METODIKA KNJIEVNOGA ODGOJA

Metodika knjievnog odgoja znanost o knjievnome odgoju i

obrazovanju (nastavi, izvannastavnoj i izvankolskoj djelatnosti) na
svim stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava
-u slavenskim jezicima u uporabi je termin metodika, uz koji se dodaje
i termin nastava odreenoga nastavnoga predmeta ili nastavnog
podruja u okviru nastavnog predmeta: metodika nastave jezika,
metodika nastave knjievnosti, metodika nastave govornoga i
izraavanja, metodika nastave pismenoga izraavanja, metodika
nastave medijske kulture i metodika nastave filma

Predmet prouavanja:
1. knjievnost kao nastavni predmet na svim stupnjevima odgojnoobrazovnog sustava
2. knjievnost kao dio jezino-umjetnikog podruja
3. nastavni programi kurikuli
4. nastavni proces (organizacija, oblici)
5. metodiki sustavi i njihove strategije
6. nastavna sredstva i pomagala
7. teorije uenja (ope i posbene)
8. recepcija i literarno estetska komunikacija
9. uenice/uenici kao subjekti knjievnog odgoja i obrazovanja
10.
uitelj/uiteljica knjievnosti
11.
teorija i praksa knjievnoga odgoja i obrazovanja u
prolosti i sadanjosti
12.
odnos metodike i drugih znanosti
13.
izvannastavni i izvankolski oblici odgoja i obrazovanja
14.
studij metodike/metodika kao sveuilini kolegij
Metodika metodologija utemeljuje se na metodologiji znanosti o
knjievnosti, metodologiji pedagogijskih istraivanja te metodologiji
znanosti o znanosti

Interdisciplinarnost

-odabrani predmet ne ostaje strogo zatvoren u okvirima matine

discipline ve ulazi u obzor razliitih disciplina te ga svaka disciplina
promatra i prouava sa svog gledita
Interdisciplinarno istraivanje - timski oblik istraivanja pri kojemu
postoji precizna podjela rada u skladu sa znanstvenim

kompetencijama istraivaa
predmeta istraivanja

interdisciplinarnim

sastavnicama

Empirijsko istraivanje
a) pojedinano istraivanje kada uitelj/uiteljica samostalno
promatra odgojno-obrazovni proces, opisuje i interpretira
iskustvene injenice i podatke
-ukljuuje razliita istraivaka sredstva i tehnike: zadatke
objektivnog tipa, testove, ljestvice postignua, ankete, intervjue
-do izraaja dolaze uitelji koji unose inovacije u odgojno-obrazovni
proces (naputanje ustaljenih postupaka i pristupa te otvaranje novih)
b) akcijsko istraivanje timsko istraivanje u kojem sudjeluju
znanstvenik-istraiva i uitelji/uiteljice iz nastavne prakse
(povezivanje znanosti i prakse)
-polazi od znanstvene hipoteze koja se provjerava u praksi (inicijalno
mjerenje, ukljuivanje eksperimentalnog faktora , finalno mjerenje)
-na temelju rezultata promjene u odgojno-obrazovnoj djelatnosti
c) metodiki pokus utemeljuje se na namjernom izazivanju
pojava koje se istrauju radi unapreivanja odgojno-obrazovnog
procesa uvoenjem novih metoda, postupaka, sadraja, oblika,
sredstava i pomagala
-pokus obuhvaa: inicijalno mjerenje, ukljuivanje eksperimentalnog
faktora i finalno mjerenje
-postoje razliiti modeli pokusa jednostrani model prua tri
mogunosti
pokus s jednom skupinom ispitanika
pokus s kontrolnom i eksperimentalnom skupinom
-rotirajui model rotiranje eksperimentalnih faktora
kolska znanost o knjievnosti uspostavili su ju teoretiari koji
utemeljuju metodiku na zasadama znanosti o knjievnosti (Golubkov
odbacuje takvo gledite: upozorava na razliitost predmeta znanosti o
knjievnosti i metodike nastave knjievnosti)

Metodika u obzoru hrvatskih povjesniara i teoretiara

knjievnosti

-Vatroslav Jagi bavi se vrednovanjem udbenika knjievnosti

-povjesniari knjievnosti kao pisci udbenika za osnovnu i srednju

kolu: Franjo Markovi, Dragutin Prohaska, Antun Barac, Miroslav
icel, Kreimir Nemec
-o odnosu znanosti o knjievnosti i nastave raspravljali su: Antun
Barac, Miroslav icel, Milivoj Solar, Katica Ivanievi
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
knjievnost predmet prouavanja
metodologija knjievnog studija
knjievnoznanstvena spoznaja
knjievnoznanstvene metode
knjievnoznanstvena terminologija
teorija knjievnosti
povijest knjievnosti
knjievna kritika

METODIKA
knjievnost predmet prouavanja
metodika metodologija
knjievnometodika spoznaja
metodike metode
metodiko-knjievna terminologija
teorija knjievnosti u nastavi
povijest knjievnosti u nastavi
knjievna kritika u nastavi

Metodika i jezikoslovlje (lingvistika)

Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja preuzima iz jezikoslovnih

disciplina pojmove i teorije koje se odnose na tekst, posebno
knjievnoumjetniki tekst kao umjetnost rijei
Istraivanje jezika knjievnog djela
ruski formalizam
praki strukturalizam
danska glosemantika
antroploka lingvistika (engleska i amreika)
francuski strukturalizam
lingvostilistika
Literarna stilistika (lingvostilistika)
-disciplina koja prouava jezik knjievnog djela
-predmet njena pouavanja:
Efimov:
ekspresivnost
pjesnikog
govora,
sredstva
ekspresivnosti, metaforinost, sinonimija, pjesnika sintaksa
Galjperin: pojam stila i stilistike, funkcionalni stilovi, autorov
individulani jezik
Metodiki pristupi literarnoj stilistici
1. na razini programiranja (stvaranju kurikula)
2. na razini udbenika i drugih nastavnih sredstava
3. na razini odgojno-obrazovnog procesa

Metodika i pedagogijske discipline

Metodika i pedagogija
-metodika knjievnog odgoja i obrazovanja predmetno se povezuje s
pedagogijskim disciplinama jer se bavi odgojem i obrazovanjem
-autonomnost utemeljuje na sadraju knjievne umjetnosti i znanosti o
knjievnosti
Pedagogija opi teorijski sustav
o odgoju i obrazovanju
Didaktika opi teorijski sustav o
nastavi i pouavanju

Metodika poseban teorijski

sustav odgoju i obrazovanju
Metodika poseban teorijski
sustav o uenju pouavanju

-suodnosi metodike i pedagogijskih disciplina

na razini odgojno-obrazovnih ciljeva (teleoloka razina)
na razini programiranja (stvaranja kurikula)
na razini organizacije o-o procesa
na razini promjena o-o procesa
Metodika i psihologija
-metodika preuzima psihologijske spoznaje i ukljuuje ih u svoj sustav
na temelju spoznaja razvojne psihologije utvruje linearni i
itateljski razvoj uenika te tipologiju itatelja
iz psihologije osobe i njezinih teorija (psihoanaliza, getaltpsihologija, kognitivna psihologija..) preuzima spoznaje koje
ugrauje u metodike teorije
Metodika i komunikologija
Komunikologija teorija informacije obavijesne teorije-na zasadima
psihologije i komunikologije oblikuje se literarno-estetska komunikacija
-u
literarno-estetskoj
komunikaciji
knjievnoumjetniki
tekst
pojavljuje se kao prenositelj obavijesti, a itatelj/itateljica kao
primatelj/primateljica obavijesti
-komunikacija ima posebnu primjenu u oblikovanju nastave i naziva
se didaktika komunikacija
Faze knjievnoga odgoja i obrazovanja
1. faza predkolsko
razdoblje

Knjievni odgoj ostvaruje se u roditeljskom

domu i predkolskim ustanovama; djeca
oituju sposobnost doivljavanja dogaaja i
likova; doivljaje iskazuju neverbalni i
4

2.
faza

kolsko
razdoblje od 6. do 9.
godine

3.
faza

razdoblje od 9.
godine
4.
faza

razdoblje od 13.
godine

kolsko
do 12.
kolsko
do 15.

verbalno; prevladava auditivna recepcija

teksta; posebno zanimanje za igrokaze i
crtane filmove
Zapoinje didaktiko-metodiki knjievni
odgoj; uenici oituju
-sposobnost estetskog percipiranja,
-doivljavanja i uivljavanja,
-zamiljanja,
-pamenja pojedinosti,
-reprodukcije fabule,
-razlikovanja vrste teksta,
-prepoznavanja teme
-ralanjivanja i opisivanja teksta
Sposobnosti iz prethodnog razdoblja doseu
veu
razinu;
naivno-realistiku
fazu
nadomjeta kritiko-moralistika faza
Faza literarnog moralizma; knjievne likove
doivljavaju s moralnog gledita; izraavaju
svoje moralne ocijene i stavove

Metodika autonomno znanstveno podruje

-metodika kao autonomno znanstveno podruje nastaje primjenom
hibridizacije (spajanjem suradnikih disciplina)
-svoju autonomnost potvruje predmetom istraivanja, metodologijom
i svrhom
1. prouava knjievnost u o-o procesu
2. istrauje
zakonitosti
recepcije
knjievnoumjetnikih
i
knjievnoznanstvenih sadraja
3. istrauje
zakonitosti
literarno-estetske
komunikacije
u
didaktikome obzoru
4. istrauje funkciju knjievnosti u izgraivanju itateljske i
knjievne osobnosti uenika, svjetonazora, estetske i moralne
svijesti
Metodikoknjievne discipline
metodika pouavanja i prouavanja knjievnoumjetnikog
teksta
metodika knjievnih rodova i vrsta
metodika teorije knjievnosti
metodika povijesti knjievnosti
metodika knjievnog odgoja u predkolskoj dobi

 metodika
knjievnog
odgoja
i
obrazovanja
osnovnokolskih stupnjeva (osnovni, srednji, vii)
metodika knjievnog odgoja i obrazovanja srednjokolskog
stupnja
metodika knjievnosti visokokolske nastave
komparativna metodika
metametodika
metodika izvanistitucionalnog knjievnog odgoja i
obrazovanja
povijest metodike
metodika kritika

KNJIEVNOST
PREDMET

KAO

NASTAVNI

Knjievnost kao nastavni predmet

Nastavni predmet
6

 didaktiki preraena znanost

didaktiki preraena umjetnost
samostalno organizirana sadrajna cjelina koja je usklaena s
opim odgojnim ciljem i posebnim odgojno obrazovnim ciljevima
sustav znanja, sposobnosti i navika
-imenuje se najee prema znanstvenim disciplinama iz kojih se
izvode: filozofija, matematika, povijest
-svaki nastavni predmet tima svoj sadraj, svrhu i zadae te
pedagoko-psiholoke i metodike posebnosti iskazane u nastavnim
planovima i programima
Knjievnost kao nastavni predmet
-knjievnost se ukljuuje u nastavni predmet nacionalnog jezika; u
nazivu nastavnog predmeta pojavljuje se kao njegova sastavnica:
hrvatski jezik i knjievnost
-u programu nacionalnog jezika knjievnost ima status samostalnog
nastavnog podruja
-knjievnost kao nastavni predmet jest:
samostalno sastavljena cjelina knjievnih sadraja
preraena didaktiki oblikovana znanost o knjievnosti
sustav znanja o knjievnosti i znanja knjievnosti, sposobnosti i
navika
Sadraj
-knjievnost kao nastavni predmet obuhvaa umjetniki (knjievna
djela iz nacionalne i svjetske knjievnosti) i znanstveni sadraj (teorija
knjievnosti, povijest knjievnosti i metodologija)
-meusobni odnosi knjievnoumjetnikog i knjievnoznanstvenog
sadraja utvruju se prema pedagoko-psiholokim kriterijima:
doivljajno-spoznajnim (kognitivnim) mkgunostima uenika
obrazovnom stupnju (osnovna kola, srednja kola)
znaajkama kolskog (odgojno-obrazovnog) sustava
Kriteriji u izboru sadraja
1. estetski kriterij odabiru se reprezentativna, antologijska
djela nacionalne i svjetske knjievnosti
2. nacionalni kriterij najvei prostor zauzimaju djela nacionale
knjievnosti
3. recepcijski kriterij knjievna djela (razliite vrste i teme)
odabiru se u skladu s doivljajno-spoznajnim mogunostima
uenika na pojedinim stupnjevima literarnog i itateljskog
razvoja
7

4. pedagoki kriterij pri izboru djela u obzir se uzima njihova

odgojna uloga
-neusklaenost kodova koda djela i koda primatelja
-knjievnopovijesna orijentacija prouavanje knjievnog teksta u
drutvenom, povijesnom i kulturnom kontekstu (rabi se osim termina
povijest knjievnosti)

Nastavni program
Nastavni program - konkretizacija nastavnog plana
-kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed
nastavnih sadraja; njime se propisuju konkretni sadraji nastavnog
predmeta
Opseg/ekstenzitet
nastavnog
programa

njime
je
obuhvaena irina znanja i sposobnosti koje uenici moraju
stei u nastavi pojedinog predmeta; odnosi se na kvantitetu
injenica, generalizacija i aktivnosti koje uenici moraju stei i
razviti
Dubina/intenzitet nastavnog programa odreuje se dubina
obrazovanja, tj. znanja i stupanj sposobnosti; najidealnije je da
se proirivanjem broja injenica paralalno provodi i njihovo
produbljivanje
Redoslijed/struktura nastavnog programa odreuje se
kojim e se redom obraivati nastavni sadraji pojedinog
predmeta u jednom razredu
Nastavni programi iz knjievnosti
-program knjievnog odgoja i obrazovanja sastavni je dio nastavnog
programa iz nacionalnog jezika; sadri sve znaajke samostalnog
nastavnog programa
program osnovne kole (od 1. do 4. razreda ili trodijelni sustav)
program srednje kole (gimnazije, strukovne trogodinje i
etverogodinje kole)
Teorija programiranja
1. prema kriteriju namjene oblikuju se a) programi za predkolski
odgoj, b) programi za osnovnu kolu, c) programi za srednje
kole, d) programi za profesionalno visokokolsko obrazovanje
2. u skladu sa specifinostima sredine programska se
diferencijacija provodi i prema zaviajno-regionalnom kriteriju
(specifinost sredine, naelo zaviajnosti)
8

3. programska diferencijacija ostvaruje se isticanjem programske

jezgre (obvezatnoga) i dopunskoga (izbornoga) dijela programa
(diferencira se prema zaviajno-regionalnom kriteriju)
4. prema kriteriju obvezatnosti oblikuju se obvezatni (obligatni)
programi te fakultativni (izborni) programi (uenici ih sami
odabiru ovisno o interesima i sklonostima)
5. fakultativni programi iz knjievnosti namijenjeni su uenicima
koji pokazuju posebno zanimanje za knjievnost; obuhvaaju
odreeni broj tema koje mogu biti monografske (jedno djelo,
jedan problem, jedan pisac, jedno razdoblje; romani Ive Andria)
ili sintetske (pregledne; obuhvaaju vie pojava; Suvremena
hrvatska poezija)
Okvirni i izvedbeni programi
-iz okvirnog nastavnog programa izvodi se izvedbeni program prema
odrednicama teorije kurikula: nastavni cilj, nastavni sadraj, tijek
nastave (metodika strategija) te utvrivanje rezultata (napredovanje u
uenju)
Nastavna tema: Lirska pjesma
Nastavni cilj
Nastavni
Tijek nastave
sadraj
Nauiti
Pjesme
Govorenje pjesma
formalne
razliitih
(uenici/uiteljica)
elemente lirske sadraja
i
pjesme
razliitih
oblika

Utvrivanje
rezultata
Ponovno
izraavanje
subjektivnoga
dojma

Metodologija izrade programa

1. program se temelji na znanstvenim spoznajama do kojih je dola
predmetna znanost o knjievnosti
2. izrada novih programa pretpostavlja vrednovanje (valorizaciju)
prethodnih
programa;
na
temelju
eksperimentalnog
provjeravanja programa u praksi i studijske obrade podataka
utvruju se promjene koje treba provesti u novim programima:
promjene sadraja
strukturne promjene
koncepcijske promjene
3. izrada porgrama pretpostavlja interdisciplinarni pristup
(okuplja se tim strunjaka matine struke knjievnosti te
strunjaci iz drugih podruja metodike, pedagogije,

4.

5.

6.
7.

psihologije, sociologije, komunikologije; strunjaci matine

struke predlau programski sadraj koji je temelj obrazovanja, a
strunjaci ostalih podruja ga procjenjuju
programski sadraj rasporeuje se a) linijski ili sukcesivo
(gradivo se rasporeuje kronolokim redom povijest
knjievnosti), b) u koncentrinim krugovima, c) kombinirano
kad bi kolska povijest knjievnosti slijedila u svim
pojedinostima znanstvenu povijest knjievnosti, zapala bi u
historicizam
i
didaktiki
materijalizam
stoga
pri
knjievnopovijesnom oblikovanju programa dolazi do izraaja
naelo egzemplarnosti (odabiru se tipini predstavnici
knjievnog pravca koji se obrauje rastereenje programa)
linijsko ili sukcesivno programiranje pojavljuje se i na
knjievnoteorijskom podruju (lirika, epika, drama, esej)
programiranje u koncentrinim (tematskim) krugovima dolazi do
izraaja na osnovnokolskom stupnju; programski sadraji
razvrstavaju se u tematske krugove kao samostalne programske
cjeline (tematski krugovi: dom, vrti, zaviaj, kolavedri dani,
zlatna laa, sunce na prozoriu)

Stilsko oblikovanje programa

-program kao tekst pripada znanstveno-informativnom odnosno
administrativno-poslovnom tipu teksta
a) programski tekst uvodi kombinirani tip strunog jezika;
programska terminologija pripada veem broju znanosti
(znanost o knjievnosti, metodici, pedagogiji, didaktici)
b) pri iskazivanju sadraja programski se tekst najee slui
ovim stilskim postupcima:
taksativnim nabrajanjem
navoenjem definicija
komentiranjem
izricanjem normi, postupaka
tabelarnim prikazima
c) programski se tekst odlikuje pojmovnom preciznou i
jasnoom, saetou i komunikativniu
Pregled raspodjele broja sati
Nastava knjievnosti (teorija, povijest interpretacija)
Nastava jezika i izraavanja
Ponavljanje, uvjebavanje, utvrivanje, ispitivanje

oko 186 sati

oko 55 sati
oko 39 sati
Ukupno: 280 sati

10

Integracija
-novije koncepcije o organizaciji nastave usmjerene su na povezivanje
sadraja srodnih i razliitih nastavnih predmeta u integrirane programe
-integracija se ostvaruje na razini sadraja (sadrajna integracija) i na
razini organizacije o-o procesa (timska nastava)
Integrirani programi
-u tenji za svestranijim estetskim odgojem stvaraju se programi koji
razliite umjetnosti integriraju u jedinstveni nastavni program
(knjievnost, likovna, glazbena, scenska i filmska umjetnost); u
hrvatskom kolskom sustavu pojavljuju se 60-ih godina 20.st.
Tematska integracija
-tematsko povezivanje umjetnikog sadraja u nastavnom programu
ostvaruje se u sustavu tematskih krugova (tematskih cjelina) koji se
uspostavljaju prema pedagoko-psiholokim kriterijima (npr. dom i
vrti, dom i kola, zaviaj, domovina i svijet)
-u stilskoj formaciji romantizma moemo izdvojiti nekoliko
karakteristinih tema: intima, nacionalnopovijesna tematika, pejza
daleki, nepoznati krajevi, egzotika, mistino-okultni krug tema
Teorijsko-metodoloka integracija
-u nastavnim se programima uspostavljaju pristupi umjetnikom djelu
-obuhvaa se sadraj svih umjetnosti na kojemu se upoznaju
zajednike znaajke i razlike
-sadraj se obino povezuje uz kljuna teorijska pitanja (to je
umjetnost, kako nastaje umjetniko djelo, vrste umjetnosti)
Knjievnopovijesna integracija (epoha)
-program organizira umjetniki sadraj u okvirima povijesnih razdoblja
tj. umjetnikih epoha u kronolokom slijedu
-obino se sadraj razvrstava u opeprihvaena razdoblja: antika,
srednjovjekovlje, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, realizam,
modernizam, suvremena umjetnost
-za svaku stilsku epohu odabire se reprezentativan i primjeren
umjetniki sadraj na kojem se upoznaju znaajke epohe
-u organizaciji sadraja mogu se primijeniti ovi postupci:
a) niu se sadraji razliitih umjetnosti jedni za drugima
b) izdvaja se zajednika tipina pojava, problem uz koji se povezuju
reprezentativna djela iz svih umjetnosti
c) kombiniraju se oba spomenuta postupka

11

Aktualizacija knjievna djela iz prolosti mogu se aktualizirati u

primateljevoj sadanjosti
Stvaralaka integracija
-povezivanje sadraja moe se temeljiti na naelu uzajamnih
inspiracija
-uz reprezentativna djela pojedine umjetnosti navode se djela drugih
umjetnosti koja su njima inspirirana
Tematski kompleksni programi
-20-ih godina 20.st. pojavio se model integriranih programa u
sovjetskoj koli koji su se zvali kompleksni programi (prva verzija iz
1923.)
-kompleksni programi sve pojave svrstavaju u 3 cjeline: rad, priroda,
drutvo (npr. fizika primjena pare u industriji)
-kompleksni su programi dali slabe odgojno-obrazovne rezultate i zato
su brzo naputeni

Kriterij
Odgojno-obrazovni stupanj

Obvezatnost, izbornost

Valjanost (validnost)

Organizacija sadraja

Vrste
predkolski
osnovnokolski
srednjokolski
visokokolski (profesionalni)
dravni (okvirni)
regionalni/zaviajni
obvezatni
izborni/fakultativni
rastereeni
eksperimentalni
komparativni
otvoreni/inovacijski
linijski
sukcesivni
tematksi (kompleksni)
kombinirani
integrirani

12

PROGRAMSKI
KNJIEVNOZNANSTVENI
SADRAJ
Programski knjievnoznanstveni sadraj
Knjievnoteorijski sadraj
-knjievnoteorijski sadraj se povezuje, tj. izvodi iz umjetnikog
sadraja, i ukljuuje u odgovarajue sustave na svim stupnjevima
obrazovanja
-bez knjievnoteorijskog osmiljavanja umjetnikog sadraja nastava
knjievnosti gubi svoju znanstvenu utemeljenost

13

Knjievnoteorijski pojam u programu

-knjievnoteorijski pojmovi se u programu iskazuju:
a) imenovanjem (pria, bajka, stih, strofa)
b) nabrajanjem (kompozicija teksta: zapaanje poglavlja i veih
sadrajnih cjelina; razlikovanje osnovnih elemenata pripovjedne
tehnike: pripovijedanje, opis, dijalog)
c) imenovanjem i objanjavanjem (pojmovi se definiraju: strofa
kao skup stihova, zapaanje i razumijevanje funkcije pejzaa
kao elementa ugoaja)
-knjievnoteorijski sadraj koji se ukljuuje u knjievnopovijesni dio
programa iskazuje se uz svako djelo posebno, npr.
Ivan Maurani: Smrt Samil-age engia (kompozicija
djela, likovi, jezik i stil, veze s tradicijom, idejni svijet,
romantina obiljeja)
esejistiki izriaj: Miroslav Krlea: Povratak Filipa
Latinovicza. Znaenje tog romana s obzirom na nove
postupke (esejizam, unutarnji monolog, mijenjanje
pripovjedaeva stajalita) u europskoj prozi; pojam
umjetnike senzibilnosti, stilske vrijednosti teksta
Pojmovi u jezino-umjetnikome sustavu
-sustav pojmova obuhvaa:
zajednike (temeljne) pojmove svih umjetnosti (umjetnik i
djelo, sastavni elementi umjetnikog djela, kompozicija, jezik,
umjetnike vrste)
posebne pojmove (umjetnik: pjesnik, knjievnik, knjievni
stvaralac, esejist, dramski pisac, komediograf; likovni umjetnik,
glazbeni umjetnik, filmski umjetnik, scenski umjetnik, plesni
umjetnik; djelo: knjievno djelo, likovno djelo, glazbeno djelo,
scensko djelo)
Raspored pojmova
-knjievnoteorijski pojmovi rasporeuju se po razredima ili obrazovnim
stupnjevima
-klasifikacija pojmova radi lakeg rasporeivanja:
a) pojmovi koji se odnose na djelo i pisca
b) pojmovi koji se odnose na elemente knjievnog djela
c) kompozicija
d) umjetniki (pjesniki) jezik
e) versifikacija
f) anrovi

14

Tekst (knjievnoumjetniki) i knjievnoteorijski pojmovi

1. knjievnoteorijski pojmovi povezuju se uz interpretaciju
knjievnih
djela;
za
svaki
razred
utvruje
se
knjievnoteorijska razina interpretacije
2. knjievnoteorijsko gradivo u usustavljenom se obliku
iskazuje programskim odrednicama teorija knjievnosti ili
pristup knjievnom djelu (pristup, analiza, interpretacija
knjievnog djela)
3. knjievnoteorijska problematika integrirana je u povijesni
dio programa povezuju se teorija i povijest knjievnosti
(npr.
uz
razdoblje
renesanse
navode
se
ovi
knjievnoteorijski sadraji: jezik renesansne knjievnosti,
knjievne vrste, motivi i ideje)
Vertikalno-spiralno programiranje pojmova
-pretpostavlja dograivanje, razvijanje i proirivanje istih pojmova u
skladu s doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika (isti pojam
provodi se vertikalno iz razreda u razred i ostvaruje se u razvijenijem
obliku)
-faze usvajanja knjievnoteorijskog pojma:
a) poetak formiranja
b) formiranje temeljnog pojma
c) formiranje pojma u cjelini
npr. pojam kompozicije (Golubkov): zastupljen je vertikalni sustav
programiranja pojmova
a) uoavanje veze meu dijelovima (poetak formiranja pojma)
b) uoavanje i imenovanje kompozicijskih jedinica (pejza, detalj,
zavretak) imenovanje pojma
c) sie, razvoj radnje, zaplet, rasplet (proirivanje i dograivanje
temeljnog pojma)
Katalozi znanja
-iz nastavnog programa mogu se izdvojiti pojmovi, definicije, teorije,
paradigme koji pripadaju kategoriji knjievnog znanja i znanja o
knjievnosti
-katalozi znanja moraju imati odgovarajui pedagoko didaktiki
kontekst (odgojne odrednice) koji proizlazi iz nastavnog plana i
programa

15

Standardizacija
-suvremeno
programiranje
odgoja
i
obrazovanja
ukljuuje
standardizaciju znanja, sposobnosti i kompetencija za svaki razred i
odgojno-obrazovni stupanj
-standardizacija obuhvaa:
itateljsku spremnost/itateljsku kompetenciju
recepcijsku spremnost (primanje knjievnoumjetnikih poruka)
analitiku spremnost (znanje o ustrojstvu knjievnoum. teksta)
interpretacijsku spremnost (znanje o tumaenju knjievnoum.
teksta)
kritiku spremnost (sposobnost vrednovanja i prosuivanja
knjievnoum. teksta)

Sposobnosti i djleatnosti u nastavnim programima

Literarne sposobnosti postoje razliite ope definicije sposobnosti
a) potencijani reaktivni sustav za obavljanje odreene djelatnosti
b) djelovanje s osobitim svojstvima
c) znanje u djelovanju
-sposobnosti mogu biti fundamentalne (uvjetuju razinu uspjeha u
veem broju razliitih djelatnosti) i posebne (oituju se u specijalnim
djelatnostima)
-bavljenje knjievnou pretpostavlja posebne literarne sposobnosti
(itanje djela, recepcija djela, razumijevanje djela...)
Literarne sposobnosti u programima
-u dosadanjim su programima literarne sposobnosti i aktivnosti
iskazane sporadino i nesustavno
Literarne sposobnosti po razredima
1. razred
-sposobnost doivljavanja i razumijevanja cjeline, razumijevanje rijei,
izraza, sadraja reenice i odjeljka, zapaanje dogaaja i likova
2. razred
-proiruju se sposobnosti prvog razreda zapaanje redosljeda
zbivanja, shvaanje logike povezanosti odjeljaka
3. razred
-karakterizacija likova, opis predmeta, krajolika, kompozicije,
prepoznavanje bajke i basne

16

4. razred
-zakljuivanje o osobinama likova na temelju dijaloga, vanjskog izgleda
i postupaka, razlikovanje govora lika i pieva pripovijedanja
-od 5. do 8. razreda literarne sposobnosti diferenciraju se prema
vrstama: pripovjedna proza, lirske pjesme, epska djela u stihu,
drama
-u srednjokolskom programu sposobnosti nisu iskazane
Naela u odreivanju sposobnosti
1- literarne sposobnosti i djelatnosti iskazuju se u Programu
za sve stupnjeve i razrede
2- literarne se sposobnosti prikazuju razvojno, vertikalno
3- program uspostavlja suodnos sposobnosti
4- u izricanju opih zadataka navode se i sposobnosti kao
cilj odgojno obrazovne djelatnosti
Vrste literarnih sposobnosti
prvi model recepcijske sposobnosti (zamiljanje i
stvaranje pjesnikih slika, uoavanje autorove
pozicije u djelu, primanja osjeaja i proivljavanja
likova u djelu)
drugi model sposobnosti se odreuju prema
knjievnom sadraju; znanje je pretpostavka primanja
sadraja
-sposobnosti vezane uz sadrajno-predmetni sloj djela
(primanje pjesnikih slika, zapaanje i osmiljavanje
fabulativno-siejne
razine
djela,
sposobnost
izraavanja vlastitih dojmova i sudova)
-sposobnosti vezane uz autorovu osobnost (autorov
odnos prema svijetu, autorova pozicija u djelu, njegov
pogled na svijet)
-sposobnosti vezane uz objektivni sadraj knjievnog
djela, povezanost tog sadraja s prostorom i
vremenom, tj. s drutveno-povijesnim i knjievnopovijesnim kontekstom
trei model navode se sposobnosti logikospoznajnog karaktera
-sposobnost uspostavljanja odnosa izmeu djela i
pisaca, djela i metode
-sposobnost
uspostavljanja
odnosa
izmeu
pojedinanoga i opega

17

 etvrti model oituju se znaajke problemskog

sustava nastave knjievnosti
-sposobnost
uoavanja
literarnih
problema,
planiranja za rjeavanje problema
-sposobnost
oblikovanja
hipoteze,
dokazivanja
tvrdnje

Knjievna lektira u programima

Lektira (naziv)
-nastavni programi iz knjievnosti ukljuuju popis knjievnih djela za
samostalno itanje kod kue
-taj se popis obino naziva domaom lektirom, kolskom lektirom ili
samo lektirom
-odabiru se reprezentativna djela razliitih vrsta iz nacionalne
knjievnosti i knjievnosti drugih naroda koja su primjerena
doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika

Uenika lektira
a) u razrednoj nastavi u prvom i drugom razredu mora se
proitati 5 djela(uitelj mora interpretirati prvo djelo), a u
treem i etvrtom 7 djela (obvezatna su dva prva djela s popisa
lektire)
b) u viim razredima osnovne kole u 5. razredu predvia se
18 sati godinje za lektiru; u jednoj kolskoj godini uenici
moraju proitati 9 djela

18

Lektira dio programa

-lektira, kao samostalni dio programa, obuhvaa popis knjievnih
djela po razredima
-postavlja se pitanje broja knjievnih djela koja se preporuuju za
samostalno itanje u pojedinim razredima ( u nekim se
programima navodi toan broj, u nekima se normira broj sati za
interpretaciju djela)
-sat lektire obino se organizira dvaput mjeseno (svakih 15 dana);
oko 15 knjievnih djela
-broj ponuenih naslova vei je od obveznog broja to je iri izbor
Normiranje broja knjievnih djela i stranica
-jo uvijek aktualno pitanje
-Svetlovskaja: 12-15 knjiga u prvom razredu, u drugom se
preporuuje 50-70 knjiga, do kraja treeg uenici poznaju oko 200
najboljih djela iz djeje knjievnosti
-za srednju kolu neki programi nude oko 50 knjievnih djela (prvi
razred 15 djela, drugi 17 djela, trei 17 djela)
-broj sati: prvi razred 14 sati, drugi razred 14 sati, trei razred 14
sati, etvrti razred 18 sati
Odabir (izbor)
-izbor djela za itanje temelji se na tematskoj raznovrsnosti
-tematska raznovrsnost iskazuje se brojano: u prvom razredu
uspostavlja se 6 do 8 tematskih krugova ( djeca, ivotinje i biljke,
roditeljski dom, stvari, doivljaji, igrake)
-program domae lektire temelji se i na kriteriju vrstovne
raznovrsnosti (razne vrste knjievnih djela iz svih knjievnih
rodova)
-pitanje broja stranica: prema nekim pokazateljim auenici drugog
razreda mogu itati djelo od 160 do 250 i 300 stranica
-za jedan sat uenik 7. i 8. razreda proita 20-30 stranica
umjetnikog teksta
Zadae itateljskog odgoja:
postii odreenu razinu knjievnog obrazovanja
razviti kulturu itanja, stvaralake sposobnosti,
knjievni ukus
omoguiti bogatiji duhovni ivot
izgraditi cjelovi pogled na svijet
Literatura: Lui, Kata, Lektira u razrednoj nastavi
19

Rosandi, Dragutin, Zaviajna knjievnost u nastavi

Slobodne aktivnosti / Izvannastavna djelatnost

Slobodne aktivnosti (naziv)
-sve djelatnosti koje se odvijaju izvan nastave ili izvan kole (u
slobodnom vremenu) nazivaju se slobodnim aktivnostima uenika
-noviji nastavni programi rabe naziv izvannastavne djelatnosti
-slobodne aktivnosti utvruju se prema kriteriju sudjelovanja
uenika i uitelja; uitelji se ukljuuju u slobodne aktivnosti, ali u
promijenjenoj ulozi (suorganizator, usmjeriva, suradnik)
grupa povremeni organizirani oblik rada
sekcija (druina) stalni organizirani oblik rada
Vrste i nazivi literarnih slobodnih aktivnosti
-literarne slobodne aktivnosti temelje se na knjievnom sadraju
-podjele literarnih slobodnih aktivnosti polaze od a) sadraja, b)
organizacijskog oblika, c) usmjerenosti
-na srednjokolskom stupnju nisu programski definirane kao
sastavni dio sustava
-slobodne aktivnosti pojavljuju se pod zajednikim nazivom
LIDRANO (literarna, dramska i novinarska druina)
-podjela slobodnih aktivnosti:
kolske
literarna
dramska
recitatorska
radiotelvizijska
novinarska
Izvankolske
itateljska
literarne veeri
literarne ekskurzije
literarni kruoci
literarni klubovi
sekcije (knjievnopovijesna, knjievnoumjetnika)

20

Literatura: Teak, Stjepko: Literarne, novinarske, recitatorske i

srodne druine
Teak, Stjepko: Metodika nastave filma

Uzorci europskih programa

Austrijski program
-knjievnost je sastavni dio programa nastavnog
njemaki jezik koji obuhvaa ova nastavna podruja:
a) govorenje, pisanje, itanje i analiza teksta
b) medijski odgoj
c) poznavanje knjievnosti, knjievan analiza
d) veza s drugim nastavnim predmetima

predmeta

Sadraj, razine, metodiki model

-temeljni sadraj knjievnoumjetniki tekst
-knjievnom tekstu pristupa se s vie razina; za svaki razred
odreuje se razina opisa, razina analize, razina interpretacije i
knjievnopovijesne komunikacije
Poloaj uenika/uenica
-didaktiko-nastavna
komunikacija
polazi
od
osobnoga
(individualnoga)
doivljaja
teksta
u
literarno-estetskoj
komunikaciji; pri tom se uzima u obzir:
a) recepcijska spremnost uenica/uenika
b) estetska senzibilnost
c) estetsko prosuivanje
Poloaj i uloga uiteljice/uitelja
-uitelj/uiteljica organizator je cjelokupnog odgojno-obrazovnog
procesa
-cjelokupni napor usmjeren je na buenje zanimanja za knjievno
djelo, buenje literarne radoznalosti, stvaranje primjerenog
emocionalnog i inetelektualnog ozraja i uvjeta za doivljavanje i
razumijevanje djela
Izbor sadraja
-odabiru se umjetniki tekstovi razliite tematske usmjerenosti koji
su usklaeni s interesima uenika, drutvenim i kulturnim
potrebama aktualne stvarnosti i budunosti

KURIKUL (CURRICULUM)

21

Kurikul (curriculum)
-suvremeno
programiranje
odgojno-obrazovne
djelatnosti
utemeljuje se na teoriji kurikula (kurikulskoj teoriji)
-ta teorija doivljava izrazitu afirmaciju dvadesetih godina 20.st. u
Americi, a zatim se iri u Europu
-tri su osnovna znaenja kurikula:
rabi se u znaenju sadraja odgojno-obrazovnog procesa i u
tom se znaenju izjednauje s nastavnim planom i
programom
obuhvaa aktivnosti koje se odnose na planiranje, primjenu i
vrednovanje kurikula
kurikul oznaava i tehnike kurikulskoga planiranja, razvoja
kurikula, operacionalizaciju koncepta kurilskog razvoja
Kurikul i nastavni program
-nemaju isto znaenje
-teoretiar Humpf smatra da je kurikul iri pojam od programa i
temelji se na znanstvenoj osnovi
-teoretiar Robinshon smjeta kurikul u iri drutveni prostor

Nastavni program
ui pojam
nabrajanje sadraja
bez metodike strategije
bez strategije vrednovanja
ui kontekst (kola, roditelji)
znanje (sposobnosti i navike)
djelomian sustav (to, zato)

Kurikul
iri pojam
znanstveno tumaenje sadraja
razraena metodika strategija
odgojno-obrazovnog procesa
razraena strategija vrednovanja
o-o postignua
iri
kontekst
(drutveni,
kulturni)
primjena u ivotnim situacijama
cjelovit sustav (to, zato, kako,
u kojim uvjetima)

Kurikulski modeli
a) Model Vladimira Poljaka
1. analiza drutvene situacije i utvrivanje drutvenih
potreba u odgoju i obrazovanju
2. na temelju utvrenih drutvenih potreba stvaraju se
programi odgoja i obrazovanja
22

3.
4.
5.

na osnovi programa planira se i priprema za izvoenje oo procesa

prema utvrenom planu i pripremama ostvaruje se o-o
proces
u zavrnoj fazi vrednuju se rezultati, tj. nastupa
vrednovanje cjelokupnoga kurikula

b) Sedmolani model kurikula (H. Taba)

1. utvrivanje potreba (razlozi stvaranja kurikula)
2. iskazivanje ciljeva (usklaivanje ciljeva s drutvenim
potrebama)
3. izbor sadraja (usklaivanje sadraja, potreba i ciljeva)
4. organizacija sadraja (programiranje)
5. izbor naina uenja (strategije uenja i pouavanja)
6. organizacija pouavanja i uenja (metode, oblici,
sredstva)
7. metode vrednovanja (instrumentarij vrednovanja)

Uvoenje kurikula u hrvatski kolski sustav

-aktualni kolski sustav nije utemeljen na teoriji kurikula
-iz didaktikog podruja stiu upozorenja o nunosti primjene
teorije kurikula u reformiranju kolskog sustava na svim
razinama

23

NASTAVNI SAT KNJIEVNOSTI

Nastavni sat knjievnosti (didaktiko odreenje)
-didaktika definira nastavni sat kao:
vremensku jedinicu nastavnog procesa
sadrajno, psiholoki i metodiki organiziranu cjelinu
didaktiki komunikacijski sustav
ostvaraj programskih odgojno-obrazovnih zadaa
-do po. 20.st. podudarao se s astronomskim satom (60 minuta)
-eksperimentalnim istraivanjima uvedena je nova jedinica 45
minuta od treeg razreda, a za uenike prvog i drugog razreda sat
traje 35 minuta
-u predmetno-satnome modelu pojavljuje se i dvosat (blok-sat) koji
obuhvaa 2 kolska sata u kontinuitetu, s kraim odmorom
Nastavni sat knjievnosti i nastavna jedinica
-nastavna jedinica preuzima sadraj iz nastavnog programa i
didaktiki ga oblikuje u skladu s predvienim zadaama,
nastavnim uvjetima i didaktikim kontekstom
-svaka jedinica ima trojake zadae:
a) obrazovne (stjecanje znanja)
b) funkcionalne (razvijanje sposobnosti)
c) odgojne (razvijanje duhovnih, moralnih i estetskih vrijednosti)
Odrednice nastavne jedinice
-svaka nastavna jedinica ima
svoj naziv (naziv nastavne jedinice)
namjenu (razredni odjel)
zadae (odgojne, obrazovne, funkcionalne)
pripadnost metodikome sustavu
tipoloko odreenje
24

didaktiki kontekst
metodiku strategiju (metode, oblike, sredstva)
strunu, znanstvenu i teorijsko/metodiku utemeljenost
instrumentarij vrednovanja postignua
vrednovanje metodike strategije (teorija modula)

Nastavni sat (knjievni)

-sadraj nastavnog sata knjievnosti utvren je nastavnim
programom
-na satu knjievnosti pojavljuju se
a) umjetniki knjievni sadraji (knjievna djela i djela ostalih
umjetnosti)
b) znanstveni knjievni sadraji (knjievnoteorijska, estetika,
umjetnikoteorijska i knjievnopovijesna problematika)

-opseg knjievnog sadraja za nastavni sat uvjetovan je:

sloenou (teinom) usvajanja
stupnjem knjievnog obrazovanja uenika
specifinostima razreda ili obrazovne skupine
metodikim uvjetima
-sadraj nastavnog sata moe biti:
jedno knjievno djelo
jedna knjievna tema koja obuhvaa vie knjievnih djela
(npr. ljubavna poezija Vesne Parun)
jedan knjievnoteorijski problem (drama kao knjievni rod)
jedan knjievnopovijesni problem (ekspresionizam u
hrvatskoj knjievnosti)
Odabir i omeivanje sadraja
-programski sadraj prenosi se u nastavne jedinice koje se
ostvaruju u jednom nastavnom satu ili blok-satu
-nastavni sat knjievnosti u skladnu cjelinu povezuje umjetniki i
znanstveni sadraj
-knjievnoumjetniki sadraj odabire se u skladu s recepcijskim
mogunostima uenika, a knjievnoznanstveni u skladu sa
spoznajnim mogunostima
-pri omeivanju sadraja postavlja se pitanje broja pojmova, novih
spoznaja do kojih e doi na nastavnom satu
Sadraj i zadae nastavnog sata

25

-trojake zadae:
a) obrazovne (nove spoznaje, novi pojmovi, novi termini, nove
definicije, nove teorije)
b) odgojne (izgraivanje socijalne, moralne i estetske svijesti)
c) funkcionalne
(doivljavanje,
uivljavanje,
zapaanje,
pamenje, miljenje, zakljuivanje)
Struktura (artikulacija, ustrojstvo)
-nastavni sat je dinamina struktura
-sat knjievnosti strukturira se po fazama (etapama) etapna
organizacija nastavnog sata:
a) usmeno provjeravane znanja
b) izlaganje novoga gradiva
c) utvrivanje
d) zadavanje domaih zadataka
-suvremene teorije naputaju takav model
Model kolske interpretacije
Redoslijed Faza
1.
Doivljajno-spoznajna motivacija
2.
Najava teksta i njegova lokalizacija
3.
Interpretativno itanje teksta
4.
Emocionalno-intelektualna stanka
5.
Objavljivanje (izraavanje) doivljaja
korekcije
6.
Interpretacija
7.
Sinteza
8
Zadaci za samostalan rad uenika

njegove

Metodiki strukturni modeli:

a) model kolske analize (etapni model)
Redoslijed Etape
1.
Glasno, izraajno, ekspresivno itanje teksta
2.
Lokalizacija teksta
3.
Plan za analizu
4.
Prouavanje sadraja ideja teksta
5.
Prouavanje forme
6.
Zakljuak

b) didaktiki model (njemaki)

26

Redoslijed
1.
2.
3.
4.
5.

Etape
Pripremanje uenika za emocionalno primanje novog
gradiva
Uspostavljanje veze s poznatim gradivom
Motiviranje za osmiljavanje novog gradiva
Organiziranje (pripremanje) samostalnog rada
Postavljanje cilja

Strukturni model problemske nastave

REDOSLIJED FAZE
1.
Stvaranje problemske situacije
2.
Definiranje problema i metode
3.
Samostalan istraivaki rad uenika
4.
Analiza i korekcija rezultata istraivanja
5.
Novi zadaci za samostalan rad
Ustrojstvo nastavnog sata (nastavna situacija)
-novije teorije o strukturi nastavnog sata istiu novu strukturnu
jedinicu koja se naziva nastavnom situacijom
-nastavna situacija definira se kao zadatak koji ima konkretan cilj,
odreeni sadraj i metodiku kojom se ostvaruje
-nastavni se sat organizira tako da se nastavne situacije meusobno
logiki povezuju i ine organizacijsku cjelinu
Sadraj nastavne situacije
-nastavna situacija obuhvaa odreenu koliinu situacija koja se
prima, usvaja, interpretira, ui u odreenom vremenu
-nastavna situacija moe trajati 5, 10, 20 ili vie minuta
-u nastavnoj se situaciji mogu pojaviti
samo umjetniki sadraj
samo znanstveni sadraj
umjetniki i znanstveni sadraj zajedno
-radi preglednosti u ralanjivanju sadraja uspostavljen je sljedei
sustav:
sadraj lirske poezije
sadraj epske poezije
sadraj dramske knjievnosti
sadraj pripovjedne proze
sadraj esejistike proze
sadraji vezani uz pisca i njegovo stvaralatvo

27

sadraji vezani uz knjievna razdoblja

a) Nastavne situacije u interpretaciji lirske pjesme

-polazei od sadrajnih jedinica, nastavne situacije u interpretaciji
lirske, npr. Matoeve 1909, mogu imati ovakav redoslijed
1. nastanak pjesme (probuditi zanimanje)
2. naslov pjesme (zapamivanje naslova, uz razvijanje pov.
asocijacija)
3. emocionalni i misaoni sadraj (uivljavanje u poruke pjesme)
4. tematsko-motivska utemeljenost (uoavanje i odreivanje teme i
motiva)
5. struktura (uoavanje i tumaenje strukture soneta)
6. stilska sredstva (doivjeti i spoznati ekpresivnost pjesnike rijei)
7. pjesma i antologije (potvrditi doivljene vrijednosti navoenjem
antologija)
Milariev sustav nastavnih situacija
-svaki pojedinani strukturni model prilagouje umjetnikim
znaajkama pjesme, recepcijskim mogunostima uenika i ciljevima
interpretacije
a) Gustav Krklec, Prvi snijeg: motivacija sugestijom: zamisliti sliku u
kojoj je mogue dogaanje pjesme, itanje pjesme: zamiljanje slika i
sluanje rijei: neposredni doivljaj pjesme; uoavanje pojedinosti:
bjeline, predmetnog svijeta, izraajnosti samoglasnika i, e...
b) Grigor Vitez, evina jutarnja pjesma: motivacija glazbom i
stihom, asocijacijama, interpretativno itanje pjesme; asocijacije uz
pojedine dijelove pjesme, analiza pojedinosti: prostor, zvuk, pokret,
boje...

b) nastavne situacije u interpretaciji epskog djela

- sadraj nast. situacija u interpretaciji bajke mogu biti: tema, ideja,
fabula, likovi, fantastika, podrijetlo bajke, ilustracija bajke
- u interpretaciji basne: tema, ideja, fabula, likovi, kompozicija,
alegorijsko znaenje i poruka
- u interpretaciji novele i romana: naslov, tema, problematika, idejni
svijet, kompozicija, fabula, motivacija, likovi, karakterizacija lika,
umjetniko oblikovanje lika, vrsta romana, postanak, ekranizacija,
dramatizacija, djelo u ogledalu knjievne kritike
* nastavna situacija se imenuje:
prema temeljnom sadraju to ga obuhvaa
prema metodikim postupcima kojima se ostvaruje
28

prema aktivnostima uenika

* opseg sadraja nast. situacije uvjetovan je:

prirodom sadraja
teinom
recepcijskim i kognitivnim mogunostima uenika
medijem
okolnostima u kojima se usvaja
c) nastavne situacije u obradi dramskog djela
elementi koji su dijelovi nast. situacije: dramska struktura, in,
dramska situacija, likovi, dijalog, monolog, didaskalije, tema, ideja,
stilske znaajke, jezik, vrsta drame, postanak drame, scenska povijest
drame, glumci u ulozi pojedinih likova, glumci o drami, reiser o
drami
d) nastavne situacije u obradi pisca
-sadrajne jedinice: biografski i bibliografski podaci, stvaralaka faza,
podruje stvaralatva, knjievne vrste, metoda stvaranja, pripadnost
koli, pravcu, utjecaj na kasniji razvoj knjievnosti, prijevod njegova
opusa
e) nastavne situacije u obradi epohe
-sadrajne jedinice: ime epohe i pravca, vremensko omeenje,
generacijsko nastupanje pisaca, odnos prema stvarnosti, metoda,
knjievne teme, knjievni oblici, knjievni uzori

TIPOVI NASTAVNIH SATI

29

-prema didaktikom kriteriju razlikujemo (odnosi se na sve nastavne

predmete):
sat uzimanja novog gradiva
sat ponavljanja
sat provjeravanja i uvjebavanja
sat ocjenjivanja
-metodika nastave knjievnosti uspostavlja vlastitu tipologiju
a) prema sadraju (knjievnoumjetnikome i knjievnoznanstvenome)
b) prema statusu u lancu nastavnih sati
c) prema strukturnim znaajkama
d) prema poloaju uenika u nastavnom procesu
-prema sadraju razlikujemo:
sat analize knjievnog djela
sat interpretacije
sat teorije knjievnosti
sat povijesti knjievnosti
sat lektire
prema sadraju:
sat interpretacije knjievnog djela (prouavanje, analiza;
dijeli se na sat interpetacije lirske pjesme, epske pjesme, epa,
basne, bajke, pripovijetke, romana, drame, putopisa, kritike i
eseja, sitnih oblika)
- ukljuuje se u sve faze knjoo, na sve stupnjeve i u sve razrede
osnovnog i srednjeg obrazovanja
- 1. fazi razvoja linosti dijete se uvodi u komunikaciju s
knjievnim djelom; u 2. fazi uenik se uvodi u interpretaciju
teksta, razvija se interes za samostalno itanje; u 3. fazi otkriva
ueniku naine itanja, razvija imaginaciju
i refleksiju; u 4.
fazi osposobljava uenike za samostalnu interpretaciju knji.
tekstova; u 5. fazi interpretacija se podie na viu knjievnoteor.
i knjievnopov. razinu
sat teorije knjievnosti obino se povezuje sa satom
interpretacije i povijesti knjievnosti
sat povijesti knjievnosti u istom obliku pojavljuje se u
srednjoj koli
- prema sadrajnom usmjerenju moe biti: sat o piscu, o
knjievnom
pravcu, o epohi

30

 prema organizacijskom kriteriju:

uvodni sat organizira se radi stvaranja o-o uvjeta za susret s
knji. djelom, piscem ili epohom; uvod moe trajati i dio sata pa
je to tada uvodna nastavna situacija
- ima karakter doivljajno-spoznajne motivacije
- u govorenim ili pisanim oblicima iskazuju se iskustva i
doivljaji uenika, prezentiraju se rezultati samostalnog
izvannastavnog rada, odabiru se sadraji drugih umjetnosti,
pojavljuju se lingvistiki i opekulturni sadraji koji su povezani
s knjievnim djelom, uvodni sat moe se temeljiti na literarnoj
ekskurziji, posjetu muzeju, sistematiziraju se spoznaje te tako
uspostavlja veza izmeu poznatog i nepoznatog, obuhvaaju se
sadraji koji su usvojeni u drugim predmetima
sat itanja i analize djela - je sat interpretacije knji. djela
zakljuni, sintetski tip sata obuhvaa u preraenom i
usustavljenom obliku sve spoznaje koje su uenici usvojili na
prethodnim satima

prema cilju i zadacima

sat uzimanja novog gradiva namjera mu je da uenici
upoznaju i usvoje nove sadraje
- moe obuhvaati knjievnoteorijsku problematiku, tada je to sat
teorije knjievnosti (usvajaju se novi pojmovi, definicije,
zakonitosti knji. stvaranja); literarnoteor. problem promatra se
kao dio sustava; na satu se ostvaruje i vjebanje kojim se
razvijaju sposobnosti i vjetine (vjebe mogu biti promatranja,
usporeivanja, zakljuivanja, svrstavanja i dr.)
- sadraj sata o pievu ivotopisu ine podaci o roenju,
kolovanju, djetinjstvu, zanimanju, utjecaj na generacije
knjievnika i dr. ; sat se moe strukturirati prema odreenim
fazama pieva ivota, a za ilustraciju svake faze odabiru se
djela tako se povezuje piev ivot i knjievni rad; razvojna je
faza vremensko razdoblje u stvaralatvu pisca koje ima svoje
stilske, tematsko-idejne, anrovske osobine; biografski sat moe
biti i uvodni (tada se njime stvaraju emocionalni i intelektualni
uvjeti za interpretaciju teksta) i zakljuni sat (tada slui
uopavanju i usustavljivanju spoznaja); danas biog. sat nastoji
razviti razmiljanja o piscu, izbjegava se faktografski pristup
- sat o pravcu i epohi tei naelu korelacije, povezivanja sadraja
razliitih nastavnih predmeta; na temelju podataka s

31

informativne razine (kronoloki podaci, naziv epohe, naziv struja

u okviru epohe, nazivi djela, asopisa) uspostavlja se analitikokritiki odnos prema materiji; osobine epohe upoznaju se na
njezinim reprezentativnim djelima
sat ponavljanja i utvrivanja pon. i utvr. dio je svakog
nastavnog sata, a moe se organizirati i kao poseban tip sata;
sat se obino organizira nakon prouavanja veih ili manjih
programskih cjelina
-dva su tipa ponavljanja reproduktivno i produktivno:
reproduktivno se odnosi na knjievnopov. injenice, a produktivno
na umjetniku materiju
- produktivno ponavljanje ostvaruje se: usporeivanjem pojava,
sintetiziranjem, usustavljivanjem, preoblikama, aktualiziranjem
- usporeivati se mogu tekstovi koji pripadaju istom tematskom
krugu, likovi u istom djelu, likovi iz razliitih djela, djela istog anra
iz iste ili razliitih epoha, razliiti estetski nazori pisaca itd.
- preoblika je poseban oblik produktivnog ponavljanja, preoblike
se mogu ostvarivati kao dramatizacije, scenariji za film, televizijske
emisije
sat provjeravanja i ocjenjivanja organizira se zbog provjere
stupnja usvojenosti znanja i zbog vrednovanja tog stupnja
usvojenosti ocjenom
- znanje iz knjievnosti obuhvaa: knji. podatke i injenice,
pojmove, generalizacije, definicije, teorije, nazive djela, pisaca i
pojmova, postupke u interpretaciji djela, knjievnopov. procese
- razliite su razine znanja: prisjeanje, prepoznavanje,
reprodukcija, operativno, stvaralako znanje
- kvalitetu interpretacije odreuje: doivljenost teksta,
osmiljenost zapaanja, preciznost generalizacija, jasnoa
tvrdnji i stavova, povezanost izlaganja, pravilnost jezinog izraza
- sposobnost interpretiranja ukljuuje niz drugih sposobnosti
- oblici govornog provjeravanja usvojenosti znanja: odgovori na
pitanja,
iskazivanje
doivljaja
i
dojmova,
samostalno
objanjavanje pojma, citiranje teksta kojim se neto dokazuje,
samostalno interpretiranje teksta, parafraziranje teksta, usmena
recenzija, usmena rasprava ...
- nijedan oblik usmenog provjeravanja ne bi smio trajati dulje od
15 minuta
- provjeravanje se ostvaruje i pismenim izraavanjem: analitiko
(pismeno) i grafiko provjeravanje znanja
- kao prednosti pismenog provjeravanja navode se: vei stupanj
objektivnosti, ujednaenost po teini, mogunost provjeravanja
uenikove pisane rijei, manja uzbuenost uenika
32

- kontrolni pismeni zadaci traju 5, 10 do 15 minuta, mogu se

ukljuivati u sve tipove nastavnih sati najpoznatije tehnike
kontrolnih pis. zadataka su: odgovori na pitanja, zadaci
viestrukog izbora, zadaci sreivanja, zadaci uvrtavanja,
preinaivanja, dopunjavanja
- poseban oblik su sastavci kojima uenici saeto iskazuju
objanjenja, komentare, stavove, dojmove
- kolske zadae ispunjavaju cijele sate, slue provjeravanju
knjievne, jezine, ope kulture, te kulture pisanja
- testovi znanja su standardizirani oblici provjeravanja, mogu
biti kolektivni, grupni i individualni
- znanje se provjerava i domaim radovima uenika, koji su
produetak kolskog rada, specifinosti: individualna djelatnost
uenika koja se ostvaruje bez nazonosti nastavnika i drugih
uenika, rjeavanje zadataka nije vremenski ogranieno, nain
rada uenik prilagouje vlastitim potrebama
- domai radovi razvijaju uenikove misaone sposobnosti, potiu
ga na stvaralatvo, razvijaju osjeaj odgovornosti, upornost,
samostalnost
- 6 je glavnih sustava domaih radova uenika:
sustav domaih radova koji slue usvajanju gradiva,
usvajanju znanja u sustavu,
ormiranju generalizacija, primjeni znanja,
kojima se kontrolira znanje uenika,
koji slue izgraivanju znanstvenog pogleda na svijet, moralnom
odgoju uenika
kombinirani sat sadri elemente ostalih tipova sata;
sadrajni
elementi
kombiniranog
tipa
sata
su:
knjievnoumjetniki tekst, knjievnopov. podaci, knjievnoteor.
pojmovi i definicije, lingvistiko-stilistika materija; na takvom se
satu mogu javiti i iri umjetniki sadraji; usporedo se moe
provesti i ocjenjivanje uenika
prema
dominantnim
karakteristikama
(prema
sredstvima, izvorima i metodama):
sat izlaganja izlagati mogu nastavnik, uenik, te pisac ili
knjievni strunjak ije je izlaganje snimljeno na kaseti
- pri organiziranju sata izlaganja uzima se u obzir: uvodne
obavijesti, organizacija izlaganja, izlaganje, analiza i korekcija
izlaganja, zadavanje dopunskih zadataka
- vrednovanje oblika izlaganja obuhvaa: sadraj izlaganja,
tonost podataka, odnos prema sadraju, organizaciju izlaganja,

33

govornu
realizaciju,
pridravanje
odreenog
vremena,
komunikaciju sa sluateljem
- za uspjeno praenje izlaganja pripremaju se podsjetnici u
obliku tablice u koju uenici biljee svoja zapaanja o izlaganju
- u problemskom tipu izlaganja ne iznose se samo gotovi
rezultati znanosti, ve i naini kako se do njih dolazi predava
postavlja problem, upozorava na njegove logiko-spoznajne
karakteristike i postavlja pitanje na koji se nain problem moe
rijeiti
- izvori za pripremanje sata izlaganja: knji. djela, kritika
literatura, prirune povijesti knjievnosti i teorije knjievnosti,
itanke i udbenici, rjenici strunih termina, radijske, televizijske
emisije, filmovi
- za izlaganje uenici se pripremaju u sklopu samostalnog
izvannastavnog rada, nastavnik pritom mentorski vodi uenike i
obavlja konsulatacije
sat dijalog ostvaruje se dijalogom, osobito je zastupljen u
kolskoj interpretaciji knjievnoumj. teksta
- dijalog kojim se ostvaruje inter. teksta heuristiki je dijalog
- takav tip sata afirmira polemiki dijalog, u kojem se razvijaju
borbe miljenja, osobito je est u problemskoj nastavi
knjievnosti
- temeljni sadraj sata-dijaloga je knjievnoumj. djelo
- podloga za organiziranje sata mogu biti: samostalni domai
radovi uenika, itanje teksta, postavljanje teze, postavljanje
problemskog pitanja
- polemiki sat uenike ui izricati, razvijati, braniti i dokazivati
vlastita stajalita, sluati i uvaavati
sat samostalnog rada uenika uenici rjeavaju razliite
zadatke, stjeu nove spoznaje uz djelomino sudjelovanje
nastavnika ili bez njega; sat iskljuivog samostalnog rada
uenika ne pojavljuje se esto, to je npr. sat pisanja kolske
zadae
- prema sadraju razlikujemo:
sat samostalnog rada u interpretaciji
teksta,
u prouavanju stvaralatva pisca,
u prouavanju knjievnog pravca ili epohe
- sat interpretacije teksta moe se ostvariti: nastavnik sam
interpretira tekst-uenici sluaju, nastavnik razgovara s
uenicima o tekstu, uenici samostalno interpretiraju tekst
- pripremanje uenika za samostalnu interpretaciju obuhvaa:
itanje teksta, istraivanje uenikova odnosa prema tekstu,

34

odreivanje knjievnoteor., knjievnopov. odrednica koje

odluuju o samostalnom radu
- samostalno itanje ostvaruje se: kao samostalni domai rad,
kao faza o-o procesa koja prethodi samostalnoj interpretaciji
- uz samostalno itanje mogu se dati pitanja i zadaci koji
usmjeravaju uenika prema odreenim problemima to je tzv.
usmjereno itanje teksta
- odnos uenika prema proitanom tekstu, doivljaj teksta i
stupanj razumijevanja teksta utvruje se: orijentacijskom
anketom,
kontrolnim
zadacima
na
nast.
listiima,
orijentacijskim razgovorom, samostalnim pismenim sastavcima
analitikog i stvaralakog karaktera
- u orijentacijskoj anketi postavljaju se pitanja otvorenog tipa
koja individualiziraju odgovore
- odrednice sati samostalnog rada uenika: organizacija
samostalnog rada (pripremanje), izvoenje, usustavljivanje
rezultata rada faza samostalni rad uenika na satu traje oko
25 minuta
- sat sam. rada ostvaruje se frontalnim (uvodna faza), grupnim
radom, radom u parovima, individualnim radom (faza
samostalnog rada uenika)
- taj tip sata pretpostavlja vrstu vezu domaeg rada uenika i
nastavnog rada; a primarno mjesto pripada zadacima
istraivakog karaktera
- istraivaki zadaci obuhvaaju: samostalno stvaranje plana
istraivanja, postavljanje hipoteze, izbor metode, traenje
argumenata, sreivanje podataka, uopavanje, izricanje sudova
- uenika samostalnost u radu moe biti djelomina i potpuna
- takav sat poveava spoznajnu sposobnost uenika,
osposobljava uenika za samoobrazovanje, upoznaje uenika s
metodama i tehnikama intelektualnog rada, razvija stvaralake
sposobnosti uenika
sat koncert literarno-glazbeni sat u kojem se smjenjuju
literarne i glazbene dionice, tako se ostvaruje najvii stupanje
emocionalne atmosfere; najee se lirska poezija povezuje s
glazbom
- glazbeni sadraj moe s lirskom pjesmom korespondirati na
tematsko-motivskoj ili emocionalnoj razini
- kada se upoznaje epoha, prvo se upoznaju knjievna djela iz
epohe, a zatim se organizira sat-koncert na kojem uenici
sluaju reprezentativna glazbena djela tog razdoblja
-npr: Nazorova lirika u koncertnom satu moe imati ovakvu
strukturu:
35

Nazorova lirika kao glazbeno nadahnue

Izbor lirske pjesme (uma spava, Cvrak)
Interpretativno itanje
Najava glazbenog djela
Izraavanje doivljaja glazbenog djela
Usporeivanje glazbenog i literarnog doivljaja
Usporeivanje teksta pjesme i glazbenog djela
Sluanje drugih skladbi

sat dramski spektakl dramsko djelo se na njemu ostvaruje

kao teatarski in uenika koji su za to posebno pripremljeni pod
vodstvom nastavnika; u interpretaciji dramskog djela sat-dr.
spektakl najee je zakljuni sat
- interpreti se mogu izabrati na satima prije sata-dramskog
spektakla, pri pokuajima interpretativnog itanja dram. teksta
izdvajaju se uenici koji pokazuju sposobnost scenskog govora
- sat se moe organizirati i da profesionalni glumci posjete kolu i
izvedu pojedine dramske slike, a moe se temeljiti i na
televizijskoj, filmskoj, radijskoj prezentaciji dramskog djela
kino sat film se ukljuuje u o-o proces kao nastavno
sredstvo i kao umjetniki sadraj
- strukturne jedinice sata:
motiviranje uenika za gledanje filma,
gledanje filma,
interpretacija filma,
uopavanje
televizijski sat
radijski sat
sat seminar
kviz sat

prema stupnju obvezatnosti:

obvezni glavni sat
fakultativni
izborni sat

sat lektire, sat izvanrazrednog

podvrste:
uvodni sat
sat preporuivanja lektirnih knjiga

itanja,

njegove

36

sat produbljivanja shvaanja o proitanim djelima,

problemski sat
sat susreta s piscem
-temeljne odrednice motivacijskog sata:
1. uspostavljanje emocionalnog ozraja koje je
sukladno djelu
2. itanje motivirajueg odlomka djela
3. prikazivanje ilistracija/likovna motivacija
4. itanje autorskih komentara o djelu
5. izjave itatelja o djelu
6. utvrivanje naina itanja i pripremanja
(pismeno i usmeno) pojedinanim parovima za
sat raspravljanja, produbljivanja i vrednovanja
djela

37

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

Didaktiko-metodiko odreenje
Nastavna sredstva su didaktiki oblikovani predmeti koji u nastavi
slue kao izvori spoznavanja, odnosno uenja:
vizualna
auditivna
audio-vizualna
tekstovna
-vizualna sredstva dijele se u 4 skupine:
a) dvodiomenzionalna statina sredstva: crtei, slike, fotografije,
dijagrami, grafikoni, zemljopisne karte
b) dvodimenzionalna dinamina sredstva: TV-emisije, film,
element-film
c) trodimenzionalna statina sredstva: zbirke, reljefi, makete
d) trodimenzionalna dinamina sredstva: slagalice, dinamini
aparati, strojevi

Didaktiki tekstovi

Radni/nastavni listii
-prve uzorke oblikovao vicarski pedagog Robert Dottrens, on
razlikuje etiri vrste:
listie
za nadoknaivanje sadraja koji nisu
ostvareni u udbeniku
listie za razvoj, poveano, ubrzano uenje
listie za vjebanje
listie za samostalno uenje
-radni su listii nadopuna udbeniku
radni/nastavni listii iz knjievnosti (prema sadraju)
listii s umjetnikim sadrajem
listii sa sadrajem iz teorije knjievnosti
listii sa sadrajem iz povijesti knjievnosti
listii sa sadrajem iz knjievne metodologije
listii sa sadrajem iz knjievne kritike
listii sa kulturolokim sadrajem
radni/nastavni listii iz jezine djelatnosti:
listii za itanje
38

listii
listii
listii
listii

za
za
za
za

sluanje
govorenje
pisanje
prevoenje

didaktika svrha radnih/nastavnih listia

samostalno uenje
proirivanje gradiva iz udbenika
provjeravanje usvojenosti gradiva iz udbenika
ocjenjivanje znanja i sposobnosti

Knjievnost na CD-ROM-u
-pojavom televizije, raunala, Interneta kola se nala u
multimedijskom okruenju
-od pojave Interneta 1993. poinje snaan proces informatizacije k.
sustava
-u Hrvatskoj je pokrenut Projekt G61 na Internetu namijenjen
uenicima osnovnih i srednjih kola
-posljedica: Klasici hrvatske knjievnosti u nakladi Bulaja (67 knjiga
na jednome CD-ROM-u)
Didaktiko ustrojstvo CD-ROM-a
-u uvodnoj sekvenci predstavljeni su portreti pisaca
-knjievnoumjetniki tekstovi preuzeti su iz provjerenih izdanja i
autentino preneseni na CD
-uz tekst nalazi se rjenik i dodatna objanjenja

Zvuna itanka
-u vieizvornom udbeniku pojavljuje se i zvuna itanka koja
uenicima prenosi knjievnoumjetniku rije u govornoj interpretaciji
scenskih umjetnika (Zlatko Crnkovi i Dubravko Sidor)
-na satu knjievnosti te interpretacije zamjenjuju uiteljevo itanje
-na satu jezika upotrebljavaju se za upoznavanje vrednota govornoga
jezika

Videokaseta
-sadri uzorke nastavnih sati koji prikazuju nastavni proces
-osim metodike videokasete rabe se i kasete koje sadre snimke
kazalinih predstava, grau iz autorove biografije ili pojedinog
knjievnog razdoblja

39

Lektira
-namijenjena je uenicima za samostalno itanje izvan nastave
-prireivai lektire posreduju izmeu itatelja i djela primjerenim
metodikim instrumentarijem koji potie proces itanja, razumijevanja i
tumaena djela
-uz lektirna djela pojavljuju se i lektirni listovi
Lektira u stipu
-takav uzorak lektire oblikovan je u projektu Narodne knjinice Petra
Preradovia u Bjelovaru (Lektiru u strip, Cvijet s raskra, 2004.)
-ciljevi projekta:
razvijanje sklonosti mladih prema itanju
senzibiliziranje mladih za knjievna djela hrvatskih autora
razvijanje likovnog izriaja
upoznavanje morfologije stripa
razvoj kreativnosti
otvaranje korelacije razliitih vrsta umejtnosti

Prozirnice
-didaktiko sredstvo kojima se prenose razliite obavijesti; slue kao
poticaj za usmenu ili pismenu analizu, zakljuivanje, objanjavanje
-ukljuuju se u razliite faze nastavnog sata

Film kao sredstvo u nastavi knjievnosti

-sustavnije ukljuivanje filma u nastavu knjievnosti poinje 60-ih

godina 20.st.
-pojavljuju se posebni metodiki prirunici s prilozima u knjievnom
nastavnom filmu (Metodike osnove za primjenu filma u nastavi)

Knjievni nastavni film (element-film)

-posebna vrsta nastavnog filma koji se temelji na knjievnom sadraju,

a ima posebne tehnike i metodike znaajke
-meu knjievnim nastavnim filmovima posebnu je primjenu stekao
element-film: 8-milimetarski film koji traje 3-5 minuta i sadri samo
bitne elemente pojedine nastavne jedinice ili teme
-prema sadraju element-film moe biti
informativni (knjievnopovijesni, knjievnoteorijski)
biografski (prenosi podatke iz pieva ivotopisa); moe biti
cjelovit ili fragmentaran
Element-film poticaj stvaralatvu uenika

40

-kako u biografskom filmu nema govora, u nastavi se mogu primijeniti

stvaralaki metodiki postupci usmjereni na razvijanje govornoga i
pismenog izraza, tj. na samostalno stvaranje teksta
-za tu vrstu djelatnosti primjenjuju se razliite stvaralake vjebe
1. vjebe oblikovanja naslova pojedinih sekvencija u filmu
pjesnik Jure Katelan na svom radnom mjestu
FF u Zagrebu radno mjesto Jure Katelana
Profesor Jure Katelan
Pjesnik i profesor Jure Katelan
2. vjebe dopunjavanja i preoblikovanja sadraja filma
-u element-filmu o Juri katelanu mogu se organizirati vjebe
dopunjavanja i preoblikovanja koje donose nove biografske podatke
-u filmu se pojavljuje sam pjesnik; uenici mogu pripremiti pitanja za
intervju s pjesnikom
Kako povezujete pjesniki i znanstveni rad?
Pomaete li mladim pjesnicima u njihovom radu i afirmaciji?
Kako?
Koje ljepote i radosti otkrivate u radu sa studentima?
-uenici takoer mogu predlagati svoja rjeenja za dopune, izmjene i
preinake u filmu
3. vjebe uspostavljanja suodnosa teksta i filmskog predloka
-uenici upoznaju tekst uz koji treba navesti odgovarajuu sekvenciju
iz filma
Knjievnoumjetniki tekst u element-filmu
-krai epski tekst s dramskim elementima koji se mogu prenijeti u
filmski izraz pomou crtanih likova
-npr. Dva mia, Gavran i lisica, Lisica i roda, Tko je Videku napravio
kouljicu

Knjievni dijafilm
-knjievni dijafilm blizak je znanstveno-popularnom tekstu i knjievnom
albumu
-kadrovi filma ilustriraju odreene dijelove nastavne teme i
usmjeravaju uenika na spoznavanje odreenih pojava, njihovo
istraivanje i analizu
-sastoji se od 30 do 50 sliica koje su snimljene na celuloidnoj vrpci, u
boji ili crno-bijeloj tehnici; mogu se povezati sa zvunim snimkama

Knjievna ulonica (mapa)

-knjievna ulonica nastavno je sredstvo koje stvaraju sami uenici

41

-u nju se unose tekstovi (kritike, reklame, plakati), fotografije, crtei,

pismeni radovi uenika
-vrste:
knjievna ulonica za pojedino knjievno djelo
knjievno djelo za pojedinog pisca/spisateljicu
knjievna ulonica za pojedino knjievno razdoblje

Ostala vizualna sredstva u nastavi knjievnosti

Knjiga
-prvi je kontakt s knjigom vizualan; itatelj se suoava s njezinom
tehniko-likovnom stranom
-informacije o knjizi proiruju se govornim metodama te metodom
pisanja
Ilustracije
-uz knjievnoumjetniki ili znanstveno-informativni tekst pojavljuju se
ilustracije koje mogu biti umjetnike (inspirirane knjievnoumjetnikim
tekstom) i neumjetnike
-vrste:
ilustracija lirske pjesme (strofa, stihova)
ilustracija pjesnike zbirke (pjesama u zbirci)
ilustracija epske pjesme (likovi)
ilustracija romana, novele, putopisa, drame
-ilustracije se uenicima pokazuju:
a) samostalnim promatranjem ilustracije uz tekst
b) uitelj pokazuje ilustraciju
c) uitelj projicira ilustraciju
d) ilustracije pokazuje pomou plakata
-ilustracije se mogu uvati u literarnom albumu (npr. album portreta
Miroslava Krlee)

asopis

-u interpretaciji knjievnoumjetnikog teksta asopis moe posluiti

kao dopunski (sekundarni) izvor informacija
-npr. pri najavi teksta i njegovoj lokalizaciji moe se pokazati asopis u
koje je taj tekst prvi put objavljen
-knjievni se asopis ukljuuje u sat o piscu (prikazuju se asopisi u
kojima je pisac objavljivao svoja djela)

Faksimili rukopisa

42

-faksimili se upotrebljavaju za upoznavanje stvaralakog procesa te

kao predloak za tekstoloku analizu
-usporeivanjem razliitih vrsta teksta uenici upoznaju piev rad na
oblikovanju izraza

Crtei, sheme, tablice

-grafika sredstva koja prenose razliite knjievne informacije i imaju
razliitu odgojno-obrazovnu svrhu
-crte se moe ukljuiti u sat interpretacije knjievnoumjetnikog
teksta (Dragan Luki: Srce)
-primjer Milije Nikolia u interpretaciji pjesme Brljan
-metodika naela ukljuivanja crtea:
crte se funkcionalno ukljuuje u interpretaciju teksta
pospjeuje recepciju teksta i njegovo razumijevanje
potie uenike na grafiki nain izraavanja
-sheme-tablice literarne informacije organiziraju i prezentiraju na
poseban nain (informacije koje proizlaze iz umjetnikog teksta;
informacije koje imaju izvantekstovno podrijetlo)
-npr.: tablica za knjievno djelo, tablica za knjievni opus, tablica za
knjievno razdoblje, tablica za knjievni lik

Grafika sredstva

-pojavljuju se u itankama i udbenicima iz knjievnosti te u

nastavnim listiima i prozirnicama
-grafika sredstva stvaraju uvjete za organiziranje individualnog rada
uenika, rada u parovima, frontalnog rada

Auditivna sredstva u knjievnosti

ljudski glas
gramofonska ploa
zvune itanke
-gramofon i zvuna itanka prenose pjesniku rije u interpretaciji
najpoznatijih glumaca i recitatora
-prua uzore govorne umjetnosti

ITANKA/UDBENIK

prema kriteriju namjene:

itanke/udbenici za mlae razrede o
itanke/udbenici za vie razrede o
itanke/udbenici za srednju kolu

43

 prema nainu iznoenja knji. gradiva:

itanka/udbenik receptivnog (reproduktivnog) tipa trai
zapamivanje i reprodukciju gradiva, izlae knji. gradivo u
sustavu znan. disciplina
itanka/udbenik produktivnog (stvaralakog) tipa prua
ueniku uvjete za samostalno i stvaralako primanje sadraja
podvrste su:
o radni udbenik/itanka (sadri radne zadatke i vjebe)
o razgranati radni udbenik/itanka (obuhvaa temeljnu
knjigu, dopunske izvore radne biljenice, videokasete,
filmove)
o vieizvorni
udbenik/itanka
(sadri
knjievnoumj.
tekstove,
interpretacije
tekstova,
knjievnoteor.
i
knjievnopov. tekstove)

prema nainu ralanjivanja knjievnog sadraja:

programirani tip udbenika knji. se gradivo ralanjuje u
manje jedinice koje se usvajaju postupno
poluprogramirani tip udbenika
* itanka zatvorenog tipa (ne doputa preinake i dopune sadraja)
itanka otvorenog tipa (svako se izdanje obogauje novim sadrajima)

svaki dobar udbenik mora sadravati

metodika sredstva koja uvjetuju recepciju teksta (objanjenje
nepoznatih rijei, pojmova i imena, objanjenje strukturnih
elemenata teksta teme, kompozicije)
metodika sredstva koja omoguuju razumijevanje i tumaenje
teksta (pitanja i zadaci kojima se potie uoavanje,
ralanjivanje, usporeivanje, razvrstavanje; mogu biti:
o pitanja i zadaci percepcijskog tipa
o pitanja i zadaci analitiko-sintetikog tipa
o pitanja i zadaci klasifikacijskog tipa
- ukljuuju se i razna objanjenja i komentari te razni
knjievnokritiki tekstovi
metodika sredstva koja potiu samostalni i stvaralaki rad
uenika
Natuknice na rubnici
knjievnoteorijski pojmovnik
knjievnopovijesni pojmovnik
imena pisaca, umjetnika, znanstvenika
faksimili

44

knjievne tablice
fotografije
citati
nepoznate rijei
imena knjievnih likova

-zadae natuknica:
a) upozoravaju na odreeni sadraj, izraz ili pojam u temeljnom
tekstu
b) objanjavaju temeljni tekst
c) potiu uenike na istraivanje
Recepcija

auditinva recepcija ostvaruje se interpretativnim itanjem,

sluanjem teksta iz zvune itanke, sluanjem radijse ili
TV emisije
vizualna recepcija ostvaruje se neusmjerenim (spontanim)
itanjem u sebi ili usmjerenim itanjem (itanjem sa
zadacima)
audio-vizualna
recepcija temelji se na sluanju
(auditivnom primanju) i gledanju u tekst

Autori (pisci) udbenika

-znanstvenici/sveuilini profesori (povjesniari knjievnosti, teoretiari
knjievnosti, knjievnici, metodiari)
-osim pojedinanih samostalnih autora javljaju se autorski tandemi
(autorski parovi) ili autorski timovi (vie autora s razliitim
kompetencijama)
-uporabu itanke/udbenika odobrava ministarstvo na temelju
Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu

Literatura:
Mali, Josip: Koncepcija suvremenog udbenika
Poljak, Vladimir: Didaktiko oblikovanje udbenika i prirunika

45

ITANJE
-itanje je viestruko sloena djelatnost: tjelesna, duhovna, jezina,
spoznajna, komunikacijska, stvaralaka
-itanje kao sloena djelatnost znai:
prelaziti oima pisani ili tiskani sustav znakova
povezivati rijei, skupove rijei i reenice
uspostavljati logine veze izmeu rijei, skupova rijei i reenica
razumijevati smisao reenice i teksta
primati obavijesti i poruke iz teksta
preraivati poruke
doivljavati poruke
aktualizirati poruke
uiti
iskoristiti obavijesti u ivotnoj praksi
stvarati nove poruke
-prema jezinom kriteriju razlikujemo:
1. itanje naglas znakovi pisanoga jezika prenose se u znakovni
sustav govorenoga jezika
-metodiki zahtjevi u itanju naglas odnose se na ujnost, jasnou,
pravilnost, izraajnost i didaktiku svrhovitost
2. itanje u sebi
3. interpretativno, scensko itanje posebna vrsta itanja naglas
kojim se iskazuje doivljaj knjievnoumjetnikog teksta i taj se
doivljaj prenosi sluateljstvu
-ta se vrsta naziva i estetskim (ekspresivnim, impresivnim) itanjem
-interpretativno itanje od interpretatora zahtijeva:
doivljaj teksta
temeljito poznavanje svih slojeva teksta
razumijevanje znaenja svake rijei i svakog znaka u pisanom
tekstu
poznavanje sintaktikoga, ritamskoga i glasovnoga ustrojstva
teksta
poznavanje vrednota govorenoga jezika

46

sposobnost zamiljanja, uivljavanja i uspostavljanja ontakta

sa sluateljstvom
-metodiari preporuuju da se zatvore knjige u kojima se nalazi tekst
koji se interpretativno ita

Pravila za interpretativno itanje

tekst se ita kontinuirano, cjelovito (bez prekidanja)
za itanje teksta ne daju se nikakve dopunske obavijesti
(leksike, sadrajne, biografske) sve obavijesti daju se u fazi
motivacije
uitelj/uiteljica
stoji pred uenicima, dri ih na oku,
povremeno pogledima prati njihovo reagiranje
izbjegava se etanje po razredu, neprimjereno gestakuliranje,
neprimjerena intonacija
ne upuuje nikakve primjedbe (upozorenja) uenicima tipa:
sluaj, pazi, ne okrei se, ne razgovaraj
kad dovri itanje, ostaje na mjestu kako ne bi kretanjem
poremetio trenutke proivljavanja poruka teksta
tekst ita uitelj/uiteljica ili uenik/uenica koji su posebo
pripremljeni
bez temeljite pripreme tekst se ne moe itati interpretativno
-u strunoj literaturi razlikuju se scenski govor i recitiranje
razliku uvjetuje poloaj recitatora i glumca na sceni
-pri interpretativnom itanju rabi se i neverbalni jezik (gestovni i
mimiki govor); mora biti usklaen s verbalnim izriajem
-neprimjerena vizualizacija iznevjerava smisao teksta
itanje po ulogama primjenjuje se u nastavi dramske umjetnosti,
pripovjedne proze, epske poezije, rjee u nastavi lirske poezije;
ostvaruje se u nekoliko faza:
a) pripreman faza
b) preuzimanje uloga
c) itanje/dramatizacija
d) vrednovanje ostvaraja
-osim spomenutih vrsta itanja naglas, u metodikoj literaturi navode
se i ove vrste:
pojedinano
itanje s
naizmjenino
podcrtavanjem
itanje s
anticipacijsko
komentarom
okomito
izborno
vodoravno

47

itanje u sebi pojavljuje se u nastavi i izvan nastave; moe biti:

spontano (utvrivanje itateljske spremnosti)
-primjenjuje se u nastavi i izvan nastave; uenici po vlastitom izboru
odabiru tekst za itanje, samostalno objavljuju rezultate itanja
usmjereno (provjeravanje sposobnosti literarne percepcije)
-uz tekst koji se usmjereno ita dodaju se zadaci ili pitanja koja trae
oekivane odgovore (npr. Tin Ujevi: Svakidanja jadikovka / Oslukij
zvukove pjesnike rijei, prat njihov poredak i znaenje)
izborno (provjeravanje literarnog ukusa)
uenici odabiru tekst (dio teksta) kojima iskazuju svoje ne/svianje
(pri interpretaciji teksta)
itanje sa zapisivanjem (sposobnost oblikovanja natuknica)
-obuhvaa itanje i pisanje; biljeke se unose u dnevnik itanja
(zapisivanje pojedinosti iz teksta, vlastita zapaanja)
stvaralako (poticanje prerade teksta)
uenicima je dodijeljena stvaralaka uloga u procesu itanja (prerada,
aktualizacija, prijenos u drugi medij)
kritiko (postavljanje pitanja, vlastitih komentara)
-ukljuuje sposobnost proizvoenja ideja koje se raaju pri itanju
teksta
spoznajno itanje
-prema teoriji intuicije itatelj spoznaje umjetniko djelo intuitivno,
posredstvom imaginacije
imaginativno itanje
-utemeljuje se na sposobnosti zamiljanja na literarnoj imaginaciji
(posebna vrsta je scensko itanje)
denotativno i konotativno itanje
-razumijevanje doslovnoga i prenesenoga znaenja rijei i teksta,
razumijevanje stilskih sredstava
itanje s razumijevanjem
-logino itanje koje je usmjereno na usvajanje spoznaja o razliitim
elementima knjievnog djela
anticipacijsko itanje
-itanje s predvianjem; itatelj predvia razvoj dogaaja i odnosa
meu likovima
pomno itanje
-itanje koje karakterizira sabranost, zadravanje na svim
pojedinostima u tekstu
interaktivno itanje
-itanje knjievnoumjetnikoga teksta u elektronikim medijima
itatelj/itateljica
-osoba koja ita tekst
48

-prema Volgastovom uenju postoje ovi tipovi itatelja:

neobuzdan, nekritiki itatelj, itatelj koji mnogo ita
itatelj koji malo ita
aktivni itatelj koji postavlja odreeni cilj itanja
postojan tip koji se usmjeruje prema odreenoj vrsti knjiga
posluni tip itatlje koji se podreuje pedagokim zahtjevima
itatelj koji ita bez odreenog sustava, nikad se ne vraa
proitanome
-po Hirlu: itatelj koji u tekstu trai korisnu informaciju, itatelj koji ne
uspostavlja kritiki stav, itatelj koji zauzima kritiki odnos prema
tekstu, itatelj koji ita bez praktinog cilja
-po Bambergeru tipovi itatelja meu djecom:
romantini tip koji ita fantastinu literaturu
realistiki tip
intelektualni tip koji u knjizi trai objanjenje pojava
estetski tip koji u knjizi trai doivljaj ljepote

itaj u 6 koraka:
1. prije no to pone itati knjigu prisjeti se
knjievnih djela koja imaju slinosti s novom
knjigom
2. od svake nove knjige neto oekuje, pokazuje
itateljsku radoznalost
3. poni itati, smiri se, uzmi olovku i papir, itaj
sabrano, prepusti se knjizi
4. nakon proitanih stranica razmiljaj o porukama
koje ti je darovala knjiga
5. vraaj se proitanome tekstu, osobito onim
dijelovima koji su te osobito zaokupljali pri itanju
6. tvoje druenje s knjigom zavrava tvojim tekstom
itateljska putovnica
-svojevrstan didaktiki dokument koji slui za poticanje, praenje i
vrednovanje postignua u itanju
-kao osobni kolski dokument sadri
podatke o ueniku
razred
kolsku godinu i kolu
broj proitanih knjiga s ocjenama za svaku proitanu knjigu

49

Najistaknutije itateljice/ najistaknutiji itatelji

-na itateljskim panoima objavljuju se njihova imena i fotografije
-kao poticaj za itanje slui reklamiranje knjiga u razredu (poetkom
svakog tjedna po 10 minuta)
itateljska natjecanja
-itateljske olimpijade (kvizovi) organiziraju se na kraju kolske godine
s uenicima jednog ili paralelnih razrednih odjela u jednoj koli ili vie
kola
-organiziranje ukljuuje pripremu kviza, izvedbu i vrednovanje
postignua
Literatura
Bamberger, Richard, Teorija i praksa itateljskog odgoja
Manguel, Alberto, Povijest itanja
Novakovi, Novak, Govorna interpretacija umjetnikoga teksta

METODIKI
SUSTAVI
KNJIEVNOSTI

NASTAVE

-metodiki sustavi proizlaze iz koncepcije obrazovnih i odgojnih ciljeva

te nastave, njezine kulturoloke i drutvene funkcije
-prema njihovoj osnovnoj usmjerenosti i organizaciji razlikujemo:
1. dogmatsko-reproduktivni sustav
2. reproduktivno-eksplikativni

50

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

interpretacijsko-analitiki
problemsko-stvaralaki
korelacijsko-integracijski
komunikacijski
otvoreni
multimedijski
timski

1. Dogmatsko-reproduktivni sustav
-temeljni sadraj u tom sustavu povijest knjievnosti
-uenici ue knjivnopovijesne injenice, prepriavaju sadraje
knjievnih djela, iznose podatke iz autorove graanske biografije,
citiraju gotove sudove o knjievnim djelima i piscima
-pojavljuje se i teorija knjievnosti koja se prouava deduktivno
formalistiki, neovisno o knjievnom tekstu
-takva nastava razvija reproduktivne sposobnosti i pamenje, ali ne
razvija analitike sposobnosti, estetski smisao, kritiki stav prema
pojavama koji se prouava
-obrazovni uinak mjeri se koliinom usvojenih injenica
2. Reproduktivno-eksplikativni sustav
-razvijeniji tip nastave knjievnosti, koja istie uenikovu vlastitu rije u
iznoenju knjievnih sadraja, ali u osnovi zadrava reproduktivni
karakter
-uenik prepriava sadraj, ali u jezini iskaz unosi svoje rijei,
pokuava objanjavati neke knjievne pojave u tekstu
-uitelj/uiteljica imaju odgovarajuu ulogu
- tuma knjievnih
pojava; uenikovo tumaenje je u drugom planu
3. Interpretativno-analitiki sustav
-knjievno djelo je temeljni sadraj nastavnog procesa, a interpretacija
najvaniji oblik nastavnog rada
-u primanju knjievnih djela oituju se doivljajni i spoznajni procesi
(djelo je predmet estetskog uivanja)
-interpretativnim itanjem djelo se uvodi u arite uenikovog
duhovnog svijeta, izaziva doivljaj koji se iskazuje rijeima
-uenik je u ovom sustavu podignut na razinu estetskog subjekta;
razvija se knjievna senzibilnost, aktivan odnos prema djelu i kritiki
stav
-posebna se panja pridaje jeziku umjetnikog djela
-osobitu ulogu ima dijaloka metoda i metoda rada na tekstu
-uitelj vie nije predava nego organizator nastavnog procesa
51

-ovaj sustav prua velike mogunosti u razvijanu uenikove knjievne

kulture, u izgraivanju vlastitog stava i kritikog miljena
4. Problemsko-stvaralaki sustav
-poznat pod imenom programska nastava
-uenik se postavlja pred knjievni problem i potie na samostalno
istraivanje; postavljeni problem stvara problemsku situaciju
-uenik ne prima gotove spoznaje ve ih stjee sam; ui znanstveno
misliti
-struktura nastavnog sata:
stvaranje problemske situacije
definiranje problema i metode
samostalan rad uenika
analiza i korekcija rezultata
zadavanje novih zadataka
-problemska nastava afirmira istraivaku metodu
a) djelomina istraivaka metoda: ako uenici djelomino
sudjeluju u rjeavanju problema
b) potpuna istraivaka metoda: uenici sami stvaraju plan
istraivanja, pribliavaju se spoznajnoj djelatnosti knjienog
znanstvenika
u ovom sustavu najvie do izraaja dolazi uenikov kritiki stav
5. Korelacijsko-integracijski sustav
-povezivanje nastavnih podruja u okviru nastavnog predmeta
(knjievnost, filmska i scenska umjetnost, jezik, izraavanje i
stvaranje), nastavnih predmeta u okviru odgojno-obrazovnog
podruja (knjievnost i jezik s likovnom i glazbenom kulturom te
nastavom stranih jezika) te odgojno-obrazonih podruja (jezino
umjetnikog s drutveno-povijesnim)
6. Komunikacijski sustav
-utemeljuje se na teoriji didaktike i literarno-estetske komunikacije
u didaktikoj komunikaciji knjievni sadraj (umjetniki i
znanstveni) ralanjuje se na sadrajne cjeline koje se ukljuuju u
nastavne situacije
-nastavni proces ostvaruje se kao lanac komunikacijskih situacija
7. Otvoreni sustav
-uspostavlja didaktiku situaciju koja se utemeljuje na ponudi
sadraja i metoda za samostalno uenje, istraivanje i stvaranje
-uenici sami odabiru sadraj za istraivanje

52

-taj sustav naputa tradicionalnu

izvannastavne djelatnosti

organizaciju

nastave

8. Multimedijski sustav
-suvremena nastava knjievnosti ukljuuje razliite medije kojima
se prenose knjievnoumjetnike i znanstvene poruke (knjiga,
udbenik, itanka, zvukovni zapisi, filmovi, TV, CD_ROM, raunalo,
Internet)
9. Timski sustav
-utemeljuje se na teoriji meupredmetnih veza, tj. na naelima
interdisciplinarnosti
-timskom sustavu prethodi alternacija uitelja, uvoenje dvojnih
uitelja za isti nastavni predmet
-u taj sustav ukljuuju se i drugi strunjaci: knjievnici, likovni
umjetnici, filmski redatelji, glumci, skladatelji
-uvodi se i timski oblik pripreme za astavni sat

53

KOLSKA
INTERPRETACIJA
KAO
METODIKI SUSTAV / ZAGREBAKA
METODIKA KOLA
Novije teorije u prouavanju knjievnog djela u nastavi
a) eksplikacija teksta
-razvija se poetkom 20. st. u francuskim kolama
-umj. tekst prihvaa kao glavni predmet svog bavljenja (opozicija je
dogmatsko-reproduktivnom sustavu nastave knji.)
-razvija uenikovu knji. i jezinu kulturu, uenik se osposobljava za
samostalno itanje i tumaenje teksta
-faze objanjavanja teksta:
a) kratak uvod (odreivanje pripadnosti teksta u cjelinu, tzv.
lokalizacija)
b) itanje teksta (estetsko itanje koje sugerira uenicima est.
doivljaj)
c) prouavanje kompozicije proitanog teksta
d) ponovno itanje praeno analizom detalja
e) zakljuci
f) uenici itaju tekst
g) uenje teksta napamet
b) pomno itanje (close reading) i nova kritika
-metoda pomnog itanja razvija se u Engleskoj 20-ih godina 20. st.
-potpuniju razradu razvija u sklopu nove kritike iji se zagovornici
bune protiv stavljanja naglaska na autorovu biografiju i svjetonazor
ve interes pokazuju za individualni doivljaj umjetnikog teksta, za
jezik pjesnikog djela i njegov kontekst
54

c) sovjetska formalistika kola

-razvija se od 1915. do 1930., predstavnici su: klovski, Tinjanov,
Tomaevski, Jakobson, Vinogradov
-prouavaju jezik knji. djela, istiu vanost izbora i rasporeda
gramatikih kategorija u oblikovanju pjesnikog jezika, otkrivaju
utjecaj versifikacije na semantiku teksta
-istiu stil knji. vrste, knjievni postupak koji izaziva zaudnost kod
itatelja (poseban dojam koji itatelju omoguuje novo vienje pojava
d) kola interpratacije
-javlja se u njemakoj znanosti o knji. uoi Drugog svj. rata
-Staiger smatra da je temeljni predmet prouavanja knji. jezik knji.
djela; temeljna je zadaa interpretacije otkrivanje unutranjih
zakonitosti djela
-glavni je teoretiar Kayser smatra da je sredinji predmet znanosti o
knji. knjievno djelo, razlikuje pjesniki jezik od jezika znanosti i
svakodnevnog jezika
e) zagrebaka knjievnokritika kola
-afirmira dva pravca: lingvostilistiki (zaokupljen je jezikom umj. djela,
istrauje prirodu pjesnikog jezika) i interpretacijski
kolska interpretacija
-respektira doivljajno-spoznajne mogunosti uenika, a knjievni tekst
shvaa kao izvor doivljavanja i spoznaje
-faze procesa primanja knjievnog djela:
percipiranje djela
afektivno reagiranje
racionalno obuhvaanje djela
-interpretativno itanje je pravilno, osmiljeno i emocionalno obojeno
itanje teksta cilj mu je da probudi estetski doivljaj kod uenika
-emocionalna pauza trenutak je kada se uenik ukljuuje u doivljajni
i misaoni svijet djela
-spoznavanje djela temelji se na uoavanju pojedinosti u djelu
-cilj interpretacije je da pronikne u umj. smisao djela; knji. djelo kao
osnovni predmet interpretacije postoji kao umjetniki i knjievopov.
fenomen
-u studiju knji. trai se suradnja senzibilnosti i erudicije, svaku
spontanu reakciju i zapaanje treba projicirati na teoretsko, tj.
knjievnopov. tlo

55

-u poetnoj fazi uenikova pristupa knji. djelu prevladava

emocionalna komponenta, kasnije se emocionalni moment obogauje
misaonim i kritikim elementima
- kolska interpretacija mora uvaiti:
doivljajno-intuitivni plan
logiko-intelektualni plan
- u osnovnoj koli inter. ostaje u doivljajnim okvirima, srednjokolska
inter. ujedinjuje oba plana
- tradicionalna nastava knjievnosti vie se bavila knjievnopov.
graom, analiza djela iscrpljivala se u prepriavanju sadraja djela
- moderna nastava knji. kako temelj nastave uzima knjievno djelo

Problemska nastava knjievnosti

-uvodi uenike u samostalno istraivanje problema, uspostavlja sustav
postupaka i operacija koji angaira uenika u postavljanju i rjeavanju
problema
LITERARNI PROBLEM zasniva se na misaonim, emocionalnim i
fantazijskim aktivnostima uenika
-svaki uenik rjeava problem na individualni nain, a zahvaljujui
kontekstu dolazi do objektivnog rjeenja
-odnos uenika prema problemu ovisi o:
stupnju psihikog razvoja
opsegu iskustva i informacija
emocionalnom stanju
motiviranosti
Rjeavanje problema
- faze rjeavanje literarnog problema:
1) uenik uoava problem, osjea tekoe, problem izaziva
emocionalnu i intelektualnu napetost, radoznalost i elju za
rjeenjem
2) problem se poblie odreuje, navode se injenice koje e olakati
rjeavanje problema
3) uenik pokuava rijeiti problem, postavlja problemska pitanja,
hipoteze, trai argumentaciju za postavljene teze, usporeuje se
problem sa slinim problemima
- do izraaja dolazi kreativnost u rjeavanju problema
4) verifikacija hipoteza, na temelju argumenata izrie se sud o
problemu

56

Struktura problemskog sata knjievnosti

I. stvaranje problemske situacije
II. definiranje problema i metoda kojima se problem istrauje
III. organizacija samostalnog istraivakog rada uenika
IV. analiza rezultata istraivanja, koji se korigiraju i dopunjavaju
V. zadaci za samostalni rad
-na satu problemske nastave mogu se obraivati cjelovita knji. djela
ili pojedini moralni, estetski, filozofski, drutveni, idejni problemi
vezani uz odreeno djelo
-problemi se otvaraju na idejno-tematskoj razini djela, ali i na
fabulativno-kompozicijsko i jezino-stilskoj razini
-izdvajaju se oni problemi koji e najvie zaokupiti interese uenika

Metode problemske nastave

heuristiki razgovor njime se postie aktivizacija uenika u
analizi knji. problema; to je sustavni i postupni razgovor kojim
se uenik usmjerava na problem; u prob. nastavi do izraaja
dolaze:
problemska pitanja problem se postavlja u obliku pitanja
perspektivna pitanja sadre odrednice za rjeenje
uopena pitanja trae razraen odgovor i objanjenje
alternativna pitanja trae opredjeljenje, postavljaju
uenika pred dilemu
stvaralako itanje teksta provodi se uz pomo dodatnih
didaktinih sredstava (nastavni listii, tehnika sredstva); svrha
je razumijevanje sadraja, stava autora, emocionalno
proivljavanje i procjenjivanje
istraivaka metoda najvii stupanj samostalnog rada;
uenik definira problem, stvara plan istraivanja, postavlja
hipotezu, odreuje nain njezine verifikacije, izvodi zakljuke
reproduktivno-stvaralaka metoda kombinira se s ostalima
-u problemskoj nastavi koriste se suvremena tehnika sredstva i
pomagala: dijafilmovi, nastavni filmovi, dijapozitivi, radio, televizija,
audio kasete, te razliiti tipovi nastavnih listia
Oblici rada problemske nastave
frontalni rad (svi uenici rjeavaju isti problem usmeno ili
pismeno)
individualni rad

57

 grupni rad
-nastavnik je u problemskoj nastavi organizator stvaralake i
istraivake djelatnosti uenika; pozna individualne osobine uenika,
pravce njihovih interesa

Stvaranje problemske situacije

-probl. situacija je poetna faza u sustavu problemske nastave
-postupci stvaranja problemske situacije:
pomou oprenih miljenja uenika koja mogu izraziti u diskusiji
postavljanjem teza koje trae prihvaanje ili odbijanje,
opredjeljenje trai argumentaciju
primjenom ankete u kojoj uenici pomou problemskih pitanja
izraavaju svoj stav (tzv. orijentacijska anketa)
citiranjem poslovica, aforizama ili mota koji se povezuju s
knjievnim problemom nametnutim u knji. djelu
interpretativnim itanjem teksta
usporeivanjem glazbenog i knji. djela koje je posluilo kao
inspiracija glazbenom stvaratelju
usporeivanjem knjievnog s filmskim djelom ili ilustracijom
usporeivanjem dviju epizoda iz knji. djela koje se temelje na
istom motivu
postavljanjem teza koje moe postaviti nastavnik
knjievnokritiki tekstovi koji navode oprena miljenja o djelu

58

METODE
KNJIEVNOG
OBRAZOVANJA

ODGOJA

METODA nain spoznavanja, sustav pravila i pristupa u

prouavanju i otkrivanju pojava
-odrednice metode:
predmet otkrivanja
subjekt koji otkriva
cilj koji se eli postii
-nastavne metode su nain rada u nastavi, ostvaruju se metodikim
postupcima
-spoznavanje knjievnoumj. teksta ostvaruje se literarnom
komunikacijom koja se temelji na odnosu primatelj i djela
-u literarnoj komunikaciji sudjeluju:
o knjievnoumjetniki tekst
o uenik
o nastavnik
-u lit. kom. ostvaruju se razliite aktivnosti: itanje, sluanje,
govorenje, pisanje, promatranje (vanjske aktivnosti); doivljavanje,
zapaanje, zamiljanje, razmiljanje, usporeivanje, zakljuivanje,
ocjenjivanje (unutarnje aktivnosti)

Podjela metoda
prema izvorima
-izvori mogu biti pisani, govorni i grafiki pa postoje pisane,
govorne i vizualne metode
-pisani su izvori tekstovi (metoda rada na tekstu)
- tipovi tekstova koji su izvor informacija: knjievnoumjetniki,
knjievnokritiki, knjievnoznanstveni, udbeniki
-podvrste tekstovne metode: metoda rada s knjievnoumj.,
knjievnokritikim, knjievnoznanstvenim tekstom, metoda rada s
itankom i drugim didaktikim izvorima
-govorni su izvori: nastavnik, uenik, snimljeni govor, radijska ili
televizijska emisija
-razlikujemo monoloku i dijaloku metodu
-vizualni su izvori: slika, fotografija, ilustracija, crte, shema,
film, televizijska emisija

59

 prema unutranjim i vanjskim aktivnostima uenika i

nastavnika
-metoda itanja, sluanja, pisanja, pokazivanja, promatranja,
doivljavanja,
zapaanja,
zamiljanja,
razmiljanja
(usporeivanja, usustavljivanja, zakljuivanja, asociranja,
ocjenjivanja)
prema sredstvima i nainima prenoenja informacija
metode rada s auditivnim sredstvom (radio, kasetofon), metode
rada s vizualnim sredstvima (slika, fotografija, tablica, shema,
crte), metode rada s audio-vizualnim sredstvima (televizija, film)
prema recepcijsko-spoznajnim aktivnostima uenika
- razliiti su klasifikacijski modeli:
1. metode koje pospjeuju imaginativnu recepciju djela
metode koje pospjeuju tumaenje djela
2. metoda stvaralakog itanja
o heuristika metoda
o istraivaka metoda
o reproduktivna metoda
3. metoda stvaralakog primanja teksta
-analitiko-interpretacijska metoda
-sintetizirajua metoda
Literarna komunikacija
- tri tipa metoda s obzirom na lit. kom.:
metoda primanja knjievnoumj. poruka
metoda tumaenja
metoda vrednovanja, ocjenjivanja
- lit. kom. sustav je uzajamnog djelovanja knjievnoumj. teksta i
njegova itatelja
- ukljuuje tri elementa:
tekst (izvor informacija) itanje/sluanje itatelj/primatelj
informacija
TEKST je sadrajno i strukturno zavrena cjelina, knjievnoumj.
tekst odlikuje se sadrajnom, smisaonom i strukturnom zavrenou
ITATELJ postoji nekoliko klasifikacija:
* po Volgastu: nekritiki itatelj koji puno ita, itatelj koji malo ita,
aktivan itatelj koji postavlja cilj itanja, itatelj koji se usmjerava
60

prema odreenoj vrsti knjiga, posluni itatelj koji se podruuje

rukovoenju, itatelj koji se ne vraa proitanom
* po Hirlu: itatelj koji u tekstu trai korisnu informaciju, itatelj koji
ne uspostavlja kritiki stav, itatelj koji zauzima kritiki odnos prema
tekstu, itatelj koji ita bez praktinog cilja
* po Bambergeru tipovi itatelja meu djecom: romantini tip koji ita
fantastinu literaturu, realistiki tip, intelektualni tip koji u knjizi trai
objanjenje pojava, estetski tip koji u knjizi trai doivljaj ljepote
- komunikacija moe biti verbalna i neverbalna
-posredna komunikacija ostvaruje se posredstvom tehnikih pomagala,
a neposredna u interakciji vie osoba
-moe biti jednosmjerna (inf. ide od poiljatelja do primatelja, a
primatelj ne uzvaa povratnom inf.), i dvosmjerna
-kom. s knjievnoumj. tekstom moe biti neposredna (bez
posredovanja nastavnika, ostvaruje se itanjem u sebi) i posredna
(kada druga osoba ita tekst)
- tekoe u literarno-didaktikoj komunikaciji:
nastaju zbog neusklaenosti tekstnog i itateljeva koda (tematika
neprimjerena
primateljevim
mogunostima,
veliki
broj
nepoznatih rijei, pojmova, podataka)
zbog psiholokih initelja: nedovoljna motivacija, pomanjkanje
interesa, nerazvijenost literarne senzibilnosti, objektivni initelji
poput nepovoljne atmosfere i umora

61

METODIKE OSNOVE ZA INTERPRETACIJU

POEZIJE
Interes uenika za poeziju
-uenici 5. i 6. razreda opredjeljuju se za vedru poeziju (o radosti,
srei, ljubavi), pejzanu poeziju i poeziju o rodnom gradu; uenici 7. i 8.
razreda usmjeruju se prema intimnoj, socijalnoj i rodoljubnoj poeziji
-osim sadraja bitno je da uenici zapaze posebnosti lirike u smislu
melodioznosti, jezine organizacije, zgusnutosti izraza, slikovitosti,
ekspresivnosti i sugestivnosti

u tradicionalnoj nastavi poezije lirsko je djelo bilo predloak za

uenje tropa i figura, cilj je bilo razvijanje pamenja i
deklamatorskih sposobnosti, analiza formalnih elemenata lirske
pjesme omoguavala je spontano komuniciranje s lirikom
moderna se nastava poezije bavi organskim jedinstvom pjesme,
jedinstvom sadraja i formalnih elemenata, cilj je uenicima
otkriti smisao poezije

-bitna odrednica koja razlikuje lirsku poeziju od epike i drame je

SUBJEKTIVNOST

62

- u ispovijedanju lirskog pjesnika itatelj prepoznaje i produbljuje

osobnu intimnost, tj. lirska pjesma se time die iznad pojedinanog i
dobiva univerzalni smisao
-klasifikacija poezije:
tematski: ljubavna, rodoljubna, socijalna, filozofska, pejzana
formalno: oda, elegija, himna, ditiramb, epigram, madrigal

Pedagoko-psiholoke odrednice u nastavi

1. FAZA (I. do IV. razreda) poezija se prima spontano, imaginativno,
sluno i vizualno; uenici pokazuju interes za bajku i basnu,vole lirsku
poeziju s pejzanim motivima i motivima iz djejeg i ivotinjskog svijeta
-djeca se mogu uiviti u svijet pjesme, osjeaju ritam i imaju sklonosti
pjesnikom nainu izraavanja
2. FAZA (V. i VI. razred) poezija se prima emocionalno, imaginativno,
intelektualno; izraen je interes za knji. djela s uzbudljivom fabulom,
likovima; u lirskoj poeziji pronalaze aljive motive, motive iz pejzaa i
djetinjstva, no ne uspijevaju otkriti raznovrsna emocionalna oitovanja
to ih nudi poezija
3. FAZA (VII. i VIII. razred) pojaan je interes za ovjekov psihiki
ivot, pri inter. se afirmira psiholoki pristup; mogu ulaziti u
doivljavanje intimnijih lirskih pjesama

Usvajanje strukturnih obiljeja lirske pjesme

PJESNIKA SLIKA
-od 3. do 6. razreda uenici zapaaju vizualne i auditivne slike
-od uenika se trai da interpretira sliku i izrazi vlastitu impresiju
-7. i 8. razred obogauje se opaanje mirisnim i opipnim
slikama
-uenici otkrivaju da je pjesnika slika izraz pjesnikova
raspoloenja ili spoznaja o svijetu
-pj. slike ostvarene su izraajnim sredstvima pa uenici ue o
jeziku i stilu
-pjesnika slika se promatra i kao kompozicijska jedinica
* faze primanja pjesnike slike:

63

osjetilno primanje (okom, uhom)

slika se zamilja
slika se emocionalno doivljava
slika se analizira
slika se vraa u kontekst pjesme

a) RITAM
-analiza ritma provodi se u svim fazama kolovanja i povezana je s
fonetikim, morfolokim, sintaktikim i leksiko-semantikim
ustrojstvom pjesme
-ritam se ukljuuje u interpretaciju lirske pjesme u svim fazama
kolovanja:
1. - 4. razreda uenici zamjeuju izmjenu brzog i sporog ritma,
te ritam povezuju s promjenom raspoloenja u pjesmi; pri itanju
teksta ostvaruju pauze na kraju stiha i strofe
5. i 6. razred uenici zamjeuju nijanse u ritmu koje su
uvjetovanje raspoloenjem, odreuju pauze u stihu zavisno od reda
rijei
7. i 8. razred uenici razlikuju raznovrsne tipove ritma ovisno o
emocionalnom tonu pjesme, odreuju tempo i intenzitet izgovora
rijei i stihova, ostvaruju pauze propisane interpunkcijom,
zamjeuju red rijei
-pri interpretaciji ritma povezuje se nastava knjievnosti i jezika
(naglasak, duljina, red rijei, slogovi, naglaene i nenaglaene rijei
i izgovorne cjeline)
-metodiki postupci kojima uenike uvodimo u osjeanje ritma:
sluanje interpretativnog itanja
uenici sluaju stihove te dizanjem i sputanjem ruke
oznaavaju naglaene i nenaglaenje slogove rijei u stihu
tiho usmjereno itanje (uenici itaju u sebi pjesmu te
oznaavaju naglaene i nenaglaene slogove)
prenoenje pjesnikog teksta (stihova) u prozni oblik
usporeivanje glazbenog djela koje je inspirirano pjesnikim
tekstom s njegovim tekstualnim predlokom
JEZIK I STIL
- interpretacija lirske pjesme temelji se na otkrivanju pjesnikog
jezika koji je:
- specifino organiziran
- sugestivan
- pobuuje estetsku recepciju
- emocionalan

64

slikovit
muzikalan

od 1. do 4. razreda uenici ne ue knjievnoteor. pojmove

vezane uz pjesniki jezik (upotrebljavaju npr. poredbu, ali
spontano)
- razvija se osjetljivost za emocionalno djelovanje i zvukovne
vrednote pj. jezika
5. i 6. razred ue se teorijski pojmovi epitet, onomatopeja,
hiperbola, poredba, kontrast, gradacija
7. i 8. razred u interpretativni proces ukljuuju se
gramatiko-stilska sredstva (funkcija glagola prezent, aorist,
imperfekt)

Motiviranje uenika za prihvaanje pjesnikog djela

- motivacija se odabire u skladu s idejno-estetskim znaajkama
pjesme, te doivljanjno-spoznajnim mogunostima uenika
-tipovi motivacija:
motivacija utemeljena na osobnim iskustvima uenika
(emocionalnim, socijalnim, intelektualnim, moralnim)
uenikova osobna iskustva mogu se upoznati primjenom anketa
u formi pitanja, s ponuenim viestrukim izborom, sa zadanom
tematskom poticajnom rijei uz koju uenici povezuju odreene
motive)
motivacija utemeljena na glazbenim, likovnim, filmskim
predlocima
- naela kojih se moramo drati pri izboru glazbenih djela:
o ono mora biti u suglasju s lirskom pjesmom koja e se
interpretirati
o mora biti primjereno doivljajnim mogunostima uenika
o mora biti vremenski u skladu sa strukturom nast. sata
o uenike se mora motivirati za sluanje glazbenog djela
o nakon sluanja uenici izraavaju svoj doivljaj
o doivljaj uenika slui kao podloga za prihvaanje lirske
pjesme
- naela kojih se moramo drati pri izboru likovnih djela:
o djelo mora biti primjereno mogunostima uenika,
osobito su dobra djela koja su tematski, idejno bliska
uenicima
o djelo mora pobuditi interes uenika, izazvati emocije

65

o djelo mora temom, idejom, ugoajem korespondirati s

lirskom pjesmom
o djelo se ukljuuje u pripremnu fazu nastavnog sata
o djelo svojom veliinom mora biti vidljivo svim uenicima
motivacija
utemeljena
na
knjievnoteorijskim
ili
knjievnopovijesnim injenicama

motivacija utemeljena na opekulturnim sadrajima

motivacija utemeljena na lingvistiko-stilistikoj osnovi

motivacija utemeljena
povijesnoj osnovi

na

filozofskoj,

socijalnoj

ili

Pristup pjesnikoj zbirci

-pjesnika se materija u pjesnikim zbirkama organizira na
kronolokoj, tematskoj ili tematsko-formalnoj osnovi
* postupci u motiviranju uenika za itanje pjesnike zbirke:
interpretacija pjesme iz itanke potie uenika na samostalno
itanje
radio ili televizijska emisija, film o pjesniku, sluanje
glazbenih djela koja su inspirirana pjesnikim tekstom
knjievna obljetnica, intervju s pjesnikom
objavljena pjesma u dnevnim novinama i knjievnim
asopisima
autobiografski zapisi koji otkrivaju porijeklo pjesnikove
inspiracije
izbor stihova iz razliitih pjesama
knjievnokritiki tekst
knjievna izloba koja obuhvaa grau iz autorove graanske
i stvaralake biografije (graa su fotografije, biografske
kronologije, bibliografske kronologije, ilustracije pojedinih
pjesnikih zbirki)

Sat interpretacije lirske pjesme

-struktura sata interpretacija lirske pjesme:
1) doivljajno-spoznajna motivacija (priprema uenika za susret s
djelom)

66

2) najava teksta i njegova lokalizacija (otkriva se naslov, autor i

popratne informacije koje poblie odreuju tekst)
3) interpretativno itanje (tekst se dovodi u arite primaoeva
duhovnog svijeta)
4) emocionalno-intelektualna pauza (primatelj ostaje sam sa svojim
doivljajem pjesme)
5) objavljivanje doivljaja (primatelj otkriva svoje emocije,
asocijacije, misli)
6) interpretacija
7) sinteza
8) samostalni rad uenika
Interpretacija
-je faza o-o procesa u kojoj se otkrivaju knjievnoumjetnike znaajke
teksta pri emu se afirmiraju razliiti postupci koji primatelja dovode
do estetske spoznaje (ostali nazivi za inter.: analiza teksta, literarna
analiza, knjievnoumj. analiza, faza udubljivanja u tekst)
-temeljna svrha interpretacije je spoznavanja knjievnoumj. znaajki
teksta
-uenici u toj fazi zapaaju estetske pojedinosti u tekstu, uspostavljaju
odnose meu njima, zakljuuju, ocjenjuju, uopavaju
-ostvaruje se tzv. literarno miljenje koje se oituje u zapaanju,
razlikovanju, usporeivanju, uopavanju, zakljuivanju, ocjenjivanju
knjievnoumjetnikih pojava
*polazita interpretacije:
primateljev doivljaj pjesme u cjelini (koji se moe iskazati
usmeno ili pismeno, likovno ili glazbeno)
emocionalno
ustrojstvo pjesme (moe se primijeniti
interpretativno itanje kojim se uenici uvode u emocionalno
ustrojstvo pjesme; inter. tei usklaivanju emocionalnih
iskustava primatelja s emocijama u pjesmi; otkriva se kretanje
emocija u pjesmi, njihovo smjenjivanje i nijansiranje)
*redoslijed nastavnih situacija u fazi interpretacije:
I. uenici iskazuju svoj doivljaj pjesme poslije inter. itanja i
pauze
II. uenici ponovno itaju pjesmu u sebi
III. glasno itanje otkriva kako uenici doivljavaju pojedine dijelove
pjesme i pjesmu u cjelini
IV. za glasno itanje dijelova pjesme uenike motiviramo razliitim
pitanjima i zadacima

67

Emocionalni sadraj pjesme i izvantekstovna sfera

-emocionalni sadraj pjesme povezuje se s stvaralakim procesom i
autorovom biografijom
-izvantekstovne inf. ukljuuju se u interpretaciju kao dopunsko
sredstvo koje proiruje doivljaj i intelektualno priprema za susret s
pjesmom
-izvantekstualne inf. imaju najuspjenije djelovanje kad se prenose u
izvornom obliku, npr autobiografski zapisi

Tema i motiv kao polazite i predmet interpretacije

-u njihovu traenju ujedinjuju se literarna senzibilnost i literarno
miljenje
-motiv je najmanja tematska jedinica motiv je podreen temi
-analitiki proces poinje uoavanjem motiva u pjesmi i to na 2 naina:
na strukturnoj razini pjesme
motiv u kontekstu autorova opusa ili epohe (knjievnopov.
kontekst za promatranje motiva uspostavlja se u srednjoj koli)
-vrste motiva:
sadrajno intimni, rodoljubni, socijalni, pejzani, refleksivni
anrovski lirski, epski, dramski
strukturalno motiv kao dio stiha, unutar jednog stiha ili
nekoliko njih
stilski romantiki, realistiki, modernistiki, ekspresionistiki,
impresionistiki
-analiza motiva obuhvaa raspored motiva, njihovu povezanost i
funkciju u konkretizaciji ideje
-faze analize motiva:
uoavanje i imenovanje motiva metoda rada na tekstu,
usmjereno itanje knjievnoumj. teksta
razvrstavanje motiva:
o prema kriteriju pripadanja: pejzani, socijalni, religiozni
o prema nainu percipiranja: vizualni i auditivni
o prema kriteriju stanja motiva: statiki i dinamiki

68

uoavanje veza i odnosa meu motivima dijaloka

metoda
zaljuci motiv u knjievnopov. i stilskom kontekstu (npr.
utvrivanje tipinih motiva pjesnika, tipinih motiva u
pojedinoj epohi)

METODIKI PRISTUP PRIPOVJEDNOJ

PROZI
- specifinosti proze:
o pripovijedanje
o objektivnost
o opisivanje, dijalog, monolog, komentar
o mogunost isprepletanja s esejistikim ili dramskim izraajnim
postupcima
- knjievni

interesi uenika ovise o:

dobi uenika
spolu
socijalnoj okolini
sadraju djela
knjievnoj vrsti
vremenskoj pripadnosti djela
autorskoj pripadnosti djela
stilskoj pripadnosti djela

69

-u sreditu interesa uenika srednje kole nalazi se pripovjedna proza

(novela, pripovijetka, roman), a lirika i drama se nalaze u drugom
planu
-najvei interes u s uenici pokazuju za djela sa suvremenom
tematikom, te za realistiki tip proze
-u djelima klasinih pisaca treba istraivati problematiku koja moe
zaokupiti suvremenog mladog itatelja univerzalni problemi trebaju
se aktualizirati
-izbor pripovjedne proze temelji se na:
principu reprezentativnosti (odabiru se vrhunska prozna
ostvarenja)
historijskom principu (prip. djela se ukljuuju u povijesne
okvire i promatraju se u knjievnopov. kontekstu)
-djela suvremene knjievnosti mogu se ukljuivati prema:
tematskom kriteriju
kriteriju aktualnosti
kriteriju interesa uenika za pojave u suvremenoj prozi
- uenicima niih razreda najinteresantniji su likovi i fabula, u viim se
razredima panja okree kompoziciji, idejnoj osnovi djela, jeziku, stilu,
autoru, u srednjoj koli pristup knji. djelu obogauje se teoretskim i
knjievnopovijesnim obavijestima
- u s bitno je naelo kontinuiteta itanja, tj. ravnomjernog itanja
tijekom kolske godine
- interes za knjievni lik izgrauje se postupno: u poetku je knji. lik
uzor, etiki ideal, a tek u kasnijim fazama se razvija kritiki stav prema
liku
-suvremena nastava knjievnosti potuje:
naelo kontinuiteta pripovijedna proza pojavljuje se u svim
razredima kole
naelo vertikalnog slijeda- tenja k postupnom usvajanju i
produbljivanju temeljnih kategorija na kojima se izgrauje svijet
prip. djela

Motiviranje uenika za itanje pripovjedne proze

* postupci motivacije uenika za itanje pripovjednih djela:
anketa kojom se ispituju interesi uenika i stupanj njihove
knji. kulture

70

interpretativno itanje odabranog odlomka

sluanje radio-emisije
ilustracije pojedinih epizoda
sluanje glazbenih djela koja su inspirirana prip. djelom
knjievne obljetnice pojednih pisaca
izloba knjiga iz kolske ili gradske knjinice
ekranizacija knjievnih djela
zadavanje tema za samostalne pismene radove koji su utemeljeni
na knji. sadrajima
objavljivanje knjievnog natjeaja
natjeaj za najuspjeliji prikaz odabranog romana
informiranjem uenika o tome kako je dotino djelo doivljavao
neki znanstvenik, umjetnik
informiranje uenika o procesu stvaranja djela
portret pisca
knjievni asopis ili pano sa sastavcima o djelu

Samostalno itanje i biljeenje

-uenici s vode bibliografske biljeke, u dnevnik itanja unose ime i
prezime autora, naslov djela, izdavaa, mjesto i godinu izdanja
-u dnevnik itanja unose se vlastita zapaanja o djelu, asocijacije,
osjeaji i misli
-osim spontanog biljeenja primjenjuje se i usmjereno itanje
nastavnik upozorava uenike na to u tekstu trebaju obratiti
pozornost
-iz teksta se citiraju reenice, odjeljci, monolozi i dijalozi
ANOTACIJA saeta karakteristika djela u kojoj se iznosi tema, ideja i
kratka ocjena njegovih umjetnikih svojstava, sadri i podatke o
vremenu nastanka djela i povijesnoj epohi koja je u njemu prikazana
RECENZIJA zahtjeva obrazlaganje iznesenih sudova, obrazloenu
analizu teme i idejne zamisli djela; oblikovanju recenzije prethodi
itanje s biljeenjem (aktivno itanje)

Metodike koncepcije u obradi pripovjedne proze

* faze nastavnog sata pri kolskoj interpretaciji pripovjedne proze:
1) doivljajno-spoznajna motivacija
2) najava teksta i njegova lokalizacija
3) interpretativno itanje
71

4)
5)
6)
7)
8)

emocionalna i intelektualna pauza

objavljivanje doivljaja i njihova korekcija
interpretacija teksta
sinteza
zadaci za samostalni rad

A) DOIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA
* tipovi motivacija pri interpretaciji prip. djela, prema sadrajnoj
usmjerenosti:
motivacije utemeljene na osobnim iskustvima uenika
motivacije utemeljene na knjievnoteor. i knjievnopov.
osnovi
motivacije utemeljene na likovnim, glazbenim i filmskim
predlocima
motivacije utemeljene na opekulturnim sadrajima
motivacije utemeljene na lingvistiko-stilistikoj osnovi
motivacije utemeljene na filozofskoj, sociolokoj i
povijesnoj osnovi
postupci ostvarivanja motivacije:
anketiranje uenika prema kojem se usmjeruje daljnja
interpretacija
zadavanja provokativne tematske rijei na koju uenici niu svoje
asocijacije
zadacima objektivnog tipa i testovima provjerava se poznavanje
knjievnoteor., knjievnopov., filozofskih, povijesnih podataka
pokazivanje ilustracija epizoda iz prip. djela, te portreta
knjievnih likova
sluanje glazbe
gledanje filma koji je raen na predloku literarnog djela
samostalni pismeni radovi uenika (uenici postavljaju pitanja
koja su biljeili u dnevnik itanja, itaju teze do kojih su doli
na temelju biljeaka)
itanje sekundarnih izvora (pieva dnevnika, komentara o
genezi djela)
izlaganje nastavnika ili uenika
B) LOKALIZACIJA TEKSTA
-tekstove dijelimo na nezavisne ili samostalne (nisu izdvojeni odlomci
iz vee cjeline, to su cjelovite pripovijetke, novele, crtice) i zavisne
(odabrani odlomci izdvojeni iz vee cjeline, romana, novele,

72

pripovijetke, drame) postavlja se pitanje treba li svaki tekst

lokalizirati
-lokalizacija stavlja tekst u drutveni i knjievni kontekst u kojem je
djelo nastalo
-lokalizacija se ostvaruje na vie razina: epizoda se lokalizira u
poglavlje, poglavlje u dio romana, roman u piev opus, u stvaralaku
fazu, vremenski kontekst u kojem je djelo nastalo
-lokalizacija ima informativnu i motivacijsku ulogu
-lokalizacija se moe ostvariti:
metodom usmenog izlaganja tekst lokal. oblikuje se
usmeno, jednostavnim, saetim reenicama
dijalokom metodom ako su uenici proitali djelo u cijelosti,
nastavnik postavlja pitanja koja se odnose na kompozicijsku
cjelinu do epizode koja e se interpretirati
kompozicijskim tablicama u njima je naznaen redoslijed
epizoda, a uenici izlau redoslijed dogaanja do epizode koja
e se itati
metodom rada s udbenikom iz teksta lokalizacije uenici
ispisuju najvanije podatke
dijakronijske i sinkronijske tablice dijakron. donose
podatke za vee razdoblje, prate povijesni slijed pojava, a
sinkron. obuhvaaju podatke o dogaajima koje se zbivaju u isto
vrijeme
-ako je rije o zavisnom tekstu, lokalizacija se provodi prije
interpretativnog itanja
- lokalizaciju zavisnih tekstova nazivamo unutranjom, tu se izdvojeni
dio situira u cjelinu, nuno se izvodi prije interpretativnog itanja
-vanjskom lokalizacijom djelo se situira u kontekst autorove biografije,
te u knjievnoteor. i knjievnopov. kontekst, moe se ostvariti u
razliitim fazama sata
C) INTERPRETATIVNO ITANJE TEKSTA
- naziva se i izraajnim, estetskim itanjem
- to je itanje koje se zasniva na vrednotama govorenog jezika
(intonaciji, intenzitetu, tempu, pauzama, boji glasa)
- njime itatelj prenosi sluatelju emocionalni i misaoni sloj teksta
- moe se pojaviti u poetnoj fazi sata, kao do.-spoz. motivacija
1. faza: priprema teksta za itanje
-nastavnik studira tekst, njegove idejno-estetske znaajke, kritike i
interpretacije teksta

73

- grafiki se oznaavaju pauze, intonacije, tempo

-vano je odrediti to se itanjem eli postii kod sluatelja
2. faza: itanje teksta pred auditorijem
- nastavnik priprema uenike za sluanje teksta
-ita se kontinuirano (bez prekida), sve se obavijesti iznose prije
itanja
-nastavnik pri itanje ne ee po razredu, itanje je osloboeno
primjedaba, mimike i gesta; knjige su zatvorene kako bi sva panja
bila usmjerena na sluanje

D) EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA PAUZA
- krataka pauza u kojoj se koncentriraju prvi dojmovi o tekstu
-svaka neoekivana reakcija na tekst moe upozoriti na odreene
promaaje u postupanju s tekstom
-za vrijeme trajanja pauze ne izvode se nikakvi postupci koji bi remetili
uenikovu koncentraciju
E) OBJAVA DOIVLJAJA I NJIHOVA KOREKCIJA
-prve reakcije na tekst pokazuju stupanj uenikove
senzibilnosti i kulture

knjievne

*metodiki postupci u toj fazi nastavnog sata:

dijaloka metoda nastavnik postavlja pitanja usmjerena na
otkrivanje doivljaja, no problem je to ovom metodom ne mogu
svi uenici izraziti svoj osobni doivljaj ve samo nekoliko njih
metoda pisanja nastavnik postavlja pitanja, a uenici biljee
svoje dojmove, te ih potom itaju, a u razgovoru se provodi
korekcija doivljaja, olakano je izraavanje uenicima koji se
lake pismeno izraavaju
o nastavnikova pitanja mogu biti:
uopena trae odgovor u obliku emotivne
reakcije
temeljena na pojedinostima izazivaju
odreeni tip reakcije
anketa na anketnim listiima su pitanja koja trae da uenici
izraze svoj doivljaj teksta
krae izlaganje - usmeno
-cilj objave doivljaja:
omoguiti ueniku da iskae osobni doivljaj teksta
markirati temeljnu liniju interpretacije

74

proces oblikovanja djela postaje u primateljevoj

dugotrajniji
razvijanje knjievne senzibilnosti i kulture izraavanja

svijesti

-ova faza prijelaz je iz spontanog, emotivnog pristupa djelu u

racionalno spoznavanje djela
Interes metodike teorije za roman
F) INTERPRETACIJA
* 4 su metodike teorije pristupa obradi romana:
fragmentarna koncepcija obrade romana u koli
- pravi izbor manjih cjelina iz romana
- prednost: analitiko itanje proznog teksta do detalja
-nedostatak: gubi se iz vida roman kao cjelina
-nastala je kao opreka prepriavalakoj koncepciji koja se
temeljila na priavanju fabule bez dubinske analize djela
cjelovita (totalna) interpretacija romana
-roman se prouava cjelovito
-roman se obradom ralanjuje na strukturne elemente (tema
i problem, ideja, likovi i njihovi odnosi, fabula i kompozicija,
jezino-stilske
odrednice,
anrovske
karakteristike,
knjievnopov. kontekst)
-cjelovita interpretacija trai vei broj nastavnih sati, zato
treba smanjiti broj romana (inter. se samo reprezentativni
primjeri)
teorija problemske nastave romana
-pristupa romanu kao otvorenoj strukturi koja sadri
opeljudske probleme
-nastavni proces se organizira kao sustav problemskih
situacija koje trae rjeenje
teorija stvaralake nastave romana
-uenik sam otkriva nove ideje i metode
-transformira oblike romanesknog izraavanja u neki drugi
oblik (dramski, filmski, televizijski); dramatiziraju se,
ekraniziraju pojedine romaneskne situacije
Metodika naela u intarpretaciji romana
* metodika naela u interpretaciji romana:

75

interpretacija je utemeljena na knjievnoteor. spoznajama o

romanu
roman se prouava s gledita vremena u kojem je nastao
(knjievnopov. kontekst)
suvremena metodika inzistira na cjelovitoj interpret. romana
samostalno itanje romana u cjelini pretpostavka je za uspjenu
interpretaciju
objektivni uvjeti samostalnog itanja izvan nastave: posjedovanje
teksta, reim itanja, rok itanja
subjektivni uvjeti: probueni interes za roman, stupanj
itateljeve knji. senzibilnosti i kulture
kolska inter. temelji se na uenikovim emocionalnim,
socijalnim, moralnim i intelektualnim iskustvima

-ciljevi interpretacije pripovjedne proze:

obrazovni nove spoznaje o temi romana, idejama, fabuli,
kompoziciji, jeziku, stilu
odgojni stavovi, pogledi, miljenja, opredjeljenja
funkcionalni sposobnosti i umijea koja se razvijaju u
procesu interpretacije
-polazite i predmet interpretacije mogu biti:
o idejno-tematska razina romana
o fabulativno-kompozicijska razina
o romaneska tehnika
o anr
o usporedba dvaju ili vie romana istih ili razliitih epoha
o knjievnopovijesni kontekst nastanka romana
o likovi
o jezik
o stil
Polazita interpretacije romana
* pri odreivanju polazita u obzir se uzimaju 3 komponente:
uenikova recepcija romana i okolnosti koje na nju utjeu
knjievnoumjetnika priroda romana
knjievopovijesni kontekst u kojem je roman nastao

Interpretacija likova u pripovjednoj prozi

a) kreiranje likova
76

* likovi se kreiraju pomou:

- opisa
- dijaloga
- pismom, dnevnikom

- pripovijedanja
- monologa
- pripovjedakim komentarom

-opisom se najee slui u fizikoj (vanjskoj) karakterizaciji likova

-portreti likova istiu najkarakteristinije crte koje lik individualiziraju
ili karikiraju
-fiziki portreti likova ukljuuju i socijalnu, moralnu komponentu
(nakit, odjea)
-opisi okoline ili ambijenta u kojem se likovi kreu ilustriraju nain
ivota tih ljudi
* fiziki portreti likova mogu biti:
statiki
dinamini (mimika, geste kao izraz likova unutranjeg stanja)
b) govorna karakterizacija likova
-u dijalozima i monolozima lik otkriva svoju socijalnu, intelektualnu,
etiku, psiholoku dimenziju te se dimenzije otkrivaju kroz leksik,
oblike i strukturu reenice, ritmiko ustrojstvo govora (npr. uporabu
narodnog leksika, aforizama, fraza, stranih rijei)
-psihiko stanje lika oituje se npr. ponavljanje istog glasa ili
ralanjivanjem govornog lanca
-ponavljanjem iste fraze u razliitim kontekstima, iskrivljenim govorom
postie se efekt kominosti lika

-imena likova otkrivaju (npr. U registraturi):

-fizike osobine
-zanimanje
-socijalni status
-mogue su i:

- antroponimijske varijante
- deminutivni/augmentativni oblici
- vielana imena

- imena likova imaju svoj puni uinak u idejnoj i umjetnikoj izgradnji

djela
G) SINTEZA
-usustavljivanje najvanijih spoznaja do kojih se dolo analizom
-moe se izvesti:
77

o pitanjima i zadacima (usmeno i pismeno)

o samostalnim izlaganjem uenika

METODIKI PRISTUP DRAMSKOJ

SCENSKOJ UMJETNOSTI

DRAMA knjievni tekst pisan u dijalokoj formi, namijenjen

izvoenju na sceni
-bitne odrednice drame: dramski karakteri, sukob-dramska radnja,
ideja, anr dramskog teksta

78

-u tradicionalnoj nastavi drama je zauzimala skromno mjesto tek u

4. razredu upoznavale su se prve odrednice vezane uz dramu, a tek u
8. razredu prvi pravi dramski tekstovi
- u modernoj nastavi drama vie nije zapostavljena, tj. afirmira se i
scenski odgoj; uenik postaje:
o itatelj dramskog teksta
o gledatelj scenskog djela
-program predvia analitiko-interpretacijsko bavljenje dramom i
scenskim djelom (uvoenje uenika u interpret. dramskog i scenskog
djela i samostalna interpret.)
-reprezentativna dramska i scenska djela prouavaju se u okviru
povijesno-stilskih formacija (npr. u razdoblju renesanse, klasicizma)
-program obuhvaa usvajanje teatrolokih pojmova:
od 1. do 4. razreda kazalite, gledalite, pozornica, glumac,
uloga, gluma, zaplet, rasplet, in, slika, prizor
od 5. do 8. razreda tema, fabula, ideja, drama, autorov stav,
humor, ironija, satira, geg, dekor, rasvjeta, kostimi, scena,
komedija, tragedija, radio-drama
srednja kola drama u kontekstu drugih umjetnosti,
knjievnih rodova i vrsta, te u knjievnopovijesnom kontekstu

Dramska druina
-pripada izvannastavnim aktivnostima,
razvijanje uenikova dramskog izraza

osnovni

joj

je

zadatak

*osnovni sadraji rada dramske druine:

upoznavanje dramske knji. i teorije drame
pripremanje uenika za gledanje kazalinih predstava
povijest kazalita i drame
veliki dramatiari i komediografi
veliki kazalini glumci i reformatori
nastajanje kazaline predstave
dramatizacija proznog djela
praenje kazaline kritike i prikaza

Povezanost dramske umjetnosti i itanja

79

a) sluanje interpretativnog itanja ili radio-drame uoavaju se

govorne osobine likova, tempo, intonacija, boja glasa
b) itanje u sebi (usmjereno itanje) uoava se tema, fabula,
odnosi meu likovima, zamilja se izgled scene
c) itanje i zapisivanje zapisivanje imena autora, naslova, vrste
drame, likova, njihovih osobina, citiranje replika
d) glasno interpretativno itanje replika uivljavanje u lik
Povezanost dramske umjetnosti i jezika
1. razred uenici imenuju dramska lica i nazive za mjesto izvoenja
kazaline predstave
-u analizu scenskog govora ukljuuju se izjavne upitne i uskline
reenice
-dramski uzorci pozdravljanja, oslovljavanja slue kao intonacijski
uzorci
2. razred na dramskim scenama aktivira se rjenik za imenovanje
scenskog prostora i vremena
-usvaja se struni rjenik: glumac, uloga, gluma, bajka-igrokaz
-uenici poinju uoavati razliite vrste jesnih i nijenih reenica
3. razred unoenjem neknjievnih rijei u dijalog ostvaruje se
individualizacija dramskog lika
-poinju se imenovati fizika i psihika stanja u kojima se nalaze
dramska lica
4. razred leksik se proiruje rijeima iz socijalne, moralne i
emocionalne sfere
-razvija se spoznaja o antonimnom odnosu meu rijeima
-u analizu dijaloga ukljuuju se rijei odmila, umanjenice, uveanice,
rijei pogrdnog znaenja
-uporaba glagolskih vremena promatra se s gledita vremenskih
odnosa, tj. to se dogaa sada, to se dogaalo prije, to e se dogoditi
5. razred analiziraju se knjievne i neknjievne rijei
-u analizi dr. dijaloga ukljuuje se pojam vieznanosti rijei
-uoava se ekspresivna obojenost uporabe vokativa
-govorna interpr. ukljuuje akcenatsku problematiku i izgovor
fonetskih rijei
6. razred uoava se funkcija uporabe jednostavne i sloene reenice
u razvoju radnje
-analizira se uloga glag. vremena u govornom oblikovanju dramskih
likova i situacija
7. razred psiholoka karakterizacija likova rabi izdiferenciran
rjenik za imenovanje emocionalnih, voljnih i intelektualnih
manifestacija

80

-analizira se funkcija zavisnih i nezavisnih reenica

-pojmovi scenografija, scenograf trae jezina sredstva kojima se
iskazuju njihove znaajke
8. razred stilskim postupcima ostvaruju se humor, ironija i satira
-u dramskom djelu oituju se razliiti funkcionalni stilovi: znanstveni,
publicistiki, poslovni, umjetniki, razgovorni
srednja kola drama se afirmira kao knjievni rod
-prouava se dijalog i monolog te intonacija u svim njenim oblicima
-srednjokolski program dram. umj. temelji se na povijesnom
prouavanju
Literarni i teatroloki pristup dramskom djelu
* dvije su koncepcije pristupa drami:
o literarna pristupa drami kao beletristikom tekstu i
interpretira je kao poseban knji. rod
-dram. djelo svodi na epske elemente (epizacija dram. djela)
o teatroloka pristupa drami kao scenskom djelu i u
interpretaciju ukljuuje scenske elemente (reiju, glumu...) te
trai dodatna nast. sredstva i metode
Uvoenje uenika u scensko djelo
I. faza od 1. do 4. razreda nastava priprema uenike za itanje
dram. djela
II. faza 5. i 6. razreda uenici upoznaju jezik scenske umj. i
iluzionistike znaajke teatra
-kazalino zbivanje uenici doivljavaju naivno realistiki
-to je razdoblje presudno za formiranje interesa za kazalite
III. faza 7. i 8. razred scensko djelo uenici doivljavaju kao
autonomnu umjetniku stvarnost
-uenici mogu samostalno interpretirati dramsko djelo, te usvajaju
kazalini rjenik
IV. faza - srednja kola uenici samostalno interpretiraju dramsko
djelo
Metodiki sustav u interpretaciji dramskog djela
* dramsko djelo uenici mogu upoznati na vie naina:
individualnim itanjem izvan nastave
interpretativnim itanjem dram. situacija na satu
gledanjem kazaline predstave
gledanjem televizijske dramske emisije
sluanjem radio-emisije
gledanjem dramskog izvoenja dramske sekcije u koli
81

a) samostalno individualno itanje

- provodi se ako su uenici proitali dramu za lektiru, sat se odvija u 4
faze:
1) pripremna faza provjerava se kako su uenici doivjeli
dramsko djelo, prepoznaju li dramsku vrstu, koje su im situacije
i likovi najimpresivniji (metodiki su postupci dijalog, anketa,
pregledavanje uenikovih pismenih radova, promatranje
slikovnog materijala koje se temelji na dramskom tekstu)
2) analitika faza analizira se radnja, tema, likovi, ideja,
mogunosti scenske realizacije
3) samostalni radovi uenika iznose se zapaanja o tekstu u
usmenoj ili pismenoj formi
4) upute za samostalno itanje novih dramskih djela ili
gledanje interpret. djela u kazalitu
Interpretativno itanje
-npr. prvi in uenici itaju samostalno kod kue, drugi itaju na satu
interpretativnim itanjem, a trei kod kue usmjereno
-zadaci za usmjereno itanje odnose se na objanjavanje pojedinih
scena, postupaka likova, govora likova, didaskalija
-sljedei nastavni sat ima karakter samostalnog rada uenika koji
iznose svoja zapaanja i rezultate rada; struktura takva sata:
a) utvrivanje problema koje je trebalo istraiti
b) usmeno ili pismeno iznoenje problema
c) korekcije, dopune, generalizacije
d) zadaci za domai rad
Interpretacija dramske scene
-ako uenici nisu upoznali dramsko djelo u cjelini ni pojedine inove i
scene, interpretacija tee ovako:
1) intelektualno i doivljajno motiviranje uenika objanjavaju se
pojmovi s kojima se uenici susreu prvi put, povezuje se s
uenikovim iskustvima i doivljajima
2) izbor dramske situacije i interpretativno itanje ita li se prva
dramska scena, ne iznosi se sadraj u cjelini, najavi se svijet
djela, glavni likovi; ita li se dramska scena koja je vrhunac
radnje, potrebno je iznijeti saeti razvoj dogaaja do te scene to
je tzv. lokalizacija odlomka; interpretativno itanje moe se
ostvariti tako da itatelj nastupa kao promatra ili se tekst moe
proitati po ulogama, te posluati s CD-a ili kasete
3) emocionalna pauza
82

4) objavljivanje doivljaja, korekcija doivljaja doivljaje uenici

objavljuju usmeno ili pismeno; kod usmenog objavljivanja
uenicima se upuuje orijentacijsko pitanje;
pismeno se
doivljaji mogu objaviti anketom ili u uenikim biljenicama
5) interpretacija proitane dramske scene predmet interpretacije
mogu biti dramski likovi, kompozicija dramske scene, idejnotematska osnova dramske scene; rabi se metoda heuristikog
razgovora, rada na tekstu, pismenih radova uenika,
6) usustavljivanje i generalizacija
7) motiviranje uenika za samostalno itanje i analizu ostalih
dijelova teksta
Teatroloka analiza
-ako su uenici upoznali dramsko djelo gledanjem u kazalitu ili na tvu, interpretacija obuhvaa i scenske elemente: prizore, likove, scenu,
kostime
-mogua je usporedba izvedbe i izvornog dramskog teksta
-mogue je na sat pozvati glumce, redatelja, scenografa koji e
objasniti svoj udio u ostvarivanju scenske izvedbe
Polazita u interpretaciji dramskog djela
-polazite moe biti svaki element knji. teksta koji zaokuplja
primateljev doivljajni i spoznajni svijet
-element moe biti vezan uz tematsko-idejno ustrojstvo djela, uz
njegovu kompoziciju, likove i jezik
a) tematsko idejna analiza provodi se dijalokom metodom
(heuristiki razgovor), pitanjima na koja uenici odgovaraju, a
odgovore argumentiraju tekstom (metoda rada na tekstu)
-cilj je da uenici proire krug spoznaja, izgrade osobne stavove,
usporede autorov stav sa suvremenou
b) kompozicijska analiza otkriva ustrojstvo dramskog djela,
tradicionalna shema drame obuhvaa ekspoziciju, zaplet,
kulminaciju i rasplet
-u drami prevladava kronoloki princip kompozicije, dogaaji se
odvijaju u uzrono-posljedinom slijedu
-cilj kompozicijske analize je otkrivanje:
1) vanjske dramatike sukob, dogaaji
2) unutarnje dramatike odnosi meu likovima
-metode u komp. analizi: svaki in drame prepriava drugi
uenik, prepriavanje od zavrne scene prema ekspoziciji,

83

nastavnik uenicima daje poremeen redoslijed zbivanja

uenici moraju uspostaviti odgovarajui slijed, uenicima se daje
kompozicijska shema oni moraju odrediti dogaaje koji ulaze u
okvir pojedine faze
Kolektivni posjet kazalinoj predstavi
- o-o zadaci gledanja kazaline predstave: produbiti analizu dramskog
djela koje su uenici itali i interp. na nastavi, upoznati scensku
postavu tog dramskog djela, upoznati zakonitosti scenskog oblikovanja
dram. teksta
Scensko itanje dramskog djela
-itanje dram. teksta pretpostavlja teatarsko (scensko) zamiljanje
-scensko itanje razvija se pomou sljedeih metodikih postupaka:
pokazivanjem fotografija scene i glumaca u odreenoj sceni, uenici
na temelju didaskalija trebaju iskazati svoje zamiljanje scenskog
prostora i lika u scenskom prostoru
-scensko zamiljanje dramskog lika obuhvaa otkrivanje namjera,
osjeaja, tenji, misli lika
itanje dramskog teksta po ulogama
-zahtijeva temeljite pripreme
-uenici koji nisu sudjelovali u itanju analiziraju govor do detalja,
usporeuju govornu interp. uenika i glumaca, odreuju stupanja
saivljenosti s likovima

Metodiki pristup radiofonskoj realizaciji dramskog teksta

-sluatelj dram. tekst prima auditivno, a auditivne signale dopunjava
vizualnim predodbama
-metodiki je pristup usmjeren
scenskom govoru (govoru likova)
akustikim scenskim znakovima (umovi, glazbe)
-za realizaciju radio-drame najvanije je scensko zamiljanje likova,
prostora
Interpretacija dramskog lika
-drama se temelji na konfliktu, pa tako i lik izrasta iz dramskog
konflikta
-dominantnu ulogu u oblikovanju dramskog lika imaju govor (dijalog i
monolog), didaskalije, te mimika i geste (neverbalna komunikacija)

84

-pri scenskom (teatrolokom) pristupu dramskom liku i dramskom

djelu treba osvijetliti odnos literarnog teksta i njegove scenske
realizacije
-kod djece pri pristupu umj. djelu javlja se tzv. naivni realizam
dramski se likovi prihvaaju kao dio neposredne stvarnosti; dolazi i do
tzv. potpune identifikacije uenik se izjednauje s likovima u njihovim
proivljavanjima, sklonostima, postupcima, vanjskom izgledu

Scenski zadaci, dramske i scenske vjebe

a) kreativni zadaci
-uenik na temelju didaskalija treba predoiti izgled pozornice
-uenik treba predoiti izgled lika u odreenim situacijama
-trebaju odrediti odnose meu likovima, njihov raspored na sceni
-trebaju odrediti kako govorno treba ostvariti odreene replike
-trebaju opisati i izraziti geste i mimiku, te kretanje pojedinog lika u
odreenoj dramskoj situaciji
b) analitiko-kritiki zadaci
-nastavnik ita repliku iz dramskog teksta, uenici pokuavaju odrediti
podtekst, citira se tumaenje redatelja, teatrologa, glumca o tome kako
shvaa podtekst odreene replike; primjenjuju se tzv. karakteroloke
tablice koje sadre
repliku, doivljajno i misaono stanje lika,
govornu, mimiku i gestovnu realizaciju
-uenici iznose svoje dojmove o kazalinoj predstavi, ita se kazalina
kritika o toj predstavi, uenici iznose svoje miljenje o kritici
(konfrontiraju se miljenja)
-uenici odreuju govorne karakteristike lika, sluaju izvedbu teksta u
interpretaciji glumca, komentiraju govor glumca

Stvaralake dramske i scenske vjebe

** Zvjezdana Ladika navodi ove vrste vjebi:
vj. opaanja i koncentracije igrom se pogaa razmjetaj
stvari u prostoru
vj. opisivanja slike uenici govore o slici koju su gledali
nekoliko sekunda

85

vj. razvijanja asocijacija uenici dobiju dio predmeta te

moraju zamisliti cjelinu kojoj predmet pripada (guma, koa,
staklo)
vj. u razvijanju dramskog dijaloga u. samostalno stvaraju
dram. dijalog
vj. stvaranja dramske radnje u. u tijeku radnje sam stvara
zaplete, rasplete, uvodi u radnju dramska lica
vj. prepoznavanja stvari zavezanih oiju u. dodirom
prepoznaju predmet i razvijaju asocijacije

** istraivaki zadaci koji uvode u. u samostalno pronalaenje izvora:

u rubrikama dnevnih listova prikupljati grau koja se
odnosi na dramsku umj.
pratiti dramski program na televiziji, prikupljati inf. o
repertoaru, kazalinim recenzijama
itati asopise vezane uz dramsku umjetnost
prikupljati kazaline programe, plakate

86

METODIKI
PRISTUP
PUBLICISTIKOM TEKSTU

LITERARNO-

- literarno-publicistiki tekstovi sadre knjievnoumj. i znanstvena

obiljeja (spoj su beletristikog stila i objektivnosti, dokumentarnosti,
analitinosti)
vrste:
esej
pamflet
feljton
umjetniki memoari
dnevnik
knjievno-znanstvene su vrste:
putopis
reportaa
- u osnovnoj koli u naim programima obrauju se:
putopis
analiziraju se elementi literarnog u putopisu
(subjektivnost, emocionalnost), te elementi publicistikog
(podaci, injenice, dokumentarnost)
dnevniko-memoarska proza
Polazita interpretacije
-problem je u bivalentnosti literarno-publicistikog teksta jer inter.
treba obuhvatiti:
logiko-spoznajni element
emocionalno-fantazijski element
polazita interpretacije mogu biti:
tema (predmet prikazivanja i njegova obiljeja)
autorov stav prema predmetu prikazivanja
kompozicija teksta (redoslijed dogaanja, sustav postupaka)
likovi
jezik i stil
Faze interpretativnog procesa
a) doivljajno-spoznajna motivacija

87

-motivacijski razgovor utemeljen na doivljajima i iskustvima uenika o

predmetu koji e biti prikazan u literarno-publicistikom tekstu
-likovna motivacija, promatranje geografske karte
-ekskurzija u mjesto o kojem putopis govori
-tv emisija
-itanju putopisnog teksta prethode razliiti komentari (povijesni,
geografski, socioloki, biografski) i objanjenje nepoznatih rijei i
pojmova (rijei se objanjavaju sinonimima i opisnim postupkom
b) lokalizacija teksta
c) emocionalna pauza
d) objavljivanje doivljaja
e) interpretacija
-obuhvaa analizu teme i motiva, ideje, kompozicije, jezika i stila
-metodiki su postupci: prepriavanje teksta, opisivanje pojava o
kojima tekst govori, objanjavanje pievih postupaka u oblikovanju
putopisa, objanjavanje jezinih i stilskih pojedinosti, postavljanje
pitanja, sastavljanje plana kompozicije, usmjereno itanje teksta,
glasno itanje, izraajno itanje
f) usustavljivanje i generalizacija
g) motiviranje uenika za itanje novih djela

Naela pri interpretaciji dnevniko-memoarske proze

-utvruju se izvori kojima se pisac inspirirao (npr. povijesna zbivanja,
osobe i dogaaji iz kulturnog i umjetnikog ivota)
-odreuje se vremenski raspon zbivanja koja se iznose u dnevniku ili
memoarima, time se provodi drutveno-povijesna lokalizacija
-otkrivaju se stvarne znaajke likova koji se javljaju u djelu
-analizira se jezik i stil na razini leksika, sintakse, semantike
* pripremanje uenika za itanje takve proze:
-nast. daje osnovne obavijesti o dogaajima koje autor iznosi
-itaju se izvorni dokumenti kojima se autor sluio
-promatraju se slike, likovni prilozi, krai filmovi koji su tematski
vezani uz sadraj teksta koji e se interpretirati
-iznose se podaci o autorovoj stvaralakoj i graanskoj biografiji
-objanjavaju se nepoznate rijei, pojmovi i imena
-uenici itaju vlastite radove u obliku dnevnika
-lokalizira se odabrani ulomak
- slijedi faza itanja i interpretacije teksta, objave doivljaja uenika,
zadavanje zadataka za samostalni rad

88

NARODNA KNJIEVNOST
vrste:
pripovijetka
bajka
basna
lirka pjesma
epska pjesma
lirsko-epska pjesma (balada)
zagonetka
poslovica
pitalica
Programska odreenja
-od 2. do 4. razreda poslovice, zagonetke, bajke, basne (njihovo
prepoznavanje bez ulaenja u alegorijsko znaenje)
-5. razred na osnovu primjera zaokruuju se osnovni pojmovi o
bajci i basni kao knji. vrstama, preneseni smisao i pouka basne,
fantastini elementi, likovi i motivi bajke
-6. razred epske i lirske narodne pjesme, zapaanje specifinosti
epske poezije (ponavljanja, deseterci)
-7. razred narodna balada

Metodike osnove za interpretaciju bajke

-u pedagokoj literaturi javlja se spor o odgojnoj ulozi bajke
-jako je miljenje da bajka negativno djeluje u odgoju djece jer im
prenosi nestvaran svijet; zastupnici tog miljenja smatraju da knji.
89

djelo mora izraavati ivotne procese iskljuivo realistiki, trae

podudarnost knji. djela i ivota ta se koncepcija ne moe prihvatiti
Polazita interpretacije
-polazite je onaj element koji se pri prvom itanju najvie namee
doivljajnom svijetu itatelja
-polazia mogu biti:
likovi
fabula
struktura
smjenjivanje fantastinih i realnih motva
kompozicija
Interpretacija likova
-u bajci se pojavljuju stvarni i nestvarni likovi (likovi iz biljnog i
ivotinjskog svijeta te prirodne pojave)
-pri inter. nestvarnih likova moramo uoiti neke karakteristine stilske
postupke:
personificiranje likova
hiperbolinost
socijalna dimenzija likova (car, kraljevi, pastir)
likovi kao nositelji narodnih vjerovanja
* faze nastavnog sata pri interpretaciji bajke:
1) priprema za itanje teksta
*metode motivacije:
o razgovor o uenikim iskustvima, doivljajima,
spoznajama
o metoda poticajne rijei uz koju uenici navode svoje
asocijacije
o vjeba personificiranja neivih predmeta
o itanje uenikih pismenih sastavaka u kojima
personificiraju predmet
o promatranje ilustracija najkarakteristinijih prizora
o razgovor o likovima crtanih filmova
o objanjavanje nepoznatih rijei, pojmova i izraza
o ako se bajka ne ita u cjelini, prepriava se sadraj
do trenutka u razvoju radnje koji e se proitati na
satu
o ako su uenici kod kue proitali bajku u cjelosti,
provjerava se kako su je doivjeli, koji su ih likovi
zainteresirali

90

2)
3)
4)

5)

6)

7)

8)

o gledanje filma raenog na predloku bajke

itanje teksta (interpretativno) treba uvaiti pripovjedni
karakter bajke
provjeravanje doivljaja usmeno, pismeno, anketom
provjeravaju se osjeaji i misli pobuene tekstom
prepriavanje moe biti izborno, saeto, stvaralako,
prepriavanje povezano uz ilustracije, pri prepriavanju
uenici se mogu sluiti kompozicijskom shemom
analiza teksta (interpretacija) obuhvaa temu, likove,
kompoziciju, ideju, jezik, stil te karakteristike bajke kao
knjievne vrste
- metode u ovoj fazi: dijaloka metoda (problemska pitanja
na koja uenici odgovaraju, metoda objanjavanja
(uenici objanjavaju postupke, likove, jezik, stilska
sredstva), metoda rada na tekstu (odgovori se
argumentiraju dijelovima teksta), metoda itanja (glasno
izborno, tiho usmjereno, interpretativno itanje)
uopavanje na osnovu uoenih elemenata uenici izvode
zakljuke i sistematiziraju elemente koje se odnose na
likove, kompoziciju...
- primjenjuju se oblici usmenog (odgovori na pitanja,
komentari, izlaganja, usmene recenzije) i pismenog
(nastavni i anketni listii, rjeavanje kontrolnih zadataka)
rada
pripremanje
uenika
za
interpretativno
itanje,
stvaralaki rad na tekstu, dramatizacija uenici se
pripremaju za itanje obiljeavanjem pauza, odreivanjem
tipa intonacije reenice, ritma, boje glasa; provodi se
itanje po ulogama i dramatizacija teksta (uenici prenose
tekst bajke u dramski oblik)
zadavanje zadataka za samostalni rad kod kue usmeni
zadaci: prepriavanje teksta, interpretacija likova,
usporedna karakterizacija likova, samostalno iznoenje
fabule, izlaganje idejnih stavova bajke; pismeni: odgovori
na pitanja, pismena karakterizacija likova, pismeni plan
kompozicije, saeto prepriavanje, komentiranje jezinih i
stilskih elemenata
- zadatak moe biti da uenici ilustriraju bajku, pripreme
izlobu
najpoznatijih
izdanja
narodnih
bajki
i
najpoznatijih ilustracija

Metodike osnove za ilustraciju basne

91

BASNA je epska vrsta (dogaaji, likovi), ali se po svojim strukturnim

obiljejima pribliava drami (konflikt) i to komediji ili satiri
-alegorijskog je karaktera, pouava ismijavajui
* polazita interpretacije mogu biti:
doivljaj likova
situacija
doivljaj smijenog i aljivog
doivljaj podrugljivog i ironino-satirinog
-najprije se analiziraju likovi i situacija u kojoj se likovi nalaze, a zatim
se razjanjava alegorija i izvodi pouka
-likovi su govorno karakterizirani
-svaki lik u basni utjelovljuje odreenu tipinu crtu (naivnost, lukavost,
ogranienost) princip tipinosti
*stilske znaajke basne:
jednostavnost, aforistinost, aluzivnost, ironinost promatraju se u
funkciji karakterizacije likova i izraavanja idejnih stavova
* faze sata na kojem se interpretira basna:
1) priprema za itanje razgovor usmjerena na provjeravanje
poznavanja knji. injenica vezanih uz analizu basne,
objanjavanje nepoznatih rijei i pojmova, osmiljavanje
uenikova ivotnog iskustva vezanog uz tematski svijet basne;
metoda izlaganja; moe se zadati zadatak uenicima da pronau
u itanci pojam basne, proitaju ga i usmeno izloe, proitaju
jednu narodnu basnu i iznesu njene znaajke, nau narodne
poslovice koje govore o lai, naivnosti, pronau sinonime za
odreene rijei, pronau ilustracije basni
2) interpr. itanje ima pripovjedaki karakter; vedrim tonom
obiljeava se poanta basne i kominost, uivljavanjem u
ivotinjske likove stvara se komini efekt, a uivljavanjem u
ljudske situacije otkriva se smisao basne; basna se uvijek ita
vedrim tonom; moe biti individualno, zborno i itanje po
ulogama
3) provjeravanje doivljaja dijaloka metoda, metoda ankete i
metoda samostalnog izlaganja
4) ponovno itanje basna se ne prepriava, ve se ponovno ita;
ponovnim itanjem odreena je kompozicija basne i naznaene
su osnovne linije za interpretaciju likova

92

5) analiza provodi se karakterizacija likova, razjanjava se

alegorija i izvodi pouka
6) sinteza
7) zadavanje zadataka za samostalni rad

Metodike osnove za interpretaciju epske i epsko-lirske narodne

pjesme (balade)
-istie se vanost povijesnih i rodoljubnih elemenata
-likovi su velianstveni, plemeniti, a teme intimne ljudske tragedije
-sustavna interp. nar. pjesama poinje u 6. razredu
narodna se pjesma interpr. u vie nastavnih sati:
1. sat motivacija:
-tv-emisija o narodnim guslarima, o ambijentu dogaanja
-film u kojem se prikazuju odreene situacije iz nar. pjesama
-upoznavanje pojmova vezanih uz nar. pjesmu, upoznavanje povijesnih
dogaaja i linosti
2. sat interp. odabrane epske narodne pjesme
-uoavanje epske strukture: dogaaj, likovi, fabula
3. sat interp. odabrane epske pjesme
-analiza likova, stih, stil, jezik
4. sat interp. odabrane epske pjesme
-uoavanje stilskih znaajki, posebnosti narodnog izraza
5. sat interp. odabrane epske pjesme
-cjelovita obrada
6. sat sintetski (knjievne znaajke epske narodne pjesme:
postanak, autori, vrste, kriteriji klasifikacije, tematske, idejne, stilske i
jezine znaajke)
-narodna epsko-lirska pjesma interpretira se poslije obrade epske
pjesme jer e na taj nain uenici lake otkrivati epski i lirski karakter
balade
- mogua su dva sustava interpretacije narodne pjesme:
tematsko-problemska odabire se jedan problem (tema,
kompozicija, lik) i interpretira se u okviru jednog nastavnog
sata
cjelovita interp. jedna epska pjesma interp. se kroz vie
nastavnih sati
- polazita interp. ovise o doivljaju uenika, mogu biti:
93

tema, kompozicija, dogaaj (mjesto, vrijeme, povijesni i socioloki

aspekt), likovi, ideja
* faze nastavnog procesa:
1) priprema za itanje kao i kod bajke i basne s tim da se
ukljuuje povijesni kontekst; uenici prikupljaju povijesne
sadraje iz razliitih izvora; usvaja se nepoznati rjenik i
karakteristina narodna frazeologija
2) interpretativno itanje moramo imati na umu pjevni
karakter i deseterac; mora se potovati interpunkcija, pravilno
akcentuirati tekst i prilagoditi glas ugoaju djela
3) emocionalna pauza
4) izraavanje doivljaja i dojmova emocionalno djelovanje
teksta provjerit emo pitanjima
5) ponovno usmjereno itanje itanje sa zadacima, otkrivaju se
kompozicijske i stilske znaajke teksta
6) saeto prepriavanje sa citiranjem
7) analiza faza razvoja radnje, dijaloga, opisa, pripovijedanja,
autorava komentara, postupaka u kreiranju likova, stila, stiha
(metoda rada na tekstu)
8) sinteza
9) samostalni stvaralaki rad
Interpretacija lirske narodne pjesme
-rabi se isti princip kao i u interp. umjetnike lirske pjesme
-polazita interp. su : emocionalni sloj, motivi i slike, muzikalnost
stiha, stilska obiljeja
Poslovice, zagonetke, pitalice
- razvijaju sposobnost razmiljanja i zakljuivanja
*faze interpretacije:
1) provjera jesu li uenici razumjeli smisao
2) knjievna obiljeja (sredstva slikovitog izraavanja, verbalne igre,
ritam, sintaktiko ustrojstvo)
3) samostalni rad uenika

94

METODIKI PRISTUP EPOHI I PRAVCU

-prouavanje epohe obuhvaa (naelo sveukupnosti)
drutveno-politike prilike
kulturne prilike
knjievnost u svom vremenu
jezik, pravopis, stil
pisce i djela
-takva obrada poinje u srednjoj koli
-pri obradi epohe treba upotrijebiti induktivnu metodu, tj. krenuti od
konkretne knjievne grae i njenom analizom izvesti obiljeja epohe
-kao osnova za definiranje i karakteriziranje odreene epohe uzimaju
se reprezentativna djela i autori
-u obradi epohe moe se pored knjievne grae razmatrati likovno i
glazbeno stvaralatvo istog razdoblja
Redosljed obrade
motivacija likovno ili glazbeno djelo
najava epohe vremensko odreenje, znaenje termina
mogunosti obrade epohe; na to se obrada koncentrira:
o izabrani tekstovi iz odreene epohe po vrstama ili
problemima o kojima govore
o obrada se moe povezati s obradom te epohe u glazbi i
slikarstvu
o polazite mogu biti knjievni programi i manifesti
o obrada se moe izvoditi po nacionalnom kriteriju
(njemaki, engleski, ruski romantizam)
o oblikovanje knjievnog lika u dotinoj epohi (usporedba s
likovima iz drugih epoha)

METODIKI PRISTUP PISCU

95

-panja se koncentrira na:

graansku biografiju
drutveno-povijesni kontekst
knjievnoumjetnike vrijednosti autorovih tekstova (idejna,
kompozicijska, tematska, anrovska, stilska analiza tekstova
odreenog pisca)
literarna popularnost odreenog pisca
pjesniki izraz i stav pisca prema ivotu i svijetu
odnos prema njegovim suvremenicima
graa
iz autorovih tekstova koja sadri podatke o genezi
pojedinih djela ili autorove komentare o djelu

PLANIRANJE NASTAVNOG GRADIVA

- 2 temeljna dokumenta odreuju nastavni proces:
nastavni plan odreuje nastavne predmete, njihov redoslijed
po razredima, broj sati za svaki predmet
nastavni program odreuje opseg, dubinu i redoslijed
sadraja u svakom razredu
* tipovi planiranja:
godinji/kalendarski plan rada
- rasporeuje nastavno gradivo na osnovi vremenskih jedinica kolske
godine, polugodita, tromjeseja
- obuhvaa: nastavne cjeline temu broj sati
tematski plan
- nast. se gradivo ralanjuje u tematske cikluse
- obuhvaa: temu broj sati metode nast. sredstva
meupredmetnu korelaciju
oblike govornog i pismenog izraavanja
plan nastavnih jedinica
- zavrna faza u ralanjivanju nast. gradiva
- odreuje sadrajne i metodike elemente nast. sata
Korelacijsko-integracijsko planiranje
- jedna nast. jedinica dovodi se u tematsku, pojmovnu ili metodoloku
vezu s jedinicama iz drugih predmetnih i o-o podruja

96

NASTAVNIK
MATERINJEG
KNJIEVNOST

JEZIKA

- svaka metodika koncepcija nastave jezika i knjievnosti postavlja

odreene zahtjeve nastavniku, ueniku i nast. procesu
* kvalitete koje bi nastavnik trebao posjedovati:
knjievna i estetska senzibilnost
humanistika naobrazba i struna sprema
sugestivno prenoenje doivljaja i znanja ueniku
uvaava uenikovu linost
organizira nast. proces stvaranjem programske situacije koje
izazivaju uenikovu intelektualnu aktivnost
rukovanje tehnikim sredstvima
originalnost, fleksibilnost, rjeitost

97