13.

VIRTUALNI RAD
13.1. Naelo virtualnog rada

Naelom virtualnog rada izraavaju se uvjeti ravnotee na indirektan nain. Naelo

podrazumijeva davanje infinitezimalno malih, zamiljenih pomaka krutom tijelu.
Pomaci zadovoljavaju uvjete pridranja odnosno veza tijela za relativno
nepominu podlogu.
Virtualni pomaci su zamiljeni ili stvarni diferencijalni pomaci. Oznaavamo ih
znakom varijacije r, .
Virtualni rad sile F na virtualnom pomaku r : A = F r
Virtualni rad momenta M na virtualnoj rotaciji (kutu zaokreta) : A = M

Naelo virtualnog rada slobodnu materijalnu toku

Sile koje djeluju na materijalnu toku su u ravnotei ako je virtualni rad
tih sila na bilo kojem virtualnom pomaku jednak nuli.

A = F1 r + F2 r + L + Fn r = F1 + F2 + L + Fn r = R r = 0
n

R = F = Fi , glavni vektor sila = rezultanta sustava sila

i =1

Naelo virtualnog rada za slobodno kruto tijelo

Vanjske sile i momenti koji djeluju na kruto tijelo su u ravnotei ako je
virtualni rad svih sila i momenata na bilo kojim virtualnim pomacima

r i rotacijama jednak nuli.

A = F r + M M = 0 ,
F, M M - dinama sustava sila

Naelo virtualnog rada u sustavu s idealnim vezama i virtualnim

pomacima koji ispunjavaju uvjete veza
Sustav s idealnim vezama je u ravnotei ako je virtualni rad aktivnih sila
na bilo kojim virtualnim pomacima, koji zadovoljavaju uvjete veza,
jednak nuli.
Idealne veze nemaju trenja, sila veze je u smjeru sprijeenog gibanja, u
smjeru dozvoljenog gibanja nema sile. Rad sila veza na pomacima
idealnih veza je nula jer je R r ili je r = 0 .

13.2. Primjena naela virtualnog rada kod statiki odreenih sustava

13.2.1. Odreivanje nepoznatih sila koje uravnoteuju konstrukciju

u datom poloaju
1. Traenu nepoznatu silu prevesti od sile veza ili presjeka u aktivnu
silu, a ukloniti vezu koju ona prua.
2. Sustav postaje pomian s jednim stupnjem slobode i mogue mu je
dati jedan nezavisan virtualni pomak koji ispunjava uvjete preostalih
veza.
3. Iz jednadbe virtualnog rada A = 0 odrediti nepoznatu silu.

 Odrediti reakciju na leaju B koristei naelo virtualnog rada.

y P = a , y B = l
A = P y P + B y B = 0
A = P a B l = (P a B l ) = 0
a
B = P
l

 Odrediti moment u presjeku t-t koristei naelo virtualnog rada.

P
A

a1

a2

B
l-a2

l
1

yP
Mt-t

y P = a1
A = P a1 M t t M t t

a 2 = 1 (l a 2 ) 1 =

Mt-t

a
P a1 M t t 1 + 2 = 0
l a2
a (l a 2 )
M t t = P 1
l

a2

l a2
a2
= 0
l a2

 Odrediti poprenu silu u presjeku t-t koristei naelo virtualnog rada.

P
A

a1

t
t

a2

B
l-a2

l
Tt-t

yP
Tt-t

y P = a1
A = P a1 Tt t a 2 Tt t (l a 2 ) = 0
P a1 Tt t (a 2 + l a 2 ) = 0
a1
Tt t = P
l

13.2.2. Odreivanje pomaka konstrukcije

Kao to se pomou naela virtualnog rada mogu izraunati unutranje sile
uvodei virtualne pomake, slino je mogue izraunati pomake
konstrukcije uvodei virtualne sile. Kako bismo doli do realnih pomaka
konstrukcije, u proraun treba ui s realnim deformacijama koje nastaju
kao posljedica uvoenja virtualnih sila.

Teoremi o uzajamnosti radova i pomaka

vi pomak na mjestu i, u smjeru sile Pi
i

vij pomak na mjestu i u smjeru sile Pi

uzrokovan silom Pj

v i = v ii + v ij ;

v j = v ji + v jj

1. indeks mjesto, 2. indeks - uzrok

Pj v ji = Pi vij

Betty-ev teorem o uzajamnosti radova

Rad jedne sile na pomacima nastalima uslijed djelovanja druge sile

jednak je radu druge sila na pomacima nastalima uslijed prve sile.

Za Pi=Pj=1:

v ji = v ij

Maxwell-ov teorem o uzajamnosti pomaka

Pomak na mjestu i u smjeru sile Pj uslijed djelovanja sile Pi jednak je pomaku

na mjestu i u smjeru sile Pi uslijed djelovanja sile Pj.
Openito: ji = ij

Postupak prorauna pomaka:

1. Za promatranu konstrukciju i zadano optereenje odrediti unutranje sile (Mix, Tix, Nix).
2. Na mjestu i u smjeru traenog pomaka (zaokreta) postavlja se virtualna sila Pj (ako se
trai zaokret postavlja se virtualni moment) jedininog iznosa te se odrede pripadni
dijagrami unutranjih sila sile (mjx, tjx, njx).
3. Postavlja se jednadba virtualnog rada u kojoj izjednaavamo rad vanjskih i unutarnjih
sila A v = A u
l

P j ji = M ix d jx + Tix dv jx + N ix du jx

d jx =

dv jx =
du jx =

m jx
EI
t jx

GA
n jx

dx ... diferencijalna promjena zakrivljenosti

dx ... diferencijalna promjena posmine deformacije

dx ... diferencijalna promjena uzdune deformacije

EA
4. Iz jednadbe virtualnog rada izraunavamo traeni pomak (kako je virtualna sila Pj =1,
rad vanjskih sila na lijevoj strani jednadbe odgovara traenom pomaku) :
l

m jx
t jx
n jx
dx ...pomak na mjestu j uzrokovan optereenjem i
ji = M ix
+ Tix
+ N ix
EI
GA
EA
0

Primjer 1:Izraunati vertikalni pomak (progib) i kut zaokreta kraja konzole za

zadano jednoliko raspodijeljeno optereenje q.

Mj=1

Pj=1

ql2/2
2

Mix=-qx /2
Mix

mjx

mjx=-x

mjx=-1

l
mjx

l
qx 2 x
ql 4
qx 2 1
ql3
Pomak: 1 =

; Zaokret: 1 =
dx =
dx =
2 EI
8EI
2 EI
6EI
0
0
l

Pravila integriranja produkta dviju funkcija

f1(x)
a

f1T

F1

f1 ( x ) f 2 ( x ) dx = F1 f 2 T = F2 f1T

f2(x)
a

F2

F1 - povrina lika ispod f1(x)

f2T - ordinata funkcije f2(x) ispod teita f1(x)

f2T

F2 - povrina lika ispod f2(x)

f1T - ordinata funkcije f1(x) ispod teita f2(x)

Primjer 2: Odrediti kut zaokreta na leaju proste grede.

q

Mix

ql2/8

mjx
1

= M ix
0

Mj=1
x

l
0.5

m jx
EI

dx =

1 2 ql 2
ql 3
=

l 0 .5 =

EI 3 8
24 EI