energetska vrijednost ne prijee planiranu
koliinu.
Na taj nain, kilogrami se gube postupno,
preporuljivo je 0,5 kg tjedno, sporije ali
ispravno bez posljedica.
Primjer jelovnika
redukcijske dijete
od 1100 kcal
Zajutrak 8 h
Vona salata 200g
Doruak 10 h
Zobene pahuljice s jogurtom
0,9 % m.m. (150 g)
Ruak 14 h
Riblja juha 2 dl
Skua peena u foliji
s maslinovim uljem,
enjakom i perinovim
listom
Bliva leo
blitva 300 g
krumpir 150 g
ulje maslinovo 5 g
Uina 16 h
Ananas -svjei 100g
Veera 18 h
Svjei krastavac narezan na
krupnije komade, pomijeati
s 100 g zelene salate i
svenjem rotkvica, zainiti
limunovim sokom. Na salatu
se moe dodati umak od
alice obranog jogurta, lice
posnog svjeeg sira i kopra.
umbir
Zain koji djeluje protuupalno. Spreava
stvaranje prostaglandina i drugih upalnih
tvari (leukotriena). Osim toga, smatra se
da antioksidacijska aktivnost umbira
razgrauje upalne kiseline u sinovijskoj
tekuini koja se nalazi u zglobovima.
Osim umbira od zaina se istiu
kurkuma i klinii.
Kora vrbe
Sadri salicin koji u organizmu prelazi u
saligenin, koji procesom oksidacije daje
salicilnu kiselinu. Sadri flavonoide pa
se u obliku aja koristi kao analgetik,
antipiretik i antireumatik.
15
Rumarin
Kopriva
Sadri flavonoide, mineralne soli i vitamin
C. Uzima se u obliku aja, biljnih kapi,
kupelji.
Gavez
Valerijana
Bogata je valepotrijatima i eterinim
uljima, iji je glavni sastojak
izovalerijanska kiselina. Djeluje umirujue
i spazmolitiki te olakava san.
16
Preljev za salatu
150 g light jogurta
2 mlada luka, narezana
1 eanj enjaka, zdrobljen
svjei sok od limuna
2 lice nasjeckanog perina
Lagano prepecite sjemenke pinjola i sezamove sjemenke. Zatim ih dobro promijeajte sa
sastojcima za preljev. Listove salate stavite u zdjelu i prelijte s treinom preljeva. Kuhani
mladi krumpir stavite na salatu i prelijte s ostatkom preljeva te dodajte raie.
Budite prepoznatljivi
Literatura:
Sowers MF. Epidemiology of Risk Factors for
Osteoarthritis: Systemic Factors. Current Opinion
in Rheumatology 2001;13:447-451.
McAlindon T, Felson DT. Nutrition: Risk Factors for
Osteoarthritis. Annals of the Rheumatic Diseases
1997;56:397-402.
Richardson DC, Schoenherr WD, Zicker SC.
Nutritional management of osteoarthritis. Vet Clin
North Am Small Anim Pract 1997;27:883-911.
Choi H.K. Dietary risk factors for rheumatic
diseases,Current Opinion in Rheumatology
2005;17:141-146.
Griffin T.M, Guilak F. Why is obesity associated with
osteoarthritis? Insights from mouse models of
obesity Biorheology 2008;45:387-396
Zainal Z, Longman A.J, Hurst S. i sur. Relative
efficacies of omega-3 polyunsaturated fatty acids
in reducing expression of key proteins in a model
system for studying osteoarthritis, Osteoarthritis
and Cartilage 2009, Article in Press.
eBiz d.o.o.
www.ebiz.hr
kontakt@ebiz.hr
19