PRIMJENJENA POLUVODIKA ELEKTRONIKA

Primjenjena komponenata, sklopova i sistema tzv. poluvodike

elektronike u industriji i drugim oblastima postaje sve vea i vea.
OSNOVI TEORIJE POLUVODIA
Za izradu poluvodikih komponenata danas se uglavnom
upotrebljavaju samo dva elementa; germanij i silicij. Silicij i germanij
pripadaju etvrtoj grupi periodskog sistema elemenata. Oni kristaliziraju
u dijamantnoj reetci. Svaki atom okruen je s etiri atoma,a atomi se
meusobno nalaze na jednakim udaljenostima. Iako na jedan atom
otpada prilian broj elektrona (atom germanija ima 32 elektrona, a
silicija 14 elektrona), veina elektrona je vrsto vezana za matini atom,
samo etiri vanjska elektrona su slabije vezana. Zbog toga se atom
moe ematski pretstaviti jezgrom s pozitivnim nabojem od etiri
elektronske jedinice, koja je okruena s etiri elektrona. etiri vanjska
elektrona nazivaju se valentnim elektronima jer ulaze u hemijske veze.
U idealnom kristalu svaki od ova etiri elektrona tvori jednu valentnu
vezu sa po jednim elektronom od svakog susjednog atoma. Na niskim
temperaturama valentni elektroni vrsto su vezani za atome.

Shematski prikaz dijamantne reetke silicija

S porastom temperature raste energija titranja atoma u kristalnoj

reetci. Usljed toplotnog treperenja kristalne reetke pojedini valentni
elektroni poveavaju svoju energiju. Na sobnoj temperaturi neki
elektroni dobiju toliku energiju od reetke da se mogu slobodno kretati
u kristalu. To su slobodni elektroni i oni vode struju. Oslobaanjem
elektrona odgovarajua valentna veza ostala je ne popunjena. Slobodni
elektron ostavlja u valentnoj vezi jedno slobodno mjesto upljinu.
Atom koji je bio elektriki neutralan, gubitkom jednog elektrona, postao
je pozitivan ion. Pozitivni ion vrlo lako privue elektron iz susjedne
valentne veze, jer je energija premjetanja elektrona iz jedne valentne
veze u drugu mnogo manja od energije oslobaanja elektrona iz
valentne veze. Valentni elektron mijenja mjesto, govori se da upljina
slobodno putuje od jedne do druge valentne veze. Gibanje upljine
moe se poistovjetiti s gibanjem pozitivno nabijene estice.
Gibanje upljine moe se poistovjetiti s gibanjem pozitivno nabijene
estice. Naboj upljine jednak je po apsolutnom iznosu naboju
elektrona, a njezina masa priblino je jednaka masi elektrona. Prema
tome, vodljivosti doprinose i elektroni i upljine.

Analogija kretanja upljine i parkiranje automobila

Pojam upljine nije tako teko shvatiti kako se to moda ini na prvi
pogled. Slika prikazuje garau s jednim slobodnim mjestom u pozadini.
U garau treba ui jo jedan automobil. Automobile u srednjem redu
treba pomaknuti prema kraju. Dakle, prazno mjesto-upljina se seli u
smjeru suprotnom od kretanja automobila. Primjenjujui analogiju,
automobili predstavljaju elektrone, a prazna mjesta upljine.

Ovaj proces stvaranja slobodnih nosioca naboja naziva se termika

generacija parova elektron-upljina. Sa svakom prekinutom valentnom
vezom stvara se jedan slobodan elektron i jedna slobodna upljina. U
istom kristalu poluvodia postoji jednak broj upljina i elektrona koji
sudjeluju kod voenja struje. Vodljivost nastala na opisani nain naziva
se vlastitom ili intrinsinom vodljivosti.
U kristalu se elektroni i upljine kreu u svim smjerovima. Ako se na
krajeve kristala narine napon, elektroni se usmjeravaju prema
pozitivnoj, a upljine prema negativnoj elektrodi. Kretanje upljina i
elektrona izmeu elektroda nije pravolinijsko. Nosioci naboja
neprekidno se sudaraju sa atomima u kristalnoj reetci i mijenjaju smjer
gibanja. Kod vrlo jakih elektrinih polja (oko 105 V/cm) dolazi do nove
pojave. Elektroni i upljine izmeu dva sudara postiu vrlo velike
kinetke energije. Prilikom sudara sa atomima oslobaaju se elektroni i
upljine u parovima. Osloboeni nosioci naboja opet stvaraju nove
parove: elektron-upljina. Proces je kumulativan i donekle je slian
pojavama u plinu. Ovaj proces naziva se ionizacija putem sudara.

Ako je koncentracija upljina mnogo vea od koncentracije slobodnih

elektrona upljine pretstavljaju glavne nosioce naboja (majoritetni
nosioci), a slobodni elektroni sporedne nosioce naboja (odnosno
minoritetni nosioci). U poluvodiu n-tipa slobodni elektroni su
majoritetni nosioci naboja, a upljine minoritetni nosioci.
to je vea koncentracija nosioca naboja jednog tipa, to je manja
koncentracija naboja drugog tipa. Mijenjanjem intenziteta i tipa
dopiranja karakter vodljivosti se moe mijenjati u irokim granicama od
poluvodia p-tipa do poluvodia n-tipa.

Ispravljako djelovanje p-n prelaza:

p-n prelaz u termikoj ravnotei u beznaponskom stanju;
p-n prelaz polariziran u nepropusnom smjeru;
p-n prelaz polariziran u propusnom smjeru

Pretpostavimo da imamo dva elementa od kojih je jedan p a drugi n

karaktera, te da su odvojeni. Svaki od navedenih elemenata je
elektriki neutralan. Sada nainimo njihov kontakt na nain kako je to
prikazano na slici a). Budui je koncentracija elektrona u p i n elementu
razliita, posmatrajmo ta se s njima dalje dogaa. Naki elektroni sa p
podruja preu na n podruje gdje su elektroni majeritetni nosioci
naboja. Elektroni prelaskom sa n u p podruje postaju minoritetni
nosioci naboja. Oni nailaze na veliku koncentraciju upljina pa vrlo brzo
dolazi do rekombinacije. Isto tako dolazi odmah i do rekombinacije
slobodnih upljina koje prelaze sa p u n-podruje. Procesom
rekombinacije nastaje oko p-n prelaza podruje prostornog naboja (vidi
sliku a).
U okolini p-n prelaza, dakle, nema slobodnih nosioca naboja. Na
prelazu, tanije u zoni prostornog naboja, nastaje pad elektrinog
potencijala ( slika a2). Potencijalna barijera spreava tok majoritetnih
nosioca naboja preko p-n prelaza.

Zbog termikog titranja reetke, stvaraju se s obje strane p-n prelaza

parovi elektron-upljine. Slobodni elektroni sa p-strane i slobodne
upljine s n-strane nesmetano prelaze preko pelaza, jer pad
potencijala na barijeri potpomae njihovo kretanje. Kada elektron iz ppodruja ue u zonu prostornog naboja, on se ubrzava prema npodruju, ulazi u n-podruje i postaje majoritetni nosioc naboja.
Slino vrijedi i za upljine. Ovaj tok naboja naziva se termika struja,
poto ovisi o temperaturi. U beznaponskom stanju, ukupan tok struje
preko p-n prelaza je nula. Zbog toga se mora pretpostaviti da vrlo
mali broj upljina iz p-podruja i elektrona iz n-podruja uspijeva
savladati potencijalnu barijeru i prei na drugu tranu. Ova struja
se naziva struja rekombincije, jer se nakon prelaza barijere nosioci
naboja rekombiniraju. Dakle struja rekombinacije je jednaka termikoj
struji. Ravnotea vrijedi i za struju elektrona i struju upljina.
Tako ustvari imamo etiri struje u ravnotei.

U-I karakteristika p-n prelaza

DIODE
P-n prelaz s izvedenim prikljucima i odgovarajue zatien od okoline
naziva se diodom. Prema tome moemo rei da je silicijeva dioda
poluvodika komponenta koja u jednom smjeru proputa, dok u drugom
smjeru ne proputa elektrinu struju. Simbol diode odgovara simbolu
iznad p-n elementa sa slike

Naponske prilike u strujnom krugu diode sa sijalicom:

kod stanja voenja dioda a); kod stanja zapiranja diode b)

Izvedbeni oblik
silicijeve diode

U-I karakteristika
silicijske diode

ISPRAVLJAI SA DIODAMA
Ispravljai su ureaji koji pretvaraju naizmjenini napon, odnosno
naizmjeninu struju, u istosmjerni napon, odnosno istosmjernu struju.
Ovisno o mrei ispravljai se dijele na jednofazne i trofazne. Najea
rjeenja ispravljaa, koja se pojavljuju u praksi su: jednofazni poluvalni
ispravlja, jednofazni punovalni ispravlja, trofazni poluvalni ispravlja i
trofazni punovalni ispravlja.
Jednofazni poluvalni ispravlja
Spoj diode kod jednofaznog poluvalnog ispravljanja prikazan je na slici.
Dok na diodi vlada pozitivna poluperioda napona sekundarnog namota
transformatora U2, ventil proputa struju kroz potroa R.

Shema spoja jednofaznog poluvalnog ispravljaa sa diodom a);

vremenski tok naizmjeninog napona U2 sekundara transformatora
Tr b); vremenski tok ispravljenog napona UR(t) na potroau R c)

Srednju veliinu idealnog ispravljenog napona moe se odrediti na

osnovu izraza
2
1
U dio
2 U 2 sin t d t 0,45 U 2

2 o
gdje je U2 efektivna vrijednost napona sekundara ispravljakog
transformatora.
Jednofazni punovalni ispravlja
Shema jednofaznog punovalnog ispravljaa sa diodama prikazana je
na narednoj slici . U prvom poluperiodu napona U2 vode diode 1 i 2, a u
drugom diode 2 i 1. Vremenski tok ispravljenog napona jednofaznog
punovalnog ispravljaa prikazan je na slici c

Shema jednofaznog punovalnog ispravljaa sa diodama a);

vremenski tok sekundarnog napona transformatora Tr b); vremenski
tok ispravljenog napona UR(t) na potroau c)

Srednja vrijednost idealnog ispravljenog napona Udio je data izrazom

1
U dio
2 U 2 sin t d t 0,9 U 2

o
gdje je U2 efektivna vrijednost faznog napona sekundarnog
transformatora.
Kod ovog ispravljaa je bolji stepen iskoritenja ispravljakog
transformatora i manja pulzacija ispravljenog napona nego kod
jednofaznog poluvalnog ispravljaa.
Trofazni ispravlja s poluvalnim ispravljanjem
Shema spoja trofaznog poluvalnog ispravljaa sa diodama prikazana je
na narednoj slici a. U svakoj fazi sekundara trofaznog transformatora Tr
nalazi se po jedna dioda (oznaene sa 1, 2, 3 na slici a). One se
smjenjuju u voenju. Jedna dioda vodi sve dotle dok je napon na njenoj
anodi vei od napona anoda ostalih dioda. Iz toka ispravljenog napona
UR(t) (slika c) moe se zakljuiti da svaka dioda vodi jednu treinu
perioda napona mree.

Shema spoja trofaznog poluvalnog ispravljaa sa diodama a);

vremenski tok trofaznog napona sekundara ispravljaog napona b);
vremenski tok ispravljakog napona UR(t) c)

Srednja vrijednost idealnog ispravljenog napona Udio moe se odrediti

/ 3
na osnovu izraza
3
U dio
2 U 2 cos t d t 1,17 U 2

Trofazni punovalni ispravlja

Shema trofaznog punovalnog ispravljaa sa diodama prikazana je na
narednoj slici a, a oblik ispravljenog napona na potroau UR na slici d.
Pronalaskom silicijskih dioda i tiristora postao je trofazni punovalni
ispravlja najee upotrebljavani ispravlja u ispravljakoj tehnici.
Tome doprinosi velika iskoristivost usmjerivakog transformatora, veliki
broj pulzacija odnosno mala valovitost ispravljenog napona ( slika d) i
struje (slika c). To je u stvari serijski spoj dvaju trofaznih punovalnih
ispravljaa. Pri tome prvi trofazni punovalni sistem ine diode 1, 2, 3, a
drugi diode 1', 2' i 3'.

Shema trofaznog punovalnog ispravljaa sa diodama: spoj dioda a);

napon sekundara trofaznog transformatora b); struja kroz
potroa R c); ispravljeni napon na potroau UR d)

Uoljivo je da uvijek istodobno vodi jedna dioda prvog i jedna dioda

drugog sistema. Iz prvog sistema vodi ona dioda na ijoj anodi je
najpozitivniji napon, a iz drugog sistema dioda sa najnegativnijim
naponom katode. Tako npr. u intervalu a vodi ventil 1 sistema 1 i ventil
3' drugog sistema (slika c). Svaki od ventila vodi 120 elektrinih
stepeni.Veliina idealnog ispravljenog napona je data izrazom
Udio = 2,34 U2
Istosmjerni motori velike snage kod kojih se ne zahtijeva regulacija
broja okretaja napona najee se napajaju istosmjernim naponom iz
trofaznog punovalnog ispravljaa sa silicijevim diodama. Takav pogon
naziva se neupravljivi EMP. Pri tome je potrebno spojiti u seriju namotu
rotora istosmjernog motora katodnu prigunicu relativno malog
induktiviteta. Katodna prigunica osim zadatka peglanja ispravljenog
napona ima i druge zadatke.

TRANZISTORI
Monokristal poluvodia koji sadri dva p-n prelaza, geometrijski
rasporeena kao na slici,naziva se slojni tranzistor. U ovisnosti od toga
da li je srednje podruje-baza p ili n tipa razlikuju se p-n-p i n-p-n
tanzistori iji su simboli prikazani na slici

Slojni n-p-n tranzistor

Grafiki simboli tranzistora tipa pnp i npn

Strelica oznaava smjer toka struje. Bez obzira na polaritet prikljuenog

napona na vanjska p ili n podruja, jedan prelaz dozvoljava, dok drugi
blokira tok struje. Prema situaciji pretstavljenoj na slici prelaz broj 1 je
nepropusno polariziran, a prelaz broj dva propusno. Kroz tranzistor ne
tee struja. Tranzistor dolazi u stanje voenja, ako se kroz prelaz broj 2
odrava konstantna struja u propusnom smjeru iz vanjskog izvora UBE

n-p-n element u vanjskom krugu izvora napona UCE

Za efikasan rad tranzistora bitno je da je ovaj prelaz asimetrian. Baza

je mnogo slabije dopirana od vanjskog n-podruja

Vei dio struje vode elektroni. Vanjsko n-podruje iz kojeg dolaze

elektroni naziva se emiter.
Emiter injektira elektrone u bazu. Samo mali dio injektiranih elektrona,
zbog specijalne konstrukcije, sakuplja metalni kontakt baze. Drugi dio
elektrona ulazi u zonu prostornog naboja prelaza broj 1, ubrzava se i
prelazi na omski kontakt gornjeg n-podruja. Zato se gornje n-podruje
naziva kolektor. Dakle, struja kolektora IC mnogo je vee od struje baze IB. Na
ovom svojstvu se zasniva upotreba tranzistora kao pojaala.

Prelaz baza-emiter je propusno polariziran. U krugu baze tee struja IB.

Iznos struje IB odreuje napon baterije B1, poloaj klizaa
potenciometra P1 i pad napona na p-n prelazu (oko 0,6 V za silicijeve
tranzistore). Struja kroz tranzistor IC praktiki ne ovisi o naponu izmeu
kolektora i emitera UCE. No, mala promjena struje IB znatno mijenja
struju IC. Familija krivulja prikazuje ovisnost struje kolektora IC o
naponu UCE za razliite struje baze IB.

Tranzistorsko pojaalo sa zajednikim emiterom

Kolektorske karakteristike tranzistora (zajedniki emiter)

kod razliitih vrijednosti struje baze IB

Tranzistor u funkciji naponskog pojaala

Paljenje i gaenje sijalice pomou sklopke P a); paljenje i gaenje

sijalice pomou tanzistora bez galvanskog prekidanja strujnog
kruga sijalice beskontaktna sklopka b)

TIRISTORI
Tiristori su slini neupravljivim silicijskim diodama s tim da oni mogu
blokirati prolaz struje u propusnom smjeru tako dugo dok se ne dovede
na upravljaku elektrodu, koja se naziva gate (geit), neki minimalni
strujni upravljaki impuls. Kada je taj upravljaki impuls doveden na
upravljaku elektrodu G tiristora on poinje da vodi elektrinu struju kao
i dioda.
Nakon prevoenja tiristora u stanje voenja upravljaki impuls vie nije
potreban. U stanju voenja tiristor ostaje do prolaza anodnog napona
kroz nulu. Fazni poloaj upravljakog impulsa odreuje trajanje
voenja tiristora (vidi sliku 8.22 b) i c). Promjenom upravljakog
impulsa Up mijenja se srednja vrijednost ispravljene struje

Ilustracija principa rada tiristora: a) shema spoja jednofaznog ispravljaa

sa tiristorom; b) tokovi napona mree i pada napona na tiristoru, tok
upravljakog
impulsaUp i ispravljene struje i kod odreene vrijednosti i c) tokovi
istih veliinanavedenih pod b) kod druge vee veliine

Tiristor je etveroslojna p-n-p-n struktura unutar monokristala silicija.

Kao to se vidi na slici p i n slojevi se meusobno izmjenjuju
naizmjenino. Monokristal tiristora sadri tri p-n prelaza. Prvo p
podruje je anoda, zadnje n podruje je katoda, a centralno p-podruje
gate.
G

A
K

a)
b)
Raspored slojeva u tiristoru a); simboliki prikaz tiristora b)

Presjek tiristora: a) sa zalemljenim omskim kontaktima; b) sa omskim

kontaktima koji se ostvaruju pomou pritiska

Tirostor ima tri stabilna stanja: a) stanje voenja; b) stanje zapiranja i c)

stanje blokiranja:
1.
Stanje voenja. U stanju voenja izmeu diode i tiristora nema
bitne razlike,
2.
Stanje zapiranja. Takoer i u ovom stanju izmeu diode i tiristora
nema velike razlike
3.
Stanje blokiranja. U stanju blokiranja anoda je pozitivna prema
katodi

Definicija naziva i oznaka dijelova U-I karakteristike tiristora

TIRISTORSKI PRETVARAI
U industirjskim pogonima je potreba za pretvorbu elektrine energije iz
jednog u drugi oblik veoma esta. Za tu svrhu slue posebni ureaji koji
se nazivaju pretvarai. Pretvarai su ureaji koji pretvaraju naizmjenini
elektrini napon u istosmjerni ili naizmjenini napon druge frekvencije ili
obrnuto; istosmjerni elektrini napon u naizmjenini ili jedan istosmjerni
elektrini napon u drugi istosmjerni napon. Sve navedene pretvorbe je
mogue realizirati sa tiristorima. Treba istai da su pretvorbe direktne, a
ne kao kod strojnih pretvaraa, kod kojih se elektrina energija pretvara
najprije u mehaniku energiju, a onda ova opet u elektrinu energiju
eljenog sistema.
Prema namjeni mogu se elektrini pretvarai podijeliti na:
Ispravljae koji slue za pretvaranje jednofaznog ili polifaznog
naizmjeninog napona u istosmjerni;
Izmjenjivae za pretvaranje istosmjernog napona u naizmjenini
jednofazni ili polifazni;
Mjenjae istosmjernih napona za mijenjanje jednog istosmjernog
napona u drugi. Obino su izvedeni kao kombinacija ispravljaa i
izmjenjivaa;
Mjenjae frekvencije za pretvaranje naizmjeninog napona
odreene frekvencije i odreenog broja faza u naizmjenini napon
druge frekvencije istog ili drugog broja faza.

Vrste elektrinih usmjerivaa koji se mogu realizirati sa tiristorima (strelica

oznaava smjer toka elektrine energije)

OSNOVI DIGITALNE ELEKTRONIKE

Poeci digitalne tehnike vezani su za gradnju automatskih raunskih
strojeva. Razvoj poluvodike tehnologije, posebno integriranih
sklopova, uticao je na razvoj i primjenu digitalne tehnike. Digitalni nain
rada sklopova primjenjuje se u sve veem broju razliitih elektronikih
ureaja (telekomunikacije, radar, upravljanje procesima, mjerna
instrumentacija, elektroakustika, radio, televizija itd.).
DIGITALNI SIGNALI
Za sklopove u digitalnoj elektronici karakteristino je da signali mogu
imati dvije vrijednosti. Ti signali oznaavaju se binarnim znamenkama 0
i 1 . To znai da elektrine veliine pretstavljaju podatke pomou
kombinacija binarnih znamenki. Najee binarnoj znamenci 0
odgovara napon nula volta, a znamenci 1 napon napajanja sklopa

Podruja napona i njihova znaenja u digitalnoj elektronici

Podatak predoen kombinacijom binarnih znamenki moe biti paralelni

ili serijski kao na slici

Binarni signali: paralelni a) i serijski b)

DIGITALNI SKLOPOVI
Digitalni sklopovi mogu imati jedan ili vie ulaza i izlaza. Stanje na
izlazu sklopa vezano je za ispunjenje odreenih uvjeta na ulazima.
Izmeu stanja na ulazima i stanja na izlazu postoji odreena logika
veza. Stoga se takvi sklopovi nazivaju i logikim. Tablini prikaz
kombinacija stanja na ulazima sklopa i odgovarajuih stanja na izlazu
naziva se tablica istine.
OSNOVNI LOGIKI SKLOPOVI
Osnovni logiki sklopovi su logiki sklop I, logiki sklop ILI i logiki
sklop NE. Sve operacije u digitalnim ureajima mogu se postii sa
sklopovima I, ILI i NE.

Logiki sklop I
U strujnom krugu prikazanom na slici sijalica Z e svjetliti samo ako su
zatvorene sklopke A i B. Ako je bilo koja sklopka otvorena, sijalica Z
nee svjetliti. Stanjima sklopki i sijalice mogu se dati vrijednosti binarnih
znamenki: tvorena sklopka 0, zatvorena sklopka 1, sijalica ne svijetli 0 i
sijalica svijetli 1

Logiki sklop I izveden pomou sklopki a) i njegova tablice istine b), simboliki prikaz
poluvodikog logikog sklopa I c)

Prema tome moe se rei da je Z = 1, ako je A = 1 i B = 1. Ako je pak

A = 0 ili B = 0 ili A = B = 0, onda je Z = 0. To se moe pregledno
prikazati tablicom istine koja je prikazana na slici . Tablica istine
odgovara i za poluvodiki logiki sklop I, prikazan na slici c), kod
kojega se stanje izlaza moe indicirati pomou svjetlee diode.
Vidljivo je da izmeu stanja sklopki (ulaza) i sijalice (izlaza)
postoji odreena veza. Ta veza se naziva logikom funkcijom I ili
konjunkcijom. Ova funkcija moe se izraziti jednadbom
Z=AB.
Znakom ovdje je izraena I funkcija, a ne matematiki znak
mnoenja.

Simboli za sklop I

Logiki sklop ILI

U strujnom krugu prikazanom na slici a sijalica Z e svjetliti ako je
zatvorena bilo koja sklopka. Sijalica nee svjetliti samo ako su obe
sklopke otvorene. Takva veza izmeu stanja sklopki A i B i sijalice Z je
logika funkcija ILI odnosno disfunkcija.

Logiki sklop ILi izveden pomou sklopki a) i

njegova tablica istine b)

Ova funkcija moe se izraziti jednadbom Z = A + B

Znak + ovdje izraava operaciju ILI, a ne matematiki znak zbrajanja

Simboli za sklop ILI

U digitalnim ureajima logiku funkciju ILI obavlja logiki sklop ILI. Taj
sklop se moe grafiki prikazati jednim od simbola prikazanih na slici
Izlaz Z je u stanju 0 samo ako su oba ulaza u stanju 0.
Ako je bilo koji od ulaza u stanju 1 i izlaz e biti u stanju 1. Sklop moe
imati i vie od dva ulaza. Sklop ILI se moe primjeniti za dozvolu i
zabranu prolaza impulsa. Impulsi s ulaza prolaze na izlaz samo ako su
svi ostali ulazi u stanju 0.

Primjer funkcije sklopa ILI za dozvolu i zabranu prolaza ulaznih impulsa

Logiki sklop NE
Logiki sklop koji ima jedan ulaz i jedan izlaz na kojem se dobiva uvijek
stanje suprotno stanju na ulazu. Naziva se sklop NE ili invertor. Taj
sklop obavlja funkciju inverzije ili negacije. Ova se funkcija moe izraziti
Jednadbom Z A .

Simbol, tablica istine i rad sklopa NE

Jedan primjer primjene NE sklopa prikazuje naredna fotootpornik. Kada

FR osvijetljen njegov otpor je vrlo mali. Stoga je na njemu mali pad
napona koji odgovara razini logike 0 na ulazu prvog invertora. Zbog
toga je njegov izlaz u stanju 1 to ujedno pretstavlja ulaz drugog
invetora. Zato je na izlazu itavog sklopa stanje 0 i svijetlea dioda ne
svijetli. Tako je mogue brojati predmete u industriji, upravljanje radom
strojeva i automatsko otvaranje i zatvaranje vrata.

Logiki sklopovi NI i NILI

Iako se sve operacije u digitalnim ureajima mogu postii sa
sklopovima I, ILI i NE, u praksi se vrlo esto primjenjuju sklopovi NI i
NILI. Ti sklopovi imaju osobinu da se samo sa NI, odnosno samo sa
NILI, moe ostvariti bilo koji osnovni ili sloeni logiki sklop.
Logiki sklop NI
Sklop NI na izlazu daje stanje 1 ako je barem jedan ulaz u stanju 0. Na
izlazu je stanje 0 samo ako su svi ulazi u stanju kao na slici.

Simboli i tablica istine logikog sklopa NI

Logika funkcija NI sklopa moe se prikazati jednadbom Z A B

I sklop NI se moe koristiti za dozvolu i zabranu prolaza impulsa

Prikaz rjeenja logikogsklopa NI a) i njegove dozvole i zabrane

prolaza ulaznih impulsa

Na slici je pokazano kako se logikim sklopom NI mogu realizirati

logiki sklopovi I i ILI.

Realizacija pomou NI sklopova: I sklopa a), ILI skopa b)

Logiki sklop NILI

Obiljeje logikog sklopa NILI je u tome da na izlazu daje stanje 0 ako
je bilo koji ulaz u stanju 1. Na izlazu sklopa je stanje 1 samo ako su na
svim ulazima stanje 0

Simboli i tablica istine sklopa NILI

Logika funkcija NILI sklopa moe se prikazati jednadbom Z A B

Sklop NILI doputa prolaz impulsa s jednog ulaza na izlaz ako su svi
ostali izlazi u stanju 0. Pri tome su izlazni impulsi invertirani u odnosu
na ulazne

Primjer funkcije sklopa NILI za dozvolu i zabranu prolaza ulaznih impulsa

SLOENI LOGIKI SKLOPOVI

Meusobnim kombiniranjem osnovnih logikih sklopova dobivaju se
sloeniji sklopovi koji mogu obavljati sloenije logike operacije. Za
primjer e posluiti sklopovi za kodiranje i dekodiranje.
Digitalni sklopovi proizvode se danas iskljuivo u integriranoj tehnici.
Integrirani sklop je kombinacija poluvodikih elemenata koji se
meusobno ne mogu razdvojiti. Svi elementi su izvedeni na jednoj
ploici silicija i smjeteni u jedno kuite. Kuita mogu biti razliitog
oblika i s razliitim brojem izvoda. Integrirani digitalni sklopovi imaju
najee dvolinijsko kuite.

Dvolinijsko kuite integriranih digitalnih sklopova

Za praktian rad s integriranim sklopovima esto je dovoljno poznavati

pojednostavljene, tzv. blok-sheme sklopa, bez zalaenja u detalje
elektrine sheme. Ali prijeko je potrebno poznavati shemu prikljuaka
na vanjske izvode, tj. dijagram spajanja.

Dijagram spajanja: a) logikog sklopa 7400 i b) logikog sklopa 7408

U ureajima se integrirani sklopovi leme na tiskane ploice ili se utiu u

odgovarajua podnoja. Sklop utaknut u podnoje moe se bez veih
tekoa izvaditi to nije sluaj ako je sklop zalemljen. Time je znatno
olakan kasniji rad na odravanju ureaja. No i u tome sluaju potrebno
je paljivo rukovati integriranim sklopovima. U protivnom se izvodi
integriranih sklopova mogu vrlo lako saviti i slomiti pa sklop, unato
elektrine ispravnosti, postaje neupotrebljiv

OSNOVNE KOMPONENTE OPTOELEKTRONIKE

Komponente optoelektronike pretvaraju optiku u elektrinu energiju i
obrnuto.
FOTODIODE
Ako fotoni sa odreenom energijom dolaze na fotodiodu u njoj se
generiraju parovi elektron-upljine. Elektrino polje u fotodiodi izaziva
gibanje elektrona i upljina. upljine se kreu prema p+ elementu, a
elektroni prema n elementu. Na ovaj nain nastaje fotostruja u
vanjskom dijelu strujnog kruga


e w

I p 1e o 1
Fotostruja se moe prikazati izrazom

1 Lp
gdje je: Lp difuziona duljina upljina u n podruju;
e elementarni naboj;
o svjetlosni tok;
- koeficijent absorpcije svjetlosti;
w irina sloja pranjenja.
Koeficijent absorpcije je varijabla koja ovisi samo o duljini vala
svjetlosti. U sutini to odreuje spektar osjetljivosti fodiode. Veliina w
zavisi od napona i dopiranja. Velika osjetljivost fotodiode je uglavnom
odreena veliinom parametara w i/ili Lp.
Na narednoj slici su prikazane familije karakteristika fotodioda. Postoje
dva naina rada: modus fotodiode (s uticajem napona) i modus
fotonapona (bez uticaja napona).

Karakteristike fotodioda

U modusu fotodiode dioda djeluje kao generator struje, pretvarajui

energiju svjetla u elektrinu energiju. Odnos izmeu stuje i napona, ako
se fotodioda posmatra kao izvor struje sa fotostrujom Ip, a dioda sa
stim polaritetom spoji paralelno sa opteretnim otporom RLE (idealni
ekvivalentni kruni dijagram), moe se Ip izraziti sa sljedeim izrazom

n Uu

T
I I S e
1 I p

U prethodnom izrazu Ip je fotostruja, IS struja zasienja, U je napon

izmeu kontakta diode p i n, UT ekvivalent napona temperature i n
faktor diode. Kada je Ip = 0, jednadba se reducira na normalnu
jednadbu diode i opisuje karakteristiku za sluaj mraka (Ev = 0).
FOTOTRANZISTOR
U principu fototranzistor odgovara fotodiodi sa prateim tranzistorskim
pojaanjem. Fototranzistor je najjednostavnija integrirana
optoelektronika komponenta. Slika prikazuje jedan tip fototranzistora
sa emiterom (N+), bazom (P) i kolektorom (N); posljednji je obino
podijeljen na slabo dopirani n i visoko dopirani n+ dio. Poto je zbog
velikog dopiranja difuziona duljina Lp upljina u n+ zoni mala, najvea
kontribucija primarnoj fotostruji ICB diode kolektor-baza ostvaruje se
samo sa p i n zona. Ovo takoer objanjava zato je u usporedbi sa
fotodiodama, fotoosjetljivost epitaksijalnih tranzistora manja za svjetlost
dugog vala. Veliki dio svjetlosti dugog vala absorbira se u podruju n+,
poto je n podruje obino vrlo tanko (10 do 20 m).

Popreni presjek fototranzistora

SOLARNE ELIJE
Svaka dioda djeluje u fotovoltnom modusu kao generator koji pretvara
solarnu u elektrinu energiju. Diode koje obavljaju ovaj proces
konverzije sa velikom efikasnou, nazivaju se solarne elije. Najvaniji
reprezentant je Si p-n solarna elija.
Ona se najprije koristila za napajanje vozila energijom u svemiru, ali
zemaljske primjene dobijaju sve vee znaenje.

Prikaz solarne elije

Njena najvanija karakteristika je djelotvornost, kvocijent elektrine

snage sa optimumom adaptacije i iznad svega prijem solarne energije.
Kod raunanja djelotvornosti, treba se imati na umu da spektar
distribucije solarne svjetlosti i odatle solarna konstanta varira od
lokacije do lokacije.
Krivulja je tipina volt-amper karakteristika silicijeve solarne elije.
Krivulja ovisi o naponu otvorenog kruga UL, struje kratkog spoja Ik i
maksimuma izlazne snage Nmax. Kvocijent Nmax/UL Ik zove se
faktor ispunjenja.

Sa karakteristikom pravokutnog oblika faktor ispunjenja bi imao svoju

idealnu vrijednost od 1. U praksi se dobiju vrijednosti faktora ispunjenja
izmeu 0,7 i 0,8.

Volt-amper karakteristika solarne elije

Imaju li se u vidu injenice da je zemlja permanentno izloena

djelovanju solarne energije koja u peirodu od jedne godine iznosi oko
1012 GWh, te da je svjetska potronja energije oko 5107 GWh, onda
je lahko zakljuiti da su veoma velike potencijalne mogunoti dobijanja
elektrine energije iz solarne. Istraivanja na poboljanju pretvarakih
mogunosti solarnih elija i njihova masovna primjena u budunoti,
imaju poseban znaaj.