OSNOVE ELEKTRONIKE

Za drugi razred srednjih kola elektrotehnike struke

Uvod
Elektronika je dio elektrotehnike koji prouava ureaje i njihove sastavne djelove,ije se djelovanje zasniva na pojavama nastalim pri kretanju elektrona i elektrinih nabijenih estica.

Atom i elektron
me=1,911*10-31 kg mp=1836,5*me e- 1,6*10-19c
masa elektrona

masa protona naelektrisanje elektrona c-kulon

Atom je najsitnija estica neke materije koja zadrava njena svojstva. Postoje razni modeli atoma ,najede se koristi BOROV(Nil Bor)model atoma.Prema ovom modelu atom se sastoji od jezgre i omotaa.Jezgra se sastoji od pozitivno naelektrisanih estica PROTONA i neutralno naelektrisanih estica NEUTRONA.

Oko jezgre kreu se elektroni koji formiraju omotae ili ljuske.U nepobuenom stanju atom ima jednak broj protona i elektrona.

Energija elektrona i energetski nivoi

n=2k
k-redni broj ljuske n-broj elektrona maksimalan broj elektrona u svskoj ljusci

ENERGETSKI NIVOI ELEKTRONA PREDSTAVLJENI SU KONCETRINIM KRUGOVIMA SA JEZGROM U CENTRU ATOMA

Energetski nivoi obiljeavaju se slovima K,L,M,N,O,P,Q. Izmeu energetskihnivoa nalaze se zabranjene zone u kojima se elektroni ne mogu zadravati.Elektroni koji su udaljeniji od jezgre imaju vedu energiju od elektrona koji su blie jezgri.Elektroni koji se nalaze u posljednjoj ljusci nazivaju se VALENTNI ELEKTRONI.Kada valentni elektron dobije odreenu koliinu energije on napusti svoj atom i naziva se SLOBODNI ELEKTRON.

Valentni elektroni imaju energiju manju ud slobodnih.Radi lakeg predstavljanjaenergija elektron a djeli se na tri zone ,to su valentna,zabranjena i slobodna zona.Valentni elektroni imaju energiju koja spada u valentnu zonu.Zabranjena zona predstavlja onu koliinu energije koja je potrebna valentnim elektronima da bi postali slobodni.Prema tome sve msterijale moemo podjeliti u tri grupe.One koji dobro provode struju, i one koji ne provode elektrinu struju,to su provodnici i izolatori.Izmeu ove dvijegrupe nalaze se puluprovodnici.Kod izolatora je irina zabranjene zone veoma velika pa je valentnim elektronima potrebna ogromna koliina energije da bi postali slobodni.A slobodni elektroni uestvuju u proticanju struje.

Kod poluprovodnika je zabranjena zona znatno manja nego kod i zolatora to znai da imaju znatno bolje uslove za provoenje elektrine struje.Kod provodnika se dodiruju valentna i slobodna zona ,odnosno nema zabranjene zone.to znai da provodnici ved pri normalnim temperaturnim uslovima imaju jako veliki broj slobodnih elektrona to jest nosilaca naelektrisanja.

Proticanje elektrine struje

U proticanju elektrine srtuje mogu da uestvuju samo slobodni elektroni a usmjereno kretanje slobodnih elektrona predstavlja elektrinu struju. Stvarni smjer slobodnih elektrona je od je od negativnog ka pozitivnom polu izvora napajanja.To se razlikuje od tehnikog smjera struje.Tehniki smjer struje je od take vieg prema taki nieg potencijala.

Poluprovodnici
upljine

Elektron koji napusti svoj atom naziva se slobodan elektron.Slobodan elektron iza sebe ostavlja pozitivan atom(pozitivan jon).Slobodan elektron u pozitivnom jonu iza sebe ostavlja prazno mjesto koje nazivamo upljina.Zbog lakeg prikaz upljini se daje masa i naelektrisanje.Masa upljine jednaka je masi elektrona, a naelektrisanje joj je pozitivno.Z a upljine kaemo da se kreu u smjeru suprotnom od kretanja elektrona.

isti poluprovodnici
Poluprovodnici (dioda,tranzistor i sl.) se izrauju od poluprovodnikih materijala.To s u vrsta tijela,dio fizike koji i h prouava naziva se fizika vrstog stanja.Otpor ovih materijala se krede izmeu otpora provodnika i otpora izolatora.Materijali od kojih se izrauju poluprovodnici su najede Germanij i Silicij.Poluprovodniki materijali imaju kristalnu strukturu.to znai da imaju pravilan raspored atoma,odnosno molekula, koji obrazuju kristalnu reetku.Germanij i Silicij su etvetovalentni ,atom Germanija i Silicija ima etiri elektrona u zadnjoj ljusci.Izmeu atoma formiraju se veze koje se na zivaju kovalentne veze.U kovalentnim vezama uestvuju valentni elektroni.Kovalentna veza se formira tako to se poklapaju putanje elektrona koje formiraju tu vezu.kod istih poluprovodnika svi elektroni uestvuju u kovalentnim vezama.Tako da nema slobodnih elektrona.isti poluprovodnik ne provodi elektrinu struju.

Kod istog poluprovodnika podjednak je broj upljina i slobodnih elektrona.Broj slobodnih elektrona u istom poluprovodniku je nedovoljan,zbog ega se koristi za proizvodnju elektronskih elemenata.Broj slobodnih elektrona je znatno vedi za potrebe izrade poluprovodnikih elektronskih elemenata.Povedanje broja slobodnih elektron postie se dodavanjem primjesa(neistoda) istom poluprovodniku.

N-tip poluprovodnika
N-tip poluprovodnika dobije se kada se posebnim tehnolokim procesom Germaniju ili Siliciju dodaju primjrse nekog petovalentnog elementa (oksigen, arsen, antimon, fosfor). Atomi primjesa nazivaju se donori.etiri elektrona petovalentnog elementa sa etri strane obrazuju kovalentne veze sa susjednim elekrtonim germanija ili silicija.Peti elektron je vezan za svoj atom.Njemu je potrebn vrlo mala koliina energije da postane slobodan,tako da su ved pri tempera turi 20oC svi elektroni slobodni.Za poluprovodnike N-tipa kaemo dasu im vedinski(glavni)nosioci naelektrisanj a elektroni a manjinski(sporedni)nosioci naelektrisanja upljine.Unoenje petovalentnih primjesa daje slobodan elektron.Proces dodavanja primjesa istom poluprovodniku naziva se obogadivanje poluprovodnika.
5

P-tip poluprovodnika
Ako se istom poluprovodniku dodaju primjese trovalentnih elemenata dobije se p -tip poluprovodnika.Primjese su najede:aluminij,galij,indij,bor.Atom primjese je okruen atomima osnovnog etverovalentnog elementa poluprovodnika.Da bi formirao kovalentne veze on privlai jedan elektron iz susjednog atoma,koji iza sebe ostavlja upljinu.Primjese se nazivaju a kceptori.Svaki atom akceptora izaziva pojavu upljina.Za p-tip poluprovodnika kaemo da su mu vedinski nosioci naelektrisanja upljine a manjinski nosioci naelektrisanja elektroni.Poluprovodnici P ili N tipa nisu naelektrisana tijela,jer im je jednak broj pozitivnih i negativnih naelektrisanja.

PN spoj
PN spoj se dobije kada se posebnim tehnolokim postupkom spoje polupovodnic i P i N tipa.

U okolini dodirne povrine slobodni elekrtoni zauzimaju mjesta u upljinama.Tako da se oko dodirne povrine formira tanki sloj poluprovodnika koji nema slobodnih elektrona ni upljina. Ovaj sloj se naziva zaporni sloj ili potencijalna barjera.

Direktno polarisan P-N spoj

P-N spoj moe biti nepolarisan,direktno polarisan i inverzno polarisan.P-poluprovodnik i N-poluprovodnik dobro provode struju i ponaaju se kao provodnici.Zaporni sloj ne provodi struju i ponaa se kao izolator.Rekombinacija je proces kojim elektron zauzima slobodno mjesto u upljini. PNspoj je direktno polarisan kada je na P-poluprovodniku prikljuen pozitivan pol izvora napajanja,a na N-poluporovodnik negativan pol izvora napona napajanja.Tada dolazi do kretanja vedinskih nosilaca naelektrisanja,suava se zaporni sloj sve dok ne nestane.Struja protie bez slabljenja,to zna i da je otpor direktno polarisanog PN-spoja jednak nuli.Struja kroz direktno polarisan PN-spoj naziva se direktna struja.Direktno polarisan PN-spoj jo se naziva i propusno polarisan PN-spoj.

Inverzno polarisan PN-spoj

Inverzno polarisan PN-spoj dobije se kada se na P-poluprovodnik prikljui negativan pol izvora a na N poluprovodnik pozitivan pol izvora napona napajanja. Vedinski nosioci naelektrisanja(upljine u P i elektroni u N poluprovodniku)koncentriu se prema krajevima poluprovodnika,dalje od sodirne povrine,iri se zaporni sloj.Otpor inverzno polarisanog PN-spoja je beskonaan.Struja ne protie kroz inverzno polarisan PN-spoj.Kroz zaporni sloj prou samo manjinski nosioci naelektrisanja i formiraju struju koja se naziva inverzna struja zasidenja.Ova struja je zanemarljivo male vrijednosti.Inverzno polarisan PN-spoj se jo naziva i nepropusno polarisan PN-spoj.

Proboj PN-spoja
Kada se na Pn-spoj dovede veliki inverzni napon ved od neke kritine vrijednosti koja se odreuje za svaki tip PN-spoja,nastupa proboj PN-spoja.Kritina vrijednost napona naziva se napon proboja.Postoje destruktivni i nedestruktivni proboji PN-spoja.Kod destruktivnog proboja dolazi do trajnog oteenja PN-spoja,a kod nedestruktivnog proboja ne dolazi do oteenja PNspoja.Nedestruktivni proboji PN-spoja su:tunelski efekat i lavinski efekat. Tunelski efekat-javlja se kod PN-spojeva sa malom irinon zapornog sloja.Tunelski efekat je ustvari pojava da elektron proe kroz zaporni sloj iako nema dovoljnu koliinu energije,na taj nain povedava se broj slobodnih elektrona u zapornom sloju i naglo raste inverzna struja. Lavinski efekat-nastaje u PN-spojevima sa irim zapornim slojem i vedim inverznim naponima.Zbog jakog elektrostatikog polja elektroni dobijaju veliku kinetiku energiju i odgovarajue ubrzanje.Kada se sudaraju sa valentnim elektronima u zapornom sloju,oni svoju energiju predaju tim valentnim elektronima ,koji opet dobijaju veliku koliinu energije oslobaajui ved broj elektrona .Tako se broj slobodnih elektrona naglo poveava,odnosno cijeli proces podsjeda na lavinu.pri vedim temperaturama probojni napon PN-spoja je manji.

ELEKTRONSKI ELEMENTI
Elektronski elementi su najmanji dijelovi elektronskih ureaja i sklopova.svi elektro nski elementi se dijele na aktivne i pasivne.Aktivni elektronski elementi imaju sposobnost pojaavanja signala.To su najede tranzistori i tiristori.Pasivni elektronski elementi smanjuju vrijednost signala kada protie kroz njih.Pasivni elektronski elementi su:otpornici,zavojnice,kondenzatori,transformatori.Pod signalom se podrazumjeva elektrina struja,napon ili snaga.

Otpornici

Otpornici su pasivni elektronski elementi koji pretvaraju elektrinu energiju u toplotnu.Osnovna uloga u elektronskim kolima im je da vre regulaciju jaine struje i ostvare odreen pad napona.

Osnovna veliina koja karakterie otpornik je njegova otpornost i daje se u omima().U praksi se jo koriste i vrijednosti ki loom(k) i megaom(M).Osnovna podjela otpornika je na linearne i nelinearne.Kod linearnih otpornika vrijednost otpora je konstantna bez obzira na vanjske uticaje.Kod nelinearnih otpornika otpor se mijenja pod djelovanjem nekog vanjskog faktora(vlaga,svjetlost,temperatura i sl.).
8

Linearni otpornici
Linearni otpornici mogu biti stalni i promjenjljivi.Stalni otpornici ne mogu mijenjati svoju otpornost.Kod promjenjljivih otpornika otpornost se mijenja mehanikim putem.Promjenljivi otpornici se nazivaju potenciometri.

Stalni otpornici mogu biti:iani,slojni i od mase.iani otpornici se izrauju od otporne ice koja ima veliki specifini otpor(cekas,kantal).Otporna ica se namotava na neko termoizolaciono tijelo u obliku cilindra.Otpor ianih otpornika zavisi od duine ice,debljine ice i vrste materijala.iani otpornici se izrauju za vrijednosti otpora do 200 k,snage do 200 W i radne temperature do 350C.Odlikuju se velikom preciznou i tanodu otpora.Koricte se u kolima gdje je potrebna veda snaga,nisu pogodni za primjenu na viim frekvencijama. Slojni otpornici izrauju se tako to se na keramiko tijel o u obliku tapida nataloi otporni sloj od grafita.Ovi otpornici izrauju se za vrijednosti otpora od nekoliko oma do nekoliko stotina megaoma.Snaga im se krede od 0,1W do 6W.Loa osobina im je to su zavisni od promjena temperature.Otpornici od mase izrauju se tako to se ugljena praina mijea sa nekim vezivnim sredstvom(smola,ljepilo i sl.)zatim se svs zapee u posebnim pedima namjenjenim za to. Izrauju se u obliku tapida na ijim krajevima se nalaze prikljune ice.Vrijednost otpora im je od 10 do 10M a snaga od 0,25 do 2W.

Promjenljivi otpornici su otpornici kod kojih se otpor moe mijenjati mehanikim putem.To mogu biti iani i slojni promj enljivi otpornici(potenciometri).Kod ianih potenciometara otpor se mij enja promjenom duine ice tako to klizni kontakt odabire broj namotaja.Kod slojnih otpornika otpor se mjienja promjenom veliine otpornog sloja.Posebna vrsta promjenljivih otpornika su trimer potenciometri,to su promjenljivi otpornici kod kojih se otpor rijetko mijenja,a kada se mijenja to se vri odvijaem.

Nelinearni otpornici
Nelinearni otpornici su otpornici na iju otpornost djeluju neki vanjski faktori.Predstavnici nelinearnih otpornika su: termistori,varistori,magnetni otpornici,fotootpornici.

Termistori su nelinearni otpornici kod kojih se otpor mjenja sa porastom temperature

Termistori mogu biti sa pozitivnim temperaturnim koeficientom(PTC),ili sa negativnim temperaturnim koeficientom(NTC).Kod PTC termistora dolazi do povedanja otpora kada se zagriju,a kod NTC otpor se smanjuje kada se zagriju.Postoje termistori sa direktnim zagrijavanjem i sa indirektnim zagrijavanjem. Termistori sa direktnim zagrijavanjem sami sebe zagrijavaju prilikom proticanja elektrine struje kroz njih.Termistori sa dodatnim zarijavanjem imaju dodatnu spiralu koja zagrijava termistor.Termistori se koriste u sistemima za signalizaciju,automatsku regulaciju ili mjerenja.

Varistori su nelinearni otpornici kod kojih se otpor smanjuje sa porastom napona.

10

Varistori se koriste za stabilizaciju malih napona, kod prekidaa za priguivanje iskre,za zatitu potroaa od napona vedih od dozvoljenih.Na sljedecoj slici prikazana je zatita potroaa od visokih napona pomodu varistora.

U koliko prikljueni napon pree nazivnu vrijednost Un otpor varistora opadne i kroz njega protee jaa struja,na taj nain se zatiti potroa Rt.

Magnetni otpornici mijenjaju svoj otpor ako su izloeni djelovanju promjenljivog magnetnog
polja,otpor im raste sa povedanjem gustine magnetnog fluksa.Na elektrone koji se kredu u magnetnom polju djeluje i magnetna sila okomito na smijer kretanja elektrona.Time se otpor magnetnog otpornika povadava kada se nalazi u magnetnom polju.

Parametri otpornika
Parametri otpornika su karakteristine veliine koje opisuju kvalitet otpornika.Zavisno od primjene proizvoai daju potrebne parametre za neki otpornik.Parameti otpornika su: 1. nazivna (nominalna) vrijednost otpora 2. tolerancija
11

3. nazivna (nominalna) snaga 4. nazivni (nominalni) napon 5. um otpornika 6. frekventna karakteristika 7. temperaturno radno podruje Nazivna otpornost je vrijednost otpora otpornika.To je osnovni parametar otpornika idaje se u kiloomima(k) i megaomima(M).Nazivna vrijednost obiljeava se na tijelu otpornika. Tolerancija predstavlja najvede dozvoljeno odstupanje od nazivne vrijednosti otpornika,daje se u procentima(%).Tolerancija se takoe obiljeava na tijelu otpornika. Nazivna snaga predstavlja koliinu toplote koju isijava otpornik u jedinici vremena pri temperaturi okoline od 20C. Nazivni napon je napon na koji je otpornik prikljuen ,pri emu isijava koliinu toplote definisanu nazivnom snagom. um otpornika manifestuje se kao neeljeni napon na krajevima otpornika,daje se u mikrovoltima(V) Frekventna karakteristika prikazuje uticaj frekvancija na otpornost otpornika,jer sa porastom frekvencije otpornost opada.Otpornik se koristi sve dok mu otpor ne opadne na 90% nazivne vrijednosti.

Obiljeavanje otpornika
5E=5 5k=5k 5M=5M 6k=6k 6K2=6,2k 3M2=3,2M 4k2=4,2k 9E3=9,3

Otpornici se oznaavaju slovima i brojevima ili bojama.Otpornici vedih dimenzija na svom tijelu imaju odtampane najvanije parametre.To su najede nazivna otpornost,tolerancija i snaga.Nazivna vrijednost obiljeava se slovom i brojem,pri emu slovo E onaava jedinice ,k oznaava kiloome,a M oznaava megaome.Ako je slovo izmeu broja onda ono predstavlja decimalni zarez,otpornici malih dimenzijaoznaavaju se pomou prstenova u boji,gdj svaka boja predstavlja odreenu vrijednost.Otpornik se obiljeava sa 5 prstenova u boji.Prva tri prstena predstavljaju nazivnu vrijednost otpora,etvrti predstavlja toleranciju, a peti nominalnu snagu. Na sljededoj slici prikazana je tabela zanenja pojedinih boja na nekom mjestu.

12

BOJA
crna smea crvena narandasta uta zelena plava ljubiasta siva bijela zlatna srebrena bez boje

1 PRSTEN prvi broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 -

POREDAK 2 PRSTEN drugi broj 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 -

BOJA I 3 PRSTEN faktor mnoenja 1 10 102 103 104 105 106 107 108 109 10-1 10-2 -

ZNAENJE 4 PRSTEN tolerancija 0 1% 2% 3% 4% 5% 6% 7% 8% 9% 5% 10% 20%

5 PRSTEN snaga 0,25W 1W 2W

0,5W

Kondenzatori
Kondenzatori su pasivni elektronski elementi koji pretvaraju elektrinu energiju u elektrostatiku i obratno.Kondenzatori imaju sposobnost akumuliranja elektrine energije.Svojstvo kondenzatora imaju bilo koja dva provodnika meusobno razdvojena izolatorom.osnovna veleina koja karakterie kondenzator je njegova kapacitivnost(kapacitet),oznaka je C,a daje se u Faradima(F).U parksi se koriste jedinice manje od Farada a to su mF,F,nF,pF.U praksi se uglavnom koriste ploasti kondenzatori.Oni se sastije od dvije metalne ploe izmeu kojih se nalazi izolator (dielektrik).

Formula za kapacitet kondenzatora glasi: C= 0 r Gdje je: C- kapacitet kondenzatora 0-dielektrina konstanta vakuma 0=8,8510-12 r-relativna dielektrina konstanta dielektrika s-povrina ploa d-razmak izmeu ploa Na sljededoj slici prikazana je graa kondenzatora.

13

Prema konstrukciji kondenzatori mogu biti ploastog,cjevastog,cilindrinog i lonastog oblika.

U kolima istosmjerne struje kondenzator predstavlja prekd u kolu,odnosno ima beskonano veliki otpor.U kolima izmjenine struje sa porastom frekvencije otpor kondenzatora opada. X c= Kondenzatori mogu biti stalni i promjenljivi.

Stalni kondenzatori
Stalni kondenzatori su kondenzatori kod kojih se vrijednost kapaciteta ne moe mijenjati.Izmeu ploa kondenzatora se nalazi dielektrik,najede je to papir,keramika,vakum itd.Prema tome stalni kondenzatori mogu biti: 1. papirni kondenzatori 2. keramiki kondenzatori 3. liskumski kondenzatori 4. metalopapirni kondenzatori 5. elektrolitski kondenzatori Papirni kondenzatori se izrauju od aluminijskih folija izmeu kojih se kao dielektrik stavlja papir. Mnogo se koriste zbog jednostavne i jeftine izrade.Proizvode se kao cjevasti ili cilindrini kondenzatori.Kapactet zavisi od povrine aluminijske folije,debljine i vrste papira.Proizvode se sa kapacitetima od 100pF do 10F,sa tolerancijama 5%,10%,20%.Radni napon se krede od 100V do 500V.

14

Kod keramikih kondenzatora dielektrik je keramika,sa ijih strana su nataloeni srebreni slojevi,koji predstavljaju metalne ploe.Na srebrene slojeve zaleme se prikljune ice.Proizvode se kao cjevasti ili kao lonasti kondenzatori. Liskunski kodenzatori kao dielektrik koriste liskun.Liskun se odlikuje velikim specifinim otporom i irokim temperaturnim podrujem rada.Najede se koriste u oscilatornim kolima. Metalopapirni kondenzatori su graeni slino kao papirni.Aluminijsku foliju zamjenjuju nataloeni slojevi metala.Prednost ovih kondenzatora je to su upotrebljivi i nakon probija. Elektrolitski kondenzatori se koriste samo u kolima istiomjerne struje.Ovi kondenzatoriimaju veliki kapacitet reda nekoliko stotina mikrofarada.Kod elektrolitskih kondenzatora na tijelu se onaava elektroda koja se prikljuuje na negativan pol izvora napajanja.

Parametri kondenzatora
Parametri kondenzatora su: 1. nazivna kapacitivnost 2. nominalni napon 3. otpor izolacije 4. vremenska konstanta 5. ispitni napon Nazivna kapacitivnost ili kapacitet kondenzatora je osnovni parametar kondenzatora i daje se sa odreenom tanodu.Tolerancija je maksimalno odstupanje od nazivne vrijednosti kapaciteta kondenzatora iznosi 0,1%,0,2%,0,5%,1%,5%,10%,20%. Nominalni napon je maksimalna vrijednost napona pri kojem kondenzator dobro obavlja svoju funkciju.Ukoliko se nominalni napon prekorai moe dodi do trajnih promjena karakteristika dielektrika ili do proboja dielektrika.prilikom proboja dielektrika kondenzator se ponaa kao kratak spoj.Na tijelo kondenzatora nanosi se vrijednost nazivnog napona. Otpor izolacije kondenzatora je otpor izmeu obloga kondenzatora odnosno otpor dielektrika. Vremenska konstanta predstavlja vrijeme punjenja odnosno pranjenja kondenzatora.To je vrijeme za koje se napon napunjenog kondenzator smanji na 37% vrijednosti od trenutka kada je ppreputen sam sebi.Vremenska konstanta dobije se u sekundama.

15

tk=RC(s)
tk-vremenska konstanta R-vrijednost otpora u omima() C-vrijednost kapaciteta kondenzatora u mikrofaradima(F)

Zavojnice
Zavojnice(kalem) su pasivni elektronski elementi koji pretvaraju elektrinu energiju u magnetnu i obrnuto,koriste se u kolima izmjenine struje,a za kola istosmjerne struje predstavljaju kratak spoj .

Zavojnice se sastoje od vedeg broja namotaja bakrene ice na nekom tijelu ili bez njega.Osnovna veliina koja karakterie zavojnic ne njen induktivitet,a daje se u (H) Henrijima.Induktivnost je sposobnost zavojnice da se u njoj induktuje Ems(Elektro-magnetna sila) zbog promjene magnetnog fluksa izazvanom promjenom struje u zavojnici.Induktivnost zavojnice zavisi o broju namotaja,presjeka zavojnice i duine zavojnice.Induktivnost zavojnice se rauna po formuli : L=0r

L-induktivitet 0-1,25610-6 H/m -permeabilnost vakuma r-relaativna magnetska permeabilnost materijala unutar kalema N-broj namotaja S-povrina presjeka kalema (m2) -duina zavojnice (m)

VoltAmperska karakteristika
Volt-Amperska karakteristika je dijagram koji prikazuje zavisnost struje od napona.Na apscisu nanosi se napon a na ordinatu nanosi se struja.Ako je volt-Amperska karakteristika prava linija ond je u pitanju linearan elektronski element,ako je kriva linija onda je to nelinearan elektronski element. Volt-Amperska karakteristika se moe odrediti raunskim putem ili eksperimentalno mjerenjem. Na Volt-Amperskoj karaktetistici odreuje se jedna taka koja predstavlja trenutnu vrijednost struje i napona na tom elektronskom elemrentu ta taka se naziva radna taka.Ako su u pitanju istosmjerne struje i naponi onda je to statika radna taka.Ako su u pitanju izmjenine struje i naponi onda je to dinamika radna taka.Volt-Amperska karakteristika se esto naziva UI karakteristika ili strujno naponska karakteristika.
16

Primjer izraunavanja strujno naponske karakteristike: R=1k U(V) 0 1 2 3 5 10 R= I(mA) 0 1 2 3 5 10 I=

U=1V R=1k

I=
I=

=1mA

Isti postupak za ostale vrijednosti

Diode
Diode su poluprovodniki elektronski elementi sastavljeni od jednog PN -spoja sa dva izvoda.Izvod vezan za P poluprovodnik naziva se anoda(A),izvor vezan za N poluprovodnik naziva se katoda(K).

Dioda moe biti direktno ili inverzno polarisana.Kada ja napon na anodi vedi od napona na katodi dioda je direktno polarisana,otpor joj je jednak nuli i struja prolazi bez slabljenja(idealna dioda). Kada je napon na anodi manji od napona na katodi,dioda je inverzno polarisana,otpor joj je beskonaan i struja ne protie kroz diodu(idealna dioda).

Podjela dioda
Podjela dioda se moe izvriti prema vrsti materijala od kojeg su napravljene,konstrukciji ili osobinama PN-spoja.Prema vrsti materijala od kojeg su napravljene diode se dijele na Germanijeve i Silicijeve.Volt-Amperska karaaaakteristika germanijevih i silicijevih dioda nije ista.Dozvoljeni temperaturni opseg za germanijeve diode je od -60C do +80C,a za silicijeve diode od -60C do +150C.Prema konstrukciji diode mogu biti takaste ili slojne.Takaste diode su starije izvedbe dioda.Probojni napon im je 100V,struja u direktnom smjeru do 0,5A, otpor pri direktnoj polarizaciji je od 50 do 200,otpor pri inverznoj polarizaciji je od 0,5M do 5M. Slojne diode imaju mnogo vedu dodirnu povrinu izmeu P i N poluprovodnika.O vo su novije izvedbe dioda.Zbog velike povrine PN-spoja mogu proputati velike struje pa se zbog toga esto koriste u
17

ispravljaima.Kapacitet PN-spoja slojnih dioda krede se oko 10pf,otpor pri direktnoj polarizaciji je oko 1,a pri inverznoj polarizaciji nekoliko megaoma.Probojni napon im je do 1000V,a struja do 100A. Prema osobinama PN-spoja i prema namjeni diode se dijele na:ispravljake doide,cener diode,varikap doiode,prekidake diode,tunel diode,fotodiode.

Zener diode

Zener(cener) diode su slojne diode koje imaju veliku irinu zapornog sloja.U elektronskin kolima koriste se kao inverzno poboljanje.To znai da se radna taka M smjeta u tredi kvadrant,prikljuuju se naponi malo ved od probojnog.Napon koji odreuje poloaj radne take naziva se Zene rov napon. Proboj koji se javlja u cener diodi je lavinski efekat.Cener diode se uglavnom koriste za stabilizaciju jednosmjernog napona.

Tunel diode

Tunel diode su slojne diode sa velikom koncentracijom primjesa u P i N poluprovodniku.Tunel diode imaju Volt-Ampersku karakteriistiku drugaiju od ostalih dioda.Porastom napona od 0 do take A raste i struja.Od take A do take B sa porastom napona opada struja.Od take B struja raste sa porastom napona.Izmeu take A i take B tunel dioda ima negativan dinamikki otpor,tbog toga se radna taka M smjeta izmeu taaka A i B.Tunel diode se koriste u oscilatorima,impulsnim kolima,pojaavaima itd.

Varikap (kapacitivna) dioda

18

Varikap diode su slojne diode koje mijenjaju kapacitet sa porastom prikljuenog inverznog napona. To znai da se varikap diode u elektronikom kolu prikljuuju inverzno.Kapacitet varikap dioda zavisi od povrine dodirne povrine,dielektrine konstante poluprovodni ka.Sa porastom prikljuenog inverznog napona iri se zaporni sloj,odnosno opada kapacitet varikap diode.

C-kapacitet varikap diode Sp-povrina dodirne povrine d-irina

Primjena dioda u ispravljaima

Poluvalno ispravljanje

Za vrijeme pozitivne poluperiode napon na a nodi je vedi od napona na katodi,dioda je direktno polarisana i proputa struju bez slabljena.Za vrijeme negativne poluperiode dioda je inverzno polarisana i ne proputa struju.To praktino znai da dioda 'o dsjeca' negativne poluperiode.Kroz potroa protie struja samo za vrijeme pola perioda,odnosno pola vala zbog toga se naziva poluvalno ispravljanje.

Punovalno ispravljanje
19

Kvalitet ispravljenog napona moe se znatno poboljati ako se primjeni punovalno ispravljanje.Postoje dva naina punovalnog ispravljanja: 1. punovalni ispravlja sa transformatorom sa srednjim izvodom na sekundaru i d vije diode 2. sa etiri diode u Grecovom spoju Transformatori sa uzemljenim izvodom,tano na sredini sekundarnog namotaja,daje u odnosu na masu dva protufazna napona istih amplituda.

Za vrijeme pozitivne poluperiode napon Us1 je pozitivan a napon Us2 je negativan.Dioda D1 bit de direktno polarisana a dioda D2 inverzno polarisana.Struja de proticati kroz diodu D 1 i potroa R t. Za vrijeme negativne poluperiode napon Us1 je negativan a napon Us2 pozitivan.Dioda D2 bit de direktno polarisana a dioda D 1 inverzno polarisana.Struja de praticati kroz diodu D 2 i potroa Rt(odozgo prema dole).U oba sluaja struja kroz potroa protie u istom smjeru. Za razliku od poluvalnog ispravljanja,kod kojeg je dioda ''odsjecala'' negativne poluperiode,kod punovalnog ispravljanja su negativne poluperiode okrenute oko ose t i postale pozitivne poluperiode.Nedostatak
20

ovakvog ispravljaa je to se polovi sekundarni napon i rijetko se proizvode transformatori sa srednjim izvodom na sekundaru.ede se koriste etiri diode u Grecovom spoju.

Za vrijeme pozitivne poluperiode diode D 1 i D2 bit de direktno polarisane a diode D 3 i D4 bit de inverzno polarisane.Struja de proticati kroz diodu D 1 potroa R t i diodu D2.Za vrijeme negativne poluperiode diode D1 i D2 bti de inverzno polarisane, a diode D 3 i D4 direktno polarisane.Struja de proticati kroz diodu D4 potroa Rt i diodu D3.U oba sluaja struja kroz potroa protie u istom smjeru Odnosno pravi pad napona jednak za pozitivnu i negativnu poluperiodu.Na sekundaru transformatora. Na taj nain dobije se punovalni istosmjerni signal.

21

Tranzistori

Tranzistor je poluprovodniki element sastavljen od tri sloja poluprovodnika P i N tipa naizmjenino poredani.Tranzistor ima tri izvoda to su emiter,baza i kolektor.Tranzistor ima dva PN-spoja.To su spojevi izmeu baze i emitera, i baze i kolektora.Tranzis tori se dijele u dvije grupe,to su bipolarni i unipolarni tranzistori.Kod bipolarnih tranzistora za njihov rad bitni su i vedinski i manjinski nosioci naelektrisanja.Kod unipolarnih tranzistora za njihov rad bitni su samo vedinski nosioci naelektrisanja. Unipolarni tranzistori se nazivaju jo i tranzistori sa efektom polja koji se nazivaju FET i MOSFET. Bipolarni tranzistori su PNP i NPN.Veinski nosioci naelektrisanja kod PNP su supljine,a kod NPN tranzistora elektroni.PNP i NPN tranzistori obavljaju istu funkciju.Jedina razlika je u polaritetu prikljuenog napona i veinskim nosiocima naelektrisanja .

Reomi rada tranzistora

Zakoen tranzistor

aktivan tranzistor

zasiden tranzistor

22