1

Boris Aronovi

IENJE
ORGANIZMA
Sistem stvaranja i obnavljanja stanica

O autoru

2
Boris Aranovi je osniva i direktor Univerziteta za bioenergetske probleme u
Petrogradu (1989 - 1991), specijalista je u oblasti alternativne medicine. 1991. godine je
pozvan da radi kao
predava u Institutu za alternativnu medicinu u Stokholmu, vedska, gdje se i sada
nalazi. Sa enom Ivonom je stvorio Centar ovjekovih skrivenih rezervi i s velikim
uspjehom radi u tom
smjeru. "Budi gospodar svog zdravlja otkrivajui unutranje rezerve organizma" je
osnovna tema seminara i teajeva. Teajevi se ne dre samo u vedskoj, ve i u drugim
zemljama (Finska,
Norveka). Metode B. Aranovia su jedinstvene i zahvaljujui njima tisuama ljudi je
uspjelo povratiti ili poboljati zdravlje.
U posljednje vrijeme, interes za njegove metode raste, pozvan je da dri teajeve u
Junoj Americi i Njemakoj.
Obrazovanje: Elektrotehniki institut "Uljanov (Lenjin)". Kasnije je zavrio teajeve
psihologije na Vojnomedicinskoj akademiji, kao i medicinski teaj na Institutu za
pedijatriju.
Vrio je mnoga istraivanja na katedri za fiziologiju Instituta za fiziku kulturu i rezultate
je sa profesorom J. Sologubom izloio u radu "Psihofizioloka i funkcionalna
karakteristika uticaja metode biokorekcije na ovjekov organizam".
Knjige B. Aranovia: "Terapija pomou misli" - Stockholm, 1995. I "Budi gospodar svog
zdravlja"- Stockholm, 1997. su izazvale ogromnozanimanje mnogobrojnih italaca.
Napomena: Knjiga "Budi gospodar svog zdravlja" je prevedena na srpski, a izdalo ju je
izdavako poduzee "Sfairos" iz Beograda.

UVOD

... Moda emo nai klju

za savrenstvo koji se krije unutra.
ri Aurobindo Gho

Da li se mnogo suvremenih ljudi zamisli danas zato dolaze bolesti, zato nastaju
ivotni problemi, nesretni sluajevi i druge neugodnosti u ivotu? Zato neki ljudi
imaju interesantan posao i relativno sretnu sudbinu, a neki su nezaposleni i ne
mogu nai svoje mjesto u ivotu? Moe li se upravljati svojim zdravljem,
raspoloenjem, sudbinom?
Postoji mnotvo knjiga koje, u ovom ili onom stupnju, rasvjetljavaju ovu temu.
Ono u emu se ova knjiga razlikuje od drugih je to to je u njoj materijal izloen u
strogom redosljedu i to je dovoljno konkretan. Kome je namijenjena ova knjiga?
Prvenstveno onima koji ele izmijeniti neto u svom ivotu, koji imaju ciljeve u
ivotu, koji ele postati gospodari svoje sudbine. I najzad, onima koji ele
poboljati ili povratiti svoje zdravlje. Ali to je to zdravlje? Mnogi taj pojam
povezuju sa odsustvom bolesti. Ali to nije sasvim pravilno. Biti zdrav - to znai
ustajati ujutru dobro raspoloen, ne biti umoran, namati straha i sumnji, biti
spokojan i umjeti se radovati ivotu. Da li danas ima mnogo takvih ljudi? Mislim
da nema. Da li se moda s vremenom uveava broj takvih ljudi? Takoe ne. Prije
bi se moglo rei obrnuto. Sve ee itamo u novinama da raste broj alergijskih
oboljenja, bolesti srca i krvotoka, rak produava svoje napredovanje, pojavljuju se
nove bolesti koje su ranije bile nepoznate.
Ortodoksna medicina nastoji nai uzroke tog porasta bolesti u zagaenju okoline,
poveanju kemijskih materija u prehrambenim proizvodima, puenju, zloupotrebi
alkohola. Sve je to, naravno, tono. Ipak, glavni uzrok je rast unutranjeg
nespokojstva suvremenih ljudi. Na alost, ivjeti u razvijenom drutvu znai
ivjeti pod djelovanjem stresnih faktora. Mnogi ljudi su zabrinuti zbog materijalnog
blagostanja, brinu za porodicu, posao, poloaj u drutvu. Dosta ljudi se sudara sa
nerjeenim problemima i nema povjerenja u sutranjicu. Socijalni uvjeti su
osnova i pogodna podloga za razvoj psihoemocionalnih poremeaja i unutranjih
napona, koji dovode do fizikih poremeaja i bolesti. Drugim rijeima, to su
mentalni uzroci bolesti. A ti faktori, sa svoje strane, izazivaju zagaivanje
organizma (podrobnije o zagaivanju organizma u slijedeim poglavljima).
Organizam ovjeka je sistem sa samoregulacijom, koji prilikom djelovanja

neodgovarajuih faktora uklanja nastali debalans. U sluaju produenog

djelovanja stresnih faktora i zagaenja organizma koje je posljedica toga, taj
sistem, meutim, ne moe izvriti svoju funkciju i ovjek se razboljeva. Postoje
dva puta ovjekovog izvlaenja iz bolesti: oslobaanje od negativnih programa i
oienje organizma. I ba zahvaljujui tome, mi pomaemo sistemu
samoregulacije da obnovi svoje funkcije.
Najprije, nekoliko rijei o tome to znai termin "zagaenje organizma". To je,
prije svega, loe stanje debelog crijeva, koje alje u krv mnogo otrovnih materija.
To je poremeen rad jetre, koja je filter organizma i koja ne moe zadovoljavajue
proistiti krv. To je nedovoljno dobar rad bubrega, koji, kao i jetra, trebaju istiti
krv. To je poremeaj rada ivanog sistema, takozvanog neurovegetativnog
sistema, koji regulira rad unutranjih organa. Osim toga, to su infekcije u raznim
dijelovima organizma i to, po pravilu, najvie u ustima, zubima i nosnim putevima.
Te infekcije dospijevaju, ta koe, u krv i raznose se po organizmu. Kao to je
poznato, osnovni zadatak krvi je da prenosi hranlive materije i kisik u stanice i da
izbacuje ugljeni dioksid i druge otpatke poslije prerade hranlivih materija, a,
takoe, i da unitava strane mikroorganizme koji prodiru u tijelo. I zamislite sada
da svi ti otrovi, infekcije, cirkuliraju u organizmu i zajedno sa hranlivim materijama
prodiru u stanice Moe li poslije toga ovjek biti stvarno zdrav? Razumije se da
ne moe!
1955. godine njemaki ljenik G. G. Rekeveg je formulirao teoriju zakreavanja
ovjeka. Osnovne postavke te teorije su: bolesti su ispoljavanje zatitnih snaga
organizma, koje upravljaju imunobiolokim sistemom, protiv vanjskih i unutranjih
otrova; bolesti su pokuaji organizma da se kompenzira teta koja je nastala kao
posljedica djelovanja otrova.
U svom radu G. G. Rekeveg je odredio 6 stadija procesa koji se odvijaju u
odgovarajuim oblicima tkiva.
1. Stadij luenja - fizioloko izluivanje svih vrsta otpadaka iz tkiva u procesu
izmjene materije. To je stadij izbacivanja otpadaka koji organizam sam regulira.
2. Stadij reakcije ili odgovora na nakupljene otpatke - patoloki pojaano
izbacivanje svih otpadaka iz tkiva. Pri tome je mogua temperatura, nazeb,
kaalj, znojenje, proljev, izbacivanje gnoja, bolovi i dr. A takoe i reakcije
pri izbacivanju i pretvaranju otrova u neotrovne materije kroz upale (crvenilo,
zgruavanje, gnojenje, otvaranje rana).
3. Stadij nagomilavanja i preraspodjele velike koliine otpadaka u obliku masnoa
i stupanj sa stvaranjem novih mijesta nagomilavanja: lipomi, fibromi, ateromi,
polipi, hemeroidi itd.
4. Stadij zasienosti - izraava se kroz subjektivne simptome. Objektivnih
simptoma ima malo i zato se postavljaju ope dijagnoze: vaskularna distonija,
migrena, rani klimakterijum, poremeaj razmjene materija, osteohondroza kime,
"sindrom zamora", a ponekad se takve bolesti registriraju i kao "simulanti". Zato
se ovaj stadij zove i "tihi" ili "nijemi".

5. Stadij degeneracije, razaranja - i ovdje su objektivni znaci slabi, ali ve postoje

pozitivni rezultati laboratorijskih ispitivanja. Na ovom stadiju se javljaju recidivi:
atrofini rinitis, pareze, atrofija onog ivca, ciroze i dr.
6. Stadij zloudnosti - nastaju onkoloke bolesti i svi otpaci djeluju kompleksno.
Zagaena krv ne dovodi samo do bolesti, nego i do stanja koje je svojstveno
mnogim ljudima: loe raspoloenje, umor, lo san, razdraljivost, loe pamenje,
slaba koncentracija i mo shvaanja. Poznato mi je da mnogi ljudi pokuavaju
rijeiti zdravstvene probleme pomou raznih alternativnih metoda i esto
ne dobivaju pomo zbog zagaenog organizma. I stvarno, zamislite da ovjek
koristi neku alternativnu metodu za lijeenje, kojom se moe pojaati krvotok. to
se deava u tom sluaju?
Stanice koje poinju dobivati vie hranlivih materija, istovremeno dobivaju i vie
otrova. Krajnji rezultat ove terapije je nitavan ili bolesniku moe biti i gore.
Najnovija nauna istraivanja pokazuju da mnoge bolesti nastaju kao rezultat
zagaenja debelog crijeva, jetre i bubrega. Veina istraivaa smatra da se u
90% sluajeva rak dojke kod ena razvija zbog jakog zagaenja debelog crijeva.
Uzroci mnogih alergijskih oboljenja su zagaena jetra i debelo crijevo. Depresije i
psihike poremeaje je, takoe, teko lijeiti bez ienja tijela.
Oslanjajui se na svoj 25 - godinji rad u oblasti alternativne medicine, mogu s
uvjerenjem rei da lijeenje bolesti ili nespokojstva, bez prethodnog ienja
organizma, ima male efekte ili je sasvim neefikasno.
Cilj ove knjige je da ispria kako ovjek moe sam, pomou pristupanih metoda,
povratiti zdravlje, oistivi svoj organizam.
Imam u vidu i psihiko i fiziko ienje. Metoda, koju predlaem je -ienje tijela
na nivou stanica. Prema mojoj metodi, ienje svakog organa se sastoji iz dvije
etape. Prva je - priprema za ienje, zasnovana na primjeni pomonih sredstava
i ukljuuje najbolje elemente iz ranije poznatih ienja, koje sam preradio i
dopunio na osnovu dugogodinje prakse. Druga - neposredno ienje - moja
nova metoda, koju sam nedavno otkrio i koja nema sline u svijetu, a koja
omoguava da se, radei samo mislima i rukama, izazovu vibracije stanica i da
se, zahvaljujui tome, stvarno i efikasno oiste organi. Takvo ienje organa je
jednostavnije i efikasnije od ranije poznatih, ne trai mnogo vremena i pomae
ovjeku da nae blizak kontakt sa svojim tijelom, to je garancija fizikog i
psihikog zdravlja.
Tokom godina sam u svom radu dolazio u dodir s raznim metodama fizikog
ienja. Sve su one imale svoje prednosti i svoje nedostatke. Pa, na primjer,
neka materija dobro isti zidove debelog crijeva, ali moe povrijediti sluzokou.
Ili drugo sredstvo - dobro isti crijevo, ali jako zagauje bubrege. Postoje metode
ienja, duge, neugodne, esto sa nagonom na povraanje.
o se tie psihikog ienja, ono je, takoe, neophodno, jer je konani rezultat
negativnog miljenja zagaenje organizma. Takva su miljenja pakost, uvreda,
osjeanje krivice, nedostatak ljubavi prema sebi i drugima, "kompleks manje

vrijednosti", trajno unutranje nespokojstvo, kritika sebe i drugih, agresivnost,

mrnja i druge negativne misli, o kojima e, takoe, biti rijei u ovoj knjizi. Te misli,
poslije izvjesnog vremena, izazivaju blokadu miia ili "greve" koji
blokiraju dovod krvi u neke dijelove tijela i ograniavaju ishranu organai stanica u
organizmu. Ne samo to se blokiraju miii nego se javljaju i tekoe sa
cirkulacijom energije u tijelu, to dovodi do energetskog debalansa organizma.
I energetske i miine blokade su uzrok fizikih poremeaja. Osim toga, nae
duhovno stanje djeluje na na odnos s ljudima, na socijalni poloaj i nau
sudbinu. Kao to je poznato, ortodoksna medicina lijei fiziko tijelo ili otklanja
simptome, ne dirajui uzrok. Prirodno, to nije rjeenje problema. Bolest se vraa
na isto mjesto i postaje kronina, ili samo mijenja mjesto u tijelu. Pomou
lijekova se moe izlijeiti bolest crijeva, ali e se poslije izvjesnog vremena
javiti problemi sa bubrezima, to ne udi. U tijelu je ostao energetski debalans,
postoji unutranja i miina napetost, iji su izvor misli.
Drugim rijeima, treba lijeiti ne ovjekovo tijelo nego ovjeka. Jer fiziko tijelo to jo nije ovjek. ovjek - to je, prije svega, dua, koja misli, raduje se, uzbuuje,
voli. Samo ona moe uiniti ovjeka sretnim ili nesretnim, samo ona moe izlijeiti
tijelo ili mu nauditi.
Knjiga koju dri u rukama je, s jedne strane, praktina, ona e ti dati mogunost
da pobolja ili povrati zdravlje, s druge strane, to je korak ka tvom razvoju,
vaan korak.
Jer ovjek koji zna kontrolirati svoje tijelo, zdravlje, lako moe izai na kraj s
problemima u drugim oblastima ivota, popeti se na vii duhovni nivo.

1.

Poglavlje

UPOZNAJ SAMOG SEBE

Svaki organizam je melodija,
koja sama sebe pjeva.
Merlo Ponti

NEZNANJE I SUMNJIAVOST - "PRIJATELJI" BOLESTI

Prije nego to prijeem na praktian dio, mora stei elementarnu predstavu o
tome kako ovjek funkcionira kao bioloki objekt. Kako raditi na samom sebi ako
se ne poznaje?
Svima je znana jednostavna istina: ako eli biti specijalista u nekoj oblasti
- mora prouiti i poznavati tu oblast. Ne moe biti dobar graevinar, ako ne
poznaje materijale kojima se grade kue, graevine. Teko je biti dobar
uitelj u koli, ako se ne zna djeja psihologija. Sjeam se takvog jednog sluaja.
Dva moja poznanika su kupila nove automobile.
Jedan od njih nije imao pojma o tome kako je auto napravljen, kako radi, znao ga
je jedino voziti. Drugi je, osim vonje, znao i kako je automobil napravljen, koji su
mu sastavni dijelovi, njihove funkcije i uzajamna djelovanja. Prolo je 15 godina
od kupovine automobila. Moj drugi poznanik, koji je znao o automobilu, brinuo se
u toku tih godina za auto, blagovremeno je obavljao preventivne radove,
obnavljao je sve tekuine, na vrijeme je mijenjao istroene dijelove i zato je
njegov auto i poslije 15 godina bio u dobrom stanju i sluio je svom gazdi. Prvi za
tih 15 godina nije nita radio sam na automobilu, koristio je usluge radionice za
popravke samo onda kada auto vie nije iao. Zato poslije 15 godina vie nije
imalo smisla raditi bilo to i auto se morao baciti.
Slino se deava i sa ljudima. Ako ovjek ne zna kako radi njegov organizam, ne
zna od kojih organa se sastoji i kako su oni rasporeeni, ne pazi na svoje tijelo,
ne moe biti rijei o dobrom zdravlju. I vie od toga: ak i kada se ovjek obrati za
pomo terapeutu, i tada e efekt biti puno bolji kada ovjek zna na to je
upravljeno djelovanje terapeuta i to se pri tome dogaa u organizmu. Uzmimo
jednostavan sluaj sa masaom. Na primjer, Jedan ovjek za vrijeme masae
misli kako mu se pojaava krvotok, kako mu se poboljava hranjenje organa, tj.
on je aktivan za vrijeme seanse.
Drugi pak nema pojma o tome ta se deava za vrijeme masae, prosto je uo da
je to korisno, drugim rijeima - pasivan je.

Prirodno, efekt e biti bolji u prvom sluaju.

Mnogi ljudi gube zdravlje zbog nepoznavanja svog organizma. Naroito
sumnjiavi ljudi. Javio se bol u trbuhu ili slabinama, zavrtjelo se u glavi, ili se javio
bol pri mokrenju - odmah panika, zamilja se bolest.
A autosugestija djeluje veoma jako. I poslije nekog vremena bolest se stvarno
javlja. A ako bi ti "uobraeni" bolesnici znali da se ljudski organizam prilagoava
promjenama vanjske sredine, kao to su elektromagnetna zraenja, atmosferski
tlak, zrak siromaan kisikom, prljavtina, hrana sa kemijom ili nitratima, nastojei
ouvati postojanost unutranje sredine. Za vrijeme tog prilagoavanja moe se
promijeniti krvni tlak, sastav krvi, mogu se pojaviti stezanja miia ili krvnih
sudova, to je esto praeno raznim neugodnim simptomima, koji poslije
izvjesnog vremena nestaju. Ako bi "uobraeni" bolesnici znali za to, mogli bi
izbjei muenje.
Paradoksalno je da danas, kada je ovjek izveo tehniku revoluciju, on, kao i
ranije, najmanje panje obraa na svoje tijelo. I za to plaa zdravljem. Ja neu
detaljno opisivati ovjekovu fiziologiju. Ali da bi se efikasno radilo sa programima
za ienje koji su navedeni u ovoj knjizi, vrlo u saeto i jednostavno govoriti o
funkcijama ovjekovog organizma.

SISTEMI, ORGANI, STANICE

Ljudski organizam se sastoji od sistema - grupa organa koji funkcioniraju
zajedno: kotani - sve kosti tijela, hrskavice, zglobovi i tetive koje ih povezuju;
miini - miii tijela, oni koji se reguliraju svjesno (poprenoprugasti) i oni koji se
reguliraju bez uea svijesti (glatki); nervni- mozak, organi ula (oi, ui, kvrice
za okus, receptori za miris i dodir), ivci, kimena modina;
endokrini (sistem lijezda sa unutranjim luenjem) - lijezde koje proizvode
hormone: hipofiza, titna lijezda, paratitne lijezde, pankreas (guteraa),
nadbubrene lijezde i spolne lijezde.
za disanje - plua, bronhije (cjevice do plua), dunik, usta, grkljan, nos,
dijafragma;
srce i krvotok - srce, arterije, vene, kapilare, krv;
limfni - strukture koje uestvuju u cirkulaciji limfe i u zatiti organizma od bolesti,
ukljuujui limfne vorove, limfne sudove, slezenu, krajnike, timus;
organi za varenje - usta, jezik, zubi, lijezde slinovnice, jednjak, eludac, tanko
crijevo, jetra, uni mjehur, pancreas (guteraa);
za izluivanje - organi i lijezde koje uestvuju u izbacivanju otpadaka iz
organizma: znojne lijezde, debelo crijevo, urinarni sistem (bubrezi, mokrani
kanali, mokrani mjehur, urinarni kanal - uretra);
za reprodukciju - muki: testisi, penis, prostata, skrotum, mokrani kanal;
enski: jajnici, jajovodi, maternica, vagina, vanjski spolni organi - vulva; muki i
enski spolni hormoni;

Kao to se iz nabrojanog vidi, sistemi se sastoje od razliitih organa. Organi se,

sa svoje strane, sastoje od stanica. Stanica je mikroskopska struktura, iji je
prenik do stotog dijela milimetra.
Stanice imaju razne oblike, veliinu i strukturu, prema funkcijama koje vre.
Stanice jednog sistema su sline.
Miine stanice su, na primjer, dugake i tanke, mogu se skupljati i rasti i na taj
nain omoguavaju tijelu da se kree. Mnoge ivane stanice su takoe dugake
i tanke, ali one su namjenjene prenoenju impulsa. Crvena krvna zrnca su
okrugla, ona prenose kisik i ugljeni dioksid. Stanice pankreasa su sfernog oblika,
one proizvode i obnavljaju hormon inzulin. Bez obzira na ove varijacije, sve
stanice se sastoje od jezgre, opne, u kojoj se nalazi skoncentrirana elatinasta
materija - citoplazma, i membrane kroz koju prolaze hranlive materije i otpaci.
RAZMJENA MATERIJA
Organizam funkcionira preko ivotnih aktivnosti stanica, a za to se stanice moraju
hraniti. One se hrane iz hrane koja se prerauje kemijskim materijama
- fermentima i hormonima.
Fermenti djeluju na kemijsko pretvaranje hrane u elementarne hranjive materije,
koje su neophodne stanicama. Sada je poznato vie od 3,5 tisua fermenata, koji
razlau bjelanevine, masti i ugljikohidrate. Djelovanje fermenata kontroliraju
hormoni. Bez hormona fermenti ne bi mogli obaviti svoj posao.
Hormoni, koje stvaraju lijezde endokrinog sistema, mogu pojaati djelovanje
nekih fermenata i usporiti djelovanje drugih.
Zato je veoma vano sauvati hormonsku ravnoteu u krvi, ne dozvoliti ni viak ni
manjak. Nije sluajno to je umjetnim unoenjem hormona teko kontrolirati
ravnoteu. Pomou tih hormona se moe poboljati rad jednih organa i pogorati
rad drugih. Recimo, ena, koja prima hormone za poboljanje rada spolne sfere,
moe dobiti viak teine. Ili, koritenje hormona za poboljanje rada zglobova
moe pogorati vid.
Razmjena materija ima veze sa svim kemijskim procesima, koji se obavljaju u
ljudskom tijelu, doprinosei da ono preivi. Razmjena materija se dijeli na
katabolizam i anabolizam. Katabolizam obuhvaa razgradnju ugljikohidrata, masti
i bjelanevina radi stvaranja energije. Energija, koja se oslobaa u procesu
metabolizma, se pretvara u koristan rad radom miia, a izvjesna koliina se gubi
u obliku topline. Anabolizam ukljuuje kemijske procese koji su usmjereni na
stvaranje i obnavljanje dijelova strukturalnih dijelova i stanica tkiva. Pri tome se
stvaraju rezerve energije koje se troe na rast, obnavljanje i zatitu organizma od
infekcija i bolesti.
Materije, koje su potrebne naem organizmu, mogu se podijeliti na est grupa:
voda, minerali, bjelanevine, masti, ugljkohidrati i vitamini. Materije od kojih se

10

izgrauje organizam su bjelanevine, voda i minerali. Oni su neophodni za rast

tijela, stvaranje novih stanica i tkiva.
Bjelanevine - glavni materijal za gradnju - sastoje se najvie od ugljika, vodika,
kisika i duika. Bjelanevine iz hrane se u organizmu razgrauju na aminokiseline
koje slue kao "ciglice" za stvaranje mnogih kemijskih materija, meu njima
hormona i fermenata. Organizmu je potrebno vie od dvadeset aminokiselina.
Neke stvara organizam, druge se dobivaju iz bjelanevina iz hrane ivotinjskog
porijekla, tree - od bjelanevina biljnog porijekla. Krajnji proizvod razmjene
bjelanevina je mokrana kiselina - urea. Ona se stvara u tkivima i jetri, odakle
ulazi u krvotok i kroz bubrege se izbacuje iz organizma.
Masti, koje ulaze u hranu, djelomino idu na stvaranje rezervi masnoe,
djelimino oksidiraju sa izdvajanjem energije i stvaranjem konanih proizvoda
- ugljikooksida i vode. Masti su neophodne za asimilaciju kalcija, magnezija i
vitamina, koji se rastvaraju u mastima (A, D i dr). Na primjer, karotin, iz koga se
stvara vitamin A se u crijevima upija u neznatnoj koliini iz sirove mrkve, a iz
mrkve koja je pripremljena sa vrhnjem ili biljnim uljem - 60-90%. Masti su veoma
kalorine, ali treba znati da na stvaranje rezervi masti vie utiu ugljikohidrati (u
obliku eera), ako se prekomjerno koriste, nego masti.
Kada se narui razmjena masti, povezana s prejedanjem ili s upotrebom suvie
masne hrane, dolazi do sniavanja ili ak gubitka sposobnosti krvi da se oslobodi
tih materija prilikom ponovnog uzimanja takve hrane. Njihov stalni viak moe
izazvati guenje i prestanak kapilarnog krvotoka. Pored toga, poviena masnoa
u krvi izaziva "ljepljenje" eritrocita.
U grupu masti ulaze neke materije sline mastima.
Najinteresantnije meu njima su kolesterol i lecitin. Kolesterol uestvuje u
stvaranju spolnih hormona i hormona koje stvaraju nadbubrene lijezde.
Kolesterol koji je uao s hranom i onaj sintetiziran u organizmu spajaju se u
crijevima sa masnim kiselinama i prelaze u krv. Viak kolesterola se razgrauje u
jetri i izbacuje u crijeva sa ui u obliku unih kiselina. Lecitin povoljno utie na
rad centralnog ivanog sistema i jetre, stimulira stvaranje krvi, poveava
otpornost organizma prema infekcijama, otrovnim materijama, ometa razvitak
ateroskleroze.
Ugljikohidrati su vaan izvor energije. Ugljikohidrati se dijele na tri grupe.
Prva grupa su jednostavni ugljikohidrati ili monosaharidi, koji sadre jednu
molekulu ugljikohidrata: glukoza, fruktoza, galaktoza. U drugu grupu spadaju
bisaharidi, koji sadre dvije molekule ugljikohidrata: saharoza (eer od repe i od
trske), laktoza (mlijeni eer) i maltoza (eer od slada). U treoj grupi su
polisaharidi, koji se sastoje iz nekoliko monosaharida: krob, glikogen, celuloza.
Sa fizioloke toke gledanja, posebnu vanost imaju glukoza i glikogen, jer su
glavni izvor energije, koju organizam koristi. Kada je neophodan iznenadni
utroak energije emocionalna uzbuenja (bol, strah, bijes, ljutnja i drugo),
intenzivan rad miia - oni se lako izvlae iz depoa i brzo sagorjevaju uz
oslobaanje energije.

11

Posebno je velika uloga glikoze u ishrani popreno - prugastih miia i centralnog

ivanog sistema. Vanost glikoze za normalno funkcioniranje organizma se
potvruje time to se pri snienju nivoa eera u krvi (hipoglikemija) javlja otro
izraena slabost miia, osjeaj umora, ubrzani rad srca, pojaano znojenje,
bljedilo ili crvenilo koe itd. U teim sluajevima se sniava temperatura tijela,
naruava se rad centralnog ivanog sistema (poinju grevi, buncanje, gubi se
svijest). Sve ove pojave odmah nestaju poslije unoenja rastvora glikoze. U
tankom crijevu se apsorbiraju i prenose u krv samo jednostavni- jednomolekularni
eeri: glikoza, fruktoza, galaktoza, ksiloza i arabinoza. Sloeniji ugljikohidrati bisaharidi (saharoza, laktoza) i polisaharidi (glikogen i krob) mogu biti
apsorbirani tek poto se razgrade na odgovarajue monosaharide.
Kroz kapilare crijevnih resica monosaharidi dospijevaju u krvotok i preko krvi se
prenose prvenstveno u jetru. Najvei dio prolazi kroz jetru nepromjenjen i krv ih
raznosi po cijelom tijelu. to se vie troi hrana bogata ugljikohidratima vii je
sadraj glikogena u krvi.
Organi koriste razliite koliine glikoze iz krvi. Najvee koliine glikoze su
potrebne mozgu i sranom miiu. Ouvanje stalne koncentracije eera u krvi
(80-120 miligrama glikoze na 100 miligrama krvi) se odrava preko dva procesa:
troenje glikoze u tkivima i njeno ulaenje u krv iz jetre. Glikogen se u jetri
direktno razlae u glikozu bez meuproizvoda. Taj proces se zove "mobilizacija
glikogena". Kada u hrani nema ugljikohidrata, glikogen se moe stvarati u jetri od
bjelanevina i masti.
Poremeaj u razmjeni ugljikohidrata je najee povezan sa oboljenjem jetre, pri
emu jetra gubi sposobnost da pretvara glikozu koja dolazi iz crijeva u glikogen,
sa oboljevanjem pankreasa. Najpoznatije oboljenje pankreasa je eerna bolest
(dijabetes).
Vitamini igraju vrlo vanu ulogu u procesima asimilacije hranjivih materija i u
mnogim biokemijskim reakcijama organizma. Veliki dio vitamina ulazi u
organizam s hranom, neki od njih se sintetiziraju pomou mikroflore crijeva i
prelaze u krv i zato, ako tih vitamina nema u hrani, organizam ne osjea potrebu
za njima. Nedostatak nekog vitamina u hrani (od onih koji se ne sintetiziraju u
crijevima) izaziva bolesno stanje, koje se zove hipovitaminoza. U sluaju
naruavanja procesa preuzimanja vitamina u crijevima, zbog neke bolesti,
hipovitaminoza se moe javiti ak i pri dovoljnoj koliini vitamina u hrani.
Razmjena mineralnih soli: osmotski pritisak krvi i meustanine tekuine je
odreen koncentracijom soli natrija, kalcija, magnezija, kalija. Konstantnost
osmotskog pritiska je vaan uvjet normalnog odvijanja svih procesa razmjene,
uvjet koji osigurava otpornost organizma na razne utjecaje vanjske sredine.
Koncentracija neorganskih sastavnih dijelova tkuina u organizmu se odrava s
posebnom tonou i zato organizam reagira i na najmanja indivdualna
kolebanja.
Odnos iona u ljudskoj krvi i u krvi svih kimenjaka je veoma blizak ionskom
sastavu vode oceana (za sve ione izuzev magnezija). Na osnovu te injenice, jo

12

krajem prolog vijeka, je izraena pretpostavka da je ivot ponikao u oceanu i da

su suvremene ivotinje, kao i ovjek, naslijedili od svojih predaka iz oceana
neorganski sastav krvi slian morskoj vodi. Ovo gledite je kasnije potvreno
mnogobrojnim ispitivanjima, koja su pokazala da je ivot nesumnjivo ponikao u
vodi, ali ne u slatkoj, nego u rastvoru soli natrija, kalija, kalcija i magnezija.
Odluujuii znaaj u odravanju konstantnog odnosa osnovnih iona u krvi, koji
uestvuju u mnogim ivotnim procesima, prije svega, iona natrija i kalija, ima rad
bubrega. Ako u organizam ulazi malo natrija, u bubrenim kanalima se jako
poveava njegova apsorpcija. Viak natrija u krvnoj plazmi koi njegovu
apsorpciju u bubrenim kanalima, pri tome se poveava zadravanje kalija u krvi
- odnos meu ionima se ponovo normalizira. Na isti nain se regulira sadraj
drugih iona u krvi - kalcija, fosfora, klora itd.
Naruavanje u stvaranju hormona je est uzrok naruavanja razmjene materija.
Dijabetes, na primjer, nastaje uslijed smanjenog luenja hormona inzulina u
pankreasu. Bez inzulina stanice ne mogu apsorbirati i razgradititi glikozu i krvni
sudovi se poinju zakreavati.

SAMOREGULACIJA FUNKCIJA ORGANIZMA

Da bi ostao zdrav, ljudski organizam mora se regulirati tako da sauva
konstantnu unutranju ravnoteu uz stalnu promjenu vanjskih uvjeta. Taj proces
regulacije se zove homeostaza. U osnovi samoregulacije je princip "povratne
sprege": svaka promjena funkcije organa ili sustava, koja izlazi izvan dozvoljenih
granica, izaziva buenje odgovarajuih oblasti ivanog sustava, koje alju
impulse - naredbe, koji dovode do normalizacije rada organa ili sustava. To
izvrava takozvani vegetativni ili autonomni ivani sustav.
Neurovegetativni sustav regulira rad krvnih sudova srca, organa za disanje,
organa za varenje, organa za izluivanje mokrae, lijezda s unutranjim
izluivanjem. Osim toga, on regulira ishranu centralnog ivanog sustava i
popreno - prugastih miia. Rad neurovegetativnog sustava je potinjen
centrima koji se nalaze u hipotalamusu, a njih kontrolira kora velikog mozga.
Neurovegetativni sustav se uvjetno dijeli na simpatiki i parasimpatiki sustav.
Simpatiki ivani sustav regulira resurse organizma u raznim situacijama, koje
trae brze reakcije. Po pravilu, takve situacije nastaju prilikom opasnosti, jakog
straha, razdraenosti. U to vrijeme se usporava rad organa za varenje i aktivira
se rad srca, poveava se pritisak, ire se zjenice.
Parasimpatiki ivani sustav se aktivira u uvjetima mirovanja, oputanja. U to
vrijeme se pojaava rad organa za varenje, ire se sudovi unutranjih organa.
U normalnim uvjetima kod zdravog ovjeka simpaticki i parasimpatiki sistemi su
u stanju izbalansirane ravnotee.
Naruavanje ove ravnotee izaziva razne bolesne simptome, na primjer: spazme
eluca i crijeva, promjenu ritma rada srca, glavobolju, muninu, vrtoglavicu.

13

Psihiki procesi, koji se obavljaju u kori velikog mozga, mogu proizvesti aktivan
utjecaj na rad unutranjih organa, a procesi u unutranjim organima se, sa svoje
strane, odraavaju na psihike aktivnosti. Svima su poznate promjene u
raspoloenju i sposobnosti za umni rad prije i poslije jela, utjecaj poveane i
smanjene razmjene materija na psihu. Tako, kada se jako smanji razmjena
materija, javlja se umna tromost, dok poviena razmjena materija, obino,
ubrzava psihike reakcije.
Kao to je ve reeno, cijeli neurovegetativni sustav se kontrolira dijelom mozga,
koji se zove hipotalamus. On dobiva informacije o svakoj promjeni u kemijskoj
ravnotei organizma i korigira vegetativni sustav da bi ga vratio u ravnoteu. Ako,
na primjer, nivo kisika padne zbog fizikog optereenja, hipotalamus daje
komandu neurovegetativnom sustavu da povea broj sranih otkucaja da bi se
organizam snabdio krvlju bogatijom kisikom.
ENDOKRINI SUSTAV
Uporedo sa neurovegetativnim sustavom postoji i drugi sustav za razmjenu
informacija meu organima - endokrini sustav. Isto kao i neurovegetativni sustav,
on regulira i koordinira funkcije organa.
Razlika ova dva sistema je u nainu i brzini prijenosa informacija. Dok ivani
sustav alje signale, kodirane u obliku elektrinih impulsa, ivanim vlaknima do
pojedinih organa, endokrini sustav koristi kemijski "jezik" da bi opio s organima.
Posebnost ivanih impulsa je brzina, a kemijskog "jezika" je u tome to on, iako
sporo djeluje, djeluje ravnomjerno i due.
Kemijski proizvodi endokrinog sustava se zovu hormoni. Njih proizvode stanice
lijezda sa unutranjim luenjem. U ovjekovom tijelu se proizvodi vie od 50
hormona. Oni reguliraju tlak, razmjenu materija, osiguravanje energije i minerala,
sadraj kalcija i eera u krvi, funkciju spolnih organa.
Hipofiza se nalazi u mozgu i upravlja cjelokupnim endokrinim sustavom, ali
njome, u isto vrijeme, upravlja hipotaiamus. Pored toga, poto hipofiza lui razne
hormone za stimuliranje i upravljanje drugim lijezdama, ona ima pretean utjecaj
na rast, razvoj, procese razmjene, reguliranje rada lijezda sa unutranjim
izluivanjem. titna lijezda se nalazi ispred i sa obje strane dunika. Hormoni
titne lijezde reguliraju rast i procese razmjene materija. To su hormoni opeg
djelovanja i njihovo se djelovanje odraava na skoro sve funkcije organizma.
Paratitne lijezde su etiri organa veliine zrna graka na zadnjoj strani titne
lijezde. Hormoni, koje one proizvode, reguliraju razmjenu kalcija i fosfora u
organizmu.
Pankreas (guteraa) se nalazi u trbunoj upljini iza eluca.
Hormon, koji ona proizvodi, svima poznati inzulin, potpomae razmjenu
ugljikohidrata i na taj nain sniava nivo eera u krvi.

14

Nadbubrene lijezde prijanjaju neposredno na vrh svakog bubrega i sastoje se

od dva sloja: kore (vanjski sloj) i sri (unutranji dio). Kora nadbubrenih lijezda
stvara nekoliko hormona, koji utiu na razmjenu minerala, na razmjenu
ugljikohidrata, na obrambene reakcije organizma, sposobnost miia za rad; neki
hormoni djeluju i na spolnost. U unutranjem tkivu nadbubrenih lijezda se
stvara adrenalin i noradrenalin, koji djeluju nadraujui na simpatiki ivani
sustav.
Spolne lijezde (jajnici kod ena, testisi kod mukaraca) hormoni koji se u
njima proizvode utiu na sekundarna spolna obiljeja (na primjer grudi i kukovi
kod ena, brada kod mukaraca), na rad spolnih organa, na psihike procese.
0 endikrinom sustavu se moe rei mnogo interesantnih stvari, ali moj je zadatak
da dam osnovne pojmove. Zato u sada prijei na vrlo vanu temu na kojoj u se
zadrati malo due, jer ba poznavanje te teme omoguava bolje shvaanje moje
metode ienja organizma.

KRV
Krv ima veoma veliki znaaj za funkcioniranje organizma. Krv prenosi kisik i
druge vane materije u tkiva i izbacuje ugljeni dioksid i druge otpatke, koji nastaju
poslije prerade unijetih materija i koji mogu trovati organizam. Krv pomae,
takoe, razaranje mikroorganizama, koji izazivaju bolesti. Krv se sastoji od
bezbojne tekuine, koja se zove plazma i u kojoj plivaju crvena krvna zrnca ili
eritrociti, bijela krvna zrnca ili leukociti i vrlo male stanice - trombociti.
U plazmi se nalazi vrlo mnogo kemijskih materija, koje su neophodne za ivot
organizma: bjelanevine, ugljikohidrati, masti, minerali, fermenti, hormoni,
vitamini i dr. Sve te materije u kapilarima prelaze u tkiva, a u plazmu dolaze
proizvodi, koji su stvoreni u procesu razmjene materija i koji se trebaju odstraniti
iz organizma. To su amonijak, mokraa, mokrana kiselina (urea), preostali duik
i dr. Bjelanevine su vaan sastojak plazme. One se dijele na dvije osnovne
grupe: albumine i globuline. Albumin se u cirkulaciji krvi moe usporediti sa
spuvom koja zadrava vodu u krvotoku i ne dozvoljava krvi da se pretvori u
elatinoznu masu.
Smanjenje albumina u krvi dovodi do toga da dio vode iz krvnih sudova prelazi u
tkiva, to izaziva naticanje. Globulini imaju ulogu antitijela prilikom nastajanja
infekcije. Nekada, kad postoji opasnost od infekcije, lijenici umjetno unose
globulin u krv.
Eritrociti (crvena krvna zrnca) su stanice krvi ivotinja i ljudi bez jezgre. Prenose
kisik iz plua u tkiva i ugljeni dioksid iz tkiva u organe za disanje. U eritrocitima se
nalazi hemoglobin, koji se lako spaja s kisikom. U kapilarima hemoglobin predaje
kisik tkivima i uzima ugljeni dioksid. Ugljeni dioksid se iz plua disanjem izbacuje
u atmosferski zrak. Eritrociti su stanice koje ive kratko, kroz 3-4 mjeseca one se
unitavaju u krvnim sudovima, raspadaju se na dijelove bjelanevina - globine i

15

na crvenu materiju - hemoglobin. Iz molekula hemoglobina se odvaja uni

pigment - bilirubin, koji se izbacuje iz organizma.
Ostaci eritrocita se krvotokom prenose u kotanu sr i koriste se za stvaranje
novih eritrocita. Eritrociti se stvaraju u kotanoj sri.
Leukociti (bijela krvna zrnca) tite organizam od stranih estica - mikroba koji
prouzrokuju bolesti. Leukociti su osjetljivi na materije koje stvaraju bakterije. Oni
se aktivno ustremljuju na mikroorganizme, mogu prelaziti iz krvnih sudova u tkiva
i gutati mikrobe, spreavajui dalje irenje infekcije. U sluaju povreda, uniteni
leukociti se nagomilavaju u obliku gnoja.
Leukociti slue za imunoloku zatitu organizma, oni stvaraju antitijela, koja su
usmjerena na borbu sa stranim materijama - alergenima, virusima, otrovima,
gljivicama, mikroorganizmima.
Sve se te materija zovu antigeni.
Kada antigeni dospiju u organizam, krv stvara antitijela ba za taj antigen i
unitava ga. Poslije preleane bolesti ta antitijela ostaju dugo u organizmu, nekad
i doivotno. Time se objanjava to ovjek ne obolijeva ponovo od nekih bolesti,
od kojih je ve bolovao. U borbi antitijela sa antigenima oslobaa se kemijska
materija - histamin, koji, irei se krvotokom, izaziva razne alergijske reakcije
(kihanje, suze, nagli pad tlaka i dr). U tom sluaju krv stvara druge stanice eozinofile, koji skupljaju histamine iz organizma.
Kod ljudi, koji imaju alergijske reakcije, krv lui nedovoljno eozinofila.
Leukociti se stvaraju u kotanoj sri i njihov prosjeni vijek je 12 sati, a ako su
uvueni u borbu sa bakterijama onda je to 2-3 sata.
25% bijelih krvnih zrnaca su limfociti, koji se stvaraju u limfnim vorovima.
Limfociti igraju ivotno vanu ulogu u organizmu, jer osiguravaju prirodni
imunitet prema bolestima. Oni proizvode protuotrove, koji djeluju kao
protudjelovanje razornom djelovanju jakih toksina, ili kemijskih materija, koje
proizvode bakterije. Limfociti proizvode i antitijela, koja ne dozvoljavaju da stanice
organizma stradaju uslijed navale bakterija.
Trombociti - Osnovna funkcija ovih stanica je stvaranje krvnih ugruaka, koji su
neophodni za zaustavljanje krvarenja. Kada je prilikom traume povrijeen zid
krvnog suda, trombociti se trenutno poinju razarati i stvaraju ugruke
bjelanevina, koji se zovu fibrinomi, i koji zaepljuju krvni sud. Zgruavanje krvi
se pojaava pod uticajem impulsa centralnog ivanog sustava. Kada se ovjek
uzbuuje u krv dolazi vie adrenalina, koji neposredno ubrzava zgruavanje krvi.
Ako se uzme u obzir da se adrenalin lui, po pravilu, prilikom straha, ljutnje,
negodovanja, a takve su emocije tisuama godina nastajale prilikom nekih realnih
opasnosti, postaje razumljivo zato je to bilo aktualno. I u nae vrijeme je ostala
veza emocija sa luenjam adrenalina. I zato nije sluajno to je mnogo bolesti
povezano sa stvaranjem tromba u krvi.
KRVOTOK

16

Krvotok odrava stalnu cirkulaciju krvi i na taj nain osigurava da sve stanice
dobiju hranjive materije i kisik i da se iz njih izbace konani proizvodi razmjene
materija. Glavni naredbodavac u ovom sistemu je srce.

SRCE
Srce je veliki miini organ i nalazi se u sredini grudnog koa.
esto se misli da je srce na lijevoj strani tijela. U stvari, ono se nalazi sa obe
strane srednje linije, ali je vie nakrivljeno na lijevo.
Rad srca se sastoji u pumpanju krvi kroz krvotok. Krvni sudovi, koji vode od srca
ka organima, zovu se arterije, a oni koji vode od organa ka srcu zovu se vene.
Cijeli sistem krvnih sudova ovjeka (krvotok) se uvjetno dijeli na veliki i mali
krvotok.
Veliki krvotok poinje od lijeve srane komore, koja svojim skupljanjem pumpa krv
obogaenu kisikom - arterijsku krv u aortu i dalje u arterije koje polaze od nje,
arteriole, kapilare mozga, bubrega, jetre, organa za varenje, miia, koe itd.
Iz venola i vena se krv skuplja u dvije glavne vene iz kojih dolazi u desnu
pretkomoru, gdje se zavrava veliki krvotok.
Mali krvotok poinje od desne srane komore, odakle venska krv kroz plunu
arteriju dolazi do plunih kapilara, u kojima ona predaje ugljeni dioksid i uzima
kisik. Arterijska krv bogata kisikom sada iz plua dolazi u plune vene, a odatle u
lijevu sranu pretkomoru. Kod zdravog ovjeka, uestalost i snaga sranih
kontrakcija se mijenjaju u skladu s potrebama organizma.
To regulira ivani i endokrini sustav. Uticaj ivanog sustava se obavlja preko
impulsa, koji se prenose kroz simpatike i parasimpatike ivce. Utjecaj
endokrinog sustava se obavlja preko krvi, koja prenosi hormone, na primjer
adrenalin.
Moda e ti biti pomalo dosadno da se upoznaje sa ljudskim organizmom i
nainom njegovog funkcioniranja, ali treba shvatiti da put ka istinskom zdravlju
i aktivnoj dugovjenosti poinje izuavanjem sebe. Osim toga, ja se trudim
da piem maksimalno jednostavnim jezikom, stavljajui naglasak na glavne
funkcije sustava i organa koje opisujem.
Posebnu panju elim privui na krvotok, prije svega, na rad kapilara, jer je to
kljuni momenat metode koju sam razradio.

ARTERIJE
Udarni val krvi, koju srce izbacuje pri svakoj kontrakciji, prvo prima aorta, zatim
vratna arterija, podkljuna arterija i druge velike arterije. Njihovi zidovi su prilino
debeli i imaju mnogo elastinih vlakana, zahvaljujui kojima se osigurava
neprekidna cirkulacija krvi kroz krvne sudove, iako ona iz srca dolazi u impulsima.
Stvar je u tome to se prilikom skupljanja srca samo dio energije troi na

17

pumpanje krvi u krvne sudove, dok je drugi dio energije upravljen na rastezanje
zidova aorte i velikih arterija (stvara se elektrini napon).
Kada se kontrakcija srca zavri i dolazi do njegovog oputanja, dalje kretanje
krvi, poslije prvobitnog impulsa, koji je dalo srce, se obavlja stezanjem elastinih
zidova velikih krvnih sudova. Eto zbog ega normalna elastinost zidova arterija
ima veliki znaaj za krvotok. im se ona umanji, rad srca je jako otean.
U srednjim ili malim arterijama, koje su daleko od srca, snaga sranog impulsa i
elektrinog napona zidova velikih arterija moe biti nedovoljna za dalju
cirkulaciju krvi. Potrebna je kontrakcija krvnih sudova, a to osiguravaju miina
vlakna zidova krvnih sudova.
Takvi krvni sudovi se zovu arterije miinog tipa, za razliku od arterija elastinog
tipa. Miino tkivo je posebno izraeno u zidovima arteriola pred njihovim
ulaskom u kapilare. Miina vlakna u zidovima arteriola su rasporeena kruno i
zato se mogu jako skupljati. Arteriole igraju ulogu ventila. Kada neki organ
radi, njegove arteriole se ire i kapilare se pune krvlju; kada organ miruje,
arteriole se skupljaju i mogu biti skoro sasvim zatvorene, kapilare se tada prazne.

VENE
Vene skupljaju krv iz kapilara i nose je prema srcu. Obrnuti smjer venske krvi
onemoguavaju zalisci, koji proputaju krv samo ka srcu. Zidovi vena su puno
tanji od zidova arterija i oni imaju manje miinih vlakana. Zbog toga se, ak i pri
malom poveanju unutranjeg pritiska u venama, one jako razvlae i u njima se
moe nagomilati vrlo mnogo krvi. S porastom slabljenja venskih zidova njhova
zapremina se jako poveava, a to dovodi do zastoja krvi u kapilarama,
venolama i venama.
Kretanje krvi kroz vene uzrokuje prvenstveno razlika krvnog tlaka na poetku i
kraju venskog sistema. Ipak, ta je razlika relativno mala, pa su za osiguranje
normalne cirkulacije u venama potrebna dodatna djelovanja. Glavno je stezanje
poprenoprugastih miia pri kretanju tijela i pomjeranje glatkih miia unutranjih
organa u procesu njihovog funkcioniranja. Veliki utjecaj ima i usisavajue
djelovanje grudnog koa koje nastaje pri udisaju i koje pojaava priliv venske krvi
u desnu pretkomoru.
Krv poinje svoj put izlazei iz lijeve srane komore kroz aortu. U ovoj etapi
krv je bogata kisikom, hranom, koja se razgradila na molekule i drugim vanim
materijama, kao to su hormoni. Dalje se krv grana u arterije koje vode u srednji,
gornji i donji dio tijela. Iz arterija krv ide u arteriole, koje su manje i koje vode u
sve organe i tkiva u organizmu, meu njima i u samo srce, a zatim se grana
na iroku mreu kapilara. U kapilarima stanice krvi se postrojavaju u jedan red,
predaju kisik i druge materije i uzimaju ugljeni dioksid i druge produkte razmjene
materija. Poto proe kroz kapilare, krv dospjeva u venski sistem. Ona prvo ulazi
u male krvne sudove koji se zovu venole i koje su ekvivalent arteriola.

18

Krv nastavlja put kroz male vene i vraa se u srce kroz vene koje su prilino
velike i mogu se primjetiti ispod koe. Mali krvotok slui za komunikaciju sa
pluima, da bi krv tamo ostavila ugljeni dioksid i uzela kisik.
A sada prelazimo na kapilare i elim ovome posvetiti naroitu panju.
KAPILARE- FUNKCIJA KAPILARA
Kapilare su mali krvni sudovi, koji proimaju organe i tkiva ljudskog organizma.
Krv u njima ostvaruje svoje osnovne funkcije: predaje tkivima kisik, hranjive
materije, hormone i odnosi ugljeni dioksid i druge produkte razmjene materija, koji
se trebaju izbaciti. Zahvaljujui razmjeni materija, koja se obavlja u kapilarama,
odravaju se konstantne fiziko - kemijske osobine tekuina u tkivima, koja
zapljuskuje stanice, te se odravaju konstantni uvjeti za njihove ivotne aktivnosti.
Kapilare su kraj razgranatog arterijskog sistema i istovremeno poetak venskog.
Zidovi kapilara su veoma tanki, oni se sastoje od jednog sloja stanica, koje se
zovu endotelijalne; poslije ovih stanica koje pokrivaju otvore kapilara je smjetena
osnovna membrana uz koju je prislonjen sloj spojnog tkiva, koji zadrava materije
i bakterije, koje su tetne za organizam. Prijelaz materija iz krvi u meustanini
prostor se obavlja kroz male pore, kao i kroz istanjene djele samih stanica.
Skupljanje zidova stanica i smanjivanje broja kapilara, koje funkcioniraju,
pogorava prehranu i disanje okolnog tkiva. Takvi poremeaji kapilarne
propustljivosti su osnova mnogih patolokih stanja.
Endotelijalne stanice imaju interesantne osobine. One mogu obavljati najrazliitije
funkcije, na primjer, zadravati i preraivati ostarjela crvena krvna zrnca,
pigmente, molekule holesterola i masnih materija. U zdravom organizmu
endotelijalne stanice uestvuju u rastu i regeneraciji tkiva. Osim toga, one
osiguravaju obranu organizma od infektivnih bolesti. Stanice endotela kapilara
mogu se oslobaati i obavljati samostalne pokrete, razmnoavati se, apsorbirati
bakterije i druge materije, koje su tetne za organizam.
Kapilare, za razliku od arterija i vena, se mogu ponovo stvarati i iezavati. To su
najmanji krvni sudovi i mogu se vidjeti samo pod mikroskopom. Prenik kapilara
se moe promijeniti 2-3 puta. Kada su maksimalno skupljeni, oni ne proputaju
krvna zrnca, u njima se nalazi samo tekui dio krvi - plazma. Kada je kapilara
rairena, stanice krvi prolaze u njega sporo. To ima veliki fizioloki znaaj, jer
sporo prolaenje krvi produava vrijeme njenog kontakta sa zidovima krvnog
suda. To olakava prenoenje kisika i hranjivih materija iz krvi u tkiva.
Nisu sve kapilare stalno otvorene. Prilikom mirovanja organa, funkcionira ih oko
10% - "deurne kapilare". Zahvaljujui tome to se krv u kapilarama nalazi pod
pritiskom, u arterijskom dijelu kapilara voda i materije, koje su u njoj rastvorene,
filtriraju se u meutkivnu tekuinu. U venskom dijelu, gdje se pritisak smanjuje,
osmotski pritisak usisava meutkivnu rijenost nazad u kapilare.

19

Na taj nain, voda i materije, koje su u njoj rastvorene, u poetnom dijelu kapilara
izlaze, a u krajnjem dijelu ulaze. Osim procesa filtriranja, dolazi do kretanja
molekula od mjesta visoke koncentracije ka mjestima gdje je ona nia. Glikoza,
aminokiseline, prelaze iz krvi u tkiva, a amonijak, mokraa idu u suprotnom
smjeru.
Kapilarni sistem ima veliku duinu - duina svih kapilara je reda 60-100 tisua
kilometara. Kapilare proimaju iva tkiva i nalaze se na veoma malom rastojanju
izmeu sebe. Tako, u mozgu svaka kapilara osigurava priliv hranjivih materija u
stanice mozga u radijusu od 25 mikrona. Ukupna povrina svih kapilara je oko
6500 kvadratnih metara. Na toj prostranoj povrini se obavljaju procesi razmjene
materija - prelaz molekula kisika, aminokiselina, hormona, fermenata, vitamina i
drugih hranjivih materija iz krvi u meutkivnu tekuinu, koja neposredno
zapljuskuje stanice. Dio krajnjeg proizvoda meustanine razmjene materija iz
meustaninog prostora prenosi se u kapilare krvotoka, a iz njih u vene. Drugi dio
otpadaka prelazi u limfne kapilare, u kojima se nalazi tkivna tekuina (limfa), a ne
krv, te kapilare polaze od specijalnih voria, koji se nalaze u meutkivnim
pukotinama.
Zidovi limfnih kapilara su, za razliku od kapilara krvotoka, jednosmjerno propusni,
tj. proputaju materije samo od van ka unutra. Spajajui se te kapilare formiraju
specijalni limfni sistem sa tokovima, mreom sudova, magistralnim putevima i oni
se ulivaju u venski sistem.
STANJE KAPILARNOG SISTEMA KOD BOLESNIH
U organizmu nema nijednog organa, nijednog tkiva, ije dobro stanje ne ovisi
najneposrednije o stanju kapilarnog krvnog sistema. Danas je poznato da
praktino nema bolesti koja ne uvlai u patoloki proces neke dijelove kapilarnog
toka. Tako se, na primjer, prilikom upale plua prve promjene opaaju na
zidovima kapilara. Kod bolesti bubrega (akutnih i kronicnih) pate ne samo
kapilare bubrenog tkiva, nego i kapilare cijelog organizma.
Bilo kakav psihiki napor, najobiniji fiziki napor, popraeni su pojaavanjem
kapilarnog krvotoka.
I ba se pomou raznih procesa reakcije mikrocirkulacije ostvaruju procesi
adaptacije organizma na promjene unutranje i vanjske sredine. Prilikom fizikih
napora, popreno-prugasti miii osjeaju potrebu za poveanjem dotoka glikoze
i kisika. U njima se stvara mnogo mlijene kiseline, koja izaziva irenje krvnih
sudova. To omoguava otvaranje kapilara i irenje veih krvnih sudova. Koliina
krvi koja cirkulira se poveava na raun zaliha i poveanjem brzine. Kao rezultat
poveanog dotoka krvi je priliv vie hranjivih materija i kisika u miie. U isto
vrijeme, ubrzani krvotok brzo oslobaa miie, koji rade, vika mlijene kiseline,
ugljenog dioksida i drugih otpadaka.

20

SISTEM ORGANA ZA VARENJE

Varenje hrane je sloen kompleks fiziko - kemijskih procesa asimilacije hrane.
Zahvaljujui njima, hranjive materije, koje su ule u usnu upljinu i eluano
-crijevni trakt, razgrauju se na jednostavne spojeve, rastvorljive u vodi, usisavaju
se u krv i prenose u stanice tkiva. Procesi varenja bjelanevina se, uglavnom,
obavljaju u zoni kontakata zidova eluca s hranom.

ELUDAC
Masti, koje ulaze u eludac, koe luenje eluanih sokova i njihovo se
nepovoljno djelovanje osjea i u sluaju da one dolaze kao dodatak drugim
hranjivim materijama i to ako je njihova koliina vea od 15%.
Ako dolazak masti prethodi ostaloj hrani za 10-15 minuta, njihovo usporavajue
djelovanje e se osjetiti veoma jako. Ako masnoa dolazi u eludac zajedno sa
ostalom hranom usporavanje luenja eluanih sokova je slabije izraeno. Ako
masnoa ulazi u eludac u toku luenja, mogue je da i ne doe do usporavanja.
U elucu se lako vare samo masti koje se nalaze u mlijeku i sirovom umanjku.
Masti koje ulaze u sastav drugih hranljivlh materija se u elucu praktino ne vare,
to se deava tek u dvanaestopalanom crijevu. Ugljikohidrati slabo izazivaju
luenje eluanih lijezda. Po izlasku iz eluca hranjiva kaa se podvrgava
djelovanju fermenata pankreasa, ui i crijevnog soka, koji stvaraju lijezde
dvanaestopalanog i tankog crijeva.

PANKREAS (GUTERAA)
Sok za varenje koji lui pankreas je bogat fermentima, koji osiguravaju varenje
bjelanevina, masti i ugljikohidrata.
Pankreas poinje raditi 1-3 minute poslije poetka jela. Za razliku od luenja
eluanih sokova, najvei dio soka pankreasa se stvara kada se jede kruh, neto
manje kada se jede meso. Na mlijeko, meutim, pankreas reagira minimalnim
luenjem. Voni sokovi i razne organske kiseline (limunska, jabuna, octena) jako
djeluju na pobuivanje luenja pankreasa. Pankreas je istovremeno i lijezda
endokrinog sistema, koja lui hormon inzulin, koji regulira koncentraciju eera u
krvi. Na luenje pankreasa utiu hormoni hipofize, titne lijezde, nadbubrenih
lijezda i kore velikog mozga. Tako, kada je ovjek uzbuen smanjuju se
fermentativne aktivnosti sokova pankreasa, a kada je miran poveavaju se.

JETRA
Jetra ima posebno mjesto meu organima za varenje. U jetru, kroz portalnu venu
(jedna od najveih vena) dolazi sva krv koja ide iz eluca, slezene, pankreasa,
tankog i debelog crijeva. Na taj nain krv koja je zasiena proizvodima varenja

21

hrane iz eluca i crijeva dolazi prvo u jetru - glavnu kemijsku laboratoriju

organizma i tu se ona podvrgava vrlo sloenoj obradi, a zatim jetrenom
venom prelazi u donju uplju venu.
U jetri se obavlja obrada otrovnih produkata rastvaranja bjelanevina, materija
koje stvaraju mikrobi koji se nalaze u debelom crijevu. Proizvod luenja jetre - u
aktivno uestvuje u procesu varenja hrane. U sastav ui ulaze una i masne
kiseline, holesterol, pigmenti, voda i razne mineralne materije.
u ulazi u dvanaestopalano crijevo 5-10 minuta poslije hrane.
Glavna uloga ui je da pomae prijelaz sa eluanog na crijevno varenje,
ponitavajui djelovanje pepsina, koji je opasan za fermente sokova pankreasa.
u pojaava djelovanje fermenata sokova pankreasa a takoe, emulgira masti i
time omoguava njihovo rastvaranje i resorpciju. u igra vanu ulogu u procesu
resorpcije karotina, mnogih vitamina i aminokiselina. Ona poveava tonus i
pojaava peristaltiku crijeva, uglavnom dvanaestopalanog i debelog crijeva,
djeluje razorno na crijevnu mikrofloru i time spreava razvoj procesa truljenja.
Jetra uestvuje praktino u svim procesima razmjene materija: bjelanevina,
masti, ugljikohidrata, pigmenata, vode. Njeno uee u razmjeni bjelanevina se
oituje u sintezi albumina ( zadrava vodu u krvi) i odravanju njegovog
konstantnog sadraja u krvi. U jetri se stvara urea krajnji proizvod razmjene
bjelanevina - koja se zatim izbacuje iz organizma preko bubrega. Jetra je glavno
mjesto u kome se stvara glikogen. Ona zajedno sa pankreasom odrava i regulira
koncentraciju glikoze u krvi.
DVANAESTOPALANO CRIJEVO
Hrana iz eluca prelazi u dvanaestopalano crijevo. Ono je poetni dio tankog
crijeva. U dvanaestopalanom crijevu se nastavljaju osnovni procesi varenja
bjelanevina, masti i ugljiko hidrata.
Ovde se apsorbiraju skoro svi proizvodi dobijeni rastvaranjem hranljivih materija i
vitamina, vei dio vode i soli.
TANKO CRIJEVO
U tankom crijevu se obavlja konano rastvaranje hranjivih materija.
Kaa, u koju je pretvorena hrana, prerauje se djelovanjem sokova pankreasa i
ui, koji je natapaju u dvanaestopalanom crijevu, a takoe i djelovanjem
mnogobrojnih fermenata, koje proizvode lijezde tankog crijeva. Proces
apsorpcije se deava na vrlo velikoj povrini, jer sluzava obloga tankog crijeva
formira mnogo nabora i, osim toga, gusto je zasijana resicama. Kod odraslog
ovjeka broj resica dostie 4 miliona. Sve to poveava apsorpcionu povrinu
tankog crijeva stotinama puta.
Iz tankog crijeva hranljive materije prelaze u krv portalne vene i ulaze u jetru, gdje
se prerauju i postaju nekodljive. Poslije toga se dio prenosi krvlju u cijeli

22

organizam, prolazi kroz zidove kapilara u meustanini prostor i dalje u stanice.

Drugi dio ( na primjer glikogen) ostaje u jetri.

DEBELO CRIJEVO
U debelom crijevu se zavrava apsorpcija vode i stvara se izmet.
Sok debelog crijeva karakterizira postojanje sluzi u kojoj se nalaze fermenti.
Debelo crijevo je mjesto na kome se masovno razmnoavaju mikroorganizmi.
U jednom gramu izmeta ima nekoliko milijardi stanica mikroba.
Crijevna mikroflora uestvuje u konanom rastvaranju komponenti sokova za
varenje hrane i ostataka nesvarene hrane, sintetizira fermente, vitamine i druge
fizioloke materije, koje se apsorbiraju u debelom crijevu. Osim toga, crijevna
mikroflora stvara branu za mikrobe koji izazivaju bolesti i uvaju domaina od
njihovog ukorjenjavanja i razmnoavanja.

ZADNJE CRIJEVO (REKTUM)

U zadnjem crijevu kaa od hrane se i dalje vari. Ovdje se, pod uticajem
fermenata, koje proizvode mikrobi, razlae celuloza i apsorbira voda, poslije ega
se masa hrane postepeno pretvara u izmet. To potpomae kretanje debelog
crijeva, koje mijea masu i podstie apsorpciju vode. Izbacivanje izmeta iz crijeva
osigurava aktivna peristaltika, koja nastaje kada masa izmeta nadrai receptore
na zidovima crijeva.

ORGANI ZA IZLUIVANJE MOKRAE (URINARNI SISTEM)

BUBREZI

Najvaniju ulogu u ienju organizma i izbacivanju proizvoda razmjene materije

imaju bubrezi. U kemijskim procesima, koji se vre u veini stanica ljudskog
organizma, uestvuju proteini.
Prilikom rastvaranja proteina nastaje duik. Bubrezi su odgovorni za izbacivanje
spojeva koja sadre duik iz krvi. Njihov osnovni proizvod je mokraa. Bubrezi
obavljaju i druge sloene funkcije: reguliraju razmjenu vode i soli, meu njima
natrija, kalija, klora, fosfata; sintetiziraju bioloki aktivne materije, jako utiu na
nivo arterijskog tlaka, na zgruavanje krvi, na obrambene snage organizma i
osiguravaju konstantnost unutranjosti organizma.
Bubrezi su smjeteni s obe strane kime iza trbune maramice. Bubrezi imaju
vrlo razvijenu mreu krvnih sudova. Sva krv koja cirkulira u arterijama i venama
prolazi kroz bubrege svakih 5-10 minuta. Svakog minuta bubrezi dobivaju oko
jedne litre krvi. Konano, ta krv stie do filtera na kraju jednog od bubrenih
kanala (filtera ima 2 miliona u svakom bubregu) i na taj nain se razdvaja, tako da

23

tekui dio krvi (plazma) ide u kanal, dok ostatak ostaje u krvotoku. Filtrirana
tekuina prolazi kroz dugaak bubreni kanal i u njemu se veliki dio vode, soli i
drugih materija koje su potrebne organizmu apsorbira ponovo u krv.
Izvjestan dio vode, urea i drugi otpaci izlaze, u obliku mokrae, kroz dva
mokrana kanala (izlazni tokovi) u mokrani mjehur.
Bubrezi stvaraju mokrau neprekidno i danju i nou. U toku 24 sata se izlui oko
1,5 litra mokrae. Kontrola za odravanje balansa vode u organizmu se ostvaruje
u bubrenim kanalima, u kojima se moe apsorbira vie ili manje filtrirane
tekuine, koja prolazi kroz njih.
Signal da se apsorbira vie vode, ako organizam ostaje bez vode, dolazi od
hormona koji stvara hipofiza. Ukupna koliina izdvojene uree ostaje ista, ali se
ona rastvara u, vie ili manje, tekuine i na taj nain dovodi do obrazovanja, vie
ili manje, koncentrirane mokrae. Vrlo slian proces se odvija u odravanju
balansa soli. U bubrenim kanalima hormon, koji se stvara u nadbubrenim
lijezdama (aldosteron), osigurava apsorpciju soli u koliinama koje su
neophodne organizmu.
MOKRANI MJEHUR

Mokraa, koja je stvorena u bubrezima, ide u mokrane kanale, koji je,

peristaltikim kretanjem u kapima prenose u mokrani mjehur. Mokrani mjehur, u
kojoj nema mokrae, je veoma smanjen. Kako se puni on se rastee, ali mokraa
ne prelazi u kanal za izbacivanje mokrae, poto se na tom putu nalaze dva
sfingtera. Kada se nakupi 250-300 mililitara mokrae, poveava se pritisak na
zidove mokranog mehura i receptori u zidovima alju impulse u centar za
isputanje mokrae u kimenoj modini i nastaje nadraaj za mokrenje.

ORGANI ZA DISANJE
Zahvaljujui disanju, organizam dobiva kisik i oslobaa se vika ugljenog
dioksida, koji se formira kao rezultat razmjene materija. Disanje i krvotok
omoguuju da svi organi i tkiva naeg tijela dobiju energiju koja je neophodna za
ivot. Kao to benzin sagorjeva u motoru automobila, kao to su za zagrijavanje
prostorija neophodni ugalj i kisik, na isti nain stanice organizma koriste kisik: one
sagorjevaju svoje gorivo (eer) zajedno sa kisikom i proizvode energiju.
Oslobaanje energije, koja je neophodna za ivotne aktivnosti organizma, se
deava na nivou stanica i tkiva kao rezultat bioloke oksidacije.
Proces disanja sadri nekoliko etapa:
1. punjenje plua atmosferskim zrakom;
2. prelaz kisika iz plunih alveola u krv, o se obavlja kroz plune kapilare;
3. izdvajanje ugljenog dioksida iz krvi u alveole, a zatim izbacivanje u atmosferu;
4. dopremanje kisika u stanice i tkiva preko krvi;

24

5. dovoenje ugljenog dioksida iz tkiva u plua preko krvi;

6. stanice troe kisik - stanino disanje.
Zrak pri udisanju ulazi u dunik - cijev koja se sastoji od 16-20 hrskaviavih
prstenova obloenih sluzokoom. Ta cijev se na ulazu u plua grana na dva dijela
i u plua ulaze bronhiji - dvije grane "drveta" ije se velike grane dijele na manje
granice - bronhiole. Zrak koji je proao dunik, bronhije i bronhiole zavrava svoj
put u plunim mjehuriima - alveolama. Plua imaju nekoliko stotina miliona tih
mjehuria.
Alveole su opletene mreom kapilara. Zidovi alveola i kapilara su toliko tanki da
kisik iz zraka lako prelazi iz alveola u krv, gdje ga prihvaaju crvena krvna zrnca i
prenose u stanice. Stanice predaju otpatke od prerade ugljeni dioksid - krvi i on
se kroz vene istim prenosiocima - crvenim krvnim zrncima prenosi nazad u
plua. Tamo alveole prihvaaju taj preraeni plin, a zatim se on izdie u
atmosferu.
Kada ovjek die, veliki dio posla obavlja dijafragma, koja se sastoji od miia i
vlaknastog tkiva. Ona formira horizintalnu pregradu izmeu grudne i trbune
upljine. Prilikom udisanja, miina vlakna dijafragme se skrauju i izravnavaju
kupolu dijafragme povlaei centralni dio nadolje, ka trbunoj upljini.
To poveava zapreminu plua i omoguava prolaz zraka u njih kroz dunik,
nosnu i usnu upljinu. Izdisanje se obavlja jednostavnim oputanjem miia. Pri
tome, zrak izlazi, kao da ga isputamo iz lopte.

IVANI SUSTAV
ivani sustav igra vanu ulogu u prihvaanju osjeaja koji su opaeni ulima, u
osjeaju bola, osjeanju zadovoljstva, kontroli pokreta i mnogim drugim
funkcijama organizma. To je najsloeniji sistem ljudskog organizma i on takoe
igra vanu ulogu u razvoju govora, miljenja i pamenja. ivani sustav se dijeli
na centralni i periferni ivani sustav.
CENTRALNI IVANI SUSTAV

Centralni ivani sustav ine mozak i kimena modina, koji u potpunosti

kontroliraju sva ivana tkiva u tijelu. Najvanije funkcije mozga su: reguliranje
rada unutranjih organa, koordinacija svih fiziolokih i biokemijskih procesa, koji
se obavljaju u naem tijelu, i adaptacija organizma na vanjsku sredinu.
Nadraaje, koji dolaze iz vanjskog svijeta (zvuni, svjetlosni, taktilni, okusa i dr),
primaju specijalni ivani zavreci - receptori.
Receptori su "prozori" ivanog sistema. Oni su posrednik izmeu vanjske
sredine i mozga. Receptori imaju specifinu osjetljivost na promjene temperature,
osvjetljenosti, nivoa zvunih uestalosti i drugih stimulatora. Ali mozak mora biti
informiran i o tome to se dogaa u organizmu. Zato su receptori razmjeteni u

25

sve dijelove tijela, u svaki organ. Signali iz vanjskog i unutranjeg svijeta su

raznovrsni: mogu biti mehaniki, kemijski i dr. Ti se signali u receptorima
pretvaraju u impulse i preko ivaca prenose u mozak ili kimenu modinu. Na taj
nain mozak stalno dobija opirne informacije o promjenama u okolini i o stanju
organizma.
Te se informacije podvrgavaju sloenoj obradi i u obliku ivanih impulsa idu,
takoe, u organe za izvravanje, regulirajui fizioloke procese, biokemijske
reakcije i rad miia.
Kimena modina, koja se prostire kroz kimu od mozga do donjeg dijela lea, je
stup ivanog tkiva. Kimena modina ima dvije osnovne funkcije. Prvo, ona je
dvosmjerni provodni sistem mozga i perifernog ivanog sistema. Drugo, ona
ostvaruje kontrolu prostog refleksnog djelovanja. Ako, na primjer, ovjek sluajno
stavi ruku na vrelu plou, receptori za bol u koi e poslati impulse preko ivanih
vlakana u kimenu modinu i ovjek e automatski brzo povui ruku.
Elementi ivanog sistema koji funkcioniraju su milioni meusobno povezanih
ivanih stanica, koje se zovu neuroni. Njihova je funkcija vrlo slina funkciji
provodnika u sloenom elektromehanizmu; oni primaju signale u jednom dijelu
ivanog sistema i predaju ih drugom, gdje ti signali mogu, sa svoje strane, biti
poslani dalje, ka drugim neuronima, ili mogu izazvati neko djelovanje (na primjer:
skraivanje miinih vlakana). U skladu sa svojim funkcijama, neuroni se dijele na
tri tipa: osjeajni (senzorni) neuroni, koji prenose informacije od ula do
centralnog ivanog sistema; interoneuroni, koji obrauju dobijene informacije;
pokretaki neuroni, koji pobuuju voljne i nevoljne pokrete.
PERIFERNI IVANI SISTEM

Glavne komponente perifernog ivanog sistema su ivci, koji spajaju centralni

ivani sistem s drugim dijelovima tijela i ganglije - grupe ivanih stanica, koje su
razmjetene na raznim tokama ivanog sistema. Periferni ivani sistem se
dijeli na dva glavna dijela: somatski ivani sistem, koji se nalazi pod stalnom
kontrolom ovjeka i vegetativni, koji se nalazi pod njegovom nesvjesnom
kontrolom. Somatski sistem ima dvojni zadatak. Prvo, on prikuplja informacije o
okolini od ula, u kojima se nalaze posebne receptorske stanice. Signali se od tih
receptora prenose u centralni ivani sistem vlaknima osjeaja. Drugo, somatski
sistem prenosi signale vlaknima pokreta od centralnog sistema do miia,
izazivajui na taj nain pokrete.
Neurovegetativni sistem je odgovoran za podrku automatskih funkcija (funkcija
koje se obavljaju bez umnih ili drugih poticaja ovjeka) organa kao to su srce,
plua, eludac, crijeva, mokrani mjehur, krvotok.
Ovim zavravam opis osnovnih anatomsko - fiziolokih pojmova o organizmu.
Ovdje se nisam dotakao limfnog sistema, miia, kostiju. Ali o limfi i miiima u,
u svakom sluaju, morati govoriti u vezi sa ienjem organizma

26

OVJEKOV ELEKTRINI, ELEKTROMAGNETNI I

ENERGOINFORMACIONI SISTEM
Predstava o funkcijama ovjekovog organizma ne bi bila potpuna bez
razmatranja ovjeka kao elektrinog sistema. Ogromna koliina materije koja
cirkulira u ovjekovom organizmu nalazi se u ionima ili u naelektriziranom stanju.
Nadam se da je svima poznato da se sve materijalne stvari u prirodi sastoje od
molekula, a molekule od atoma. U atomu postoji jezgra oko koje krue elektroni
po svojim putanjama. Atom je neutralan ako su pozitivno naelektrizirana jezgra i
negativno naelektrizirani elektroni u ravnotei. Ako se u atom ubaci dodatni
elektron on se odmah pretvara u negativan ion, jer elektrona ima vie nego to je
pozitivno naelektriziranje jezgre. I obrnuto, ako elektron napusti putanju pozitivno
naelektriziranje preovladava i atom postaje pozitivan ion.
Ioni uestvuju praktino u svim kemijskim procesima. Na primjer, proces
pretvaranja glikoze u ugljeni dioksid u stanicama, pri kome se oslobaa energija,
odvija se uz uee naelektriziranih estica - iona i elektrona. Taj proces se zove
bioloka oksidacija. Stanice se granie membranama, koje imaju pozitivno
naelektriziranje izvana i negativno iznutra i to omoguava prijelaz materije u
stanicu i obrnuto. Naelektriziranje membrane se dogaa na raun iona kalija i
natrija, koji se nalaze s obe strane membrane - kalij iznutra, natrij izvana. Ioni
kalcija trajno odravaju to naelektriziranje i omoguavaju selektivnu propustljivost
za ione natrija i kalija: oni zatvaraju pore u membrani za ione natrija, dok
istovremeno mali ioni kalija mogu prodrijeti u stanicu. Nedostatak bilo kojih iona
od nabrojanih dovodi do naruavanja potencijala membrane, bolesti stanice i
njenog umiranja.
Jo vee uee u kemijskim reakcijama u organizmu imaju slobodni elektroni.
Najnovija nauna istraivanja pokazuju da svi procesi oksidacije i obnavljanja u
organizmu ovise, bez izuzetka, o koliini slobodnih elektrona.
ENERGETSKI MERIDIJANI

Vi ste verojatno uli za akupunkturne toke na ljudskom tijelu, koje su otkrili jo

drevni Kinezi. I tako, one su ba lovci kozmike energije. Naunici su danas
dokazali da te toke imaju najmanji elektrini otpor, a poto kozmicka energija
sadri veliki postotak elektrinih komponenti, ona se, kao to je poznato, upravlja
tamo gdje je otpor najmanji. Akupunkturne toke su objedinjene u odreene linije
koje se zovu elektrini meridijani. Akupunkturne toke predstavljaju ulazna "vrata"
za energiju, koja dolazi iz okruenja, i sastoji se od raznih vibracija:
elektromagnetnih, infracrvenih, ultrazvunih, gravitacionih. Osnovni sastojak ovih
vibracija su elektroni.
Prolazei kroz akupunkturne toke u meridijane, elektroni dobivaju ogromne
brzine. A poto meridijani prolaze kroz cijelo tijelo i granaju se i u unutranje
organe, elektroni se kroz njih kreu ka stanicama organa, da bi se pokrenule sve

27

kemijske reakcije. Zato akupunkturni sistem u organizmu igra ulogu elektrine

pumpe, prepumpavajui elektrone od akupunkturnih toaka tamo gdje su
potrebni - u unutranje organe.
Na taj nain se ivotna aktivnost organizma omoguava elektrinim procesima,
koji se stalno dogaaju kroz kretanje elektrona i iona. A kretanje elektrona i iona
izaziva struje ili biostruje.
BlOSTRUJE
to organizam aktivnije radi, to je vie sumarnih biostruja.
Postoji jednostavan aparat, koji se sastoji od dvije ploe (elektrode) od cinka i
bakra i mikroampermetra. Kada se ruke stave na elektrode, mogu se registrirati
struje organizma. Jaina struje je, po pravilu, od 20 do 500 mikroampera, ovisno
o uzrastu, fiziolokom stanju i utreniranosti organizma. Na primjer, poto se
popije alkoholno pie, kada je ovjek izmoden, jaina struje se smanjuje. To
govori da se fizioloki procesi usporavaju. I obrnuto: poslije razgibavanja ili
masae struja raste, to oigledno potvruje da su korisni.
Razlika potencijala tijela je vaan elektrini parametar organizma.
ovjekova glava je pozitivno naelektrizirana, tijelo - negativno.
Povrinski slojevi koe imaju pozitivan potencijal, a unutranji - negativan.
"Minus" ovjek dobija od zemlje (zemlja ima negativno naelektriziranje), a "plus" od atmosfere. Osim toga, kretanje struja kroz organizam utie, takoe, na
naelektriziranje ovjeka.
Razlika potencijala zdravog ovjeka se mijenja u malim granicama, ovisno o
fizikom stanju i stanju atmosfere. Ali, odstupanje naelektriziranja esto moe biti
veliko. To je, po pravilu, povezano sa sve veim udaljavanjem ovjeka od prirode,
to dovodi do nedostatka "minusa".
S druge strane, rad sa elektrinim aparatima, posebno sa kompjuterima, noenje
sintetike odjee, poveava "plus" komponentu. Oba faktora mogu postati uzrok
elektrinog debalansa organizma, a tome slijedi pogoranje zdravlja. Prvi znak
vika nakupljenog "plusa" u organizmu je iskrienje izmeu ruku i metalnih
predmeta koje ovjek dodiruje.
Dakle, razjasnm sao da se ivotne funkcije organizma uvijek obavljaju kretanjem
naelektriziranih estica, tj. kemijska energija u organizmu je tijesno povezana s
elektrinom. A da kretanje naelektriziranih estica ili struja kroz provodnik formira
oko provodnika elektromagnetsko polje.
I poto se elktrini procesi deavaju praktino u svakoj toci tijela,
elektromagnetna energija, postoji, takoe, u svakoj toci. Najvei izvor
elektromagnetne energije su akupunkturni kanali, poto je ba u njima najvee
nagomilavanje elektrona, koji se kreu ogromnim brzinama.
Bioenergija, koja cirkulira u ovjekom tijelu, se ne sastoji samo od
elektromagnetne energije. Ona u sebe ukljuuje i druge oblike energija, kao to je
akustika energija, toplotna energija, svjetlosna, ultrazvuna itd. Ruski naunici

28

akademici J. Guljajev i E. Godik su se bavili ispitivanjem svih tih polja, mjerili su

njihove veliine i potvrdili njihovo postojanje.
ENERGIJA MISLI

U dananje vrijeme medicina koristi razna ovjekova zraenja u dijagnostici,

meu njima i elektromagnetno, toplotno, svjetlosno.
Samo se jedna vana komponenta ope bioenergije, koja cirkulira u ovjekovom
tijelu, danas ne mjeri instrumentima - to je energija misli. Tako tananih i sloenih
instrumenata zasada jo nema. Postoji masa posrednih dokaza, koji ne ostavljaju
nimalo sumnje, o materijalizaciji misli. Pa, na primjer, zamiljanje topline u nekom
dijelu tijela moe tamo izazvati toplinu, u nekim sluajevima ak i opekotine.
Prilikom vizualizacije limuna u ustima se lui slina. To misao izaziva fizioloke
promjene u navedenim sluajevima pojavu topline i sline. Mogu se navesti
tisue takvih primjera. Ili drugi primjer, koji esto demonstriram svojim uenicima.
Toim vodu u au i mjerim PH te vode specijalnim instrumentom. Zatim u toku 5
minuta mislima aljem energiju na tu vodu i ponovo mjerim PH. Po pravilu, PH
vode se mijenja za 0,15-0,2 jedinice: recimo, na poetku je bilo 7,8, a poslije
"punjenja" 7,6. To su velike promjene.
Dakle, zbirna bioenergija, koja se sastoji od mnogo razliitih zraenja, meu
kojima su dominantne elektromagnetna energija i energija misli, se kree u
organizmu i uestvuje u svim fiziolokim procesima. Sa svoje strane, ove
biokemijske reakcije pomau u odravanju kretanja energije, poto se te reakcije
obavljaju kroz proces proizvoenja i raspodjele bioenergije. Prirodno, veliki uticaj
na kretanje energije imaju misli, naroito emocionalno obojene misli. Sjetite se
kako je energija kljuala u vama kada ste bili radosni i kako ste bili potiteni u
sluaju neuspjeha.
Kakav posao obavlja energija u stanici? Stanica je "tvornica" za preradu hranjivih
materija. U stanici se nalazi jezgra u koju je smjeten upravljaki aparat, prije
svega poznati DNK, u kome se uvaju informacije o namjeni stanice, o njenoj
funkciji i nainima prijenosa informacija. Stanica je okruena membranom kroz
koju prolaze hranjive materije i kroz koju se izbacuju "otpaci". Membrana se
nalazi pod elektrinim naponom: minus iznutra, plus izvana.
To naelektriziranje membrane omoguava prolaz hranjivih materija kroz nju. Ako
je, recimo, naelektriziranje nedovoljno, sve preraene materije ne mogu izai i
tada se stanica zagui i moe stradati. Ili, recimo, viak naelektriziranja oznaava
viak hranjivih materija, stanica e takoe biti bolesna i nee moi dugo ivjeti.
Eto energija, koja se kree u organizmu, omoguava, prije svega, to
naelektriziranje. Nedostatak ili viak energije na odreenom mjestu tijela mijenja
naelektriziranje stanica na tom mjestu i dovodi do bolesti. To je jedna od vanih
namjena energije. Osim toga, energija obavlja veliki posao u stanici u
omoguavanju procesa

29

oksidacije i obnavljanja. Stalno kretanje energije u tijelu stvara biopolje oko njega
i ono nosi informaciju o tijelu. To je prirodno, jer se svaka promjena fiziolokog
procesa trenutno odraava na bioenergiju, koja je tijesno povezana s tim
procesom.
OVJEKOVO BIOPOLJE

Ope ovekovo polje se obrazuje od biopolja svakog organa, svakog dijela tijela,
svake stanice. I tako, svaki organ, svaki dio tijela, svaka stanica imaju svoje
biopolje - energetski omota, koje je i nosilac informacija o svom fizikom
stvaraocu. Bilo kakve promjene u organu, dijelu tijela, odmah se "upisuju" u
lokalni bioomota i u ope cijelog tijela.
Ja se sada neu zadravati na opisu naina na koji se ta informacija moe
skinuti. 0 tome sam pisao u svojim prethodnim knjigama, a postoji i mnogo druge
literature na tu temu. Rei u samo da ovjek, pored posjedovanja poznatih
organa ula - vid, sluh, miris, dodir, ima i takozvane senzitivne sposobnosti, koje
omoguavaju da se osjete vibracije energije. Samo to ovjek ne koristi te
sposobnosti, za razliku od ivotnih, zato to ne mogu svi ljudi dospjeti do takve
informacije. Uostalom, kada pon koristiti moju metodu ienja, dolazit e
utomatski u kontakt s informacionim poljem organa.
Biopolje, koje obavija ovjeka i koje ponavlja konture fizikog tijela, zove se na
drugi nain eterino tijelo ili energoinformaciono tijelo.
Eterino tijelo se stvara zbog cirkulacije energije du meridijana. Kada se pojavi
patologija ili poremeaj funkcije nekog organa mijenja se i energetsko tijelo tog
organa i cijelog tijela na mjestu koje odgovara bolesnom organu. Deformacija
eterinog tijela jetre oznaava promjenu uestalosti energije na mjestu patologije.
A sada se elim zaustaviti na vrlo vanoj stvari, koja e ti pomoi da bolje shvati
svoj organizam.
ENERGOINFORMACIONA VEZA ORGANA
INFORMACIJA O BOLESTI

Informacija biopolja svakog organa, svakog djelia tijela, prenosi se stalno drugim
organima, posebno organima koji ulaze u jedan sistem - endokrini, organi za
varenje, urogenitalni trakt itd. Drugim rijeima, u organizmu se stalno obavlja
energoinformaciona razmjena. Osim toga, svaki organ ili djeli tijela svake
sekunde alju informaciju o svom energetskom stanju u mozak. Na taj nain
mozak odrava energetsku kontrolu cijelog tijela, pri emu svaki element tijela
ima svoju energoinformacionu stanicu u mozgu. Informacija biopolja svakog
organa, svakog djelia tijela, prenosi se stalno drugim organima, posebno

30

organima koji ulaze u jedan sistem - endokrini, organi za varenje, urogenitalni

trakt itd.
Drugim rijeima, u organizmu se stalno obavlja energoinformaciona razmjena.
Osim toga, svaki organ ili djeli tijela svake sekunde alju informaciju o svom
energetskom stanju u mozak.
Na taj nain mozak odrava energetsku kontrolu cijelog tijela, pri emu svaki
element tijela ima svoju energoinformacionu stanicu u mozgu. Sada zamisli da se
u organu pojavio upalni proces, recimo u jetri, ta upala e se trenutno odraziti na
biopolju jetre i ta informacija ulazi u stanicu jetre u mozgu. ovjek je poeo
uzimati lijekove, priguio je upalu, moe se rei da je ozdravio. Ali informacija o
upali u biopolju nije sasvim "izbrisana", dio je sauvan. Isto je tako ostalo i
sjeanje u stanici jetre u mozgu. Zato se to dogodilo? Zato to se jetra ne moe
razboljeti sama od sebe, uzrok su bile potekoe u cijelom organizmu. Pokazalo
se da je jetra slaba karika u tom energoinformacionom lancu i zato je ona
stradala. Poto je upala priguena lijekovima, energoinformaciona veza sa
drugim organima je ostala kao i ranije i zato se dio informacija u biopolju jetre
sauvao. Informacije o bolesti ostaju samo u sluaju ako su simptomi prigueni
lijekovima ili operacijom. Dokaz zaostale informacije u biopolju organa su
fantomski bolovi. Kada je amputirana noga, bolovi na mjestu gde je bila noga se
mogu javljati godinama. To je dokaz da su u eterinom tijelu noge ostale
informacije o bolesti. Druga injenica, koja dokazuje ostatak sjeanja na bolest:
moji uenici, koji su zavrili teaj samoregulacije organizma i rade poslije toga
kod kue po mojoj metodi, imaju esto simptome bolesti od kojih su bolovali prije
mnogo godina. Simptomi traju kratko - nekoliko dana, ali to, oigledno, potvruje
injenicu o ouvanju sjeanja na bolest. Radi se o bolestima koje su izljeene
lijekovima, koji su uklonili simptome ili operacijama. Ako je organizam sam
pobijedio bolest, aktivirajui unutranje resurse, u tom sluaju se prekida
bioenergetski lanac i u polju ne ostaju tragovi.
U zakljuku elim rei da je ljeenje ovjeka, bez uzimanja u obzir njegove
bioenergoinformacione strukture, neefikasno i ima malu perspektivu. Uklanjanje
simptoma nije uklanjanje uzroka bolesti, informacija o bolesti ostaje i potom se
moe prenijeti na druge organe i psihu. Napredni ljenici koji to razumiju poinju
koristiti metode koje utiu na cijeli organizam, uzimajui u obzir
bioenergoinformaciona polja. Zaeci takve "informacione" medicine poeli su se
javljati u Rusiji, SAD, Njemakoj. Ali, u veini sluajeva medicina, koja je sada
izvanredno tehniki ojaana, i dalje se dri simptomatskog ljeenja. I ta da radi
ovjek koji eli biti stvarno zdrav i voditi aktivan ivot? Izlaz je samo jedan - uzeti
odgovornost za svoje zdravlje u svoje ruke i koristiti napredne metode
samoregulacije organizma. Izdvajati za to svakog dana najmanje jedan sat.
Da, da, najmanje jedan sat, naroito za ljude sa vie od 40 godina. U ivotu se
sve mora zaraditi, pa i zdravlje. Ljudski organizam raspolae ogromnim resursima
za svoje obnavljanje.

31

Sve fizioloke funkcije organizma se obavljaju preko elektrinih pojava. Kretanje

elektrona i iona u meustaninoj i staninoj tekuini stvara biostruje, koje pokreu
kemijske reakcije. Bilo kakvi pokreti tijela iIi pomicanje tkiva (razni oblici masae)
stvaraju, takoe, biostruje, to povoljno utie na ivotne aktivnosti organizma.
Due prisustvo vika pozitivnog naelektriziranja u tijelu moe uticati na kretanje
struje u tekuim sredinama i krajnji rezultat je poremeaj odvijanja fiziolokih
reakcija.
Svi organi, dijelovi tijela, stanice - Imaju biopolje kao omota i ono sadri
informaciju o fizikom stanju. Osim toga, svi omotai biopolja su povezani s
mozgom, u kome imaju stanice koje odgovaraju tim omotaima i sadre istu
informaciju. Zahvaljujui tome se obavlja stalna razmjena informacija izmeu
organa i dijelova tijela. Drugim rijeima, otvor sa zadnje strane (mar).
U organizmu postoji energoinformacioni lanac. Ako patologiju, koja je nastala u
nekom organu ili dijelu tijela ne otkloni sam organizam, ve se to uini
otklanjanjem simptoma, energoinformaciona memorija o bolesti e se sauvati i
moe kasnije negativno uticati na organizam.
Energoinformaciono stanje organizma ima ogroman znaaj za zdravlje.

32

2. Poglavlje
UZROCI ZAGAENJA
ORGANIZMA
ivot - to je neprestano kretanje tekuine
Izmeu stanica i u stanicama. Prestanak tog
kretanja je - smrt.
A.S. Zalmanov
Sada, kada ima predstavu o funkcioniranju organizma, mogu govoriti na koji
nain se organizam zagauje. Jasno je da je sistem za varenje osnovni izvor
spremanja otpadaka u organizam. To nije nimalo udno, jer sistem organa za
varenje prerauje hranu da bi proizveo ovjekovu ivotnu energiju, a otpaci su pri
tome neminovni. Organizam izbacuje otpatke pomou drenanog sistema, koji se
sastoji od venskog dijela kapilara i limfnog sistema, koji apsorbira proizvode
razmjene materija i prenose ih na dalju preradu u jetri, bubrezima i limfnim
vorovima. A sada, zamisli da se nalazi u umi i da treba zapaliti vatru da bi
skuhao hranu. Drugim rijeima, pomou vatre treba proizvesti energiju, koja je
neophodna za kuhanje. Iz vlastitog iskustva, zna da je vatru lako zapaliti, ako
postoji dobar dovod kisika iz zraka i benzin ili neki drugi zapaljivi materijal. Ali,
pretpostavi da vatra ve gori i najednom se poinje gasiti. to e uraditi? Puhat
e u plamen da bi osigurao vei dovod kisika i dodati benzin. U tom sluaju
vatra nastavlja gorjeti, na kraju sagorjevanja otpaci su minimalni - mrvice pepela.
Ako to ne uradi, vatra e se ugasiti i otpadaka e biti puno - pugljenisani komadi
drva.
Slino se dogaa i u organizmu. Ako sistem organa za varenje ne prerauje
hranu do kraja, ne sagorjeva je, ostaje puno otpadaka, koje je teko izbaciti
pomou drenanog sistema. A zato se hrana loe prerauje? Pa, prvo,
nadostatak kisika kao kod vatre. A to ovisi o radu sistema za disanje. Drugo,
nedostatak hormona u krvi, koji su benzin koji pomae da se razgori vatra i
odrava plamen do kraja. Zapamti fermente, koji uestvuju u preradi hrane do
najmanjih estica. Fermenti ne mogu raditi bez hormona, jer ba oni na kraju
aktiviraju varenje. Koliko hormona proizvodi endokrini sistem jako ovisi o
psihoemocionalnom stanju.

33
PSIHOEMOCIONALNO STANJE

Hipofiza, koja je ef endokrinog sistema, koordinira rad svih lijezda koje

proizvode hormone. Ali hipofiza je potinjena drugom efu - hipotalamusu, iji je
rad tijesno povezan s psihoemocionalnim stanjem. Na taj nain negativne
emocije, naroito one koje dugo traju, kao to su zloba, strah, agresivnost,
alost i druge vrste uznemirenosti, preko hipotalamusa usporavaju rad lijezda
endokrinog sistema, a zajedno s tim i proces varenja hrane.
Negativne emocije preko hipotalamusa utiu, ne samo na endokrini, nego, i na
ivani sistem, izazivajui obino uzbuenje simpatikog dijela i koenje
parasimpatikog. Kao posljedica toga, dolazi do naglog opadanja svih funkcija
eluano-crijevnog trakta.
Nije sluajno to ljudi esto osjeaju teinu u elucu, jer je to uvjetovano
nastajanjem sadraja eluca, a to su izazvale negativne emocije. Ja bih
poremeaje psihoemocionalne sfere nazvao glavnim uzrokom zagaenja
organizma.
PROMJENE KISELO-LUNATE RAVNOTEE

Nimalo nevanu ulogu u zagaivanju organizma igraju promjene kiselo - lunate

ravnotee svih tekuina. Isto tako veliki znaaj ima PH. Kada preovladavaju ioni
vodika sredina postaje kisela, rastvor u kome ima vie hidroksida (OH grupa) je
lunat. Kada je PH rastvora 7 on je neutralan; kada je manje od 7 - kiseo, vie od
7 - lunat. PH ima veliki znaaj za organizam, jer kiselo- lunata ravnotea utie
na odvijanje svih kemijskih reakcija. Razliite tekuine imaju razliite PH. PH krvi i
tekuine izvan stanica mora imati najvee lunate vrijednosti i on je otprilike 7,35.
Tekuine u stanicama su kisele i PH je oko 5. Tekui sadraj eluca je kiseo,
dvanaestopalanog crijeva lunat, debelog crijeva slabo kiseo. Sve te PH
vrijednosti se moraju odravati bez promjena i to u organizmu obavljaju tzv.
tamponski sistemi, meu njima bubrezi, plua. Odstupanje PH od normalnih
vrijednosti dovodi do zagaenja organizma.
Fermenti vrlo ovise o promjenama PH. Prilikom odstupanja PH od normale,
fermenti prestaju raditi i posljedica je da se hrana ne prerauje do kraja.
Odstupanje PH u elucu dovodi do greva, gastritisa i rezultat toga je loa
prerada hrane. Promjene slabo kisele sredine debelog crijeva dovodi do procesa
truljenja i skupljanja toksina u krvi.
Moe se nastaviti ovo nabrajanje. Vano je znati da je za organizam vrlo
znaajna kiselo - lunata ravnotea njegovih tekuina.
Zato se remeti PH? Glavni uzroci su - nestabilan ivani sistem, preveliko
psihoemocionalno naprezanje, malo kretanja i promjena razlike potencijala tijela.
I najzad, na promjene PH utie i jednolina prehrana, zloupotreba alkohola i
puenje. I kozmiko zraenje igra znaajnu ulogu u zagaenju organizma,
prvenstveno magnetne bure

34

KOZMIKO ZRAENJE

Stanine membrane se stalno nalaze pod elektrinim naponom. Reguliranje

ulaza i izlaza mikroelemenata u i iz stanica se, takoe, rijeava na elektrinoj
osnovi, a to znai da tu postoje i elektromagnetna zraenja, pa na svaku
promjenu u propusnom sistemu biolokih membrana moe utjecati kozmiko
zraenje.
U vrijeme magnetnih bura propusna mo staninih membrana se poveava, pa
e stanica djelomino gubiti materije koje su joj potrebne. Rad stanice se
pogorava i to izaziva njeno zagaenje.
Nije nimalo sluajno to se za vrijeme magnetnih bura pogoravaju kone bolesti
i pojaavaju alergijske reakcije.
Kad sam ve poeo govoriti o magnetnom burama, nee biti suvie da zna da
su one esto uzrok pogoranja mikroregulaclje krvi u mozgu, a posljedica toga je
modani udar. Ba se modani udari najee dogaaju za vrijeme magnetnih
bura. Magnetne bure utiu i na arterijski pritisak.
USPORAVANJE RAZMJENE U MEUSTANINOM PROSTORU

Najvanija karika u sistemu ivotnog osiguranja stanica su kapilare i

mikrocirkulacija krvi. Ba kroz kapilare eritrociti nose kisik stanicama i ba tu
krvna plazma im donosi bjelanevine, ugljikohidrate, soli, vitamine i druge
sastojke. Ovdje krv po zakonu osmoze i difuzije predaje hranjive materije i kisik i
uzima otpatke - metabolite. Kompletna razmjena se dogaa u tekuini izvan
stanica. U naem tijelu ima vrlo mnogo ovih tekuina. Usporavanje razmjene
izmeu stanica i kapilara se u veini sluajeva obavlja u meustaninom
prostoru. Usporavanje ulaska hranljivih materija, kisika, hormona, fermenata u
stanice naruava rad stanica i organa i smanjuje ivotnu energiju.
Usporavanje izdvajanja otpadaka - uree, kalcija, natrijklorida, ui itd. dovodi do
trovanja organizma proizvodima vlastite votne djelatnosti. Isto, kao krvne
kapilare, prolaze i limfne kapilare. Poto su zidovi limfnih kapilara veoma tanki i
jako provodni, oni uzimaju velike molekule i estice, meu njima i bakterije, koje
ne mogu da prodru u krvne kapilare, pa se prenose limfom da bi se uinile
nekodljivim u limfnim vorovima. U ljudskom organizmu u svakom trenutku
umire mnogo miliona stanica. Te male mikroestice se moraju ukloniti i uiniti
nekodljivim i nikako se ne smiju nagomilavajti, jer se prilikom njihove razgradnje
stvaraju toksine materije.
Zato nastaju zastojni procesi u meustaninoj tekuini i stanicama, to
onemoguava drenani sitem da u cijelosti izbacuje otpatke?

35
ZASTOJNI PROCESI

U procesu ovjekove evolucije priroda je usavrila nae unutranje organe u

uvjetima velike fizike aktivnosti - tranja, kontrakcija miia, neprekidnih potresa
u toku mnogo sati. Poto nije nala drugo, efikasnije rjeenje, priroda je ba te
inercione, gravitacione sile potresa i sile miinih kontrakcija iskoristila za
ienje stanica i meustaninog prostora od otpadaka. Ali, naalost, suvremeni
ovjek se nedovoljno kree da bi se u potpunosti izbacili otpaci. to je manje
kretanja, potresa, vie je zastojnih procesa, vie se zagauje organizam. To je
prvi uzrok zastoja.
Drugi, ne manje vaan uzrok je nagomilavanje unutranjih napetosti u tkivima i
miiima, organima i dijelovlma tijela. Poznato je da, zbog negativnih
psihoemocionalnih reakcija u raznim dijelovlma tijela, mogu nastati naprezanja.
Pa, na primjer, ovjek se zbog neega brine i u isto vrijeme, neprimjetno za
njega, skupljaju se i napreu miii eljusti. Ili, od straha moe doi do napetosti u
nonim miiima, stezanja aka, naprezanja donjeg dijela lea itd. Na isti nain
psihoemocionalne reakcije, kroz neurovegetatlvni sistem, izazivaju napetost u
tkivima i miiima unutranjih organa.
Prilikom estih ponavljanja slinih psihoemocionalnih reakcija, napetost prelazi u
kroninu i ograniava prijenos raznih materija i iona u meustaninu tekuinu,
izazivajui zastoj. A ba dugi zastojni procesi u meu staninom prostoru dovode
do brzog starenja organizma.
Dakle. Koji su glavni uzroci zagaivanja organizma?
1. Psihoemoclonalni poremeaji, koji dovode do hormonalne neravnotee, to, sa
svoje strane, slabi aktivnost fermenata; oni dovode do poremeaja ivanog
sistema, odnosno do smanjenja funkcija cijelog eluano-crijevnog trakta.
2. Poremeaj kiselo- lunate ravnotee, koji, takoe, utie na aktivnost fermenata
i na preradu hrane u elucu i crijevima.
3. Uticaj kozmikog zraenja, prvenstveno magnetnih bura, na membrane
stanica.
Rad sistema za disanje, povezan sa dovoenjem kisika u stanice. Nisam naveo,
kao vaan uzrok, poremeaje rada elektrinog i energetskog sistema, ali to se
razumije samo po sebi, jer su slini poremeaji posljedica fiziolokih poremeaja.
Svi proizvodi metabolizma, koje drenani sistem ne moe izbaciti kroz venski dio
kapilara i limfo-kapilara, ostaju u meustaninoj tekuini, zbog zastojnih procesa
u njima. I to je jedan od glavnih uzroka bolesti.
Pored navedenih, postoje i drugi, po meni drugostupanjski, uzroci zagaenja. To
su: loe vakanje, prejedanje, prevelika upotreba mesa, slatkia. Tekoe s
preradom hrane nastaju i pri mijeanoj prehrani, kada se bjelanevine i
ugljikohidrati koriste zajedno.
Poznato je da su za preradu bjelanevina potrebni jedni fermenti, a za preradu
ugljikohidrata drugi. Prilikom mijeanja dolazi do djelimine blokade jednih

36

fermenata drugima, a rezultat je da hrana nije preraena do kraja. Postoji teorija

podjeljene prehrane, koja preporuuje da se meso jede s povrem, isto je i sa
ugljikohidratima. I to stvarno dovodi do znatnog poboljanja zdravlja. Ali povratak
na prethodnu prehranu jo vie pogorava zdravlje, jer je za vrijeme podjeljene
prehrane organizam skinuo sa sebe dio optereenja i nije utreniran za povratak.
Zato se samo moe preporuiti da se hrani podijeljeno.
Ovim zavravam prvi dio knjige, u kome si dobio koncentrat neophodnih znanja
da bi mogao svjesno raditi. Rad sa samim sobom pretpostavlja kontakt sa svojim
tijelom. A kako se moe uspostaviti kontakt sa tijelom ako ga ne poznajemo?

37

3. Poglavlje
UTJECAJ MISLI NA ORGANIZAM
Evo to ja, na primjer, ne razumijem:
Dua i tijelo su nerazdvojno spojeni, zato
ih onda njihova bliskost nije zatitila od
smrtnog neprijateljstva?
Goethe
Danas je jasno da se misli mogu prenositi od jednog ovjeka drugom slino
radiovalovima, koji se prenose od jedne stanice do druge. Eksperimenti sa
ljudima, koji su se odvijali pod upravljanjem i kontrolom u toku ivota dva
pokoljenja, potkrepljeni su neobinom demonstracijom K. Bakstera nad biljkama:
dokazano je da energija misli lako prolazi kroz prepreke koje zadravaju sve
druge poznate oblike zraenja (debele table olova, betona i sl.).
Ali najneobinija osobina misli - to je ta strana stvaralaka i razorna snaga koju
one posjeduju. Nijedna kua nije sagraena ako prethodno nije zamiljena i ako
nije postojala kao zamiljen projekat. Nijedna bomba nije baena iz aviona, ako
prethodno nije razraena u kemijskoj laboratoriji i na ploama za crtanje oruara.
Nijednog lijenika, pjesnika, naunika, opernog pjevaa nije stvorila priroda, svi
se oni raaju kao djeaci i djevojice koji mnogo i dugo razmiljaju o svojoj
buduoj ulozi, a zatim sebe pretvaraju u ono to su zamislili - koliko mogu,
naravno. Snaga zamiljanja je snaga stvaranja - loeg ili dobrog. Ako
zagaujemo okolinu - to je rezultat zagaenosti naeg zamiljanja. Mi smo isto
tako mogli zamisliti svijet koji nam je potreban kao svijet dobra i ljepote - i stvoriti
za sve nas okruenje prijateljstva i ljepote.
FIZIOLOKE OSNOVE

Ovdje se neu detaljno zadravati na fiziolokim procesima koji se odvijaju u

organizmu prilikom procesa miljenja. Moj zadatak je da shematski prikaem put
misli da bi mogao razumjeti zato misli izazivaju tako snane promjene u tijelu.
PUT MISLI

Ako zamisli kriku limuna, poslije nekog vremena, u ustima e se pojaviti slina.
Kao to vidi, misli su izazvale fizioloke promjene u obliku stvaranja sline.

38

Ili, naprimjer, dok se sjea nekog znaajnog dogaaja iz svog ivota, sretnog ili
nesretnog, srce ti moe poeti bre kucati, moe ti se promijeniti pritisak, mogu ti
se proiriti ili skupiti zjenice. To je, takoe, utecaj misli na fiziologiju.
Podsvjest stvara sve signale koji upravljaju organizmom i alje ih u malu oblast
mozga - hipotalamus.

Slika 15. Formiranje podsvjesnih signala upravljanja organizmom i

njihov prijenos u mozak

Hipotalamus pamti sva emocionalna preivljavanja, meu njima i stresove, i

upravlja hipofizom, koja regulira rad cijelog endokrinog sistema, koji stvara
hormone. Hormoni utiu na sve ivotne funkcije organizma, meu njima i na
krvne sudove, koje iri ili skuplja. Osim toga, hipotalamus uestvuje i u
upravljanju imunobiolokim sistemom. Imunobioloki sistem je prirodna zatita

39

organizma, namjenjena unitavanju naih "neprijatelja" - virusa, bakterija,

mikroba, zloudnih stanica. Negativne emocije prvenstveno mijenjaju koliinu
hormona u krvi, koje stvara endokrini sistem, a to je destabilizirajui faktor
praktino za sve sisteme organizma: eluano-crijevni trakt, urinarni sistem,
spolni sistem, krvotok i druge. Meu poznatim hormonima navest u adrenalin,
estrogen, kortizon. Naprimjer, nedostatak kortizona dovodi do slijedeih
poremeaja: ir u elucu, kona oboljenja, tromnoflebitis (upala vena), problemi s
teinom i dr. Osim toga, naruavanje hormonske ravnotee utie na titnu
lijezdu, to ponovo izaziva psihiku destabilizaciju, tj. stvara se zatvoreni krug.
Ortodoksna medicina prilikom lijeenja esto, pokuava nadoknaditi nedostatak
hormona. To pomae samo neko vrijeme, a zatim se stanje moe pogorati, jer
se organizam navikava na "dodatke" i lijezde se "ulijene" i proizvode jo manje
hormona.
Negativne emocije preko hipotalamusa takoe slabe imuni sistem i ine da
organizam postaje prijemiv za "neprijatelje", meu njima i stanice raka.
RAD PODSVIJESTI
Da bih bolje objasnio utjecaj misli na tijelo, malo u se vie zadrati na radu nae
podsvijesti. Podsvijest upravlja svim ivotnim procesima: mi ne mislimo kako da
reguliramo krvni tlak, na stvaranje eluanog soka ili varenje hrane, tj. ne
koristimo za to svijest. Veina naih svakodnevnih poslova se obavlja, takoe,
podsvjesno, na primjer hodanje, ivanje, upravljanje automobilom.
Svijest, takoe, upravlja tijelom - mi svjesno podiemo ruku, ili pokreemo glavu,
ili svjesno neto govorimo, postoji, takoe, i djelovanje svijesti na tijelo kroz
podsvijest. Ovdje molim za posebnu panju.
SVIJEST I PODSVIJEST. EMOCIJE I SLIKE

Na sl. 16 su shematski prikazana uvjetna vrataca izmeu svijesti i podsvijesti.

Kroz njih se vri uzajamno djelovanje svijesti i podsvijesti. Kada smo zamiljali
limun i izazvali luenje sline, to je bilo djelovanje svijesti na tijelo preko
podsvijesti. Kada neto osjeamo intuitivno, to je, obrnuto, uticaj podsvijesti na
svijest. I to su vie otvorena "vrataca" vee je uzajamno djelovanje. Otvaranje
vrataaca regulira se utjecajem lijeve i desne polovice mozga. Lijeva polovica se
aktivira kada je neophodna logika, racionalizacija. Desna dominira kada se ovjek
bavi stvaralakim radom, kada misli u slikama.

40

Slika 16. Uvjetna "vrataca" izmeu svijesti i podsvijesti.

Emocije dovode, takoe, do aktiviranja desne polovice mozga.
Utjecaj na "vrataca" je slijedei: to je aktivnija desna polovica "vrataca" se vie
otvaraju, to je aktivnija lijeva polovica mozga ona se zatvaraju. Drugim rijeima,
otvaranje vrata u podsvijest je mogunost otkrivanja unutranjih rezervi
organizma.
Razne psihoterapije koje se primjenjuju u svijetu i koje omoguavaju razvoj
stvaralakih sposobnosti i drugih ovjekovih mogunosti usmjerene su na
aktiviranje desne polovice mozga i dublje pronicanje u podsvijest. Sada ti mora
biti razumljivo da svaka misao ispunjena emocijama lake dolazi do podsvijesti i,
prema tome, snanije utie na tijelo. Sjeti se nekog dogaaja u ivotu kada si se
jako uzbudo, kada su ti se osuila usta. Eto prostog primjera utjecaja
emocionalne misli na fiziologiju tijela.
Isto se dogaa i kad misli u slikama.
Slika, takoe, otvara "vrataca", utoliko vie ukoliko je slika sjajnija. Naprimjer,
slikovito sjeanje na neki tragian dogaaj prouzrokuje hlaenje ruku i nogu. Ili,
slikovito sjeanje na erotski dogaaj moe izazvati uzbuenje. Negativne misli,
nespokojstvo, preivljavanje, strah, sve su to svojevrsne emocionalno obojene
misli. I, takoe, vrlo esto slikovite. Recimo, takva negativna misao je "uvreda".
Ona na prvi pogled ne izgleda kao jako osjeanje, ali s vremenom ona "prodire" u
podsvest i radi svoj "crni" posao i u toku vremena moe dovesti do ozbiljnih
oteenja u organizmu. Jasno je da jaa emocija jae "udara" tijelo, ali ako je
kratka, recimo nekoliko sati na dan, organizam se pomou sistema
samoregulacije moe oporaviti. Emocija, koju dugo nosi, bez obzira na to to je
slaba, podriva organizam i dovodi do ozbiljnih bolesti. Ali, ovdje, takoe, treba

41

praviti razliku meu ljudima.

Ljudi sa razvijenijom i aktivnijom desnom polovicom mozga su osjeajniji,
senzitivniji, ali i podloniji utjecaju negativnih misli i emocija nego ljudi sa
razvijenijom lijevom stranom mozga. U isto vrijeme, ljudi sa razvijenijom desnom
stranom mozga su sposobniji za ivot uslijed boljeg kontakta sa podsvjesti i mogu
bre pomoi sebi, spasiti se od posljedica negativnog miljenja. I obrnuto, kod
ljudi sa razvijenijom lijevom stranom mozga, zbog slabog kontakta, usporen je
proces prodiranja negativnih misli u organizam i u skladu s tim usporen je i
proces oslobaanja od njih.
Dobar dokaz utjecaja misli na organizam je izraz ovjekovog lica.
Obrati panju na lica zlih, loih ljudi - ona tono odraavaju unutranje stanje
svojih vlasnika. Nervozne, psihiki nestabilne ljude karakterizira brz hod, odsjeni
pokreti. Ljudi puni straha su malo pogrbljeni, pogureni, zbog unutranje elje da
se sakriju. Na taj nain tijelo se izraava mislima, preko ideomotornih impulsa,
koji dolaze iz podsvjesti za vrijeme miljenja. Kod ljudi sa razvijenijom desnom
polovicom mozga to izraavanje je jae.
Toliko, ukratko, o vezi misli i fiziologije, to je veoma vano, jer je povezano s
otkrivanjem unutranjih rezervi organizma pomou upravljanja vlastitom
energijom.

ENERGETSKE OSNOVE
MALO LIRSKO ODSTUPANJE ZA SKEPTIKE

Pod pretpostavkom da ovu knjgu mogu itati i skeptici, elim radi njih napraviti
malo odstupanje. Prvo, tko je skeptik? To je ovjek koji misli u stereotipima i
opeprihvaenim normama, koje su stvorene u drutvu: ako boli glava treba uzeti
tabletu, stres se odstranjuje alkoholom ili tabletama, viak teine se skida
dijetom. Pokuaj rei skeptiku da se svi ti problemi mogu reiti pomou
preraspodjele energije snagom misli. Nee povjerovati. Skeptik - to je ovek koji
nee i nemoe izai iz okvira stereotipnog shvaanja svijeta. Po pravilu, takvi
ljudi mogu biti dobri izvravatelji, ali ne i stvaratelji, tvorci neeg novog. Uzroci
skepticizma su esto u dominaciji lijeve polovice mozga, pa samim tim i loeg
kontakta sa podsvijesti. Ali, ovdje obrnuto, informacije teko prelaze iz podsvijesti
u svijest. Drugim rijeima - slaba je intuicija. esto me pitaju zato na moje
teajeve dolazi vie ena. ene su intuitivnije, tj. vie im je razvijena desna
polovica mozga. Zato one tono osjeaju to im je potrebno.
Meu njima je manje skeptika.
Uspjeh u ivotu, po pravilu, ovisi o ravnotei razvijenosti lijeve i desne polovice
mozga. Znai, potrebne su i logika i intuicija. ena s dobrom logikom moe
postii mnogo. Isto tako, mukarca s dobrom intuicijom oekuje uspjeh. esto mi
se dogaalo da se sretnem i radim sa rukovoditeljima velikih poduzea, s
vodeim naunicima, vrhunskim izvoaima. Svi su oni obdareni dobrom

42

logikom, intuicijom i senzibilni su. Kod mene se, na Univerzitetu za bioenergetiku

u Petrogradu, obuavalo mnogo lijenika i to su, po pravilu, bili napredni lijenici
koji su kasnije uspjeno primjenjivali bioenergetsko znanje, koje su stekli.
Poto daljnji materijal u ovoj knjizi malo odstupa od stereotipnog shvaanja
svijeta, elim se obratiti skepticima.
Dragi skeptici! Potrudite se pogledati oko sebe. Svijet nije samo materija, nije
samo ono to se moe otrgnuti, iupati, pomirisati. Postoji i drugi svijet nevidljiv, svijet energije, vibracija, koji tako jako djeluje na nas da vam je teko to
zamisliti. I ako bar malo nauite razumjeti taj svijet i njime upravljati, ivot
e vam postati interesantniji, raznovrsniji i sretniji. ovjek, koji vjeruje samo u
materijalni svijet, vrlo ograniava i osiromauje svoj ivot. U ivotu je uvijek tako:
ako ne vjeruje - ne dobija.
Ne vjeruje u mua bit e lo porodini ivot.
Ne vjeruje u sebe - nee imati uspjeha u ivotu..
Ne vjeruje u metodu - nee ju uspjeti iskoristiti.
Oni skeptici koji itaju ove redove nisu vie beznadeni. U protivnom, oni ne bi ni
otvorili ovu knjigu. I ja se nadam da e im ova knjiga pomoi da krenu pravim
putem. Verujem u vas, skeptici!
DJELOVANJE MISLI NA DALJINU

Da li ste nekada razmiljali o tome da kompjuter ima mnogo zajednikog s naim

mozgom? U kompjuter moemo smjestiti koliko hoemo informacija i zatim, ih po
potrebi, izvlaiti na ekran i koristiti u razne svrhe. Informacije se uvaju u memoriji
raunala - na disku, u kodiranom obliku. Isto se deava i u ovjeku.
Ve zna da ovjek nije samo fiziko tijelo, nego i energoinformacioni objekt koji
u svom biopolju ima masu razliitih uestalosti koje nose informacije o svemu u
ovjeku.
Sada zamisli kako prvi put vidi nepoznatog ovjeka. Tvoje oi, kao prijemnik
informacija, skener svoje vrste, prihvaaju tog ovjeka kao bioinformacioni objekt
i alju tu informaciju u kodiranom obliku u jednu od memorijskih stanica. Zatim,
kada se bude htio sjetiti tog oveka, informacija o njemu se izvlai iz stanice i
ponovo pretvara u lik. Dubina pamenja ovisi, prije svega, o interesu, koji je taj
ovjek u svoje vrijeme izazvao kod tebe. Jer je interes, takoe, emocija, koja,
takoe, pojaava efekt. Isto se odnosi i na pamenje predmeta.
Svi predmeti, i uope sav materijalni svijet, imaju svoje biopolje, svoje frekvencije.
I sada sam doao do neeg vrlo vanog.
Ako si se sjetio nekog ovjeka ili predmeta i ako si ga predstavio sebi, pred
tobom se nee pojaviti samo lik, ve i biopolje tog ovjeka ili predmeta sa svim
njegovim frekvencijama. I ono e vriti energetsko djelovanje na tebe. Sjea li se
primjera s traginim dogaajem? Tako se, sa bioenergetske toke gledanja, to

43

objanjava time to pri sjeanju na tragini dogaaj stupa u kontakt s biopoljem

tog dogaaja ili sa njegovim frekvencijama, a one utiu na tvoje biopolje, pa time i
na tvoje tijelo. Isto je i s erotskom epizodom. Ali ne samo da lik izvuen iz stanice
deluje na tebe, ti takoe djeluje na njega.
U parapsihologijl postoji, takozvani, "zakon fantoma". On glasi: "Ako u nekoj toci
u prostoru zamislite lik ili prikaz (fantom) tog objekta (na primjer ovjeka), u toj
toci se javlja biopolje tog objekta, koje ima direktnu vezu s tim objektom."
Na tom zakonu se zasniva rad s energijom na rastojanju sa bolesnima i telepatija.
Ne moraju se posjedovatl neke posebne sposobnosti da bi se izvrio utjecaj
mislima na neki objekat. Djelovanje misli je utoliko jae ukoliko su one jae
emocionalno obojene, to si vie skoncentriran na njega. U trenutku zlobe
poveava snagu djelovanja misli nekoliko puta. Vjerojatno si osjetio u ivotu
djelovanje Ijutitog ovjeka, koji se nalazio u blizini. Takva osjeanja se mogu
osjetiti i kada se nalazi daleko od ovjeka koji ti eli zlo. Razlika je samo u tome
to u tom sluaju nee shvatiti odakle ti takvo osjeanje. ovjek, koji na tebe
misli sa ljubavlju i s potovanjem, slat e ti iscjeljujuu energiju. Na taj nain se
meu ljudima, stalno obavlja energoinformaciona razmjena.
MISAONI OBRASCI

Djelovanje misli se razlikuje meu sobom. Postoje jednostavna misaona

djelovanja, kada jednostavno misli o ovjeku s ljubavlju ili Ijutito, ali tvoja misao
ne nosi nikakvu informaciju i sloena misaona djelovanja, kada ti ne samo to
misli o ovjeku, nego mu i eli neto. Naprimjer, moe mu eljeti da uspjeno
poloi ispit ili da ozdravi. To e ve biti sloeni misaoni obrazac tj. misli prenose
informaciju, isto kao prilikom emitiranja radio i televizijskog programa. Ona se
usauje u biopolje ovjeka na koga misli i stvarno poinje pomagati ili nanositi
tetu, ovisno od tvojih elja.
Misaoni obrasci mogu neko vrijeme samostalno ivjeti u prostoru, to ovisi o tome
kolika je bila koncentracija i koliko je bila emocionalna prilikom njihovog
formiranja.
Na tom polju su interesantne praktine vjebe uesnika na mojim teajevima
"Bioenergetska terapija" na Institutu za alternativne terapije. Uesnici u mislima
stvaraju energetsku kuglicu i zatim ju poinju prebacivati sa dlana na dlan. Nekim
uesnicima se deava da kuglica sasvim odleti. To se deavalo, po pravilu, kod
jakih uesnika, koji su uspjeli unijeti u tu kuglicu toliko energije da je ona,
dospjevi do drugih vibracija u prostoru, napustila domaina koji ju je stvorio.
Zato treba biti oprezan prilikom stvaranja sloenih misaonih obrazaca, jer su oni
izvor programa djelovanja.
Zamisli da pesimistiki misli o svojim planovima. Ti misaoni obrasci dospijevaju
u prostor i, poto tamo poive neko vrijeme, poinju djelovati na one ljude o
kojima ovisi ostvarivanje tih planova. Rezultat je da si sam doveo do svog

44

neuspjeha. Misaoni obrasci pozitivnih, optimistinih misli privlae pozitivne

okolnosti, koje vode ka uspjehu. Ako ne vjeruje u sebe, takoe formira misaoni
obrazac o svom nevjerovanju, koji, iako nije energetski vrlo jak, ima dugotrajno
djelovanje. I taj misaoni obrazac se usauje u biopolje tvojih poznanika i roaka i
izaziva kod njih osjeanje da ne vjeruje u sebe i oni e se u skladu s tim
ponaati prema tebi.
Svojim mislima i misaonim obrascima se usauje i u omota biopolja predmeta.
U tom sluaju, stupanj uzajamnog djelovanja vrlo ovisi o tome kakav je predmet u
pitanju i od sinhronizacije tvoje energije i energije predmeta. U svakom sluaju,
dolazi do uzajamnog djelovanja u veem ili manjem stupnju i zato mora biti
dovoljno obazriv. Predmeti, koji se nahrane tvojom energijom i programima, mogu
ti ih kasnije vratiti. To je dobro, ako su u pitanju pozitivni programi, ali ako su
negativni? ... Posebno dobro "upijaju" energiju predmeti od prirodnih materijala drvo, drago kamenje, minerali, a najjae voda. Trudi se, takoe, da za vrijeme
jela bude dobro raspoloen. Ako za vrijeme jela psuje ili ima negativne
emocije, "pojesti" e ih zajedno s hranom. Hrana, kao i ostali predmeti, upija
psihiku energiju.

4. Poglavlje

45

ZDRAVLJE I SNAGA MISLI

Gdje ima misli, tamo je snaga.

Hugo
Neopipljivi svijet misli kontrolira
i upravlja opipljivim, fizikim svijetom.
A. Ford
RUILAKA SNAGA NEGATIVNIH MISLI

U prethodnim poglavljima trudio sam se objasniti utjecaj misli na tijelo, na okolinu,

fizioloki i bioenergetski mehanizam.
Nadam se da ste shvatili kakva je snaga zatoena u mislima. U ovoj glavi elim
govoriti o konkretnim negativnim mislima i o njihovom utjecaju na funkcije
organizma.
Mi osjeamo djelovanje stresa ne samo u tom momentu kada preivljavamo
odreeni dogaaj, koji doprinosi formiranju negativnih emocija, nego i svaki put,
kad ga se sjeamo. Faktor stresa, koji iskrsava, utie na nas skoro isto kao i sam
stres. Najrasprostranjeniji, i onaj koji nosi stres, je uvreda.
UVREDA

Mnogim ljudima na dui lee uvrede, koje su se skupljale godinama. U odraslom

ovjeku, esto, postoji gorina djejih preivljavanja i neki bolan dogaaj on pamti
cijelog ivota do najsitnijih pojedinosti. To moe biti uspomena, koja je povezana
s nedostatkom ljubavi roditelja, s neprihvaanjem od druge djece ili uitelja, s
nekim konkretnim ispoljavanjem surovosti.
Ljudi, u kojima ivi takva uvreda, esto u sebi ponavljaju te dogaaje i to se neki
puta dogaa godinama, ak i onda kada oni koji su ih uvrijedili vie nisu ivi.
Uvrijeenost - to je nain da se likvidira ve izvrena nepravda, emocionalno
suprotstavljanje, neprihvaanje neega to se ve dogodilo, emocionalni sukob
sa nekim dogaajem ili pojavom, koji su se dogodili u prolosti. U toj borbi si
osuen na poraz poto u datom trenutku pokuava uraditi nemogue - izmijeniti
prolost. Oseanje uvrijeenosti, ak i kad je zasnovano na stvarnoj nepravdi, ne
donosi ni zadovoljstvo ni korist i u toku vremena postaje emocionalna navika.
Osim toga, kronino osjeanje uvrijeenosti neizbjeno dovodi do
samosaaljenja.

46

Stvorena navika da se vrijeamo i da se saaljevamo izaziva potcjenjivanja

vlastite linosti. Sa skrivenom uvrijeenou jednostavno nisi u stanju zamisliti
sebe kao samostalnog, nezavisnog ovjeka, ovjeka koji vjeruje u sebe, ne
moe biti gospodar svoje sudbine. Ovdje treba rei da osjeanje uvrijeenosti
ne izazivaju ljudi, dogaaji ili okolnosti. To je tvoja vlastita reakcija na njih. Samo
joj ti moe biti gospodar, samo si je ti u stanju kontrolirati, istina, ako bude
uspio shvatiti da osjeanje uvrijeenosti i aljenja sebe ne vodi srei i uspjehu,
ve porazu i stradanjima.
Misaoni obrazac uvrijeenosti se usauje u omota biopolja ovjeka i izaziva
slabljenje njegovog imunolokog sistema i moe dovesti do takvih bolesti kao to
su rak, infarkt, bolesti eluca i jednjaka.
Sreui se s ljudima koji su bolovali od takvih bolesti, uvjerio sam se, ne
jedanput, da je duboko zapretena i dugo noena uvrijeenost, bila jedan od
glavnih uzroka njihovih bolesti. Ako trudna ena nosi u sebi dugotrajnu
uvrijeenost, taj misaoni obrazac se moe usaditi u omota biopolja djeteta i da
poslije, u toku vremena, izazove kod njega ozbiljnu bolest. esto me pitaju:
"Ako je duevno stanje uzrok skoro svih bolesti, zato boluju djeca, i to ak od
ozbiljnih bolesti?" Evo vam uzroka prijenos negativnih programa sa majke na
dijete za vrijeme trudnoe. Postoji jo jedan uzrok, mnogo rjei - prouzrokovan
karmom, ali o tome u govoriti kasnije.
Sakrivena uvrijeenost, kao uostalom i sve druge negativne emocije, koje se
dugo nose, ima odreeno mjesto u mozgu, ili takozvano "arite". U Rusiji su
vrena psihofizioloka ispitivanja, kojima je razjanjeno da e se, ako se
specijalnim elektrodama nadrauju odreene oblasti u mozgu, uvijek aktivirati
negativne emocije, koje odgovaraju tim oblastima. Ako ovjek nosi u sebi neku
uvredu, prilikom djelovanja na odreenu oblast njegovog mozga, ta emocija e se
aktivirati i ovjek e osjetiti veoma jaku uvrijeenost. Slian fenomen se javlja,
uvijek, kada se djeluje ba na tu oblast u mozgu. Isto se dogaa i s drugim
emocijama. "arite" se aktivira i kada se ovjek sjeti dogaaja koji je u svoje
vrijeme, izazvao tu emociju. Prirodno, pri tome se oko "arita" poveava energija
koja utie na biopolje ovjeka izobliavajui ga.
STRAH

Od svih ruilakih emocija najjai je strah. Najraspostranjenije vrste straha su:

strah od usamljenosti, bolesti, smrti, gubitka ljubavi, gubitka posla, strah za
budunost. Strah blokira i materijalnu i duhovnu stranu ivota, on unitava
inicijativu, entuzijazam, podriva samopouzdanje, stvara pohlepu, zlobu,
razdraenost, stalno dri ovjeka u visokoj ivanoj napetosti.
Strah je prepreka za bilo kakav poetak, jer se ranije stvara misaoni obrazac s
programom za blokiranje konstruktivnih procesa. Majin strah predstavlja veliku
opasnost za dijete koje se razvija. Oseajui strah za njegovo zdravlje, ona alje
negativne misaone obrasce u biopolje djeteta i dijete stvarno poinje oboljevati.

47

Roena sestra straha je sumnja. Sumnja je manifestacija pasivnoobrambenog

refleksa, koji onemoguava nastajanje mehanizma djelovanja i zato je ozbiljna
smetnja za postizanje bilo kakvog cilja. ovjek koji sumnja je uvijek oslabljen i u
sutini razoruan.
Stalna sumnja u sebe dovodi do atrofije sposobnosti za donoenje odgovarajue
odluke. Oni, koji sumnjaju u sebe, sumnjaju u sve. Sumnja i neodlunost rasipaju
ivotnu energiju i podrivaju vjeru u sebe i svoju budunost. Naravno, postoji i
"zdrava" sumnja, koja prethodi donoenju vanih odluka.
Podvrsta straha su fobije.
Fobija je panian strah od nekih konkretnih situacija u ivotu. Na primjer, strah od
zatvorenog prostora (voziti se liftom, biti u prostoriji bez prozora itd), strah od
letenja, strah od vonje metroom. Porijeklo takvih fobija je, po pravilu, u
djetinjstvu, kada je podsvijest djeteta najotvorenija za razne energoinformacione
programe. Dovoljno je rei djetetu da je opasno letjeti avionom ili da se moe
zaglaviti u liftu, da se to pretvori u fobiju za cijeli ivot. Fobije se, takoe, prenose
sa majke na plod za vrijeme trudnoe u obliku misaonih obrazaca fobija koje
ima majka. Drugim rijeima, veina strahova ima svoje poetke u djetinjstvu ili
iz vremena trudnoe. Ba u tom periodu energoinformacioni programi se lako
uvlae u podsvjest ili, to je isto, u omota biopolja i zatim cijelog ivota djeluje na
ovjekovo ponaanje. Strah prevenstveno djeluje na funkcioniranje urinarnog
sistema. Jo su stari Kinezi govorili da energija straha dovodi do bolesti bubrega.
Moja praksa pokazuje da ljudi, koji imaju probleme sa bubrezima, mokranim
mjehurom, maternicom, jajnicima, koji imaju menstrualne tegobe pate, po pravilu,
od nekog straha. Kad prvi put razgovaram sa pacijentom, koji ima neku od tih
bolesti, uvijek ga pitam da li se neega boji. Pacijent se, po pravilu, udi to ga
to pitam, jer se on stvarno neega boji. Strah moe, isto tako, izazvati glavobolju,
poto oni koji pate od straha esto imaju bolesne i napete miie u predjelu
ramena i vrata. Ta naprezanja ograniavaju cirkulaciju energije u glavi i dovode
do glavobolja, neki puta i do dugotrajnih glavobolja, koje se zovu migrene.
I stvarno, skoro je nemogue odstraniti migrenu bez odstranjivanja napona u
ramenima i vratu. Strah jako djeluje na seksualnost, izaziva frigidnost kod ena i
impotenciju kod mukaraca, ali vie pate mukarci. esto bolni sindromi, koji se
javljaju kod ljudi kao rezultat promjene vremena ili poslije kratkih stresova,
izazivaju strah, naroito kod nepovjerljivih ljudi.
Menjajui oblogu biopolja, strah jo vie poveava bol, i ako potraje due
to moe stvarno dovesti do bolesti. Sjeam se, u vezi s tim, sluajeva kada su mi
se poznanici javljali telefonom i paninim glasom se alili na bolove u srcu, elucu
i na drugim mjestima, sumnjajui na bolest. Ispitujui njihovo biopolje, nalazio
sam samo deformacije izazvane strahom i poslije korekcije tih deformacija bolovi
su trenutno prestajali. Nepoznavanje elementarnih osobina funkcioniranja
organizma i njihove povezanosti sa vanjskom sredinom izaziva masu briga,
dovodi do straha i nespokojstva. esto lijenici izazivaju strah, unosei u
podsvijest ovakve programe": "Imate kroninu bolest sa kojom ete morati ivjeti

48

cijelog ivota" ili "Ti simptomi govore o nastajanju teke bolesti". Poslije takvih
"programa" ovjeku je teko izai na kraj s boleu.
AGRESIVNOST

Uzrok agresivnosti je - nezadovoljstvo. Poto je ta emocija veoma jaka, ona nosi

veliku ruilaku snagu. Radnik, koji osjea ogromnu elju da svom
pretpostavljenom opali dobar amar, ali nema mogunosti da to i uini, isputa
"paru" kod kue, istresajui se na enu i djecu. Veina slinih ljudi ne shvaa da
time priinjava veliku tetu svojima, upravljajui jake vibracije agresije na njihova
biopolja.
Neki puta se moe desiti da je ba u tom trenutku biopolje nekog od bliskih
oslabljeno zbog bolesti ili stresne situacije, tada agresija moe nanijeti udar koji
izaziva jaku deformaciju polja tipa "rupa". U narodu se to zove "urok". Takva jaka
deformacija moe poslije izvjesnog vremena dovesti do ozbiljnih fiziolokih ili
fizikih oteenja. Ali, energija agresivnosti nije upravljena samo na druge, ve i
na sebe samog. Mijenjajui vlastito polje, agresivnost dovodi do bolesti kao to su
ir na elucu, povieni krvni tlak, frigidnost, impotencija, stanje stalne
uznemirenosti. Za viak emocionalne "pare" treba imati ventil sigurnosti. Njegovu
ulogu odlino igraju razna fizika optereenja, pjeaenje, sportske igre.
Najefikasniji nain oslobaanja od agresivnosti je - umijee upravljanja svojom
energijom, tako da se uklone psihiki naboji.
OSJEANJE KRIVICE

Prilino je rasprostranjeno dugotrajno noenje negativnih misli sa grinjom

savjesti i trajnim osjeanjem krivice pred nekim. Takva osjeanja ne samo da
izvode ovjeka iz ravnotee, ve i ograniavaju njegovu osobnu slobodu. Ljudi
koji imaju osjeanje krivice vrlo brzo upadaju u "mreu" svojih prijatelja, roaka,
poznanika, koji se, po pravilu, trude da iskoriste takve "savjesne" ljude za svoje
interese. Pozivajui se na savjest, oni nastoje upravljajti i manipulirati takvim
ljudima. Biopolje ljudi, koji imaju osjeanje krivice, ima izdueni i sueni oblik.
Fizioloki se to manlfestira bolovima u miiima, najee cijelog tijela,
flbromialgijom, umorom. Onima koji imaju osjeanje krivice, preporuujem da se
izbave od toga to je mogue prije. Razumije se da treba pomagati blinjima
koliko je mogue, ali sve ima granice. I moraju se praviti razlike u pomoi. Jedna
je stvar kada to inite zato to elite, u tom sluaju se ne treba ograniavati.
Druga je stvar kada osjeate nevidljiv pritisak i kada ste prinueni pomagati.
Da biste se izbavili od tog razornog "tereta", treba jednom za svagda staviti do
znanja svojim blinjima da vi niste njihova svojina. Vrlo brzo, poslije toga, vidjet
ete da vas vai roaci i poznanici vie potuju.
NEPOVOLJNO MILJENJE O DRUGIMA

49

Nepovoljno miljenje o nekom izaziva jak pad nivoa energije. Ako ogovara, ne
nanosi traumu samo onome koga ogovara nego i sebi, jer, pri tome, dolazi do
deformacije, razaranja tvog omotaa biopolja. Trauma, nanesena ogovaranjem,
se nemora odmah javiti na fizikom nivou, tj. ne moraju se odmah javiti bolesti.
Uvijek u slinim sluajevima dolazi prvo do negativnih promjena na siunim
esticama astralnog, mentalnog, duhovnog, a zatim sve prelazi na fiziko tijelo.
I zato, kada se ovjek razboli, kad mu se desi nesrea, teko da e se dosjetiti da
je uzrok ogovaranje. Ogovaranje nam skrauje ivot, utie na zdravlje i
duhovnost, utie na dugovjenost.
U Rusiji su vrena ispitivanja kakve su slinosti meu ljudima koji dugo ive.
Pokazalo se da je, osim raznovrsne prehrane i istog zraka, glavna zajednika
crta bila dobrodunost. Dobrodunost je nepostojanje energetskog napada na
ljude i, u skladu sa tim, vlastita neranjivost.
Japanci su, na primjer, dugovjeni i istovremeno najkulturniji narod na svijetu.
JA SAM ONO TO MISLIM O SEBI

Svaki ovjek nosi u sebi lik samog sebe, poevi od fizikih podataka do
umnih sposobnosti. Na primjer, moe smatrati da si zdrav ili bolestan,
lijep ili ruan, hrabar ili kukavica, sposoban ili nesposoban itd. do najsitnijih
detalja. Drugim rijeima, ima potpunu sliku samog sebe. Ali, malo tko zna
da ono to misli o sebi, to i jesi. Misli koje dugo nosimo prodiru u podsvijest i
odatle utjeu na organizam. To je tako sa fizioloke toke gledanja.
A sa bioenergetske toke gledanja, trajno nosi u svom biopolju paket
"programa" o samom sebi po kome ivi. Ako smatra da si slabog zdravlja, tako
e i biti, prema tom programu. Ako smatra da su ti bolesni bubrezi, organizam e
odraditi taj "program" aljui stalno ideomotorne impulse na bubrege i oni e kroz
izvjesno vrijeme stvarno postati bolesni.
esto se negativni programi o sebi vuku iz djetinjstva, kada su roditelji,
grdei dijete, i ne razmiljajui slali u njegovu prijemivu podsvijest informacije o
njegovim nedostacima. Te informacije se akumuliraju u podsvest! Ili, to je isto, u
biopolju i poinju djelvati na organizam na taj nain da poslije izvjesnog vremena
dijete nosi te osobine kroz cijeli ivot. "Pomo" u skladitenju negativnih
programa esto pruaju roaci izjavama kao to su: "Ima lo vid, treba to
ispitati", ili "Mislim da tvoji bubrezi nisu u redu".
I najzad, jak uticaj na formiranje negativnog suda o zdravlju vre neki puta
lijenici izjavama: "To je bolest koja se komplicirano lijei", ili "To je za cijeli ivot".
esto sam radio sa pacijentima koji su bili uvjereni da imaju neku bolest i koji su
stvarno imali sve simptome te bolesti. U sluajevima kada bolest nije daleko
odmakla, uspijevalo mi je da simptomi te bolesti nestanu samo pomou
uklanjanja programa o bolesti. Veina onih koji su izlijeeni, na taj nain, je
govorila da je to neko udo. Ustvari, nema nikakvog uda, jednostavno, poslije

50

uklanjanja programa, mozak prestaje slati ideomotorne impulse o bolesti i

simptomi nestaju.
Ono to misli o sebi vrlo je ozbiljno. I to se ne odnosi samo na zdravlje, ve i na
druge oblasti ivota. Ako sebi izgleda nespretno, nezgrapno, nevjeto, bojaljivo,
takva predstava o sebi e te vrlo brzo pretvoriti u zatvorenog ovjeka. Ako misli
da je suvie teko zaraditi puno para, nikad ti se nee ukazati ansa da pobolja
svoje financijsko stanje.
Predstava o sebi vri odluujui utjecaj na cjeli ovjekov ivot. Zato, prvo to
treba uraditi na putu ka zdravlju je - ukloniti negativno miljenje o sebi. Kako se to
radi, bit e opisano u slijedeim glavama.
Govorei o negativnim mislima koje dugo nosi u sebi, htio sam pokazati koliko
ozbiljno mogu nakoditi zdravlju i ivotu u cjelini. Ja se nisam dotakao sveg
mnotva negativnih misli, prikazao sam samo neke od njih. Meutim, i druge misli
sline opisanim stvaraju negativne programe i nanose ti tetu u ovoj ili onoj mjeri.
UTICAJ MISLI NA SUDBINU

Sudbina - to je sve to ti se dogaa od djetinjstva do smrti. Svi mi elimo da ti

dogaaji budu povoljni: dobra porodica, ljubav, uspjena djeca, interesantna
profesija, dobri odnosi na poslu, sa prijateljima, dovoljno para itd. Od ega sve to
zavisi? Svakako da vanjski uvjeti, drutvena sredina, okruenje utjeu na neki
nain na tvoju sudbinu. Ali, sve je to samo pozadina, koja moe biti povoljna ili
nepovoljna. U osnovi, ti i samo ti si uzrok onoga to ti se dogaa u ivotu. Ta
teza, na prvi pogled, rui uobiajeni nain miljenja. Jer je veina ljudi navikla da
krivicu za svoje neuspjehe i probleme prebacuje na druge. Pa iako takav nain
miljenja ne samo da ne pomae da se razrijei problem, nego ak donosi
razoarenja, ljudi nastavljaju ivjeti u stereotipima, koji koe njihovo
napredovanje. Dok ne shvati da su tvoje misli programi, koji funkcioniraju, da oni
odreuju tvoju budunost, tvoju sudbinu, nee uspjeti u ivotu. Pokuat u na
primjerima pokazati kako kod ljudi dolazi do samoprogramiranja.
Zamisli slijedeu situaciju: planirao si neki poduhvat - recimo da jednog dana u
tjednu ode na izlet. Ali, nekoliko dana prije tog dana dobija puno interesantniju,
puno primamljiviju ponudu ba za taj dan. Treba izabrati kuda e otii. I ti bira
prvo, planirano, bez obzira na to to je drugo interesantnije. Po pravilu, ljudi u
slinim situacijama postupaju ba tako. Zato?
Stvar je u tome to ste, kada si planirao, stvorio misaoni obrazac izleta sa
slikama odmora, istog zraka, ume, pecanja.
Taj misaoni obrazac je prodro u tvoju podsvijest, pripremio tvoj organizam za
odlazak na izlet, ovladao tvojim biem i sada je teko bilo to promijeniti. A ako se
mijenja, naii e se na veliko naprezanje tijela. Sa bioenergetske toke gledanja,
planirani izlet je zapisan u obliku informacije ili programa u ovjekovo biopolje i ta
informacija sada utie na tijelo.

51

Sve nae misli, naroito one emocionalno obojene, utiu na nae dalje ponaanje
i postupke. Kada se sretne s prijateljima, naprimjer, raspravljate o cijenama,
kako je postalo teko ivjeti, kako je malo para, da one nisu dovoljne za ivot. to
ee uestvuje u takvim raspravama, tvoji misaoni obrasci "ivot je teak",
"nedostaju mi pare" itd. postaju sve jai. Zatim, te misli prodiru u podsvijest i
upisuju se u biopolje i poinju ivjeti svoj ivot, odraavaju se na ivot i stvaraju
realnost u kojoj ti stvarno nedostaje novac, u kojoj tvoj ivot stvarno postaje
teak.
Uzrok neuspjeha u ivotu je pesimizam i samoprogramiranje.
Djevojka, koja se eli udati, a misli da je runa i nesposobna, teko e se uspjeti
udati, zato to ona emitira taj "program" i ne izaziva zanimanje mladia koji je
okruuju. Poslovni ovjek koji je zapoeo neki posao i koji puno razmija o
tekoama i moguim neuspjesima osuen je na neuspjeh. Uzrok tome je to
negativno samoprogramiranje utie kako na njegove postupke tako i na sve one
koji imaju veze sa njegovim poslom.
Sjeam se da mi se, poetkom 90-tih godina, u Rusiji, obratio jedan poslovni
ovjek iji su se poslovi razvijali jako loe i imali su tendenciju propasti. On me je
molio da mu pomognem da utie na okruenje da bi ponovo uspjeno poslovao.
Rekao sam mu da njegov posao ovisi o njemu, ne od okruenja. U toku
razgovora se razjasnilo da je on svoje poslove predstavljao uopeno, ne
konkretno, i to je bila jedna od njegovih glavnih greaka.
"Programi" misli, koje se usauju u podsvijest ili biopolje, rade kada su konkretni.
Osim toga, taj poslovni ovek je suvie sumnjao u realizaciju planova, bio je
nepovjerljlv prema klijentima i njegovo ope raspoloenje je bilo pesimistiko.
Poeo sam raditi s njim. Prvo smo napravili konkretan plan i razradili ga do
najsitnijih detalja. Zatim sam mu odrao nekoliko individualnih seminara o
programiranju misli. Poslije mjesec dana, javili su se prvi pozitivni znaci u
njegovom poslovanju. Poslije jo jednog mjeseca, njegovi poslovi su sasvim
prebrodili krizu i on je kasnije postao jedan od najuspjenijih poslovnih ljudi u
Petrogradu.
Nedavno smo se opet sreli, njegovi poslovi su i dalje uspjeni. On smatra da je
na prvi susret bio prijelomni trenutak u njegovom ivotu. Eto vam sjajnog
primjera utjecaja misli na sudbinu. Ali treba obratiti panju na najpozitivniji
momenat - ogromnu elju za promjenom situacije. I na tome u se detaljnije
zadrati.
Misli snane kada su emocionalno obojene.
elja je jaka emocija, motivacija, ona ini misli snanima i uz pozitivno
razmiljanje dovodi do uspjeha. esto se deava da pokuava rijeiti neki
problem, ali ne uspijeva zato to se negdje na dubljim nivoima podsvijesti krije
nedostatak elje. esto ni sam nisi svjestan koliko je duboko u tebi skrivena
motivacija. Na primer, neki ljudi ne mogu nai posao ne zato to je to nemogue,
nego zato to podsvjesno ne ele raditi.

52

A to utie i na zdravlje. Postoje bolesnici koji podsvjesno ne ele ozdraviti. Zbog

nekih uzroka njima odgovara da budu bolesni ili da se nalaze u tom stanju. Oni
neto dobijaju time: panju blinjih, onih koji ih okruuju, socijalnu i materijalnu
pomo itd.
Kada ima puno elja - to je ve aktivna ivotna pozicija, koja ti, uz pozitivno
razmiljanje, donosi uspjeh u ivotu. Masa elja, zanimanja i stremljenja stvara
oko tebe ogromno biopolje, koje ti omoguava da dugo radi i da se ne zamara.
Ogromno biopolje je garancija zdravlja. Ono aktivira sve sisteme organizma i
nikakve bolesti ne mogu prodrijeti u njega. Aktivna ivotna pozicija je garancija
dugovjenosti, to potvruju ivoti mnogih naunika.
Ako nema elje - ivotna apatija, slabljenje organizma, sve se deava naopako.
Takvi ljudi ee boluju, zamaraju se na poslu, zato to rade bez elje i esto
doivljavaju neuspjehe.
Prije kratkog vremena sam putovao u Petrograd. Tamo sam saznao novost koja
me je u poetku zapanjila. Jedan moj poznanik je umro u 48. godini. Znao sam
ga odavno - nije pio, nije puio, ivio je zdravim ivotom. I najedanput - rak jetre.
Svi oko njega, roaci i prijatelji, bili su u nedoumici: priznajem, ni ja u prvih 5
minuta nisam mogao doi k sebi, a zatim sam sve shvatio. Iako nije bio lo
inenjer, nije imao nikakve zanimacije u ivotu i radio je samo zato to je trebalo
raditi. Nije imao elju da neto promijeni nabolje, nije imao ivotni impuls. A ba
taj ivotni impuls nam je svima neophodan. Bez njega organizam oslabi, i tada se
moe desiti bilo to ...
Neki mi mogu prigovoriti: a ta ako ja u ivotu nisam naao interesantan posao,
neto to mi je na dui? to ako bih htio, ali nemam elja i stremljenja? to
onda? I u tom sluaju sve ovisi o tebi samom. U datom sluaju kakvim oima
promatra svijet. Na primjer, dva ovjeka su dola u umu. Jedan je ushien
raznovrsnou i ljepotom stabala, naslauje se mirisom ume i pjevanjem ptica i
naputa umu sretan i pun snage. A drugi gleda na umu kao na drvenu grau,
sirovinu za namjetaj i papir i odlazi iz ume sa osjeajem dosade. Ili, recimo,
ivei sa enom moemo vidjeti njene pozitivne osobine i da ne obraamo panju
na njene mane. U tom sluaju si sretan. Ali na istu enu se moe gledati i drugim
oima, koncentrirajui se na mane i patiti zbog toga.
ovek je takav kakav je, a opaanja mogu biti razliita. To se odnosi i na one
ljude koji ne mogu nai interesantan posao. Opet sve ovisi o tome kakvim oima
gledamo na posao. Pisac V. Lobodin navodi interesantan primjer u knjizi "Zdravlje
i duhovnost". Nekad u mladosti je morao raditi kao ista. Sasvim na poetku taj
posao je kod njega izazvao negativne oseaje i nezadovoljstvo. Ali poto je
shvatio da to mora raditi, on je taj posao ispunio sadrajem. Evo odlomka iz
knjige: "Kroz pola sata ja sam ve znao da treba raditi tako da mi gomila smea
ne zaprlja karakter zauvijek. Poeo sam istiti ne odvod za smee, nego svoju
savjest, nisam iznosio kante sa smeem nego svoje bolesti. Nisam istio pod
nego svoju sudbinu, nisam odvajao organski otpad od neorganskog, nego svoje
grijehe iz due. S oduevljenjem sam istio lijevi bubreg i jasno osjeao kako on

53

prosto podrhtava od zadovoljstva, lopatom sam strugao kamenje iz jetre... Na

kraju sam se tako oduevio i zavolio taj posao da sam poeo ozbiljno razmiljati
da li da on postane moja profesija."
Ovaj smijeni primjer pokazuje da se svaki posao moe ispuniti smislom i
sadrajem i da se u njemu moe nai interes. Sve zavisi od ovjeka.

5. Poglavlje

54

OZDRAVLJENJE POMOU
REGRESIVNE TERAPIJE
Sve se mijenja, ali nita ne propada.
Ovidije
Nita na svijetu ne moe
niknuti ni iz ega, a kada nikne
vraa se u nita.
Persije

REINKARNACIJA - ISTINA ILI IZMILJOTINA?

Zato ovdje poteem ovu temu? Da li to ima neki utjecaj na zdravije, na sudbinu?
Ja mislim da ima, mada je teko govoriti o stvarima koje nisu nauno dokazane.
Reinkarnacija je, po definiciji iz Ezoterinog rijenika, - Zakon Preobrazbe, jedan
od najveih zakona stvaranja svijeta, ijim posredstvom dolazi do usavravanja u
njegovom univerzalnom poimanju. Jedno od osnovnih smislenih znaenja
reinkarnacije je odbacivanje smrti u nijemom uobiajenom, tradicionalnom,
tumaenju.
Poto ovjek u svom stvarnom obliku predstavlja vieslojnu mnoinu energetskih
supstanci, koja se sastoji od nekoliko tijela ili principa, smrt fizikog tijela, prema
reinkarnaciji, nije nita vie nego promjena stanja "ciljanog" ovjeka i njegov
prijelaz na drugi stupanj postojanja u astralne, mentalne, u druge sfere (nivoe)
planete.
Staroindijska filozofija kae: "Ljudska dua je privuena u novo otjelovljenje dok u
njoj postoji jaka elja, a dok je elja jaka ona izaziva greke i grijehe i dri
ovjekov besmrtni Duh u ropstvu u njegovoj najnioj, smrtnoj prirodi."
Mnogo primjera moe se nai u Bibliji o Kristovom poznavanju Zakona
preobrazbe i prenoenju tih znanja svojim uenicima. Tako u Evanelju po Mateju
(gl. 17:10-13), gdje uenici pitaju Isusa o Ilijinom dolasku prije njega, on im
ukazuje na Ivana Krstitelja kao na otjelovljenje lijino.
U poslijednje vrijeme mnogi suvremeni naunici pretpostavljaju da reinkarnacija
postoji. Izdano je nekoliko knjiga u kojima se navode svjedoenja ljudi koji se
sjeaju svojih ranijih otjelovljenja. Svi ti sluajevi su u neemu slini. Po pravilu, to
su sjeanja djece od 6 - 10 godina, koja su do najsitnijih detalja opisivala
prethodni ivot, roake, enu, mua, navodili njihova imena. U veini sluajeva te

55

reinkarnacije su bile u granicama jedne zemlje, ali u razliitim gradovima,

odnosno mjestima. Sve opisane sluajeve su provjeravale naune komisije i to
vrlo savjesno, da bi se iskljuile obmane, i oni su bili dokumentirano potvreni.
Jedna od najpoznatijih knjiga iz te oblasti je knjiga J. Stewensona "Dvadeset
sluajeva koji pretpostavljaju mogunost reinkarnacije".
Ja vjerujem u ideju reinkarnacije ne samo zato to sam upoznat s istraivanjima u
toj oblasti, ve i, zato to imam svoj vlastiti opit o kome u govoriti detaljnije u
daljem izlaganju. A ove teme sam se dotakao zato to, ako ovjek ne ivi samo
jedan ivot onda, prirodno, informacije o prolim ivotima ostaju u njegovoj
podsvijesti ili, to je isto, u njegovom biopolju i dijelu njegovog biopolja, koji se
zove karmiko tijelo. Ta se informacija, po pravilu, ne pokazuje na nivou svijesti,
pa se zato ovjek ne sjea svojih prethodnih ivota. Tih nekoliko stotina sluajeva
koji su zabiljeeni u svijetu nastali su kao rezultat spontanog prikazivanja
informacija na nivou svijesti. Zato su se ljudi mogli sjetiti epizoda iz svojih
prethodnih ivota. Iako se za ostalu veinu ovjeanstva te informacije ne dovode
na nivo svijesti, one na ljude utiu na podsvjesnom nivou i unose promjene u
njihove misli, emocije i na kraju u njihovo zdravlje. Ruilaki utjecaj na zdravlje
moe se javiti u sluaju kada negativna informacija u biopoljima prolih ivota
nije odraena u svoje vrijeme, tj. ovjek nije bio bolestan i nije doivio udarce
sudbine. Zato se u sadanjem ivotu ta informacija moe odraziti u obliku bolesti
ili "udarca" sudbine. To se drugim rijeima naziva karmika bolest ili karma.
KARMA

Karma u irem smislu predstavlja ukupan zbir postupaka koje je svaki ivi stvor
izvrio i njihovih posljedica, koji odreuju karakter njegovog novog roenja,
preobrazbe. U uem smislu utjecaj izvrenih djelovanja na karakter sadanjeg i
budueg otjelovljenja.
Smatra se da se, zbog neega, karmike bolesti ne lijee i da ovjek mora biti
kanjen u sadanjem ivotu za grijehe iz prolosti. Ja ne mislim da je tako.
Karmike, informacije - to su, takoe, odreene uestalosti, frekfencije, zapisane
u stanicama podsvijesti ili biopolju i one se odatle mogu izvui, kao i bilo koja
druga negativna informacija. Ali, naravno, ne lijekovima ili drugim ortodoksnim
metodama, nego uz pomo energetskih metoda. I ne samo to, neki puta je lake
osloboditi se te informacije samim njenim dovoenjem na nivo svijesti. 0 tome
imam veliko praktino iskustvo, o kome u rei neto detaljnije.

REGRESVNA TERAPIJA

56

U posljednje vrijeme se poela iriti metoda koja se zove regresvna terapija

(regres - obrnuto kretanje), koja omoguava da se na nivo svijesti dovede
informacija iz dubine podsvijesti. Ja sam tu metodu poeo primenjivati jo prije 10
godina, poto sam je prihvatio od jednog od svojih uitelja, poznatog ruskog
parapsihologa J. Zujeva. On je to nauio na Tibetu i bio je jedan od prvih koji ju je
primjenjivao na Zapadu.
Metoda se sastoji u tome da se ovjek specijalnim nainom dovede u stanje
dubokog transa, kada se otvaraju "vrataca" u podsvijest, a zatim se, po
programu koji zadaje terapeut, izvlai neophodna informacija. To moe biti bilo
kakva informacija i ne mora biti iz prethodnog ivota, ve i iz sadanjeg, na
primjer iz djetinjstva, iz odreenog uzrasta, recimo 13 godina ili 25 godina.
Informacije mogu biti razliite, prije svega u vidu likova, slika. I tako, ovjek vidi
sebe kao malog, od 3 - 4 godine, kako se igra s prijateljima ili kako leti avionom s
roditeljima. esto isplivavaju dogaaji iz ivota koji su ve davno zaboravljeni.
Drugi vid informacija je u obliku osjeaja. ovjek osjea da prisustvuje nekom
dogaaju. Na primjer, "pogledali" smo u tridesete godine ovjeka i on osjea da je
na poslu i da sa kolegama razmatra probleme s posla. On ne vidi taj gogaaj, ali
nekim estim ulom zna da se ba sad deava taj dogaaj. Trea vrsta
informacija su fiziki ili emocionalni osjeaji - sreu se rjee i obino kod onih koji
nisu uspjeli dovoljno duboko utonuti u trans. Pri tome, deavaju se emocionalni i
fiziki osjeaji koji dolaze iz podsvjesnih epizoda: ako je ovjek imao neke fizike
probleme u prolosti ili je bio bolestan, javit e se bol tono na onom mjestu gdje
su bili problemi. Tko je u prolom vremenu imao neprilike u ivotu ili stres, taj
ovjek e u vrijeme regresije emocionalno proivljavati isto to i u prolom ivotu.
Regresvna terapija se koristi za ozdravljenje ili poboljavanje sudbine. Smisao je
u tome to se negativna informacija izvodi iz podsvijesti, ovjek se oslobaa nje i
ona vie nee utjecati na njegovo tijelo. To se, u izvjesnoj mjeri, moe izjednaiti
sa sluajem kada ste dugo nosili u sebi uvredu, koju vam je netko nanio i zbog
toga ste se osjeali neugodno. Ali kad ste ga jednom sreli i saopili mu sve svoje
zahtjeve, osjetili ste veliko olakanje i neugodnost je nestala. Tako, i za vrijeme
regresije, negativnosti izlaze napolje i dui postaje "lake", ili, to je isto, u
biopolju. Prilikom regresije u terapeutske svrhe, terapeut mora koristiti "program"
koji izvodi samo "negativnosti". Zbog toga se, za vrijeme takvih regresija,
pacijent, po pravilu, osjea neugodno, moe plakati, osjetiti nelagodnost u tijelu.
Neki puta, ako je program sloen, potrebno je nekoliko regresija. U nekoliko
desetina sluajeva u svojoj praksi samo pomou regresvne terapije rijeeni su
problemi zdravlja i sudbine mojih pacijenata. Opisati u samo dva,
najkarakteristlnija.
Obratio mi se mlad ovjek od 26 godina, koji je od djetinjstva patio od bronhijalne
astme i kod koga nikakvo lijeenje nije dovodilo do poboljanja. Od slinih bolesti
od djetinjstva ljudi pate, po pravilu, zbog dva razloga: ili je u pitanju nasljedstvo ili
karma. Poto mu nitko od rodbine nije bolovao od astme, pretpostavio sam da
mu je ta informacija prenijeta iz prethodnog ivota i predloio sam mu da

57

primjenimo regresivnu terapiju. Za vrijeme regresije on je bio vojnik na konju u

borbi izmeu ruske vojske i osvajaa i ratovao je na strani rusa. Najednom je
osjetio kako mu je neprijateljsko koplje probolo grudi i bolna grimasa se pojavila
na njegovom licu. Poslije nekoliko dana smo ponovili regresiju.
Ovdje moram rei da se pri ponavljanju regresije javljaju isti dogaaji. Tako je bilo
i sa ovim momkom, samo to je bol od koplja bio znatno manji. Za vrijeme tree
regresije on ve skoro uope nije osjeao bol. Bile su mu dovoljne tri regresije da
se izbavi od astme. Poslije vie od dvadeset godina bolovanja! U to je teko
povjerovati, ali tako je.
Drugi sluaj je u vezi s momentima sudbine. Jednom mukarcu, od otprilike 40
godina, skoro svake godine su se deavali nesretni sluajevi i oni su uvijek bili u
vezi sa automobilima, autobusima ili vlakovima. Samo za poslijednjih 10 godina
on je imao sedam automobilskih nesrea, tri autobusne, a jednom je ak doivio i
sudar vlakova. On je uvijek ostajao u ivotu, iako je poslije svake nesree leao u
bolnici. S tim ovjekom sam se sluajno sreo i on mi se nije obratio za pomo, ja
sam mu sam predloio da uradimo regresiju. Za vrijeme regresije, on je sebe
vidio kao vojnika u vrijeme francuske revolucije, koji je uestvovao u streljanju
zarobljenika. I mada je on to radio po nareenju, on je u toku regresije podnosio
muke. Oigledno, to isto se deavalo i u prethodnom ivotu.
Ubijanje ljudi je veliki grijeh. Moja je pretpostavka da se taj grijeh "zapisao" u
biopolje i u sadanjem ivotu je taj "program" poeo raditi i dovoditi do nesretnih
sluajeva. Poslije nesrea, ostajao je iv, vjerojatno, zato to je streljanje vrio po
nareenju, a ne po svojoj elji. U to se, najzad, moe vjerovati ili ne vjerovati, ali,
u svakom sluaju, poslije regresije nesree su prestale. Za to sam saznao etiri
godine poslije naeg susreta.
Kako ustanoviti da li je bolest prouzrokovana karmom? Bolesti su obino
nasljedne, a u tim sluajevima roaci bolesnika nemaju sline bolesti. Karmike
bolesti se obino vuku iz djetinjstva. Osim toga, bolesti prouzrokovane karmom,
prema mojim promatranjima, nemaju jasno izraene uspone i padove, svo
vrijeme se odravaju na istom nivou.
Zavravajui ovu glavu, elim podvui da je bolest, bez obzira na njeno porijeklo,
bila karmika ili ne, mogue lijeiti odstranjivanjem informacija iz podsvijesti ili
biopolja. I to se moe uraditi ne samo uz pomo terapeuta, ve i samostalno, o
emu e biti rijei u jednoj od glava ove knjige.

6. Poglavlje

58

TAJNA USPJEHA
SAMOOZDRAVLJENJA
ovjeku je potrebna pohvala,
inae on nee postati ono to
je pozvan da bude, ak ni u
vlastitim oima.
Legerkwist
elim jo jednom podsjetiti na glavnu misao: zdravlje nije samo nepostojanje
bolesti, to je dobro raspoloenje, nepostojanje umora, pozitivna reakcija na
okolinu, radna sposobnost i optimizam, blagonaklonost i udnja za djelovanjem.
Psihiko stanje utjee na fiziologiju tijela i obrnuto, fiziki poremeaji naruavaju
psihu. To je zatvoreni krug - dua i tijelo su nerazdvojno povezani. O stanju naeg
fizikog tijela ovise i nae mentalne mogunosti, tj. jasno razmiljanje,
sposobnost nalaenja pravog rijeenja, a to znai uspjeh u ivotu i materijalnoj
sferi. Drugim rijeima, na uspjeh u ivotu u svim oblastima u mnogome ovisi
o naem fizikom i psihikom stanju, ili o naem zdravlju.
KORISNE I TETNE NAVIKE

Zato je veini ljudi ao vremena koje treba utroiti na svoje zdravlje, kada o
njegmu ovisi toliko toga u ivotu? Glavni uzrok je to nas tome nisu uili od
djetinjstva. Nitko nam nije govorio da nae zdravlje zahtjeva svakodnevnu brigu,
isto kao pranje zuba ili pranje ruku prije jela. Kod veine ljudi se nije stvorila ta
navika, taj stereotip. A ovjekovo ponaanje se, u mnogome, zasniva na
instinktivnim radnjama ili navikama. Formiranje navika, s fizioloke toke
gledanja, predstavlja formiranje trajnih ivanih veza u strukturama mozga, koje
se odlikuju povienom spremnou za djelovanje. Navike mogu biti tetne
(puenje, alkoholizam, narkomanija, navika da se grizu nokti itd) i korisne.
Korisnih navika ima mnogo i one su nam potrebne, jer automatiziraju radnje i
umanjuju stupanj svjesne panje.
Kakve navike karakteriziraju na odnos prema zdravlju? Zaboljela nas je glava uzeli smo tabletu, zaboljela su nas lea - na fizikalnu terapiju, porasla nam je
temperatura - trimo lijeniku, tj. kad se dogodi neto sa zdravljem - potrebna
nam je pomo sa strane.
Rijetko tko pomilja da moe sam puno bre i bolje rijeiti problem koristei
rezervne snage svog organizma. Naravno, samo u sluaju ako se problem nije

59

produbio, kada je stvarno potrebna pomo sa strane. ovjek mora sam snositi
odgovornost za svoje zdravlje.
Zamislite kuu iji se domain ne brine o njoj, ne odrava ju, ne obavlja
preventivne radove. Poslije izvjesnog vremena takva kua e biti zaputena i bit
e neophodne ozbiljne popravke. Isto je i s organizmom, koji je dom due.
Ako se ne brine o svom zdravlju, ako ga ne odrava, organizam se brzo troi,
stari, javljaju se problemi. Kada govorim o njegovanju i brizi, mislim, naravno, na
vlastite snage. Tko bolje od nas poznaje svoj organizam, tko je osim nas
zainteresiran za njegovo dobro funkcioniranje? I zato onaj tko stvarno eli
izmijeniti svoj ivot u pozitivnom smjeru mora, prije svega, shvatiti i prihvatiti ono
to je prethodno napisano.
Prvi korak ka istinskom zdravlju je oslobaanje od starih navika i formiranje novih.
Neophodna je, prije svega, vrsta i bespogovorna odlunost da se djeluje u
naznaenom pravcu. Dok se takva odluka ne donese, teko je razviti dovoljnu
snagu za rad na sebi. Prihvaeno rjeenje obrazuje u ivanom sistemu
neophodan energetski centar, koji e omoguiti djelovanje na realizaciji odluke.
U poetku se treba truditi stvoriti uvjete koji e blagotvorno utjecati na formiranje i
odravanje novih navika: itati literaturu na ovu temu, druiti se s ljudima koji
imaju iste interese. Vrlo je vano da se nijednom ne odstupi od postupanja po
novim navikama sve dotle dok se one ne uvrste u tolikoj mjeri da njihovo
sluajno naruavanje vie ne predstavlja opasnost. I najzad, u poetku treba
stalno vjebati, da bi se stvorila navika. Stalno ne znai svakog dana, to moe
biti svakog drugog ili treeg dana, ali stalno. Postojanost i ritam su zalog uspjeha.
Detaljnije u o vjebanju govoriti kasnije.
Dakle, prvi koraci na putu ka zdravlju i promjenama u ivotu su elja,
donoenje vrste odluke i formiranje novih navika.
POZITIVNO PSIHOEMOCIONALNO RASPOLOENJE

Postoji jo jedna vana komponenta uspjeha. Vjebe koje su opisane u ovoj knjizi
su jedinstvene, one imaju ogromnu snagu i one su sredstvo koje moe otkriti
ovjekove unutranje rezerve za rjeavanje ivotnih problema. Ali, vjebe imaju
veliku snagu onda kada posjeduju emocionalnu obojenost, tj. kada se rade u
pozitivnom raspoloenju, sa eljom i radou. Ba to raspoloenje omoguuje
"otvaranje vrataaca" u podsvjest i isti je od "negativnosti". Ali ti moe pitati:
"Pa gdje da uzmem takvo raspoloenje, ako sam loe raspoloen, ako osjeam
slabost u tijelu?" U tom sluaju, ono se moe lako stvoriti umjetno. Sjeti se kakav
ti je izraz i dranje, kada ti je vrlo lijepo. Tada ne koraa nego prosto leti na
prstima. Oi sijaju, zrae sreom, to je zarazno za druge. Znai, unutranje
stanje radosti je djelovalo na materiju, tj. na miie, na razmjenu materija.
Eksperimentiraj. Stani pred ogledalo i zauzmi pozu sretnog ovjeka, osmjehni se,

60

podigni obrve, ne zaboravi se ispraviti, dii kao sretan ovjek. Ostani u toj pozi
pet minuta.
Zaudit e se: odakle se javilo dobro raspoloenje i, to je najvanije, bez
razloga? Djelujui na taj nain na miie lica, proizveo si djelovanje na
psihoemocionalno stanje. I zato, ako prije poetka vjebe nisi dobro raspoloen,
napravi to raspoloenje umjetno i odravaj ga za vrijeme vjebanja.
Poeljno je dobro raspoloenje stvarati ujutru, kada je poslije sna podsvijest
otvorena. Ako ujutru ustane loe raspoloen ili sa loim mislima, to e lako proi
u podsvijest i cijeli dan e ti biti pokvaren. Zato se trudi da ujutru bude dobro
raspoloen, a ako nisi, stvori dobro raspoloenje umjetno.
Pozitivno psihoemocionalno raspoloenje je tajna uspjeha, ne samo u ovim
vjebama, ve i, u svakom poslu. To, ne samo da poveava umne sposobnosti jasnou razmiljanja, pamenje itd, ve stvara u ovjekovom biopolju takve
vibracije koje djeluju na okruenje i doprinose uspjehu u poslu. Time to prenosi
svoju radost na ljude, koji te okruuju, dobiva prenesenu energiju nazad i time
udvostruava svoju snagu.

7. Poglavlje

61

IENJE POMOU MISLI

Misao je izvor djelovanja,
i zajedno s tim ona je carica svih nas.
Soares
Potrebno je da djelovanje oduevljava
misao. Inae je ono beskorisno.
Ro.e Marten de Gar
MALO O KLASINOM IENJU

Nadam se da vie ni malo ne sumnja da je za dobro zdravlje i harmonian ivot

neophodno ienje organizma, psihiko i fiziko. Zato u prijei na neposredno
ienje organizma. Poto je metoda rada s psihom, koju predlaem, u direktnoj
vezi s ideomotornim fizikim ienjem organizma i ne moe se objasniti bez
znanja o tome, prvo u govoriti o fizikom tijelu.
Postoji mnotvo raznih metoda za ienje organizma i sve one imaju svoje
prednosti i svoje nedostatke. U osnovi, to su metode za ienje debelog crijeva,
jetre, bubrega, limfe." Neu govoriti o nedostacima svake metode, veina ih je, u
krajnjem rezultatu, korisna i moe se primjenjivati, ali sve one imaju zajedniki
nedostatak. Potrudit u se to objasniti detaljnije.
Kao proizvod zastojnih procesa u meustaninoj tekuini tkiva organa, stvaraju
se otpaci, koji dovode do nastajanja problema u nekom dijelu tog organa.
Uzmimo jednu od poznatih metoda za ienje, na primjer ienje jetre.
Zagaenje jetre je, po pravilu, povezano sa zastojem ui, stvaranjem kamenja.
Da bi se otklonilo to kamenje vri se ienje pomou maslinovog ulja i soka od
limuna. I to djeluje efikasno, izlazi mnogo kamenja. Efekt ienja se objanjava
irenjem unih kanala izmeu jetre i une vreice i pojaavanjem kretanja ui,
koja izbacuje nakupljeno kamenje. ienje je dobro, i sam sam ga vie puta
obavljao. Ali zamisli da se poslije ovog ienja ponovo stvara kamenje. Da li
je to mogue? Naravno da jeste i, vie od toga, vrlo vjerojatno dosta brzo. Zastoj
ui i kamenje se javljaju kao rezultat postepenog taloenja otpadaka u
meustaninom prostoru jetre, uzrok su zastojni procesi u njoj. Znai, da ne bi
dolo do ponovnog stvaranja kamenja, treba, prvo ukloniti zastojne procese u
tkivu jetre, a zatim odravati to normalno stanje specijalnim vjebama (o emu u
govoriti u daljem izlaganju). Ista je situacija i sa drugim organima. Da bi se
sutinski rijeio problem ienja, neophodno je da se on rijei na kljunom nivou,
tj. da se uklone zastojni procesi u meustaninom prostoru organa. Neke metode

62

za ienje debelog crijeva, jetre, bubrega itd. treba primjenjivati kao grube,
pripremne, o emu e, takoe, biti rijei.
IDEOMOTORNE PULSACIJE - OSNOVA METODE

Priroda je sama smislila mehanizam za uklanjanje zastojnih procesa u

meustaninom prostoru i stanicama, mehanizam oslobaanja od otpadaka. Kao
to sam ve rekao, prvo razni potresi, hodanje, tranje, skakanje; drugo vibracije stanica i tree - sile skupljanja stanica, do ega dolazi prilikom skupljanja
miia.
Sila vibracija stanica je prilino mala. Za stvaranje potresa i skupljanja stanica
potrebno je redovno fiziko kretanje, to malo tko radi. A tome se dodaju
naprezanja od psiho-emocionalnih poremeaja ... Nije nimalo udno to
vremenom raste broj raznih bolesti.
to se moe preporuiti da bi se izbjegli zastojni procesi?
Prvo to pada na pamet je bavljenje sportom, tranje, skakanje, razni pokreti,
vjebe. I to stvarno ne bi bio lo izlaz iz tog stanja da nema nekoliko "ali".
Najhitnije je da, ako elimo doi do efekta, treba se time baviti nekoliko sati na
dan, ba onako kako je to radio drevni ovjek u borbi za opstanak.
Za suvremenog ovjeka je to nerealno. Osim toga, postoji i druga strana fizikog
optereenja. ak i zdravom ovjeku sati fizikog optereenja mogu preopteretiti
srce, da ne govorimo o bolesnim ljudima. I na kraju, postoje ljudi koji jednostavno
ne mogu raditi fizike vjebe. To su invalidi, ljudi koji su oslabili zbog bolesti.
I sada je dolo vrijeme za opisivanje metode zbog koje sam napisao ovu knjigu.
Meni se posreilo da naem nain za ienje organa na najdubljem - staninom
nivou. Tu metodu mogu koristiti svi ljudi, bolesni i zdravi (radi preventive), invalidi
i slabi. Metoda je jednostavna, prirodna i efikasna, ne zahtjeva puno vremena, ali
zahtjeva redovno upranjavanje. Kao to se, uostalom, redovno umivamo,
peremo zube, a mogli bismo to i da ne radimo, ali bismo se osjeali mnogo gore i
jo vie bismo skratili duinu svog ivota.
Ako uzme u ruku visak (komad metala ili kameni, objeen na dugaku nit) za
kraj niti i zamisli da se visak izduuje, kroz nekoliko sekundi on e se stvarno
poeti izduivati. A sada zamisli da se on pomie ustranu - visak e izmijeniti
smjer. Uradi drugi eksperiment. Skoncentriraj se na kaiprst i zamisli da je u
njemu poela pulsirati krv u krvnim sudovima. Kroz nekoliko sekundi prst e se
zagrijati, a kroz jo nekoliko sekundi e stvarno jasno osjetiti pulsacije. Uradi
ovaj eksperimenat s cijelim dlanom. Efekt e biti isti, razlika je samo u tome to
e pulsacije dlana poeti malo kasnije. Sve to je opisano se zove ideomotorni
akt ili kretanje.
Tona definicija rijei ideomotorni akt je, (gr. idea - ideja, misao, lik i lat. motor onaj koji dovodi do kretanja), je ispoljavanje ivanih impulsa, koji omoguavaju
nekakvo kretanje ili predstavu o tom kretanju. U medicinskoj enciklopediji pie:

63

"Poveanje tonusa ili slabo skupljanje miia, koji uestvuju u ostvarivanju

kretanja, koje se javlja kod ovjeka prilikom zamiljanja tog kretanja".
Svi ljudi imaju ideomotorne reakcije.
Osim toga, zamiljanje kretanja je najjai od svih drugih oblika zamiljanja. Jo je
akademik Pavlov, dobitnik Nobelove nagrade, pisao: "Davno je primjeeno i
nauno dokazano: kad mislite o odreenom kretanju vi ete ga nevoljno, ne
primjeujui, izazvati".
Prilikom zamiljanja kretanja, javljaju se, ne samo miinopokretne reakcije nego,
i vegetativno-vaskularne, ubrzanje pulsa, disanja. One su analogne onima koje
se javljaju pri stvarnom kretanju, mada su manjeg intenziteta. I ba su te
ideomotorne reakcije uzete za osnovu metode. Krajnji cilj je stvoriti odreena
kretanja unutra, u tkivima unutranjih organa i dijelova tijela, da bi se uklonile
zastojne pojave. A pri tome uraditi to tako da se ne potroi ogromna energija i
vrijeme, drugim rijeima da proizvedemo rad sa najmanje naprezanja. Zamisli da
eli poboljati cirkulaciju tekuine i krvi u koi gornjeg dijela lea. Da bi to
postigao - tri, skai, radi razne fizike pokrete i na kraju postie to si htio.
Ako uradi masau te oblasti, dobit e jo bolje efekte i za kratko vrijeme.
Fizikim vjebama, hodanjem i tranjem, moemo pojaati cirkulaciju krvi i
meustanine tekuine u tijelu, moemo i masaom, ali ne moemo djelovati
direktno na unutranje organe. Istina, postoji laka masaa organa za varenje
prilikom disanja pokretima dijafragme, ali to oigledno nije dovoljno. I ba tu
koristimo ideomotornu reakciju, pojaanu dopunskim metodama.
SNAGA PULSACIJA

Poznato je da ovjek, pomou popreno-prugastih miia, odrava odreeni

poloaj, izvodi pomicanje pojedinih dijelova tijela, drugim rijeima moe njima
svjesno upravljati. Drugi miii, glatki, obavijaju unutranje organe. Smatra se da
u normalnom stanju ovjek ne moe njima svjesno upravljati. Ipak, ako se koriste
ideomotorne reakcije to je mogue.
I sad, koji tip ideomotornih kretanja izabrati da bi se izvrilo najjae djelovanje na
unutranjost organizma? Pa naravno, ritmike pulsacije. Sjeti se, kada treba
pomaknuti s mjesta neki teak predmet, njega prvo zaljuljaju. Pomou ritmikog
ljuljanja se izvlai auto koji se zaglavio u blatu, pokreu se Ijuljake i obavljaju
mnogi drugi poslovi za koje je potrebna znatna snaga.
Ljuljanje je jedna vrsta pulsacija. Osim toga, pulsacije su najprirodnije za
organizam. Svaki organ, svaka stanica u tijelu ima svoje ritmike pulsacije. Jo su
drevni mudraci Indije i Tibeta tvrdili da je u osnovi svih oblika ivota pulsacija.
Svaki proces u prirodi, meu njima i aktivnost ovjekovih organa i ljudskog
organizma u cjelini, ima faze uspona i padova. Sve se u prirodi potinjava
ritmovima, oscilatornim procesima. Poto smo izabrali tip ideomotornih vibracija
moramo ih pojaati. Da bismo shvatili kako se to radi, malo odstupanje.

64

Stvaranje ideomotornih vibracija je, na kraju krajeva, rad misli.

Postoje tri glavna naina da se maksimalno pojaaju misli: koncentracija,
vizualizacija, emocionalno bojanje. to se vie koncentriramo na predmet
djelovanja, to ga jasnije predstavljamo i to vie emocija unosimo u to,
djelovanje je jae.
Naprimjer, da probamo stvoriti vibracije u jetri. Za to treba da je zamisli na
mijestu na kome se nalazi, a zatim se koncentrirati na nju, tj. ispuni prva dva
uvjeta. Koncentracija nije kod svih ljudi ista, ali obino nije ba dobra. Sposobnost
koncentracije se moe poveati vitaminima. Ipak je mnogo lake koncentrirati se
na pulsirajua kretanja, jer za to postoji pomono sredstvo - ritam muzike, koji u
mnogome olakava koncentraciju. Doi u do ritma muzike, a za sada u bez
toga.
Dakle, zamisli da jetra pulsira. To radi na isti nain kao to si radio s prstom ili sa
viskom. Zamisli kako se jetra skuplja i iri u pravcu "lea-trbuh". Mogu se izabrati
i drugi pravci: "gore-dolje" ili "desno-lijevo". Samo jasno zamiljanje pulsacija i
nita vie. Ritam pulsacija se moe zadati po elji (brzo ili polako), na primjer:
pola sekunde skupljanje, pola sekunde irenje ili: jedna sekunda skupljanje, jedna
sekunda irenje. Poslije otprilike 30 sekundi -1 minute e primjetiti da se jetra
poela pomalo pokretati.
Ima ljudi koji ne osjeaju odmah pulsacije. To nije razlog za brigu. Zakon
ideomotornih kretanja je isti za sve. To to se ne osjeaju pulsacije ne znai da ih
nema. One su, jednostavno, u poetku slabije, jer ne postoji utreniranost.
Najvanije je da se odmah ne donose zakljuci o svojim sposobnostima. im
pone sumnjati i razoaravati u sebe, blokira se na podsvjesnom nivou. Onaj
tko ne osjea fizike pulsacije, ili ih osjea vrlo slabo, mora znati da e do toga
doi vremenom, naroito kada pone koristiti muziku..
Postoji i druga krajnost, ljudi osjeaju pulsacije veoma jako, tako da se poinje
kretati koa na stomaku. Neke ljude to plai, ali elim odmah umiriti takve
ekstrasposobne - to uope nije opasno. Jednostavno e ienje (u datom
sluaju jetre) poeti puno bre, pa e, zbog toga, i reakcija nastupiti bre
(o reakcijama je ve bilo rijei), ako je, naravno, jetra dovoljno zagaena.
RITAM MUZIKE - DRUGA POKRETAKA SNAGA METODE
Dakle, ideomotorne reakcije su osnova metode. Na je zadatak mislima pokrenuti
taj motor kretanja to je mogue jae. Ritam muzike izlazi na kraj s tim
problemom, ne moe biti bolje. Sjeti se kada si sluo ritmiku muziku noge su ti
se same poele kretati po taktu, bez tvoje svjesne namjere. To je bilo
ideomotorno kretanje svoje vrste i njega nisi pokrenuo ti nego muzika. Kada se
koncentrira na organ i daje mu zadatak da pulsira i u isto vrijeme se uje
ritmika muzika, svest nehotice potinjava tom ritmu, ulazei u rezonancu s njim.
Rezonanca - je slaganje uestalosti, pri emu dolazi do poveanja amplitude
signala, u ovom sluaju misli. Prirodno, pri tome e pulsacije organa biti jae

65

onoliko koliko su jae ideomotorne reakcije. Da bi bilo jasnije, zamisli da je misao

sila koja polako zaljuljava organ. Ali, dodana je jo jedna sila - muzika koja djeluje
u istom smjeru i organ se poeo jae ljuljati. A muzika ne samo to ulazi u
rezonacu s milju, ona ima jo jednu osobinu - stvara psiho-emocionalnu
obojenost rada s organom, to vrlo pojaava efekat djelovanja.
Ni za koga nije tajna da motivacija, elja, ine da je posao interesantniji i
produktivniji. To je vano u svakom poslu, a naroito u individualnom. Na alost,
malo je ljudi naviklo raditi sa samim sobom i da bi se stvorila takva navika vjebe
treba biti interesantna, zanimljiva. Bavljenje tranjem, plivanjem ili drugim
oblicima sporta e biti korisno samo ako se to radi sa zadovoljstvom, sa
pozitivnim emocionalnim raspoloenjem. Ima ljudi koji to ne shvaaju i
pokuavaju, na primjer, trati i pri tome nita ne osjeaju, nekada se prosto tjeraju
da tre. Vjerujte, od toga nee biti nikakve koristi, ak moe biti tete. U svom
radu s uenicima posebno obraam panju na emocionalnu obojenost metode ili
vjebi kojima ih uim. Jer je veoma velika razlika izmeu isto mehanikog
obavljanja vjebi i onog emocionalno obojenog.
U opisanoj metodi muzika igra dvostruku ulogu, ritam pojaava misli i pored toga
stvara psihoemocionalno raspoloenje, tj. rad postaje interesantan, to na kraju
dovodi, takoe, do pojaavanja misli.
Muzika mora biti ritmina i u isto vrijeme ugodna za sluanje. Nikako oslabljena,
naprotiv pojaana. Vrlo je poeljno da budu bubnjevi. to vie ritma to bolje.
Najzad, nije naodmet imati posebnu muziku za svaki organ. Ritam treba odabrati
intuitivno, onaj koji najvie odgovara. I konano, muzika mora biti bez rijei,
rijei mogu odvlaiti panju. Moja ena Ivona i ja smo, kada smo se pripremali za
prvi teaj ove metode, prili tom problemu vrlo ozbiljno i odluili smo stvoriti svoju
muziku, najbliu metodi. Bili smo kod mnogo kompozitora prije nego to smo sreli
Tireina. On je odmah shvatio nau zamisao. Rezultat zajednikog tromjesenog
rada je ritmika muzika koja je u potpunosti opravdala naa oekivanja. Grube
vibracije debelog crijeva i lirski ritmovi titne lijezde, muziki efekti pijeska koji
izlazi iz bubrega i vode u tankom crijevu na najbolji nain ostvaruju vezu misli i
unutranjih organa. Najbolja pohvala je bio aplauz 30 uesnika prvog teaja u
Stokholmu, poslije prve odsvirane melodije. Zato, jo jednom, elim podvui
vanost dobrog izbora muzikih ritmova.
DJELOVANJE METODE IDEOMOTORNOG IENJA NA ORGANIZAM

Na kakav nain se obavlja ienje organizma? Sjeti se, kada si imao ir ili kad ti
se zagnojila zanoktica, u poetku je boljelo, a onda, poslije nekoliko dana, prije
nego to e doi do isticanja gnoja, osjeao si pulsacije na oboljelom mjestu.
Onaj tko je to doivio zna: ako su nastupile pulsacije uskoro e izai gnoj i doi
e do ozdravljenja. Tako organizam aktivira svoje snage da bi, konano, pobjedio
infekciju. Gnoj, koji je izaao, je rezultat uspjene borbe leukocita s infekcijom.

66

Koristei ideomotornu metodu, mi sami stvaramo pulsacije da bismo pomogli

organizmu da se oslobodi "neistoe". Dakle, skoncentrirao si se na neki organ,
ukljuio si ritmiku muziku, poeo stvarati pulsacije u mislima i poslije nekog
vremena poeo stvarno osjeati pulsacije. To znai da se meustanina tekuina
aktivirala i metaboliti, koji su zastali, se poinju pomicati. Istovremeno se
aktiviraju bezbrojne kapilare, koje proimaju taj organ, i njihov venski dio poinje
isisavati i odnositi metabolite.
Dijelovi meustaninog prostora, osloboeni od otpadaka, dovode do poboljanja
dotoka hranljivih materija i kisika u stanice, tj. poboljava se prehrana stanica.
Sada u prijei na bioenergetsku stranu metode. Misao je energija. Stvoriti
zamiljene vibracije znai stvoriti energetske vibracije. Ako se skoncentrira na
organ, dolazi u energetski kontakt sa njegovom oblogom biopolja i, stvarajui u
mislima vibracije tog organa, ustvari, tjera njegovu biooblogu da vibrira.
Tko u mislima stvara vibracije eluca izaziva vibracije njegove bioobloge, a preko
nje miinih stanica eluca.
Podsjeam da obloga biopolja odraava informaciju o fizikom stanju organa i
ulazi u informacionu vezu sa drugim organima i mozgom. I tako, stvarajui
vibracije u oblozi biopolja, ustvari, ponitava uestalost zastojnih iIi bolesnih
procesa u organima. Kada se vibracije stvore, mislima dolazi do izravnavanja
uestalosti u cijeloj oblozi biopolja potiskivanje niskih vibracija u toj zoni. Ljudi
koji se bave bioenergetskom terapijom zastojne procese osjeaju rukama kao
hladnou, a poslije rada sa pulsacijama primjeuju promjene - ujednaavanje
temperature cijelog organa. Muzika je, takoe, vrsta vibracija, koja pojaava
energiju misli i pomae da se obloga biopolja jae zaljulja, a preko nje i sam
organ. Moda ti je kao neiskusnom teko razumjeti da se pomou bioenergije
moe zaljuljati ili izazvati kretanje fizikog tijela. Sjeti se kako ljudi, koji na
pozornici prikazuju hipnozu i sline stvari, privlae k sebi preplaenog medija ne
dotiui ga rukama. Nije teko postii taj efekt, treba samo uspostaviti kontakt s
oblogom ovjekovog biopolja i privui je k sebi, a za njom e poi i fiziko tijelo.
U produetku razgovora o djelovanju ideomotornog ienja organizma vratit u
se ponovo na fiziko tijelo. Ideomotorne pulsacije obavljaju jo jedan vrlo vaan
posao - one neposredno smanjuju unutranja naprezanja organa i djelomino i
cijelog tijela.
Isto kao to masaa smanjuje napetost u miiima na povrini tijela ideomotorna masaa smanjuje napetost u miiima i tkivima unutranjih organa.
Specijalni aparat Brain Storm, koji registrira ukupnu unutranju napetost miia u
ovjeku i prikazuje to u brojevima, lako moe pokazati efekt umanjenja napetosti
cijelog tijela. Po pravilu, ljudi koji su mirni i uravnoteeni imaju napetost 40. Ljudi
koji su nespokojni, uzbueni, potinjeni - oko 60.1. Kada zatraim od tih ljudi da
se opuste u vrijeme mjerenja, to se, esto, ne dogaa, a ako se i dogodi,
naprezanje se smanjuje za 1-2 jedinice. Onda, ga uim da stvori pulsacije u
nekom dijelu tijela i zatim odmah mjerimo napetost. Po pravilu, kada ostvaruje
ideomotorne pulsacije ovjek moe smanjiti napetost za 20-30 jedinica. To je

67

mogue zahvaljujui tome to se, kad se ostvaruju ideomotorne pulsacije, ovjek

automatski nalazi u meditativnom stanju. I to u aktivnoj dinamikoj meditaciji.
Meditacija (od latinskog med/tat/o - razmiljanje) - je umno djelovanje iji je cilj
dovoenje ljudske psihe u stanje produbljenosti i usredotoenosti; to se
manifestira tjelesnim slabljenjem, nepostojanjem emocionalnih pojava,
oslobaanjem od vanjskih objekata. Nadam se da si uo za korisnost meditacije
u smanjenju napetosti i uvrenju zdravlja.
Dakle, kao rezultat ideomotornih pulsacija dogaa se slijedee: oslobaanje
meustaning prostora od otpadaka; aktiviranje kapilara i poboljanje prehrane
stanica; bolja prohodnost stanica imunolokog sistema leukocita - do mjesta
infekcije; aktiviranje kretanja elektrona i iona, a preko toga i poboljanje proticanja
reakcija oksidacije i obnavljanja; brisanje negativnih informacija iz obloga biopolja
organa; sniavanje napetosti organa i djelimino cijelog tela; automatski ulaz u
meditativno stanje.
Mislim da ovjek moe dobiti puno u zamjenu za utroeno vrijeme, ako bi radio s
ovom metodom. Uostalom, o vremenu, koje je potrebno za ovaj rad e biti rijei
prilikom prikazivanja konkretnih ienja.
PRITISKANJE TRBUHA - DIVNA DOPUNA METODE
Dok sam radio na ideomotornom ienju organizma, imao sam sreu upoznati
se s interesantnom metodom moskovskog profesora A. Ogulova koja se zove
"Visceralna terapija" (od viscera - unutranjost, tj. unutranja, ona koja se odnosi
na unutranje organe). Sutina metode je pritiskanje trbuha rukama da bi se
otklonili zastojni procesi u organima eluano-crijevnog trakta. Ideja, koja je u
osnovi metode, je slijedea: veina bolesti je povezana sa zastojnim procesima u
organima eluano-crijevnog trakta, a rad drugih organa ovisi o funkcioniranju
organa koji su smjeteni u trbuhu. Naprimjer, mozak i oi vrlo ovise o radu jetre,
funkcioniranje debelog crijeva utie na nos i grlo, ak je i kima povezana sa
stanjem organa koji se nalaze u trbuhu. Ova terapija, koja uklanja zastojne
procese i upalne procese u organima trbuha, lijei mnotvo bolesti, meu njima i
bolesti ivanog sistema, zglobova, koe. Metoda je postala popularna u
medicinskim krugovima. Specijalisti Medicinske akademije u Moskvi su prihvatili
ovu metodu, pa ak i neurokirurzi sada lijee "kroz trbuh" bolesnike koje bi ranije
obavezno operirali. Meni je visceralna terapija vrlo bliska, poto se u njoj, kao
aktivni uzrok bolesti, promatra poremeaj krvotoka i zastojni procesi. Metoda
je jednostavna i pristupana. Na poetku bolesti, kada se tek javljaju prvi
simptomi, treba rukama pritisnuti bolesni organ dok ne prestanu bolovi. Zatim se
ugao pritiska mijenja i postupak se ponavlja. Na taj nain se dolazi do toga da
organ ne boli.

68

Zahvaljujui tako jednostavnom postupku, rad organa se bitno poboljava i u

potpunosti se obnavlja. Poto sam se upoznao s ovom terapijom i poto sam se
uvjerio u njenu efikasnost, odluio sam njome dopuniti svoju metodu.
Stvar je u tome to pomou ideomotornih impulsa prolazimo do najdubljeg tkiva stanica, meustanine tekuine, kapilara i aktiviramo ih. Na velike krvne sudove,
kao to su vene, venole, arterije, arteriole, ti impulsi slabije deluju. Ovdje e
mehaniko djelovanje biti efikasnije. I u tom sluaju, metoda visceralne terapije
odlino odgovara. Ja sam je samo malo izmijenio, kao dodatak ideomotornim
vibracijama. To se radi na slijedei nain.
Sjedei, leei ili stojei pritie svaki dio trbuha, koristei za to etiri ispruena
prsta ili aku. Moe se jednom rukom pritiskati, a drugom pomagati (sl. 20).
Uzmimo, na primjer, oblast eluca. Poinje pritiskati to moe dublje. Ako se
javi bol, dri ruku dok bol ne prestane. Ako nema bola, kad doe do maksimalne
dubine, radi vibrirajue pokrete, kao da pokuava prodrijeti dublje. Zatim,
pomie ruke blie jetri i sve ponavlja. Na taj nain prelazi cijeli trbuh. Svaki
pritisak sa vibracijama treba trajati oko 30 sekundi. Za cijeli trbuh trebat e oko 5
minuta.

Slika 20. Pritiskanje trbuha - jedna ruka pritie, druga pomae

Pomou ovog postupka, prvo, radi neku vrstu duboke masae unutranjih
organa. Ona poboljava snabdijevanje krvlju, smanjuje zastojne procese, naroito
u velikim krvnim sudovima. Drugo, to je dobra priprema prije ideomotornog

69

ienja. Pravilnije bi bilo rei, to je ve poetak ienja, ali samo povrinskih

slojeva. Bol znai da je zastojni proces otiao dosta duboko i da pri pritisku
nastaje gr. Dalje pritiskanje dovodi do ukljuivanja veeg broja krvnih sudova i
bol iezava.
Preporuujem da se ova terapija radi ne samo u toku programa ienja, nego
svakog dana, naroito ujutru - ne moe se zamisliti bolja gimnastika za
unutranje organe.
DIJAGNOSTIKI ZNAAJ METODE

Pomou metode ideomotornih pulsacija ovjek moe ocijeniti stanje organa na

poetku njegovog ienja i na kraju. Po pravilu, u jae zagaenim organima
kada se radi sa ideomotornim pulsacijama, osjea se teina, slaba bol. Ponekad
je, kod vrlo zagaenog organa, teko fiziki osjetiti njegove pulsacije. I naravno,
to je vea zagaenost vie se osjea teina, bol. I obrnuto, kada zagaenost nije
jaka, osjeaju se dosta jasne vibracije i nema neugodnosti. Takve jasne vibracije
se osjeaju i kada se zavri ienje zagaenih organa. Prilikom pritiskanja
rukom, slika je ista: jako zagaeni organi se oglaavaju bolom. Kod dugotrajnog
zagaenja ili kroninih problema, mogu se javiti reakcije prilikom primjene ove
metode. Te su reakcije prirodne i netreba ih se bojati. Jer mi aktiviramo
unutranje rezerve organizma, a dalje e on sam odraditi to treba. Naprimjer,
moe se javiti malo poviena temperatura. To govori da je organizmu potrebno da
podigne temperaturu da bi aktivirao imunoloke stanice. Ili se poinje istiti koa.
To znai da je u krv ula velika koliina metabolita i da ih sistem za ienje ne
uspijeva izbaciti - dio izlazi kroz kou. Zbog toga se na koi moe javiti osip.
Netreba se uzbuivati - sve e proi brzo, za 2-3 dana ili malo vie.
Moe se promijeniti boja mokrae. Ako postane tamnija, to je, po pravilu,
povezano sa ienjem jetre. Zamuenost mokrae ukazuje na ienje bubrega:
kamenje se prvo drobi, a zatim izlazi u obliku pijeska. To je dokaz da se sve
dogaa prirodno. Ustvari, organizam radi sam, mi mu samo pomaemo, a
organizam sam zna to je najbolje.
Uostalom, metoda je potpuno bezopasna za organizam i ne izaziva nikakve
nuspojave. Ipak, u praksi se, obino, dogaa da se organizam oslobaa bolesti
bez zaotravanja: to je ozbiljniji problem, to je reakcija jaa. Reakciju ne treba
prihvaati negativno, ba obrnuto, treba biti zahvalan organizmu to se odaziva
na tvoju brigu. U tom sluaju reakcija prolazi brzo, od 1-3 dana. Ako se ovjek
uzbuuje i uznemirava, zbog zaotravanja bolesti, reakcija se produava. Na
primjer, posjekao si prst. Ako se zbog toga naljuti na sebe, rana dugo nee
zarasti. A ako pomisli: sad e organizam skupiti svu svoju snagu da to izlijei,
rana e zarasti vrlo brzo.
Teko je nabrojati sve mogue reakcije, one su individualne, ali ja se elim
posebno zadrati na psihikim reakcijama. Poto svaki problem, koji se javlja u

70

tijelu, ima psihiki uzrok, nisu iskljuene ni psihike reakcije. Naprimjer, dugo si
ljut na nekoga i ta negativna emocija vri utjecaj na jetru i izaziva jake zastojne
procese. U procesu ienja jetre, ta ljutnja moe ponovo prijei iz podsvjesti u
svijest, prije nego to sasvim nestane. To moe trajati jedan ili dva dana. Prilikom
ienja drugih organa, mogu se javljati druge negativne emocije. To je pozitivna
stvar, jer ono to je u dubini podsvjesti izlazi na nivo svijesti i ti se ne oslobaa
samo zagaenosti jetre nego i podsvijesti. Mogue je i da se reakcija ne javi, ili
da bude toliko slaba i neprimjetna da je i ne oseti. To se, po pravilu, dogaa
kada organizam nije jako zagaen.
Ovim u zavriti opisivanje metode. Nadam se da si shvatio da je namjena
metode otklanjanje zastojnih procesa u unutranjosti organizma koji se, kada se
aktiviraju, sami iste.

8. Poglavlje

71

IENJE POJEDINIH
ORGANA
Da bi se dolo do cilja, prije svega treba ii.
Balzak
Ne odvajaj misli od djela...
Proitao si - dobro, ali glavno je - radi...
P. K. Ivanov

PRIPREMA ZA IENJE

Prelazai na ienje pojedinih organa, elim rei nekoliko rijei kao uputstvo.
ienje organa ili sistema ima dvije etape: grubo ienje, uz koritenje poznatih
naina, i ienje pomou ideomotornih pulsacija. Oba ienja se mogu obavljati
istovremeno, a moe se prvo obaviti grubo ienje, na primjer 1-2 tjedna, a
zatim se prelazi na ideomotorno. Prije nego to pristupite ienju, mora se
psihiki pripremiti i donijeti vrstu odluku da proces ienja obavi od poetka do
kraja. To je vrlo vano, zato to ljudi, uglavnom, nemaju naviku raditi sami sa
sobom. Kod njih se ta navika nije uvrstila u podsvijesti, a "programi" podsvijesti
su, kao to je poznato, veoma jaki. Da bi se savladao ovaj stereotip i stvorila
navika neophodno je izvjesno vrijeme. I ovdje e snaga volje odigrati vanu
ulogu. Dakle, raspoloenje je neophodno. Poto si donio odluku, mora
konkretno isplanirati u koliko sati e raditi: ujutru, danju ili uvee. Osim toga,
neophodno je da isplanira tjedan dana unaprijed. Ako to ne uradi, postoji
opasnost da prekine.
Kontraindikacije za ienje organizma su: akutne infektivne bolesti, sve vrste
raka, psihike bolesti, trudnoa, veliki kamenovi u ui ili bubrezima.
IENJE DEBELOG CRIJEVA

Ulogu debelog crijeva u organizmu je teko procijeniti. Debelo crijevo, koje ne

radi dobro, alje u krv ogromnu koliinu toksina, preoptereuje njima druge
organe, prvenstveno jetru. Ontoloke bolesti, problemi s koom, nosom, grlom,
alergije, bolesti sistema, bolesti krvi i mnoge druge imaju zaetak u debelom

72

crijevu. Kronini umor, loe raspoloenje, razdraljivost, esto su povezani s

problemima u debelom crijevu.
Veina ljudi ne shvaa u potpunosti koliko je vano da debelo crijevo dobro radi.
Zbog toga ima toliko probleme sa hemoroidima, zatvorom. Mnogi ne znaju da
esti nazebi i kronini nazeb nastaju zbog zagaenja debelog crijeva, zbog
unitavanja njegove mikroflore. Kada bi znali, oni bi oistili debelo crijevo,
umjesto to gutaju tablete i stavljaju kapi u nos.
Poto znam koliko je debelo crijevo vano, pozabavit u se njime malo detaljnije.
Debelo crijevo je zavrni dio sistema za varenje i dodiruje ili se nalazi u
neposrednoj blizini svih unutranjih organa. Uvjetno se debelo crijevo moe
podijeliti na etiri dijela (sl. 21). Prvi dio je uzlazno crijevo; drugi dio - popreno
crijevo; trei dio - silazno crijevo; etvrti dio zadnje crijevo.

Slika 21. Debelo crijevo

1 - uzlazno; 2 -popreno; 3 - silazno; 4 - zadnje (rektum)

Osnovne funkcije debelog crijeva su resorpcija (usisava se 95% vode, glukoze,

vitamina) i ekstrakcija (izbacivanje izmeta). U sluaju pomijeane ishrane, ovjek
ne koristi oko 10% unete hrane.
Nepreraeni ostaci hrane i bakterije, sljepljene pomou sluzi soka debelog
crijeva, stvaraju izmet. Kada se poslednji dio zadnje crijevo - dovoljno napuni,
javlja se nagon za defekacijom i crijevo se prazni. Hrana se u debelom crijevu

73

zadrava, po pravilu, 12-16 sati, zadravanje vee od 24 sata smatra se

zatvorom.
Crijevna mikroflora ili korisne bakterije imaju ogroman znaaj za debelo crijevo i
cijeli organizam. U debelom crijevu se, uz uee tih bakterija, stvara niz vanih
vitamina, naroito iz grupe B, koji podravaju imunitet i osiguravaju zatitu od
raka. Pored toga, mikroflora formira i niz fermenata, hormona, utie na endokrini
sistem i ivani sistem.
Celuloza, koja se nalazi u hrani, dolazi do debelog crijeva u neizmjenjenom
obliku, jer sokovi za varenje nemaju fermente koji mogu da je rastvore. Pod
utjecajem bakterija, ona se rastvara i sadraj biljnih stanica postaje dostupan za
varenje i usisavanje.
Celuloza je veoma vana za peristaltiku, mehanike kontrakcije crijeva, koje
omoguavaju izbacivanje crijevnog sadraja. Da bi se odralo djelovanje
bakterija, veoma je vano da se sauva slabo kisela sredina. Osim navedenih
osobina, mikroflora ima ogroman energetski potencijal.
Oko svakog organa ili stanice postoji eterino tijelo ili biopolje. Biopolje svake
korisne bakterije je vrlo jako i one zajedno stvaraju zraenje koje se prenosi na
vodu i elektrolite, koji zatim, poto su usisani u debelom crijevu, raznose
krvotokom energiju do svih stanica tijela. Mnogi su, vjerojatno, uli da se
uesnici u istonjakim dvobojima prije poetka borbe koncentriraju na oblast
ispod pupka, koja se zove "hora", punei se na taj nain energijom koja se nalazi
tamo. A ta energija nije nita drugo nego mikroflora debelog crijeva.
Mikroorganizmi, koji ive u debelom crijevu, isputaju toplinu u okolinu i na taj
nain zagrijavaju unutranje organe. Ljudi, kojima je esto hladno, trebaju obratiti
panju na debelo crijevo.
I posljednja funkcija debelog crijeva, malo poznata, je - stimulativna funkcija.
Svaki dio debelog crijeva ima svoje refleksogene zone, koje su prikazane na si.
22. Te zone su refleksnim putem povezane s odgovarajuim organima i prilikom
prolaza kae od hrane kroz debelo crevo dolazi do stimulacijerefleksogenih zona
i preko njih do stimulacije organa.

74

Slika 22. Refleksogene zone debelog crijeva

1 - uni mjehur; 2 - srce; 3 - plua; 4 - eludac; 5 - slezena; 6 - pankreas;
7 - nadbubrene lijezde; 8 - bubrezi; 9 - jajnici; 10 - mokrani mjehur;
11 - prostata; 12 - spolni organi; 13 - timus; 14 - titna lijezda; 15 - jetra

PROBLEMI S DEBELIM CRIJEVOM

Svi uzroci zagaenja organizma se odnose na debelo crijevo.

Razmotrimo malo detaljnije uzroke tog problema. Poznato je da hrana, na svom
putu do debelog crijeva, mora proi kroz eludac, dvanaestopalano crijevo i
tanko crijevo, u njima biti preraena i natopljena tekuinama iz jetre, ui i
pankreasa. Svaki problem u bilo kom od ovih organa trenutno se odraava i na
debelo crijevo. Na primjer, u ne uestvuje samo u varenju masti, nego i
stimulira peristaltiku debelog crijeva. Zbog zastojnih procesa, u unoj vreici lui
se manje ui. Zbog smanjenja peristaltike debelog crijeva, dolazi do zatvora, tj.
ostaci hrane e se zadravati u debelom crevu. Nepotpuno varenje masti,
uzrokuje, takoe, da nesvarene masti dospijevaju u debelo crijevo i mijenjaju
kiselo-lunatu ravnoteu, a to negativno utie na djelovanje mikroflore.
Odravanje konstantnih vrijednosti PH u svim dijelovima eluano-crijevnog
trakta ima ogroman znaaj za varenje uopte i posebno za debelo crijevo. Tako
e manjak kiseline u elucu uvjetovati nedovoljnu obradu grudvica hrane, to e
utjecati na daljnji proces varenja u drugim dijelovima eluano-crijevnog trakta.
I rezultat je, stvaranje lunate sredine u debelom crijevu umijesto slabo kisele.
Poznato je da slabo kisela sredina najbolje odgovara bakterijama i da, osim toga,
takva sredina pomae peristaltiko kretanje debelog crijeva, koje je neophodno

75

za izbacivanje izmeta. Ako je sredina lunata, peristaltika se osjetno smanjuje, a

to oteava izbacivanje izmeta i dovodi do zastojnog procesa u debelom crijevu.
Zatvor, zastojni procesi - to je truljenje i tada se u krv usisavaju toksine materije.
Osim toga, zbog slabe kiselosti, u elucu se ne unitavaju svi mikrobi truljenja i
oni stiu do debelog crijeva.
Viak kiseline u elucu dovodi do spazmi sluzavih obloga du cijelog eluanocrijevnog trakta i do poveanja kiselosti u debelom crijevu. Poviena kiselost u
debelom crijevu izaziva pojaanje peristaltikih kretanja. Rezultat su esti i oblini
proljevi, koji dovode do dehidracije organizma. esti proljevi ogoljuju,takoe,
sluzavu oblogu debelog crijeva, dovode do kemijskih opekotina i spazmi.
Ponovljene spazme mogu u toku vremena postati uzrok zatvora sa svim
posljedicama koje iz njega proistiu.
Na taj nain problemi sa debelim crijevom esto poinju zbog eluca, ili tonije
zbog njegove kiselosti. Osnovni uzrok problema je naruavanje djelovanja
korisnih bakterija, a PH sredine veoma jako utiu na njih.
Nepravilna ishrana (prvenstveno kuhana i bogata .krobom, bez minerala i
vitamina), a naroito nedostatak celuloze, takoe, tetno deluju na mikrofloru.
Poremeaj funkcioniranja mikroflore izaziva zastojne procese u debelom crijevu,
zbog kojih se u depovima (divertikulama) skuplja masa izmeta. Kada se iz ove
mase izbaci voda, ona se pretvara u kamenje i ono godinama lei u crijevu i
stalno alje toksine u organizam. Dugotrajni kontakt s ovim kamenjem dovodi do
upale zidova debelog crijeva i razvija se kolitis. Rezultat prevelikog pritiska izmeta
na krvne sudove je zastoj krvi i to dovodi do stvaranja hemoroida.
Preveliko naprezanje zadnjeg crijeva, prilikom defekacije, dovodi do prskotina
anusa. Kamenje i zastojni procesi istanjuju zidove debelog crijeva, te se mogu
pojaviti otvori kroz koje toksini prelaze na druge organe. Postoji bolest koe, koju
prate veliki plikovi, koja traje godinama i nikakvi lijekovi ne pomau. Tu bolest
moe izlijeiti samo ienje i uspostavljanje normalnih funkcija debelog crijeva.
Kamenje od izmeta, koje je napunilo debelo crijevo, blokira neke refleksogene
zone i naruava stimulativnu ulogu crijeva. Naprimjer, kamenje u zoni jajnika
moe utjecati na njih i izazvati upalne procese. I najzad, problemi sa mikroflorom
(zato to ona stvara vane vitamine grupe B) jako djeluju na imunitet i dovode do
raznih ozbiljnih bolesti, pa i do raka. Epidemije gripa, koje su u posljednje vrijeme
uestale, takoe, svjedoe o naruenom imunitetu stanovnitva, pa, prema tome,
i do poremeaja funkcioniranja mikroflore. Kao to vidi, ima se za to boriti!
Simptomi poremeenog rada debelog crijeva su: zatvor, zadah iz usta, zadah
tela; razni problemi s koom, kronini nazeb, problemi sa zubima; papilomi pod
pazuhom i na vratu ukazuju na postojanje polipa u debelom crijevu; poto polipi
nestanu, oni otpadaju sami od sebe; crne naslage na zubima svedoe o
postojanju plesni u debelom crijevu; stalno nakupljanje sluzi u grlu i nosu, kaalj;
hemoroidi; este prehlade; nakupljanje plinova; est umor.
POSTUPAK IENJA

76

Prije nego to se pone ienje ideomotornom metodom, neophodno je obaviti

grubo ienje, naroito za one koji imaju israene probleme. Ne moe se smisliti
nita bolje nego to je serija klistiranja. Mada ovdje moram rei kako ja na to
gledam. Ja sam protiv estog klistiranja, prvenstveno zato to organizam ne treba
navikavati na takve stvari, bez obzira na to to su korisne. Svaki umjetni postupak
slabi prirodne funkcije organizma. U ovom sluaju, ako se esto koristi klistir,
prirodna peristaltika se pogorava i to moe ponovo dovesti do zatvora. I drugo,
mijeanje u unutranju sredinu moe promijeniti kiselo lunatu ravnoteu, a na to
naroito djeluje rastvor kojim se vri ispiranje. Kada je klistiranje neophodno, da
bi se izbjegle neugodne posljedice, treba napraviti dobar rastvor. Crijevo se nee
ulijeniti, jer e ideomotorni pokreti, koje emo raditi posle klizme, brzo povratiti
njegove sposobnosti za kretanje. Sporta poslije dueg prekida treninga vraa
miie u prijanje stanje treningom, a mi, stvarajui pulsacije debelog crijeva,
treniramo njegove miie.
GRUBO IENJE

Za klistiranje preporuujem rastvor koji je napravio J. Scadilov: 2 litre vode; 20-30

g soli; 100-150 mililitara soka od limuna.
Rastvor mora isisati neistou iz zidova debelog crijeva. On to moe raditi
osmotski (zakon osmoze), npr. tekuina s manjom koncentracijom soli prelazi u
tekuinu s veom koncentracijom.
Krvna plazma ima koncentraciju soli 0,9% i zato zidovi debelog crijeva usisavaju
sve rastvore sa manjom koncentracijom. Ali ne usisavaju, na primjer, morsku
vodu. Zato se moe umrijeti od ei na moru, ako nema slatke vode.
Da bi se oistili zidovi crijeva, treba uzeti rastvor koji se ne usisava, ve, naprotiv,
isisava vodu. Koncentracija rastvora treba biti malo vea nego u krvnoj plazmi,
1% ili 1,5%. Ne treba biti vea, jer e viak soli uiniti crevnu sredinu lunaom, a
to znai unitavanje mikroflore. Lunatost otopine se neutralizira sokom od
limuna. Takva otopina e, s jedne strane, isisavati neistou iz zidova debelog
crijeva, a sa druge strane, ne naruava unutranju sredinu, tj. njen PH. Dakle, u
toku dva tjedna treba se klistirati svaki drugi dan, to e biti 6-7 puta. To je
dovoljno za grubo ienje. Klistiranje je najbolje raditi ujutru, od 7-9 sati. Ali
moe i uvee, pred spavanje.
Kako se klistirati? Pripremite navedeni rastvor (poeljno je da bude mlak), toite
ga u Esmarhovu posudu i objesite na zid.
Namaite uljem ili vazelinom kateter i anus. Stavite kateter u anus 7-10 cm
duboko, pri emu treba da ste u poloaju na laktovima i koljenima. Prvo pustite
svu vodu, a zatim treba lei na lijevu stranu i potruditi se da se voda zadri 5-7
minuta, poslije ega se isputa. Kada je debelo crijevo jako zagaeno, bit e
teko unijeti 2 litre otopine. U tom sluaju, prvog tjedna treba koristiti slijedeu
otopinu:

77

- 1 litar vode
- 10-15 gr soli
- 50-75 mililitara soka od limuna.
Ljudima koji imaju jako povienje eluanog soka ili prskotine u anusu ne
preporuujem klistiranje. Ali, to se tie samo klistiranja, sve ostalo je mogue i
potrebno.
Da bi se ienje obavilo, preporuujem slijedee dodatne postupke.
Svako jutro na prazan eludac popiti au soka koji sadri mrkve i 1/4 cikle.
Sok trebate pripremiti sami. Ta mjeavina daje odlian efekt ienja. Zatim,
pojesti dvije jabuke i nita ne jesti do ruka. Ostala prehrana treba biti uobiajena,
ali s minimalnom upotrebom mesa i poveanjem koliine salate, naroito kupusa.
Ovakva prehrana treba trajati mjesec dana.
Uzgred, o ishrani. Ja ne podravam vegeterijanstvo, nego raznovrsnu prehranu
sa malim koliinama mesa. To je zato to se neke neophodne aminokiseline
nalaze samo u mesu. Osim toga, vitamin A se, uglavnom, nalazi u hrani
ivotinjskog porekla, a on nam je neophodan, posebno za zatitu od raka. A u
hrani biljnog porijekla ga ima veoma malo.
Istovremeno, od poetka ienja raditi ujutru pritiskanje trbuha, kao to je ranije
opisano. Pritiskanje treba uvesti u svakodnevni ivot kao gimnastiku trbuha.
Zatim odvojiti 30 minuta za ideomotorno ienje i to raditi svakog dana u toku
dva tjedna.
IDEOMOTORNO IENJE

Prije svega, treba biti sam da nitko ne bi smetao. Pripremiti ritmiku muziku, koja
najvie odgovara vibracijama debelog crijeva. Uraditi pritiskanje trbuha (pored
onog koje ste radili ujutru). Zatim sjedite u udobnu fotelju, opustite se,
koncentriraj panju na desnu stranu crijeva (slijepo i popreno-obodno crevo) i,
ukljuivi muziku, poni izazivati pulsacije ba tog dijela u smjeru "lijevo-desno".
Radi ovo 3 minute. Zatim produi sa pulsacijama, ali sada "gore-dolje" jo 3
minute, a zatim u smjeru " trbuh-lea", takoe, 3 minute. Ukupno 9 minuta.
Odmori se malo, 1-2 minute, pa poni raditi s poprenim crijevom. Ponovi cijelu
proceduru: 3 minute "lijevo-desno", 3 minute "gore-dolje", 3 minute "naprijednazad". Ponovo mali odmor, pa isto sa lijevom stranom crijeva. Nju je veoma
vano oistiti, jer tamo najee dolazi do zastoja.
Ovo raditi dva tjedna, svakog dana po 30 minuta ideomotornog ienja, u toku
dana klistir i svako jutro umijesto doruka mijeani sok i dvije jabuke. Jo
jedanput, rei u to e pomoi da se grubo oiste zidovi debelog creva ideomotorne vibracije i pritiskanje e poboljati snabdjevanje krvlju i ukloniti
zastojne procese. Dva tjedna je priblino trajanje procesa ienja. Nekim ljudima
e moda biti potrebno tri ili etiri tjedna - sve je to individualno, svatko je
zagaen na svoj nain. Kada se pone bolje osjeati i kada se stolica

78

normalizira, proces je zavren. Ali etiri tjedna je maksimalno trajanje. U toku

ienja su mogue reakcije, o kojima je bilo rijei.
Ja neu rei da e se za dva, tri ili etiri tjedna zidovi debelog crijeva potpuno
oistiti i da e se snabdjevanje krvlju u potpunosti obnoviti. Ali, doi e do znatnog
poboljanja i to e osjetiti. Znatno e se popraviti i energetsko stanje, a to nije
nimalo nevano.
Poslije ienja debelog crijeva i jetre, za ienje ostalih organa nije potrebno
puno vremena - maksimalno po tjedan dana za svaki. Ali poslije svih ienja,
neophodno je da se svakog dana odvoji 20 minuta za ideomotorne vibracije
crijeva i jetre naizmjenino, da bi se odralo zdravlje i da ne bi ponovo dolo do
zastojnih procesa u eluano-crijevnog traktu. Ponekad, otprilike jedanput
mjeseno, treba stimulirati i druge organe. Trbuh treba pritiskati svakodnevno,
zajedno s jutarnjom gimnastikom. Naim unutranjim organima je potreban
periodian trening, kao i ostalim dijelovima tijela.
IENJE JETRE

Drugi organ po znaaju, koji treba oistiti, je jetra. Jetra je tako smjetena u
trbunu upljinu da u nju dospijeva sva krv iz crijeva. Sve to dospijeva u
eluano-crijevni trakt (pojedena hrana, lijekovi, otrovi i dr.) nikako ne moe proi
pored glavne laboratorije - svojevrsne pregrade izmeu organa za varenje i
unutranjosti organizma. I tek poslije prerade i promjena koje su se dogodile pod
utjecajem stanica jetre i biokatalizatora - fermenata, svi "gosti" naputaju jetru i
ulaze u krv ili ih razgrauje u. Teko je navesti bilo kakvu funkciju organizma u
kojoj ne uestvuje jetra.
Prvo malo o njenim glavnim funkcijama. Nema sumnje da jetra regulira nivo
aminokiselina - proizvedenih proteina i glavnih "ciglica" organizma. Proces
varenja i usisavanja masti u crijevima je nemogu bez odreenih unih kiselina,
koje se stvaraju u stanicama jetre. Poto dou u crijeva sa ui, te se materije
pretvaraju u emulziju kapljica masti koje dolaze s hranom. One, takoe, pomau
u apsorpciji proizvoda varenja i raznih materija koje se rastvaraju u mastima u
crijevne zidove.
Jetra stvara jednu od vanih masti - kolesterol. Kolesterol je, suprotno miljenju
nekih prijemivih ljudi koji su negdje krajikom uha uli da je on tetan, apsolutno
neophodan organizmu za stvaranje membrana stanica, une kiseline, spolnih
hormona. tetan je njegov viak, koji stvarno dovodi do bolesti.
Najvanija bioloka uloga jetre je sinteza i rastvaranje glikogena, koji se sastoji
od molekula glikoze. Zapamtite, glikoza, koja se u stanicama spaja s kisikom,
stvara energiju. I tako se, u toku funkcioniranja organizma, ili stvara rezerva
glikoze, ili se u ovisnosti od potreba organizma, troe njene zalihe. ovjek je
pojeo slatkie - koncentracija eera u krvi se podigla i jetra odmah uzima iz nje
glikozu i stavlja je u "skladite" u obliku glikogena. Obrnuto - koncentracija eera

79

u krvi se smanjila, stanice jetre odmah rastvaraju glikogen i unose u krv onoliko
glikoze koliko je neophodno da bi se odrao konstantan nivo eera u krvi.
U zdravoj jetri se u svakom trenutku nalazi 100-300 grama glikogena.
Jedan od zadataka jetre je - izbacivanje bilirubina iz krvi. Jetra pretvara
bilirubin u u i unosi ga u crijeva. Za pigment, koji je dospio u crijeva, brinu se
bakterije. One pretvaraju bilirubin u bezbojnu masu i pigmentu je kraj. Neke
bolesti jetre boje ljudsku kou u uto. Uzrok tome je to jetra ne moe u
potpunosti izai na kraj sa bilirubinom i on, poto ulazi o krv u prevelikim
koliinama, boji kou.
Posebnu panju zasluuje luenje ui. Ba je u ta koja odstranjuje iz
organizma vie od 40 sastojaka, koji su uli u jetru i koji su u njoj preraeni.
Ve navedeni bilirubin je jedan od njih. u ulazi u unu vreicu i iz njega se
regulira njeno izluivanje u dvanaestopalano crijevo, ovisno o potrebama
organizma. Glavna funkcija ui je unitavanje kiselosti sadraja koji dolazi iz
eluca, stvaranje emulzije masti, unitavanje bakterija truljenja, aktiviranje
motorike crijeva. Ovo nije ni izbliza potpun spisak osnovnih funkcija jetre.
Ovaj mali izlet u glavnu kemijsku laboratoriju organizma je neophodan da bi
shvatio koliko tvoje zdravlje ovisi o stanju tvoje jetre i kako je vano da se u njoj
uspostavi red i da se ona oisti.
PROBLEMI S JETROM

Poto kroz jetru prolazi cjelokupna krv, koja dolazi iz crijeva, jasno je da, ako u
crijevima postoje zastojni procesi, krv sadri veliku koliinu toksina, pa se njima
preoptereuje i jetra. Toksini se postepeno kupe u meustaninom prostoru jetre,
pa i tamo nastaju zastojni procesi.
Stvaranje kamenja je jedna od glavnih patologija jetre i une vreice. Viak
glavnih sastojaka ui - bilirubina, kalcija i kolesterola - dovodi do stvaranja
odgovarajueg kamenja - bilirubinskog, kolesterolskog, kalcijevih. Ali esto su u
kamenu prisutne sve tri komponente.
Ovisno o komponentama koje preovladavaju u kamenju mogu imati razliitu boju:
kolesterol daje utu boju, kalcij - crnu, bilirubin mrku ili tamno zelenu. I vrstoa
kamenja ovisi o njihovom sastavu. U veini sluajeva kamenje je meko, ljepljivo,
neki put pliva u ui. Najtvre je kamenje koje sadri kalcij, ono je najopasnije.
Ovisnos o obliku kamena, on moe, u veoj ili manjoj meri, otetiti unutranje
zidove une vreice ili unih puteva u jetri. Praktino, svi ljudi imaju kamenje, u
veoj ili manjoj meri, ali, prirodno, vea koliina izaziva upalne i zastojne procese.
to je kamenje vee i tvre, vee su i neugodnosti.
Uzrok stvaranja kamenja je diskinezija une vreice i unih puteva naru.avanje procesa kontrakcija ili motorike miia une vreice :ili unih
puteva. Ta diskinezija je, po pravilu, povezana s funkcioniranjem centralnog
ivanog sistema, s endokrinim sistemom. Nervoza je jedan od estih uzroka.

80

Drugi uzrok je nedostatak kretanja. Interesantno je d ene imaju est puta vie
problema sa unom vreicom nego mukarci. I to nije sluajno. ene imaju
grudno disanje, tj. diu grudima, a mukarci trbuno. Zahvaljujui trbunom
disanju, mukarci stalno dijafragmom, u izvjesnom stupnju, masiraju trbunu
upljinu.
Postoji jo jedan uzrok stvaranja kamenja - poremeen reim prehrane.
Prekomjerna upotreba masti i ugljikohidrata u duem vremenskom periodu
moe dovesti do vika kolesterola i to e dovesti do stvaranja kamenja.
Ali, jo vie kolesterolskog kamenja se moe stvoroto kada se jako ogranii
upotreba ivotinjskih masti, koje sadre kolesterol. Stvar je u tome to jetra
proizvodi mnogo vie kolesterola nego to upotrebljavamo s hranom. Pri velikom
ograniavanju, na primjer, upotrebe mlijenih masti ili jaja, jetra je primorana jako
poveati proizvodnju kolesterola, a posljedica toga je - kamenje. esto ljudi, koji
nastoje omraviti, ograniavaju upotrebu masti i postaju, zbog toga, rtve
formiranja kamenja.
Simptomi jake zagaenosti ili patologije jetre su: osjeaj teine ili bola ispod
desnog rebra nakon jela; esto osjeanje munine, podrigivanje, esti zatvori,
nadutoost trbuha; jeza i slabost nakon jela; este glavobolje; alergijske reakcije;
bolovi u ramenima; esta nervoza; uti nokti na nogama; jako pogoranje vida;
bol na desnoj strani ela iznad obrve; uta koa i bjeloonice; gorina u ustima.
Ako postoji bilo koji od navedenih simptoma treba obavezno obratiti panju na
jetru i odmah poduzimati mjere. Prije svega, treba obaviti ienje.
POSTUPAK IENJA

Podsjeam da je princip koji predlaem - odstranjivanje zastojnih procesa iz

organizma. Isti je i sa jetrom. Osiguraj za ienje jetre dva tjedna (to je srednje
trajanje, za svakoga je to individualno). U tom periodu treba jesti malo, ee
nego obino, 5-6 puta na dan, ali, naravno, umanjiti koliine obroka. Zato je
to potrebno? Svaki unos hrane je povezan s aktiviranjem une vreice i
izluivanjem ui. To aktiviranje je potrebno da bi se izbacilo kamenje. Zatim,
nekoliko puta na dan treba zagrijavati jetru. Stvar je u tome to se veina
kamenja sastoji preteno od kolesterola. Toplina ga otapa i ono slobodno prolazi
kroz une kanale ne izazivajui spazme.
Na koji nain zagrijavati jetru? Prvi nain je - pomou zagrijanog termofora
(s vodom ili elektrinog), koji treba staviti tamo gdje se nalazi jetra i drati 10-15
minuta. Jo je poznati lijenik A. S. Zalamov govorio o koristi ovakvog postupka.
"Ako eli biti zdrav stavi topao termofor na oblast jetre nakon svakog obroka."
Drugi nain, koji proizvodi isti efekat, a po mom miljenju ak i bolji, je stavljanje
ruku na oblast jetre. Lijeva ruka se stavlja na oblast jetre, a desna na lea,
nasuprot jetri, i dre se u tom poloaju 10-15 minuta. Toplina ruku bolje prodire u

81

tijelo, osim toga, jetra iz ruku dobija i energiju, to je za nju vrlo korisno. Toplina,
pored reenog, ublaava upalne procese u jetri i unoj vreici.
Slijedea mjera je - piti tekuinu koja pospjeuje izbacivanje ui. Svako jutro na
prazan eludac treba progutati licu maslinovog ulja i pojesti 1/4 grappefruitte
takoe, dobro je u toku dana popiti 2-3 ae aja za u, koji se moe kupiti bez
problema, ali najbolji je aj od ipka (ljudi s poveanom kiselinom trebaju ga se
uzdravati ). I, razumije se, svako jutro pritiskati eludac 5 minuta. Sve navedene
mjere su odlina priprema za ideomotorno ienje jetre.
Ideomotorno ienje jetre radi svakog dana po pola sata.
Prethodno ispritii cijeli trbuh, pripremi ritmiku muziku i poni stvarati
ideomotorne pulsacije. Za to se, prvo, opusti, zatim se koncentriraj na jetru,
zamiljajui kako se ona skuplja i iri u taktu muzike. Poni pulsacije u smjeru
"gore-dolje" i to oko 10 minuta. Zatim, mali odmor, pa ponovo pulsacije u smjeru
"lea- trbuh", takoe 10 minuta. Jo jedan kratki odmor, pa pulsacije u pravcu
"lijevo-desno", 10 minuta. Dobro je ako jedno od planiranih zagrijavanja
uradi prije poetka ideomotornog ienja.
Najbolje vrijeme za ideomotorno ienje je vee, kada je jetra najaktivnija.
Zapravo, vrijeme njene aktivnosti je od 23-3 sata nou. Ali nije obavezno raditi u
to vrijeme, dobro je i uvee od 8-9. U principu, nije velika greka ni ako se radi
danju.
Poslije dva (tri, etiri) tjedna ovakvog ienja, uzimajui u obzir vanost jetre za
organizam, neophodno je odravati ju u dobrom stanju i raditi svakodnevno s
njom. Stvaranje vibracija u tri smjera toku 20 minuta sasvim je dovoljno da se ona
odri u formi. Naravno, vie nije potrebno piti posebne ajeve, ali toplina iz ruku
jedanput na dan je uvijek korisna.
IENJE ELUCA
Poto smo oistili debelo crijevo i jetru, stvorili smo veoma dobre preduvjete za
poboljanje rada drugih organa. Krv postaje istija i zato je mnogo jednostavnije
raditi s ostalim organima. Slijedei organ koji emo istiti je eludac - ne zato to
je on trei po zagaenosti, nego zato to od njegovog rada ovisi zagaenost
cijelog eluano-crijevnog trakta. Vrlo je vano nakon ienja debelog crijeva i
jetre, omogui normalan rad eluca. Ali, prvo malo o njegovim funkcijama.
eludac je miina vrea i nalazi se u gornjem dijelu trbune upljine. Gornji kraj
eluca je spojen s jednjakom, a donji s dvanaestopalanim crijevom. Zidovi
eluca se sastoje od debelog miinog sloja koji je pokriven specijalnom oblogom
koja se zove epitel.
Osnovna funkcija eluca je priprema hrane, koja dolazi u njega na dalju preradu u
crijevima. Zato se izluuje eluani sok, koji je bezbojna tekuina u kojoj se nalazi
solna kiselina, ferment pepsin i dr. Sok obavlja mnogobrojne funkcije. Zahvaljujui
visokoj koncentraciji solne kiseline, kao i posebnim materijama koje izluuje

82

sluzava obloga eluca, sok moe unititi mikrobe koji izazivaju bolesti, a koji su
dospjeli u eludac, ili onemoguiti njihov rast.
Osim solne kiseline i fermenata, stanice eluca stvaraju posebnu sluz, koja se
zove mucin i koja ima vrlo veliki znaaj za normalno funkcioniranje eluca. Mucin
titi sluzavu oblogu eluca od uticaja solne kiseline, a takoe, i od mehanikih i
kemijskih povreda.
Osnovni problem eluca je naruavanje njegove sekrecije.
Promjena ove funkcije eluca, koja se sastoji u poveanom nivou solne kiseline
(hipersekrecija), zove se gastritis sa povienom kiselinom. Ako se stvara manje
solne kiseline nego to je normalno, u pitanju je gastritis sa snienom kiselinom.
Gastritis je upala sluzaste obloge eluca, a u kroninom obliku je praen
naruavanjem izluivanja, motorne i resorpcione funkcije eluca, to lanano
dovodi do problema sa zagaenjem drugih organa.
Izluivanje eluanog soka, kao i kompletan rad eluca, su direktno povezani sa
centralnim ivanim sistemom. Sve nae emocije se odraavaju na rad eluca. I
najzad, nimalo nevanu ulogu igraju nain ishrane i puenje. Zloupotreba ljute
hrane, preveliko unoenje masti i ugljikohidrata, naruavanje reima ishrane sve to naruava rad eluca. Na zadatak nije samo da oistimo sluzokou eluca
i obnovimo njegovu motoriku, nego i da izvrimo pozitivan utjecaj na ivani
sistem.
Za rad sa elucem, potrebno nam je tjedan dana. Oni kod kojih je kiselost
normalna, blizu normalne ili sniena, ujutru kao i obino rade pritiskanje trbuha.
Oni kod kojih je kiselost jako poviena, umijesto pritiskanja rade 5 minuta kru.nu
masau u smjeru kazaljke na satu. Cijelog tjedna treba piti otopljenu vodu, koja
blagotvorno djeluje na sluzokou eluca. Treba piti samo vodu (bez ikakvih
dodataka) i to onda kada smo edni. Osim toga, treba kuhati aj od otopljene
vode. aj treba biti od kamilice ili gospine trave, a najbolje je piti naizmjenino,
npr. ujutru kantarion, uvee kamilicu.
Kako doi do otopljene vode? Vrlo jednostavno - zamrzavanjem vode u
zamrzivau, a zatim topljenjem. Najzad, led stalno treba pripremati.
Na glavni posao je - ideomotorno ienje. Kao i obino, pola sata uz pratnju
ritmike mizike. Koncentriramo se na eludac i poinjemo stvarati vibracije
eluca, prvo u smjeru "gore-dolje", zatim " trbuh-lea" i "desno-lijevo". Time emo
poboljati snabdjevanje krvlju, obnoviti motoriku.
A to je sa ivanim sistemom? Nadam se da se sjea da, radei s
ideomotornim vibracijama, ovjek automatski ulazi u meditativno stanje, skidajui
dio napetosti s tijela. To e djelovati jako pozitivno na ivani sistem. Zagrijavanje
eluca rukama e, takoe, pozitivno utjecati na njega, jer se time odstranjuju
upalni procesi. Zbog toga, isto kao i s jetrom, treba nekoliko puta na
dan, staviti lijevu ruku na eludac, desnu na lea suprotno od eluca i drati tako
10-15 minuta. Nakon tjedan dana ienja, treba povremeno, bar jedanput
mjeseno, raditi ideomotorne vibracije 20 minuta.
IENJE TANKOG CRIJEVA

83

Ulogu tankog crijeva nije mogue precijeniti. U njemu se obavlja osnovno varenje
hrane i apsorpcija hranjivih materija u krv.
Specijalna unutranja struktura tankog crijeva omoguava da se dobije
maksimalno mogue podruje kontakta hrane s povrinom crijeva da bi se
postigla vea apsorpcija hranjivih elemenata. Ako se unutranja povrina crijeva
promatra pod mikroskopom, mogu se vidjeti pravilni prstasti izrataji, koji se
zovu crijevne resice. Veliina svake resice je 1 milimetar. Poto u tankom crijevu
veina hranjivih materija iz hrane treba prijei u krv, crijevo se efikasno snabdjeva
krvlju. Svaka resica ima svoj kapilarni sistem (2,3) i limfni kanal (4) koji apsorbira i
odvodi masti u limfni sistem.
Tanko crijevo, pomou uzdunih i prstenastih miia, ostvaruje sloena kretanja,
kretanja nalik klatnu i peristaltika kretanja. Osnovna fizioloka namjena kretanja
tankog crijeva se svodi na mijeanje sadraja i njegovo pomicanje ka debelom
crijevu. U tankom crijevu ima manje zastojnih procesa nego u drugim unutranjim
organima zahvaljujui velikoj pokretakoj aktivnosti. (Jo jedan dokaz korisnosti
kretanja unutranjih organa.) Ali, zbog ope zagaenosti organizma ostaje neto i
za tanko crijevo. Ako se ienje tankog crijeva ideomotomim kretanjem obavlja
tjedan dana, to e biti dovoljno za njega i ono e nam uzvratiti zbog dobro
obavljena posla, tako vanog za organizam. U toku tog tjedna je, takoe,
poeljno piti otopljenu vodu i aj napravljen s njom od dvije komponente kamilice i sladia. Sladi je koristan ne samo za sluzokou, on, takoe, aktivira
rad endokrinog sistema.
Ideomotorno ienje se radi 30 minuta svakog dana, ali, naravno, prije jela ili 2-3
sata posle jela. Uzgred, to pravilo vai za ideomotorno ienje svih organa. Ne
treba raditi odmah poslije jela, jer time odvlaimo energiju od varenja hrane.
Dakle, pritiskamo trbuh, prije nego to ponemo rad mislima, zatim se oputamo i
usredotoujemo na tanko crijevo, zamiljajui ga kao "klupko", i poinjemo
pulsacije s tim klupkom, najprije 10 minuta u jednom smjeru, zatim 10 minuta u
drugom i 10 minuta u treem, sa pauzama izmeu, kao to je reeno.
Svako ideomotorno ienje treba raditi u ritmu muzike.
Poslije tjedna ienja, opisanu proceduru treba izvoditi svaka dva do tri mjeseca
i to dva dana. To e biti dovoljno da se odri dobro stanje tankog crijeva,
uzimajui u obzir da svakog jutra pritiete trbuh. Pritiskanje naroito dobro
djeluje na tanko crijevo, jer poboljava snabdjevanje krvlju.
IENJE BUBREGA
Bubrezi igraju ogromnu ulogu u funkcioniranju organizma.
Osnovne funkcije bubrega su:
1. ienje krvi od proizvoda razmjene, prvenstveno bjelanevina.
2. Regulacija tekuina u organizmu.

84

3. Regulacija kiselo-lunate ravnotee.

4. Regulacija konstantnosti koncentracije iona u krvi.
Poremeaj rada bubrega je povezan s mnogo faktora. Uzroci zastojnih procesa u
tkivima bubrega su isti kao i u ostalim organima, a to je opisano u poglavlju
"Uzroci zagaenja organizma". Osobenost problema sa bubrezima je stvaranje
pijeska i kamenja. Jasno, osnovni uzrok ovoga je poremeaj u razmjeni materija.
Jetra ovdje ne igra najmanju ulogu, jer je ona odgovorna za stvaranje mokrae.
Nedostatak vitamina A, preveliko konzumiranje mesa, kvalitet vode za pie,
mogu, takoe, dovesti do stvaranja kamenja. Infekcija, koja na ovaj ili onaj
nain dospijeva u bubrege, moe, takoe biti uzrok stvaranja kamenja.
Kamenje se sastoji iz vie vrsta soli koje se taloe. U bubrezima se proizvode
specijalni koloidi, koji sprijeavaju taloenje soli i zadravaju ih u rastvorenom
stanju. Kada postoje zastojni procesi, stanice bubrega stvaraju manje koloida i
zato poinje proces stvaranja pijeska i kamenja.
Postoji mnotvo raznih metoda za ienje bubrega. Bubrezi se mogu istiti
mjeavinom sokova od voa i povra, pomou lubenica, pomou jelovog masla.
Sve te metode pomau izbacivanju pijeska. Ipak, da bi se problem trajno rijeio,
neophodno je istovremeno vriti i ideomotorno ienje.
Za ienje bubrega e biti potrebno, u prosijeku, dva tjedna. Kao dodatak,
koristimo ienje pomou soka od povra.
Preporuujem slijedeu kombinaciju:
- 10 dijelova mrkve
- 3 dijela cikle
- 3 dijela krastavca.
Dnevno treba popiti dvije ae, jednu ujutru, na prazan eludac. Naravno,
sok treba praviti sam.
Postoji alternativa soku ~ magnetizirana voda, divno, dobro provjereno sredstvo
za pranje bubrega. Da bi se napravila ova voda neophodno je imati aparat za
magnetiziranje vode.
Aparat je jednostavan: voda iz slavine se proputa kroz iroku cijev u kojoj se
nalaze dva magneta. Ona izlazi iz cijevi sa promjenjenom strukturom i
promjenjenim PH. Tokom dva do tri tjedna pij samo ovu vodu: bez obzira da li se
radi o aju, kompotu ili juhi, sve kuhaj s ovom vodom. A moe se piti i sama
voda, ako si edan. Preporuujem, takoe, za vrijeme ienja bubrega
svakodnevno korist tople kupke u trajanju od 15-20 minuta.
Kupke e pomoi u irenju mokranih kanala i izbacivanju pijeska i malog
kamenja.
Ideomotorno ienje treba poeti istog dana kada si poeo pijti sok ili
magnetiziranu vodu i koristiti kupke. Najbolje vrijeme za ovo je izmeu 15 i 19
sati, kada su bubrezi najaktivniji.
Prije poetka ideomotornog ienja, u stojeem stavu podigne pete otprilike 11,5 cm od poda i sputa ih. Podizanje i sputanje traje 1 sekundu.

85

Ponovi sve 30 puta i poslije male pauze ponovi jo 30 puta. To je takozvana

vibraciona gimnastika, koju je u svoje vrijeme razradio akademik Mikulin za ljude
koji imaju probleme sa venama u nogama. Sline vibracije pritiskaju i potresaju
bubrege i dobro ih pripremaju za ienje.
Dakle, nakon ove pripreme se usredotoujemo istovremeno na oba bubrega,
oputamo se i u dobrom raspoloenju i s ljubavlju prema bubrezima poinjemo
stvarati pulsacije. Kao i uvijek, po 10 minuta u svakom smjeru, s malim odmorom
izmeu. Nagon za izbacivanje izmeta koji se javlja ili mala bol nisu opasne - to je
kretanje pijeska u bubrezima. Poto pulsacije prvenstveno pojaavaju dotok krvi
u bubrege, oni e, prirodno, stvarati vie koloida, koji e poeti rastvarati kamenje
ako postoji.
Hraniti se treba uobiajeno. Neka preovladava povre i minimalna koliina mesa.
Osim toga, poeljno je piti ajeve koji pospjeuju mokrenje. To su ajevi od
mjeavine trava i mogu se kupiti gotovi.
Poto zavri ienje bubrega, preporuuje se ponavljanje ideomotornog
ienje dva puta mjeseno, da bi se odralo njihovo dobro stanje.
Vibracionu gimnastiku je dobro raditi svakog dana ukljuujui je u jutarnju
gimnastiku, kao i pritiskanje trbuha.
IENJE LIMFE
Limfni sistem je veoma vaan za funkcioniranje organizma, jer bez prestanka
straari i uva istou organizma. Mali limfni sudovi, koji idu pored arterija i vena,
skupljaju viak tekuine (llmfu) iz tkiva. Zidovi limfnih kaplara su vrlo tanki i jako
propusni, tako da limfa izbacuje velike molekule i estice, meu njima i bakterije,
koje ne mogu proi u krvne kapilare.
Na mijestima gde se spajaju limfni sudovi formiraju se limfni vorovi, oni,
kao poslijednja barijera, provjeravaju sastav llmfe, koja tee vrlo sporo.
U limfnim vorovima se sve bakterije i toksini uine bezopasnim, prije nego to
dospiju u krv. Limfni sistem ima u sebi ventile koji omoguuju kretanje limfe samo
u jednom smjeru.
Limfni sistem je dio imunolokog sistema, koji .titi organizam od mikroba,
bakterija, virusa. Ogromnu vanost za imunoloku zatitu ima timus - lijezda
koja se nalazi u grudnom kou i koja pripada limfnom sistemu. Nezreli limfociti,
koji dolaze u limfni sistem iz kimene modine, nemaju nikakve znake za
identifikaciju i ne mogu tititi organizam, ali su sposobni za "obuku". 70% limfocita
"prolazi obuku" u timusu: oni se zovu T -limfociti.
Kada nema T-limfocita ovek je podloan alergijskim ili autoimunim bolestima.
Zagaenost limfnog sistema moe dovesti do velikih problema. Razumljivo je
da e se veliko zagaenje organa i krvi odraziti i na limfu. I zato je, prije nego to
se prijee na ienje limfe, neophodno oistiti bar debelo crevo i jetru.
U svrhu pripreme i grubog ienja, predloit u poznati nain ienja limfe po

86

Vokeru. Treba pripremiti mijeavinu:

- 900 g soka od grappefruite;
- 900 g soka od narande;
- 200 g soka od limuna;
- 2 l otopljene vode.
Ujutru oisti debelo crijevo klistirom, zatim rastvori junu licu gorke soli u ai
vode i popij. Ovaj purgativ je veoma vaan, on apsorbira specijalnu zagaenost iz
organizma. Poto je purgativ djelovao, svakih pola sata popij po au soka.
Ponovi ovu proceduru jo dva dana. Sva tri dana ne jedi nita, pij samo sok.
Uzimajui u obzir da se na putu kretanja limfe mogu javiti zastoji, prvenstveno
zato to je preoptereena otpacima, ideomotorno ienje limfe se radi na
slijedei nain: u mislima delimo ruke i noge na nekoliko delova (sl. 29). Dio (1)
ruke je od prstiju do sredine rastojanja izmeu ake i lakta, odatle do lakta je (2),
od lakta do ramena (3). Noge: od stopala do sredine rastojanja koljena i stopala
(1), odatle do koljena (2), od koljena do sredina rastojanja od koljena do kuka (3),
ostalo (4). Posao obavljamo sjedei, ne obazirui se na to to crte pokazuje
ovjeka u stojeem stavu.
Koncentriramo se na dio ruku (1) i poinjemo stvarati pulsacije oko 2 minute,
zatim prelazimo na dio (2), pa i tamo stvaramo pulsacije u toku 2 minute,
slijedee dvije minute radimo isto na dijelu (3). Zatim, ponovo kreemo od dijela
(1) i ponavljamo cijelu proceduru. To je ukupno 12 minuta.

Slika 29. Zamiljena podjela ruku i nogu na dijelove (1-4) radi ienja limfe

87

Poslije male pauze (1-2 minute), prelazimo na noge. Poinjemo od dijela (1),
stvaramo pulsacije 2 minute, zatim po dvije minute u dijelovima (2, 3, 4) i
ponavljamo sve od dijela (1). Ukupno 16 minuta. Redoslijed je tono takav kako
je reeno. Na taj nain emo poboljati kretanje limfe i smanjiti zastojne procese.
Ovo radi tjedan dana, po 30 minuta dnevno. Ideomotorno ienje moe poeti
kada se pone piti sok. Ideomotorno ienje limfe treba ponoviti jedanput svaka
tri mjeseca.

88

9 Poglavlje
PSIHIKO IENJE
ORGANIZMA
Svijest caruje, ali ne upravlja.
Valeri
Poto si usvojio metodu ideomotornog ienja organizma, prelazim na rad sa
psihom. Metode koje elim predloiti su nerazdvojno povezane sa ideomotornom
metodikom i koriste se u nekoliko pravaca.
IZRAVNAVANJE OBLOGE BIOPOLJA

O prvom smjeru sam govorio ranije: stvaranje pulsacije u organu ili u tijelu, nije
nita drugo nego stvaranje energetske pulsacije, vibracije. Kada aktiviraju
energiju u organu, pulsacije izravnavaju oblogu njegovog biopolja i smanjuju
negativnu informaciju u njemu. A poboljanje energije u jednom organu vodi
poboljanju energije cijelog tijela, ili njegovog biopolja. Osim toga, stvaranje
ideomotornih pulsacija, pomou misli, aktivira energiju u meridijanima, to,
takoe, djeluje pozitivno na biopolje.
Pri tome se enrgija izravnava tako da dolazi do svojevrsnog izravnavanja
deformacija i neravnina obloge biopolja. Na sl. 30 je prikazano uvjetno
energetsko biopolje ovjeka prije vjebi i nakon nekoliko dana vjebanja. Obloga
biopolja je u neposrednoj vezi sa psihom. Normalno, pravilno biopolje odgovara
normalnoj psihi. Za vrijeme "izravnavanja" negativnih deformacija dolazi do
svojevrsnog "ienja" podsvjesti i, po pravilu, dolazi do psihikih reakcija. U toku
nekoliko dana, za vrijeme vjebi ili odmah poslije njih, zaotravaju se
negativnosti, koje su postojale u ovjeku: ovjek postaje zao, razdraljiv,
pojaavaju se njegova strahovanja, poinju se javljati komarni snovi itd.
Sve je to reakcija na "ienje" i prema njima se treba odnositi pozitivno. nakon
Nakon toga se malo ublaavaju mentalni problemi. Ali, to nije sve. Rad sa psihom
zahtijeva mnogo vremena, i sloen je.

89

Slika 30. Uvjetno energetsko biopolje ovjeka,

prije vjebi (a) i poslije nekoliko dana vjebi (b)

STVARANJE IDEALNE SLIKE

Drugi smjer za izbacivanje negativnosti je povezan sa stvaranjem takozvanog

idealne slike samog sebe. Svatko nosi u sebi sliku - predstavu osebi. I ono to on
o sebi misli, on to i jeste. I tako, ako promijeni predstavu o sebi i stvori novu

90

sliku, ona e nakon nekog vremena istisnuti iz podsvijesti staru predstavu i ti e

se poeti mijenjati u skladu s novostvorenom slikom. Kako se to radi?
Prvo treba razmisliti koje osobine bi htio odstraniti i kakve bi htio imati. Zatim
napravi sliku koja ima te osobine. Na primjer, razdraljiv si, agresivan, boji se
budunosti, zavidi drugima. Jasno je da treba ukloniti te osobine i zamijeniti ih
suprotnim. Poni stvarati novu sliku sebe, kao kipar, dodajui postepeno sve
nove i nove detalje.
Izaberi slobodno vrijeme, koje ti odgovara, ukljui ugodnu muziku, opusti se,
zatvori oi i poni zamiljati sebe s novim osobinama, na primjer: uope nisi
razdraljiv, mirno reagira na bilo kakve okolnosti. Zamisli sebe, to je mogue
detaljnije, kao da ve jesi takav, a ne da eli to biti. To je vrlo vano! Utroi na to
15-20 minuta.
Slijedeeg dana "lijepi" nove detalje: recimo, uope se ne boji budunosti,
naprotiv, gleda na budunost s velikim optimizmom i oekuje pozitivne
promjene. Predstavi, to je mogue jasnije, da ti ve jesi takav optimista.
Slijedei put dodaj novu osobinu.
Moda e ti za jednu osobinu biti potrebno nekoliko dana. Moda e biti potrebno
da se vraa na tu osobinu. Ba onako kako kipar lijepi dijelove svoje skulpture, ti
mora stvarati svoju sliku. Trudi se ii s tom slikom, uivi se u nju, bilo gdje
da se nalazi: u metrou, u prodavaonici, na poslu, kod kue, sve dok ona ne
postane tvoja stvarnost.
Veliku pomo u prodiranju slika u podsvijest ine vjebe. Ovdje se dobiva
dvostruka korist. S jedne strane, vjebe e pomoi idealnoj slici da efikasnije
prodre u podsvijest; s druge strane, idealna slika sama pomae da se odri
koncentracija panje, pri stvaranju ideomotornih pulsacija. Razmotrit u oba
sluaja.
U prvom sluaju, kada stvara pulsacije u tijelu, automatski ulazi u stanje transa
i podsvijest ti je otvorena. U isto vrijeme, moe "drati" u glavi idealnu sliku, tj.
zamiljati da si takav kakav eli biti i, zahvaljujui otvorenim "vratacima" u
podsvijesti, ta slika se tamo uvruje. U isto vrijeme, slika pomae da panja
bude skoncentrirana zato to, kada postoje dva objekta, na koja obraamo
panju, u mozgu nema mjesta za druge misli koje, po pravilu, odvlae panju. To
je poznati psiholoki efekt, koji ovdje daje dvostruku korist.
Kada bude stvarao svoju idealnu sliku sebe potrudi se da zajedno sa osobinom
zamisli mimiku, izraz lica, hod, dranje tijela. Potrudi se emocionalno obojiti tu
sliku, osjeti ponos to si takav.
Kada sam se poslije nekoliko mjeseci sretao sa svojim uenicima, koji su proli
moj teaj, meu ostalim pitanjima bilo je i :"Kako stoji stvar s idealnom slikom?"
Skoro svi su rekli da se slika dobro pokazala i da je prilino pomogla u postizanju
cilja. Ipak, najvie mi se dopao odgovor jednog uenika: "Ja jesam sada idealan
lik."

91

RAD SA SIMBOLIMA
Trei smjer je rad sa simbolima. Prvo, to je to simbol? Sjeti se nekog jako
emocionalno obojenog dogaaja, koji si doivio. Na primjer, poslije dugog
rastanka sreo si se s voljenom osobom i za vrijeme tog susreta odnekud je
dopirala muzika. Bez obzira na to to nisi obraao panju na muziku, kasnije,
nakon mjesec dana, nakon godinu ili dvije dana, kad god bi uo tu melodiju
uvijek bi se sjetio tog susreta. Drugim recima, muzika je bila asocijacija na taj
susret ili njegov simbol. Moe se navesti puno slinih primjera.
to se u tim sluajevima dogaa?
Svaki emocionalno obojeni dogaaj dovodi ovjeka u stanje transa, otvara "vrata"
u podsvijest. Ba u to vrijeme, ovjek najbolje prima bilo kakve informacije, bila to
muzika, plavo nebo ili slika koja visi na zidu. Informacija se smjeta duboko u
podsvjest, uvajui i druge asocijativne veze s tim dogaajem, zahvaljujui kojima
se ona uspjela ugnijezditi u mozgu. Ona je postala simbol.
Koristei taj fenomen, moe preko simbola unositi bilo kakvu informaciju, u
ovom sluaju - pozitivne programe. Na kraju krajeva, uvijek kada se elimo
reprogramirati, najbolji i vjerojatno jedini nain da se to uradi jeste prodrijeti u
podsvijest "doskoiti" joj. Rad sa simbolim je jedna od tih metoda.
Dakle, prvo bira "program" koji eli smestiti u podsvijest.
Recimo, ima nedovoljno vjere u sebe i htio bi ju ojaati. Cilj je jasan. Sada bira
simbol koji odgovara tvom cilju. Ja preporuujem da se u tom sluaju koristi
geometrijskim simbolima. Stvar je u tome to geometrijska figura nije samo
simbol, nego i izvor energije. U principu, svi predmeti zrae energiju, neki vie,
neki manje. Geometrijske figure su, meutim, izvor naroito povienog zraenja.
Zato, takav simbol vrlo jako utie na ovjeka i, u skladu s tim, stvara jae
asocijacije.
Poto si izabrao cilj i simbol, pripremi se za posao. Budite sami u sobi, nitko ne
smije smetati, pusti muziku.
Dobro je ako muzika ima neki od ritmova koje si koristio za ideomotorne vibracije.
Tada e ta muzika igrati dvostruku ulogu: pomagat e u stvaranju vibracija i bit e
simbol. Dakle, poinje "puniti" simbol. Postani za to vrijeme glumac. Poni igrati
ulogu ovjeka koji ima ogromnu vjeru u sebe, zamiljaj da ima izvanredne
sposobnosti, snagu, jasno razmiljanje, dovoljno znanja i mogunosti za
rjeavanje svih ivotnih problema.
Ovdje treba misliti i zamiljati emocionalno, produhovljeno biti stvarno glumac.
Ne zaboravi, treba "doskoiti" podsvjesti, a ona, kao dijete, ne razumije razliku
izmeu fantazije i stvarnosti.
Kada igra svoju ulogu, gledaj svo vrijeme jednim okom na simbol, ali neka ti sva
panja bude upravljena na tvoju ulogu.
Nakon 5 minuta napravi pauzu od jedne minut, zatim ponovi isto to jo 5 minuta,
pa opet pauza od jedne minute. Nekoliko puta ponovi isto s malim pauzama. Na

92

to e ti otii ukupno 20-25 minuta. Neka ti simbol bude u vidnom polju svo
vrijeme, ali osnovnu panju koncentriraj na fantazije i emocije.
Ponavljenje sa pauzama je neophodno zato to je podsvijest prijemivija za
ponavljanje nakon kratkog vremena. Ovakav postupak ponavljaj nekoliko dana
zaredom. Ukupna igra, ovjeka koji vjeruje u sebe, mora trajati najmanje 1,5-2
sata i nakon toga simbol je "napunjen". Dalje e ve simbol raditi za tebe.
On je - asocijacija sa eljenom osobinom.
Nacrtaj taj simbol na kartonu, uvelian u nekoliko primjeraka, isjecite ga i objesi
na mjstima gde si najee: u spavaoj sobi, kuhinji, kuponi. Vie nije potrebno
misliti, sada simbol nastavlja uticati na tebe on je asocijacija s tvojim eljenim
ponaanjem.
Ako razgovara telefonom s prijateljicom, ako jede ukusan obrok, ako gleda
interesantnu emisiju na televiziji - dovoljno je da pogleda na simbol, ne mislei o
njemu, i on e prodrijeti u dubinu tvog mozga stvarajui osobinu koja ti je
neophodna.
Simbol djeluje naroito dobro kada ga, radei ideomotorne pulsacije, vidi pred
sobom. to je vee stanje transa, simbol se bolje usauje u podsvijest. Naravno,
na isti nain treba raditi i s drugim eljenim osobinama. Glavno je da
emocionalno prikae i igra ulogu ovjeka koji ima osobine koje eli imati.
Nije obavezno izabrati simbole koji su navedeni; moe uzeti simbole koje eli.
Ako ima vie problema, za svaki treba izabrati poseban simbol.
IZBACIVANJE NEGATIVNOSTI IZ PODSVIJESTI

I poslijednji smjer - to je posebna metoda, jednostavna i vrlo efikasna. Sastoji se

iz dva dijela. U prvom dijelu vizualizira, zamilja jasno negativnost od koje se
eli spasiti. Na primjer, bojie se vonje liftom. Zamisli sebe u liftu i potrudi se da
stvarno oseti strah to je mogue jae. Zato je ovo potrebno? Svaka
negativnost ima u podsvijesti svoje "arite". I kada zamilja situaciju povezanu
s odreenom negativnou, to "arite" se aktivira i oko njega se poveava
energija. I tu energiju treba odstraniti. Poto si zamislio aktivirano "arite" udahni
duboko kroz nos, istovremeno zamiljajui da udisanjem izvlai energiju iz
"arita". Zatim, izdahni kroz usta zamiljajui da je ta negativna energija, takoe,
izala kroz usta u prostor. Zatim, vizualiziraj kako "sagorjeva" taj oblai energije.
Ovo treba ponoviti nekoliko puta. Pomou ovog postupka u izvesnom stupnju,
smanjuje djelovanje "aripta" liavajui ga energije kojom se hrani. Isto treba
uraditi i s drugim negativnostima.
Na primjer, netko te uvrijedi. Zamisli tog ovjeka i poni osjeati uvredu, to je
mogue jae. Poslije toga, provedi opisani postupak.
U drugom dijelu obrnuto, zamisli situaciju kakva eli da bude. Takoe, jasno i
slikovito. U primjeru s liftom vizualiziraj da se vozi liftom i da se ne boji,
naprotiv, osjea radost i ponosan si to si se izbavio tog straha. U primjeru s

93

uvredom, zamisli ovjeka koji te uvrijedio i zamiljaj da ne samo to nisi

uvrijeen, nego si mu zahvalan za pouke u ivotu, potuje ga i ima pozitivan
odnos prema njemu. Pozitivne slike potiskuju negativne i jo vie slabe "arita".
Za oba dijela nije potrebno vie od 15-20 minuta i oni su utoliko efikasniji ukoliko
je vie emocionalno obojeno nae ponaanje.
Metoda se moe primjenjivati odvojeno za rjeavanje bilo kakvih problema koji su
povezani sa negativnostima u podsvijesti, a meu njima su i puenje i
alkoholizam.
Na prvi pogled, ova metoda je vrlo jednostavna i nije osloboena mistike. Ipak,
opit s njenom primjenom pokazuje da je ona vrlo efikasna. Evo jednog od takvih
primera. Jedan slubenik pogrebnog poduzea, 40 godina, od djetinjstava je
patio od mnogih strahova. Pokuao je razna psihoterapeutska lijeenja, meu
njima psihoanalizu i hipnozu. Proputovao je mnogo zemalja. Nikakvog
poboljanja. Kada mi je doao sa svojim problemom preporuio sam mu da
primjenjuje kod kue ovu jednostavnu metodu za likvidaciju "arita". Radio je 30
minuta svakog dana i jedanput mjeseno dolazio kod mene radi korekcija.
Rezultat je zaprepastio ak i mene. Poslije mjesec dana od strahova nije bilo ni
traga. "Sve u svemu, potroio sam na razna lijeenja vie od 50 tisua dolara,
rekao mi je, a ovdje za mjesec dana i skoro besplatno uspio sam izlijeiti sam
sebe."
IZBACIVANJE INFORMACIJA IZ PODSVIJESTI POMOU CRTEA
U produetku o radu s psihom, elim rei neto o drugoj interesantnoj mogunosti
automatskog kontakta sa podsvijeu - preko crtea.
Sjeti se, kada si se sjedei za stolom koncentrirao na neke misli, a pri ruci ti je
bila olovka ili pero, nesvesno si crtao neke zamiljene figure, linije, krivulje. Ili si
radio to isto dok si telefonom razgovarao s nekim i bio zanesen razgovorom.
Stvar je u tome to duboka koncentracija neim ili na nekoga, naroito kada je to
predmet tvog zanimanja, dovodi te automatski u stanje transa. I ruka poinje
preko olovke izraavati naprezanja koja su prisutna za vrijeme razmiljanja ili
razgovora. To organizam ne dozvoljava taloenje negativnosti u podsvijest i
koristei sluaj (pisaljka u ruci) izvlai negativnosti na papir. Na primjer,
razgovara telefonom i predmet razgovora u izvjesnoj mjeri odluuje tvoju
sudbinu. Naravno, uzbuuje se, a ruka uporno, kroz pisaljku, prenosi to
uzbuenje na papir. Ili: razmilja o predstojeem ispitu, pomalo ga se boji, a
ruka ne dozvoljava da taj strah prodre u podsvijest i prenosi ga na papir.
Kada slikaju svoje slike slikari su ustvari, takoe, u stanju transa i njihova su djela
rezultat direktnog kontakta sa podsvijeu. Nije sluajno to karakter slike
odraava sutinu umjetnika, njegovo unutranje stanje, probleme, stanje radosti
ili ljubavi. Kada se promatraju platna slikara, moe se, bez greke, rei to mu je
bilo na dui u trenutku stvaranja slike.

94

Uzgred, informacija, koju umjetnik prikazuje na platnu, moe, zatim, djelovati na

kupca slike. Moete se dosetiti kako djeluje slika, koja odraava unutranje
probleme umetnika. Ali, mnoge slike imaju iscjeljujue djelovanje, ako ih je stvorio
duhovan umjetnik, koji prenosi na platno uzviena osjeanja ljubavi i dobrote.
Ako si uzbuen, ako doivljava stres, uzmi u ruku olovku i papir. Ili, ako zna da
je neka negativnost duboko u tvojoj podsvijesti usredotoi se na nju, nastoj je
predstaviti maksimalno jasno, naravno emocionalno, uzmi olovku i papir i, dok si
skoncentriran na tu negativnost, omogui svojoj ruci da se slobodno kree po
papiru. Dio tvoje negativnosti e izai na papir.
Nakon toga ne zaboravispaliti papir.
Ova naa sposobnost da se preko ruke ostvari kontakt sa podsvijeu postala je
osnova za metodu koju je razradio moj uenik, naunik fiziar iz Petrograda
A. Budza. Metoda, koja je uspjela stei popularnost, se zove "Meditativna
grafika harmonizacija linosti". To je harmonizacija ovjeka pomuu mogunosti
izvlaenja negativnosti iz podsvijesti i razvijanja stvaralakih sposobnosti.
Jednostavnost metode je u tome to specijalna tehnika omoguava izvlaenje
informacija sa razliitih nivoa podsvijesti ili biopolja: sa eterinog, astralnog,
mentalnog, karmikog.
Uspjeh u upravljanju sobom ovisi umnogome od kontakta sa vlastitom
podsvijeu. Kada se omogui kontakt moemo izvlaiti svaku informaciju iz
podsvijesti, pa i negativnu, i unositi u nju kakve elimo programe. U opisanoj
metodi kontakt se lako uspostavlja, prvenstveno automatski, za vrijeme vjebi,
prilikom koritenja ranije pripremljenog idealne slike samog sebe i simbola. Osim
toga, mogu se koristiti pomone metode, kao to je likvidacija "arita" i
izvlaenje negativnosti na papir. Rad sa psihom je dui nego s fizikim tijelom i
zahtjeva strpljenje, ali za to se dobija zdravlje, radna sposobnost, aktivnost i
osjeanje unutranje ravnotee.

95

Glava 10
ISHRANA I SAN
Jesti i piti treba toliko
da se nae snage obnavljaju,
ne da se gue.
Ciceron
ISHRANA
Poto znam da mnoge ljude interesira problem ishrane, elim se malo zadrati na
toj temi. Jeste li primetili, o tome ima onoliko miljenja koliko je knjiga napisano
na tu temu? esto, jedno miljenje potpuno negira drugo i na kraju nema
jedinstvenog gledita. Ali to je prirodno, jer ljudska fiziologija jo nije potpuno
izuena. I da li je znaaj ishrane za ovjeka tako veliki? Moe li ishrana biti
korisna ili tetna? Za zdravog ovjeka, kod koga dobro funkcionira sistem
samoregulacije i unutranje stanje organizma je postojano, ishrana nema tako
veliki znaaj, kao kod ovjeka s raznim poremeajima zdravlja. Po mom
miljenju, za zdravog ovjeka je vana raznovrsna ishrana da bi to je mogue
vie razliitih sastojaka ulo u organizam - bjelanevine, masti, ugljikohidrati,
vitamini. to se tie mesa ve sam rekao to o tome mislim, smatram da ga sa
godinama treba jesti manje, ali ga se ne treba sasvim odrei, naravno ako postoji
elja. Treba uvijek oslukivati svoj organizam.
Ja sam pristalica ishrane u odreeno vrijeme. Na organizam ivi u skladu s
ritmom - kozmikim, dnevnim, svojim bioritmom. I ako si nauio eludac na
doruak, ruak i veeru, uvijek u isto vrijeme, on e u to vreme luiti neophodne
materije, fermente za preradu i apsorpciju hrane. I to je veoma vano, naravno
akopostoji apetit. Ako ga nema, bolje je ne jesti - mudri organizam stavlja na
znanje da se treba odmoriti od hrane.
ude me izjave nekih ljudi: "Jedite ne po reimu, nego kada postoji elja!" Pa, to
se tie elje, to je razumljivo, ali zato ne po reimu? Uzgred, kada dijete ne eli
jedsti uzrok je drugi. Ako se dijete svo vreijme kree i dobija radost od tog
kretanja, ono dobija dovoljno energije iz kozmikih tokova. Zato se deava da
organizam djeteta ne eli viak energije i koi apetit. Roditelji, esto, pokuavaju
nateratiu dije da jede. To je pogreo. Ista je stvar i s vodom. Ako ste dni pijte,
ako niste - zao biste?

96

Poznajem ljude koji su se naitali literature o jogi i piju po nekoliko litara vode na
dan, iako nisu edni. Treba razumjeti da je joga za istok, za Indiju, gde je toplo i
ljudi se u toku dana prilino znoje i zato im je potrebno mnogo tekuine. Ali ovdje,
na zapadu, nije toplo i viak tekuine samo preoptereuje bubrege. Uvijek se
dri pravila: sluaj svoj organizam. Ja sam za podijeljenu prehranu.
Podeljena prehrana je prehrana kod koje se bjelanevine i ugljikohidrati jedu
odvojeno. Stvar je u tome to za apsorpciju bjelanevina i ugljikohidrata
organizam stvara razliite fermente koji prilikom mijeanja ne djeluju ba dobro
jedni na druge. Zato je poeljno meso i ribu jesti s povrem, a ne s krompirom ili
tijestom. Najzad, teko se uvijek drati tog pravila; esto ne jedemo kod kue
nego u restoranu, u gostima. Ali kad god je mogue dri se tog pravila.
Sve nabrojano vai i za ovjeka koji nije zdrav. Ali u tom sluaju, ovisno o bolesti,
treba drati i odreene dijete. To je, esto, ograniavanje uzimanja jakih pia,
turije, prenog, slatkia. Ishrana bolesnog ovjeka umnogome ovisi o kiselolunatoj ravnotei krvi - PH.
Kod zdravog ovjeka PH treba biti izmeu 7,4 i 7,8. Kod bolesnih ljudi PH se
moe mijenjati, kako na lunatu stranu (PH 9-10), tako i na kiselu (PH 4-6). Ako je
PH pomaknut na lunatu stranu, ne treba jesti voe, poto ono ima l unat lunati
karakter i moe dovesti do pogoranja. Ako je organizam pomaknut na kiselu
stranu, trudi se ne jedesti meso, ribu i druge kisele proizvode. Jednostavan nain
za odreivanje PH u krvi u domaim uvjetima je promatranje bjeloonice pri irom
otvorenim kapcima. Kod normalnog PH bjeloonica je ruiasta, ako je krv
kisela bjeloonica je blijeda, ako je lunata - jasno crvena.
Nekoliko rijei o ishrani gojaznih. Prvo i prvo, ja sam apsolutno protiv bilo kakvih
dijeta za smanjenje teine. Razmislite sami, poveana teina je rezultat
poremeaja u razmjeni materija u organizmu, drugim rijeima nedovoljno
"sagorjevaju" masti i voda se zadrava u tijelu. Zar se moe smanjenjem koliine
hrane Ili nekom dijetom poboljati razmjena materija? U principu, ako se smanji
koliina hrane, teina se moe smanjiti, ali to je privremeno, poslije izvjesnog
vremena teina e se vratiti. Problem s teinom ima, takoe, svoje mentalne
uzroke. Tome treba dodati da je osoba s poveanom teinom iskompleksirana
zbog toga, to je, takoe, jedan od mentalnih uzroka. Vjebe, po metodi koja je
opisana u ovoj knjizi, reguliraju teinu onako kako se regulira cijeli organizam i to
je brz i prirodan nain. Po pravilu, uesnici teaja su slabili 4-5 kilograma, ako je
teina bila iznad normalne i to samo zbog ienja organizma. Ali postoje i
specijalne vjebe za to.

97

SAN
San je obnavljanje energije koja je potroena u toku dana. Ovisno o energetskoj
konstituciji, svakom ovjeku je potreban razliiti broj sati sna. Ljudi sa visokim
frekvencijama biopolja, osjetljiviji, imaju potrebu za duim snom - 9-10 sati.
Ljudima sa niskim frekvencijama dovoljno je 6-7 sati. Naravno, postoje razna
odstupanja na ovu ili onu stranu. Nekima je potrebno 12-13 sati, druga granica je
4-5 sati. To se objanjava time to ljudi sa visokim frekvencijama bre troe
energiju i njima je potrebno vie vremena da je obnove, a ljudi sa niskim
frekfencijama je obnavljaju bre. Uzrok nesanice je u tome to za vrijeme nekog
stresa ili ivanog rastrojstva ovjek izvjesno vrijeme nije mogao normalno
spavati. Poto je bio uznemiren, program nesanice se uvrstio u njegovoj
podsvijesti, te organizam i dalje uporno odrauje taj program. Zato neki ljudi
godinama pate od nesanice i nikakvi lijekovi ne pomau. To je razumljivo, jer
lijekovi ne ukidaju programe. Energetske vjebe za ispravljanje biopolja i
unitavanje negativnih programa dosta brzo dovode do normalizacije sna. Osim
toga, san kod veine, koji su ovladali metodom, postaje dubok kao kod djeteta. A
to je veoma vano, jer dubina sna govori o njegovoj kvaliteti. Interesantno je da
su mnogi polaznici teaja primjetili da su poeli spavati puno manje, sada im je
dovoljno 4-5 sati.
To pokazuje koliko je jaka energetika. Istina, u vrijeme usvajanja metode, oni koji
su imali probleme sa zdravljem su na poetku, obrnuto, spavali puno vie. Poslije
obnavljanja organizma potreba za snom se smanjila.

98

11. Poglavlje
REZULTATI KORITENJA
METODE
ovjek dobija sposobnost
uraditi nemogue.
U procesu rada
drskost stvara potrebnu snagu.
Krajn
Bez obzira na to to se metoda poela primenjivati tek nedavno, rezultati njene
primjene su upeatljivi. Na koji nain se ljudi obuavaju ovoj metodi?
Metoda slina ovoj opisanoj u knjizi, samo proirena, ulazi u specijalni teaj, koji
vodim u Institutu za alternativnu medicinu u Stockholmu. U toku 36 sati (6 sati na
dan) ljudi se teoretski i praktino obuavaju metodi, ukljuujui i rad sa psihom.
Taj teaj vodimo moja ena Ivona i ja. To radimo preko firme koju smo zajedniki
stvorili i koja se zove Centar ovjekovih skrivenih rezervi. Svaki polaznik koji doe
na teaj dobija formular u kome opisuje svoje probleme. Zatim, posle 2-3 meseca
samostalnog rada, polaznik nam vraa formular sa opisom promjena koje su se
dogodile posijle primjene metode. Oko 600 ljudi je do sada prolo obuku za ovu
metodu i mi imamo priblino toliko formulara. Mislim da bi se rezultatima ponosila
najnaprednija klinika na svijetu.
Veina onih koji su bili na teaju i koji su radili po ovoj metodi su ostvarili
izvanredne rezultate. Nestale su kronine bolesti, koje su se vukle godinama, kao
astma, reumatizam, bolesti organa za varenje, problemi sa enskim spolnim
organima, bolesti koe. Mnogima se poboljao vid, sluh, obnovljena je
psihoemocionalna ravnotea. Ljudi, s kojima smo se sretali poslije teaja ili smo s
njima telefonski razgovarali, su isticali da su prihvatili ovu metodu kao najbolji
poklon u ivotu. Evo nekoliko karakteristinih primjera.
ena, 56 godina, koja je doputovala na teaj, 30 godina nije mogla hodati i,
naravno, kretala se samo u kolicima. Lijeila se u vie zemalja, meu njima i u
Americi. Krajnja dijagnoza nije bila postavljena, samo se sumnjalo na nedostatak
neke kemijske supstance u stanicama mozga. Marta je dola na teaj i ozbiljno
poela raditi s metodom, sa fizikim i psihikim ienjem. Ve poslije mjesec
dana, poela je pisati (ranije nije mogla drati olovku u rukama). Nastavljajui rad
po metodi ona je imala kod mene i 10 seansi regresivne terapije. Prilikom
provoenja ove terapije bilo je interesantno to to ona nije vidjela nikakve slike ili

99

scene, samo joj se tijelo trzalo kada se prolazilo kroz uzrast od 1 do 6 meseci. Isti
trzaji su se javljali i kad se nalazila u majinoj utrobi. U ostalim uzrastima sve je
bilo mirno. I zato smo poeli obraivati najmlai period. Iz seanse u seansu trzaji
su postajali sve slabiji i slabiji. Istovremeno se poboljavalo njeno stanje psihiko i fiziko. Napredak je bio prilino brz. Ve poslije pola godine, napravila
je samostalno prve korake. Sada Marta pola vremena hoda, pola sjedi u kolicima,
noge joj jo nisu ojaale. Ona i dalje vjeba i nema nikakve sumnje da e se
uskoro sasvim oporaviti. Ono to lijenici nisu mogli uraditi za 30 godina, ona je
sama uradila za pola godine.
Drugi polaznik naeg teaja, Bjorn iz Geteborga, 60 godina, novinar, imao je
probleme s nogama kao posljedicu dijabetesa, stalne potmule bolove. Bjorn je
traio pomo na mnogim klinikama i bio je na lijeenju u najboljoj, poznatoj klinici
u vedskoj - Sofia-Hemet. Tamo su mu rekli da mu ne mogu pomoi; postoji
samo neka mast koja se moe naruiti iz Amerike i koja moe djelomino ublaiti
bolove. Sreo sam se sa Bjornom dva mjeseca nakon teaja. "Vie mi nije potrbna
mast - ispriao je radosni Bjorn - bolovi u nogama su nestali 90%, ponekad
osjeam samo malo titanje. Pravo medicinsko udo. Ja sam po prirodi skeptik priznao je Bjorn - i na teaj sam dospio sasvim sluajno. Da mi je prije nekoliko
mjeseci netko rekao da u dospjeti na teaj nekog Rusa koji e me nauiti da
pomou misli izazivam pulsacije organa i da u se zahvaljujui tome izljeiti nikad mu ne bih povjerovao!"
Birgita Svenson je, prije dvije godine, dospjela u bolnicu u tekom stanju fizikom i psihikom. Poslije dugotrajne stresne situacije tijelo je odbilo normalno
raditi: nije mogla hodati, crijeva su radila vrlo loe, upalni procesi u urinarnom
temu i jajnicima. Stanje psihe je bilo jo gore - stalno histerina, nije se eljela
viati s ljudima, strah, razdraljivost. U takvom se stanju nalazila godinu dana dok
nije dola s muem na moj promotivni sat. Od tog dana sam poeo raditi s njom...
na rastojanju, jer ona nije ivela u Stockholmu, ve u malom gradu udaljenom
300 km.
Poslije 4 mjeseca takvog rada ona je poela hodati, psihiko stanje joj se
popravilo. U svakom sluaju, takvo stanje joj je omoguilo da doe na teaj na
kome je uila metodu. Sada je ona normalan, zdrav ovjek, koji se vratio u ivot.
Moe se navesti mnotvo slinih primjera. Nekoliko ena, koje su se trebale
operirati zbog tromboflebitisa, izbjegle su operaciju, zahvaljujui metodi.
Reumatizam i sistemske bolesti su kod mnogih nestale zahvaljujui fizikom i
psihikom ienju.
Da li su svi doli do rezultata? Mislim oko 90%, 10% nije nalo snage da pobjedi
vlastitu lijenost. Oni se nisu mogli otrgnuti od stereotipa, po kojima treba popiti
tabletu, sjediti i ekati rezultate, ne radei nita. Ne, ovdje se tako nee uspjeti.
Potrebni su izvjesni napori. Pri emu napori i nisu tako veliki, ako se uzme u obzir
da su vjebe interesantne, ne zahtjevaju posebne uvjete ili sprave.

100

Metoda je mlada, tek se poela riti. Ali velika efikasnost, koju je pokazala na
poetku, prirodnost i nepostojanje neeljenih nuspojava daju mi pravo da ve
sada piem o njoj.
ZAKLJUAK
Predviam reakciju nekih koji su proitali ovu knjigu: "ta je ovo, cijelog ivota
trebam se baviti ovom metodom da bih izbjegao zastojne procese u organizmu?"
Da! I ne samo time. A tom metodom se bavi samo 20 minuta na dan (mislim na
vrijeme poslije obavljenog ienja). Ali ne treba zaboraviti ni vjebe za
jaanje kime, tranje, poskakivanje, vjebe za razgibavanje, jednom tjedno
sauna, uzgred - sauna je takoe postupak ienja, divno isti kou. Najzad,
potroit ete moda jedan sat dnevno, moda malo vie. Ali drugog izlaza nema,
ako elite biti zdravi, snani, jasne glave i da utedite vrijeme. Da, ne udite se,
ba da utedite. Znam to po sebi. Ja, na primjer, vjebam 1 sat i 20 minuta. To
vrijeme koje potroim na sebe mi omoguava da radim puno i efikasno, zato to
se dobro osjeam i to mi je glava bistra. Potpuno sam uvjeren da bih, da ne
vjebam, uradio puno manje. Isto osjea i moja ena Ivona s kojom zajedno
vjebam. Ali neu o nama. Poznati pisac i specijalista u lijeenju ljudi J. A.
Andrejev, koga smatram jednim od svojih uitelja, je sjajan primjer izvanredne
enegije, snage, radne sposobnosti i psihike ravnotee. Ja ne znam to se treba
dogoditi da Jurij Andrejevi propusti saunu u srijedu ili tranje svakog jutra. I u
isto vrijeme nisam nikada sreo nekoga tko bi mogao uraditi tako mnogo u toku
jednog dana.
Na alost, u naem drutvu nema puno ljudi koji mogu shvatiti vezu izmeu
normalnog rada debelog crijeva i dobrog raspoloenja, izmeu iste jetre i
uspjeha u poslu. Veina to shvaa tek poto na njega "dou sva zla", kada
"zaradi" gomilu problema i bolesti.
Umijee upravljanja sobom ini da ljudi vjeruju u sebe, da budu snani, zatieni
na planu zdravlja i na socijalnom planu. Umijee upravljanja sobom omoguava
ovjeku da svaku ivotnu situaciju razmatra sa pozitivne toke gledanja. ak i
neuspjesi i greke se promatraju pozitivno, kao ivotni eksperiment i nauk da se u
budunosti ne ponove sline greke. Energetska ravnotea ini uda s ljudima
koji ranije nisu mogli izai na kraj s razdraljivou, koji su burno reagirali na
dogaaje. Poznato je da su uzroci takvih reakcija slabost, unutranja
neravnotea, nemo da se prihvati situacija.
Ovladavanje metodom omoguava ovjeku da ostvari tijesan kontakt sa svojim
tijelom, da ga razumije i osjea, jer je veoma vano da duh i tijelo budu jedno.
Bez toga je teko postii harmoniju i uspjeh u ivotu. Neophodna je samo elja i
djelovanje. Bez te dvije komponente ne moe se rijeiti nijedan ivotni problem,
te dvije osobine se moraju provoditi cijelog ivota. Ne moe se izgraditi srea i
zatim biti sretan cijelog ivota. Srea je svakodnevan posao!

101

Sve je u vaim rukama.

Stockholm, januara 1998.