Damir Tenodi

Strah Od Sebe

SOS prijelom NOVI.indd 1

17.6.2009 14:58:03

sadraj:

Za srce uma

11

Zahvala

13

Predgovor

19

Rije autora

25

01. Tuga kao nova kuga

35

02. Stres i depresija dva lica tuge

51

03. ime se hrane naa tijela

59

04. Ublaavanje posljedica stresa

67

05. Fizika razina terapija pokretom

73

06. Mentalna razina terapija milju

77

07. Dobar ivot

81

08. Uklanjanje uzroka stresa postizanje sree

89

09. Forme uma priprema za sreu

101

10. Duhovna razina terapija tiinom

109

11. Upute za meditaciju

121

12. Integriranje razina dua kao pokreta

127

13. Ui u dui

135

14. Zdrav ivot: Sine qua non

SOS prijelom NOVI.indd 7

17.6.2009 14:58:04

SOS prijelom NOVI.indd 8

17.6.2009 14:58:04

Za srce uma

Ovu knjigu posveujem Aboridanima.

Posveujem je aboridanskom narodu, i Aboridaninu u svakom
od nas.
Posveujem je ljudima drugaeg senzibiliteta, koji ele postati
imuni na agresivno bubnjanje svakodnevnice, promeniti svoj ivot i
poeti rezonirati s finim ritmom, blie plemenitem, namjeravanom
nainu postojanja.
Taj Aboridanin u svakom od nas je nae srce uma, najdublji, najiskonski, najizvorni, najistinski i najudaljeni dio vlastitog bia.
Aboridanin u nama je dio vlastitog bia koji najslabe razumemo,
najvie zanemarujemo, ponekad ismavamo, esto zlostavljamo, kojem
uskraujemo prava i neemo postojanje. Koji, upravo kao i australski
Aboridani, polako odumire.

SOS prijelom NOVI.indd 9

17.6.2009 14:58:04

Zahvala

Ova knjiga se temelji na mom radu s Majstorom Anandom. Ukljuuje neke od teorija iz Majstorove doktrine Nastojanja, isprepletene s mojim osobnim iskustvom.
Za bolje razumevanje bilo kojeg odabranog podruja znanja, a
pogotovo ezoterinog uenja, pomau nam dobri uitelji iz prolosti,
njihove mudre knjige, strunjaci i znalci i tradice iz kojih su potekli.
Ali nita nas ne moe toliko inspirirati, ohrabriti i osnaiti, kao kad
naiemo na ivi primjer onog za to se sami zalaemo, kad sretnemo
istinskog Majstora i naemo potvrdu za ono u to smo, do tog susreta,
samo vjerovali da postoji.
U mom su radu majstori borilakih i terapeutskih vjetina bili vani
zbog svog fizikog umea, zbog majstorstva u fragmentu koji poduavaju, ali sasvim nebitni u irem kontekstu, u kontekstu postizanja
boljeg ivota. Za ulaganje drugih vrsta napora, za prevladavanje svih
popratnih frustraca, za nepokolebljivo zalaganje za ono to Majstor
Ananda naziva Oceljenim ivljenjem dodatnu inspiracu nalazim u
retkim pojedincima, u ljudima koje zbog istoe njihove namjere,
skromnosti ivljenja i velikodunosti poduke Majstor Ananda naziva
pripadnicima istinske duhovne elite.
Aspiranti iz prolosti su vredni i vani. Aspiranti meu mojim
suvremenicima su mi neusporedivo dragocjeni i vani jer vlastitim
primjerom potvruju da je dobar ivot mogu. Interakca s njima pomae
mi da bolje razumem Majstora i na tome sam im zahvalan. To su:
Zagrebaki isusovac, Vladimir Horvat; zahvaljujui naim konzultacama,
lake mogu rjeavati periferne konflikte izmeu interpretaca u naizgled
nepomirljivo razliitim duhovnim tradicama koje su, meni osobno, jednako
vane. Majstor Ananda ga je nazvao biem kristalno istog uvida.
Tibetanski uitelj, L.C.R.; zahvaljujui njegovoj znalakoj interpretaci tibetanskog budizma, bolje mogu razumjeti to su uitelji drugih
budistikih struja htjeli rei. Majstor Ananda ga je nazvao biem izuzetne
intelektualne hrabrosti.

SOS prijelom NOVI.indd 11

17.6.2009 14:58:04

12

Australski isusovac i jogi, Vyn Bailey, koji je savreno povezao hinduistiku i katoliku tradicu. ivot je provodio radei u Vatikanu, kao
misionar na Novoj Gvineji, poduavajui meditacu i pojanjavajui
Patanjaleve sutre. Majstor Ananda ga je nazvao istinskim jogem,
misionarem Ocjeljivanja.

SOS prijelom NOVI.indd 12

17.6.2009 14:58:05

Predgovor

Povratak sebi
U dananjem svetu vlada prava epidema stresa i deprese. U svom
dugogodinjem radu kao kliniki psiholog, nikada rane nisam svakodnevno sretala toliko nesretnih ljudi; i mladih i starih, zaposlenih i
nezaposlenih, siromanih i bogatih... ili trepere od nervoze i stresa, ili
zapadaju u tjeskobu i depresu.
Vlade razvenih zemalja sve jasne uviaju da takvo unutarnje
ljudsko stanje predstavlja sve vei izazov, danas ve i s ekonomskog
stajalita, jer se zbog tih poremeaja gube nebrojeni radni sati. Stoga
se u brojnim zemljama ve izdvajaju ogromna sredstva za analiziranje, definiranje, prevencu i ublaavanje tekih posljedica koje stres
ostavlja ne samo na dobrobit pojedinca i drutva, nego i na ustroj i
gospodarstvo cele zemlje.
Autor ove knjige, Damir Tenodi, ivi u Sydneyju, u Australi, jednoj
od najrazvenih i najljepih zemalja sveta. Glavne karakteristike
australskog naroda oduvek su bile optimizam, odvanost i bezbrinost. Unatrag nekoliko godina, to se poelo drastino menjati. Autor
navodi da sada i u Sydneyju, ba kao i u Zagrebu, sve ee nailazi na
istu malodunost, nezadovoljstvo, zabrinutost i apatu. Ljudi postaju
kao ispuhani baloni, kae, splasnuli, malaksali i posustali, ne im ni do
ega. Autor ove poremeaje naziva upravo onim to jesu Pomrinom
srca to bi zvualo zastraujue da nam istodobno ne nudi i pr(a)vu
pomo za ta bolna stanja.
Konstatirajui injenicu da su stres i depresa danas opeprisutni u
svetu, autor toj tematici ne pristupa na uobiajeni istraivaki nain,
optereujui tekst bezbrojnim statistikim podacima i saecima znanstvenih rasprava. Smatra da je takvih studa vie nego dovoljno i ne eli
itatelja zamarati nebitnim. Uvaavajui djelominu vrednost rezultata
takvih istraivanja, naglaava kako im je korist ograniena, jer uglavnom
ne seu dalje od analiziranja uzroka i uvjeta pod kojima ljudi postaju
izuzetno podloni ovim stanjima, dagnosticiranja poremeene biokeme

SOS prijelom NOVI.indd 13

17.6.2009 14:58:05

14

mozga i definiranja terape koja se uglavnom svodi na kratkorono

uklanjanje simptoma.
Sve je to lepo i krasno, kae nam autor, ali sve na to se ljudi
oslanjaju i to im se nudi zapravo su privremene mjere. Gdje su trajna
rjeenja? Postoje li uope? I tu prelazi na samu sr problema. Jer tamo
gdje je koren problema, nai emo i rjeenje. Preokupirani perifernim
stvarima, moemo nai samo rjeenja za periferne probleme.
Autor tvrdi da trajno rjeenje postoji, ako zauzmemo proaktivan
stav. Postie se kroz trostruki pristup, s pripadajuim metodama za
svaki ljudski aspekt: primjenjujui pokret za reguliranje tela, misao za
reguliranje uma, i tiinu za dopiranje do due. Polazi od teze da ljudi,
iako vieslojna bia, gotovo po pravilu sasvim zanemaruju jedan od
svojih aspekata i kroz dvostrukost pokuavaju postii kompletnost.
Autor centralnu ulogu pridaje umu pravei jasnu distinkcu izmeu
uma i razuma u skladu s metafizikom postavkom da je materalni
svet odraz duhovnog, kojeg sami formiramo snagom uma. Um je kao
lea koja skuplja impulse od due i projicira ih u materalnost, pa o
kvaliteti uma ovisi koliko e zemaljski ivot svakog pojedinca uspjeti
odraavati nebesko.
Osvrui se na Majstorove premise o naravi uma i korelaci uma i
due, kako bi postali relevantni za duh naeg vremena, Damir Tenodi
se slui i postulatima iz budizma i taoizma, te primjenjuje pojednostavljene formulace iz Yin-Yang teore tai chi chuana, kako bi svojim
studentima preko analoge s poznatim i vidljivim objasnio nepoznato
i nevidljivo, i osposobio ih za efikasni rad na sebi. A u pripremi za
takav rad, najdragocjene orue je ljudski um.
Autor ne ostavlja mjesta izgovorima i tvrdi da svaki pojedinac dobiva
upravo ono to svojim mislima zasluuje. S druge strane, onima koji
svoj ivot, svoje nesree i teke okolnosti, koji svoje uvjetovanosti smatraju
neim nepromjenjivim, Bogom-danim, svojom sudbinom kojoj se pasivno
preputaju, podsjea da im je uz to Bogom-dana i slobodna volja, kao
odluujui faktor u formuliranju ivljenja. ovjek koji, usprkos tekim
okolnostima, aktivira vlastitu volju i snagom volje uspe zauzeti ispravan stav i ispravno odabirati, poinje raditi na rafiniranju i reguliranju
vlastite svesti i time postaje sustvoritelj i kreira vlastitu realnost.
Dananji svet, prepun umova zarobljenih materalnou, mogao
bi postati bolji i ljepi, a ljudi bi od neumnih i bezumnih lako mogli
postati umni samo kad bi intenzivne poradili na vlastitim formama
uma preusmjeravajui misli, trenirajui svest, promatrajui vlastitu
unutarnju dinamiku. Autor um prikazuje kao konkavno zrcalo, spoj
izmeu nebeskog i zemaljskog, koje moramo i ispolirati i pokrenuti,

SOS prijelom NOVI.indd 14

17.6.2009 14:58:05

15

nauiti okretati okreui ga prema gore da bismo primali nebeske

impulse i onda, snagom volje, okrenuti zrcalo uma prema dolje i nastojati preslikati nebesko, da bi materalnost to bolje odraavala nebesku
matricu. Autor nam kae da je um interface izmeu neba i zemlje, i stoga
ljudskom umu pridaje kljunu ulogu i svu odgovornost, pa ovjek vie
ne moe tvrditi da je bespomona rtva okolnosti, niti ostati pasivan,
tvrdei da je samo posluni instrument viih sila.
Autor naglaava vanost ovog naeg trenutka, definira sljedeih pet
godina kao kljuno, presudno razdoblje, i navodi da smo uli u doba
nezapamene svjetske krize. Ne slui se zastraivanjem ni alarmantnim
injenicama, naprotiv, tvrdi da usprkos ljudskoj nepromiljenosti
kojom tako uporno unitavamo prirodna bogatstva i trujemo sve oko
sebe i u sebi imamo jo malo vremena i postoji nain da proaktivnim radom stvorimo preokret i da se, umjesto sve veeg udaljavanja,
ponemo vraati sebi.
Ova knjiga nam daje praktine upute za izlaz iz osobne krize i objanjava
kako moemo odmah ublaiti simptoma stresa. Tu nalazimo niz korisnih
savjeta, jednostavne terapeutske vjebe, tehnike disanja za relaksacu i
revitalizacu. Ali nakon te prve pomoi, nai emo i integrativnu metodu
za uklanjanje uzroka stresa i deprese: autor preporuuje postupnost,
promiljenost i strpljivost. Odba ugaati itatelju, ne podilazi i ne nudi
lake puteve ni instant rjeenja. Odba ljudima dati samo ono to ljudi,
u neznanju ili naivnosti, uvek trae i ime se ele zabavljati; naglaava
ono to je ljudima potrebno, to im je neophodno ukoliko nam ivotni
cilj ne samo materalno preivljavanje nego na duhovni opstanak.
Autor je svoju metodu poduke nazvao Ocjeljivanjem. Nagovara ljude
da se ponu zalagati za Oceljen ivot, a odgovara ih od loih izbora,
jednostavnih, jednostrukih angamana koji vode u daljnje unutarnje
fragmentiranje i koji su, iako esto daju izvanredne privremene rezultate,
za unutarnju evolucu sasvim beznaajni ako ne i pogubni.
Za Ocjeljivanje treba poduzeti trostruki napor, a za radikalno uklanjanje stresa primeniti tri vrste terape: pokretom, razmiljanjem i
tiinom. Ja sam, u svom dugogodinjem radu s traumatiziranim rtvama
stresa, bezbroj puta naila na potvrdu da je um kljuna toka koja sve ili
stvara ili razara i stoga autorove teze sa mnom potpuno rezoniraju.
Ova odvana knjiica svakom e prosjenom itatelju predstavljati
veliki izazov, a svakom duhovnom aspirantu pravu poslasticu.
Indira Novi, kliniki psiholog, STARTTS (Service for treatment and
rehabilitation of trauma and torture survivors, Sydney)

SOS prijelom NOVI.indd 15

17.6.2009 14:58:05

ivot je
ba kao san,
no je
a nama je dan.

SOS prijelom NOVI.indd 17

17.6.2009 14:58:05

Rije autora

Svijet u stresu stres u svijetu

Ako kaem da je ovaj prirunik namenjen onima koji su pod stresom
ili u depresi, to bi znailo svima na svetu. Nema osobe koja ne iskusila ta stanja. Ali ljudi, zapadajui u takvo stanje, razliito reagiraju:
neki se preputaju, neki se uzdaju u lenike, neki lutaju od seminara
do seminara.
Ovaj prirunik je namenjen onima koji su odluili prihvatiti odgovornost za vlastito stanje i preuzeti kontrolu nad vlastitim ivotom.
Koji razumu da su vanjski uzronici i vanjska rjeenja vani, ali da su
unutarnji uzronici i vlastita Volja neusporedivo vani u uklanjanju
svoje nesree.
Ja volim raditi i s ljudima u Sydneyju i s ljudima u Zagrebu. Rekao
bih da nema neke velike razlike ljudska narav je svugdje ista. Meu
svojim studentima, i ovdje i tamo, nalazim ljude svih profila: od
krajnje ozbiljnih i posveenih, preko sposobnih i discipliniranih, do
krajnje povrnih rekreativaca kojima interes ne see dalje od pokreta
i terapeutike.

Kairos Hrvatske
Moj uitelj, Majstor Ananda, u Hrvatskoj vidi neto posebno. Kad sam,
ranih devedesetih, pri svakom dolasku u Zagreb nailazio na sve teu
opu situacu i materalno i duhovno Majstor je upravo takvo
nesreeno stanje nazvao dragocjenom ansom, povoljnim trenutkom,
Kairosom, prilikom za buenje Hrvatske. Primetio je da sve pulsira
novom, kvalitetnom energom; zakljuio je da ljudima preti ista
opasnost kao i uvek u takvim kriznim i presudnim trenucima kad,
osloboeni silnog bremena, sputanosti i ogranienja, u novosteenoj
slobodi esto ne znaju kako bi iskoristili obilje novih mogunosti, pa
suknu, kao iz prake, nasumce, naglo, nepromiljeno, odoe, ni u to

SOS prijelom NOVI.indd 19

17.6.2009 14:58:05

20

To je nazvao krivo usmjerenom disciplinom, u kojoj esto zavrava svaki

dobar pokuaj materaliziranja plemenite Ideje.
I upravo se to dogodilo. Krajem devedesetih, od poplave duhovnosti
u Zagrebu se ne moglo disati U svojim dolascima, nisam mogao
proetati gradom, a da se ne popiknem o nekog od stotine novonastalih
duhovnih uitelja, koji su se naglo namnoili kao gljive posle kie.
Majstor Ananda ljudski ivot objanjava po fazama, postojanje po
razinama, Nastojanje po stupnjevima, a sudbinu zemlje po razdobljima.
Po tome, nad Hrvatskom je, sredinom 90-ih, proletao Kairos. Kairos,
kao optimalan trenutak za pomak u svesti, ne protri jednom ili
nednom nego protrava ponekad u redovitim intervalima, ponekad
u najneoekivanim trenucima, a ponekad sasvim nepredvidljivo, po
udnim krivuljama i putanjama. Uestalost, snaga i kvaliteta susreta
s osobnim Kairosom ovisi o nizu varabli. Retrospektivno analizirajui individualni ljudski Kairos, vidimo da oko nekih oblee kao
recimo Mjesec oko Zemlje, uestalo, lake predvidljivo, kao redovita
ansa. Kod nekih je vie kao Mars oko Sunca, kod drugih se kree kao
tromi Saturn, pojavi se svakih 28 godina, dvaput u ivotu. Kod nekih
se ponaa kao kapriciozni Uran, potpuno nepredvidljivo, pojavi se
jednom ili nednom.
U svim moguim varantama, Majstor navodi da je i za pojedince
i za sudbinu drave razdoblje od jedanaest godina najblie realnim
oekivanjima za mogunost znaajneg skoka, ili preskoka na drugu
razinu, ansa za radikalni pomak u svesti.
U kontekstu ivota aspiranta, ili na ivotnom putu pojedinca, takvi
intervali variraju i moemo ih prikazati kao feder: aspirant se zalae
da svoj ivot to skladne namata, u dobro izbalansiranim aktivnostima, uspinjui se po vlastitom sanshinmonu1, plete skladne navoje; s
druge strane, poetnik prihvaa uglavnom ono to mu je ugodno, dok
odugovlai s manje mu dragim dunostima, izmie, trai izgovore i
time razvlai svoj ivot, ne uviajui da izmicanje znai da rastezanje
datog segmenta federa samo poveava pritisak na sljedei segment, u
kojem se navoji zgunjavaju, dunosti gomilaju, da e mu biti sve tee
i tee i tee
U kontekstu ivota Hrvatske, kao kolektivne sudbine, Kairos je proletao oko 1998.1999. To znai da ono to je tada odabrano ili kako je
definirano diktira sljedee razdoblje, uvjetuje i oznaava ivot naroda
sve do 2009. 2010., kad se pojavljuje nova ansa, nova toka za skok.
1

Sanshinmon u filozofiji borilakih vjetina oznaava trostrukost.

SOS prijelom NOVI.indd 20

17.6.2009 14:58:05

21

Iste zakonitosti upravljaju i mikro i makro svjetovima. Bez obzira

govorimo li o pojedincu ili narodu ili civilizaci nailazimo na iste zakonitosti: loe odluke su ponitive, loi odabiri su ispravljivi, sve se moe
promeniti. Isto tako i dobre odluke, dobri izbori, mogu u tom kasnem
razdoblju neslavno propasti; dobre namjere zavriti u looj izvedbi.
Ako se pitamo moe li se loe ispraviti da, moe. Ali ne u bilo kojem
trenutku, ne uvek. Moramo uiti dvostruko: i ivjeti s posljedicama
svojih loih izbora, a da nas to ne vodi u pasivnost, ne pristajui kao
vjena rtva podnositi teku sudbinu, nego se istodobno pripremati,
osposobljavati, za trenutak kad nam se ponudi prilika za novi, bolji izbor.
Isto tako, potrebna je velika vjetina da se ne upropaste dobri izbori, da u
razdoblju kad zasluno uivamo plodove dobrog rada ne zapadnemo u
arogancu, oholost ili pohlepu. I dobar i lo izbor nosi iskuenje. Priliku
da proputeno nadoknadimo. I opasnost da steeno izgubimo.
Na primjer, ako prihvatimo da su nam dane tri-etiri godine prilike da
si definiramo ivot ovisno kako ih iskoristimo, s ime se poistovjetimo,
za to se u tom razdoblju opredelimo to nam odreuje s im emo ivjeti
daljnjih sedam-osam godina. Ili emo snositi posljedice ili emo ubirati
plodove. Ako smatramo da smo neto propustili ili loe odabrali, u tom
razdoblju se moemo potruditi bolje razumjeti tu dinamiku aktivnog
i pasivnog ivljenja, da bismo sljedei Kairos doekali spremni i bolje
prepoznali optimalan izbor. Ta dinamika je komplicirana nego to se
doima. Na primjer, ovjek koji postane svjestan vlastitog propusta ili loeg
izbora, moe vrsto odluiti da to kad mu se ukae sljedea prilika nee
ponoviti. I onda, doekavi sljedei povoljan trenutak, naie na novi izazov
ili novi problem, primeni to staro znanje, uini ono to je zakljuio da je
trebao uiniti pri prethodnom protravanju Kairosa. I opet mu ne uspe.
Jer staro znanje je retko primjenjivo na novu situacu; novi trenutak
moe zahtevati neto toliko razliito od svega za to se pripremao da
opet ostane zbunjen i opet izabere krivo. Ponavlja istu greku.

Kairos Australije
Hrvati u Australi su udna druina.
Posjetitelji iz bive domovine, dunosnici i gosti, prema australskim
Hrvatima odnose se oholo, s omalovaavanjem, gledaju ih s prezirom,
smatraju priprostim svetom. U tome ima istine utoliko to posjeuju
uglavnom hrvatska geta, u kojima ive Hrvati zarobljeni u arhainom
mentalnom sklopu, koji se nikad nisu usudili uklopiti u australsku
zajednicu, koji i nakon 30, 40 godina ivota u Australi govore oni i

SOS prijelom NOVI.indd 21

17.6.2009 14:58:05

22

mi. Kad ih pitam tko su to oni, kau: Pa oni, Australci! Jer se nikada
nisu uspjeli identificirati s drutvom u kojem ive, ne osjeaju ga kao
svoje, i na svome se osjeaju samo u svom malom getu, oko neke
hrvatske crkve, drutvenog doma, ili hrvatskog kluba.
Odvani Hrvati istina, malobrojni koji odbaju postati zarobljenicima etnikih geta, vrlo se brzo integriraju u iru australsku
zajednicu, pa ih ne sreemo po klubovima, niti ih dunosnici u posjetu
imaju prilike vidjeti. Kad kau mi, time misle mi, Australci.
Ta neprilagodljivost ne karakteristika samo hrvatske zajednice.
Svaka etnika grupa ima svoja geta.
Sydney je ogroman grad, jedna od najljepih svjetskih metropola, s
4,5 miluna stanovnika, razvuen po radusu od preko 60 kilometara.
Tu moete nai kineske etvrti, vetnamske, kambodanske, libanonske,
arapske, grke, posljednjih godina i afrike, ali i etvrti sa zanimljivim
kombinacama, bogatim raznolikostima, skladnim multikulturalnim
ozrajem. Hrvate, osim u hrvatskim getima u siromanim predgraima
Sydneyja, moete nai i u najboljim i najzanimljivim delovima grada
ali u mnogo manjem broju.
Ljudi gravitiraju onome to im je poznato. Nadaju se da e im u
poznatoj sredini, u kojoj uju vlastiti jezik, imaju svoje novine, svoj
klub u kojem mogu popiti svoje pivo, biti lake i bolje. I lake im je,
privremeno. Jer nitko ih ne prisiljava da se blamiraju govorei loim,
nerazumljivim engleskim, da usvajaju tue, udne manire, da ue
nova pravila ivljenja i poslovanja u izvorno engleskoj kulturi. Ostaju
zauvek izolirani, osueni na geta koja su sami, u strahu, izabrali.
Osciliraju izmeu stresa i deprese.
Odvanima je mnogo tee. Privremeno. Teko je snai se u novoj
sredini, svladati jezik i shvatiti kako drutvo funkcionira. Oni koji se ele
uklopiti i prionu na nekoliko godina takvih napora izloeni su visokoj
razini stresa, ali znaju da jedino tako mogu prosperirati i kvalitetno,
aktivno sudjelovati u ivotu australskog drutva.
Poznato je da je selidba jedan od glavnih uzronika stresa, pri
samom vrhu tablice stresora, odmah uz bolest, razvod i smrt. A selidba
na drugi kontinent, useljavanje u novu zemlju, prilagoavanje novoj
sredini, privikavanje na novu kulturu, to je vie nego to mnogi mogu
podneti. Odvajanje od poznatog, smrt dosadanjeg naina ivota, ljudi
to esto ne vide kao divnu priliku za novi poetak, nego za oplakivanje
poznatog i izgubljenog naina ivota.
Danas je Australa najpoeljna zemlja sveta. Ne samo kao turistiko odredite, nego kao najbolja sredina za ivot. Ovaj na trenutak je

SOS prijelom NOVI.indd 22

17.6.2009 14:58:05

23

trenutak australskog Kairosa. Moja je elja da Hrvati u Australi shvate

kakva im se krasna prilika prua za kvalitetni ivot, u najsretnoj zemlji
sveta. I da uspu iskoristiti bljesak nade koji Kairos predstavlja.

Bljesak nade za Hrvatsku

Govorei o kolektivnoj sudbini nae druge domovine, Hrvatske, taj
izuzetno povoljni trenutak, taj bljesak nade, odvao se oko 1998.1999.
To je predstavljalo ansu za novo shvaanje, preusmjeravanje, za istinsko
buenje dobrih potencala.
Ve u pripremama za to razdoblje prilika, svojim zagrebakim
vjebaima sam izmeu ostalog govorio da se drutveno angairaju,
da se politiki osveste, da izau na izbore. Zaueno su me gledali,
kakve veze to ima s Tai Chem. Trend je bio takav da ih se zapravo
nita ne tie, moji zagrebaki studenti su sve vie poprimali ono to je
drugdje u svetu ve bilo vidljivo kao rak-rana modernog pristupa tai
chi chuanu koncentriranje na sebe i samo na sebe.
ansa je proputena, Kairos ode.
Ali to ne znai da je sve izgubljeno. Nova ansa za radikalnu promjenu nam se nudi upravo sada. 2008. bila je kljuna godina, a odluke
i ciljevi postavljeni upravo sada se do 2010. mogu jasno izdefinirati, za
dobro ili za zlo. Recimo da je ta godina dala snagu i zamah vlastitom
odabiru svakoga od nas. Dobro ima ansu da postane nepobjedivo ali,
jednako tako, zlo moe postati neiskorjenjivo. Upravo sada, u ovom
razdoblju, postavljamo temelje za let ili za pad, i pojedinca i sveta. Ovaj
trenutak Kairosa je, za svet kako za materalni tako i za na duhovni
opstanak znaajni od svih dosadanjih, proputenih prilika.
Majstor Ananda i dalje u Hrvatskoj vidi veliki potencal, istiui
dobre i kvalitetne pojedince, objanjavajui ljudske slabosti. Ljude, i
individualno i kolektivno, usporeuje s elementima: dugo su bili kao
zemlja kruti i nepremljivi, onda su se naglo razbuktali, u silnom
oduevljenju novim, nesluenim slobodama, da bi se ubrzo sve to
razvodnilo, da bi se izgubili u krivim odabirima, prianjanjui za strasti
koje nemaju puno veze s prvobitnom namjerom Da bi se, na kraju,
rasprili, kao zrak
to li je Majstor htio rei takvim pjesnikim slikama?
Moda da i kroz sve te nepoeljne forme, kroz nakaznost dananjih
trendova, ipak kod Hrvata uspeva nazreti ono to naziva izvornim
stanjima due dobrotu i ljepotu ili barem elju da se tome tei.
Takvoj elji, takvoj tenji, moj rad slui.

SOS prijelom NOVI.indd 23

17.6.2009 14:58:05

01.

Tuga kao nova kuga

Posljednjih godina, svet prolazi kroz dramatine promjene. Vlada

epidema stresa i deprese, ljudi sve vie gube kontrolu i nad materijalnou koja ih okruuje i nad vlastitim unutarnjim ivotom. Kao da
su uzdrmani sami temelji sveta, kao da se os zemlje pomaknula, kao
da smo izbaeni iz svoje orbite, u neki drugi univerzum e zakonitosti ne razumemo.
Sve to se dogaa na makrokozmikoj razini je gotovo uvek odraavano i na mikrokozmikoj. I obratno. Uzrono-posljedini efekti su
oiti u materalnom svetu, u unutarnjem ivotu nevidljivi, a ipak
mnogo stvarni od tih vidljivih, dramatinih pojava. Zakon karme,
boanski zakon, prirodni zakon, univerzalni zakon, Yin-Yang zakon
preko kojih se izraava Tao, sve su razliiti nazivi za jedno te isto za
Ritam koji sve regulira.

Ples ive rije Kristova

Ples ive kroz koji se izraava Brahman, rei Kristove kroz koje se
izraava Boji poredak, sve su to naini da nas se podsjeti na temeljnu
istinu, na temeljni aksiom stvaranja nita to postoji ne postoji izolirano,
samo za sebe, nego kao posljedica prethodne i uzronik sljedee pojave.
Sve je povezano u Sled, koji moemo nazvati tek svesti, univerzalna
svest, Boja volja. Nita ne nastaje i nita ne nestaje svaka stvar iz
neeg izranja i onda u neto drugo uranja, u stalnoj interakci.
Ta neprekidna metamorfoza i sveta i ovjeka stvara nam dojam
kao da se pojavljuje ili dogaa neto novo, ili kao da neto nestaje i
umire, i teko je pojmiti da su i nastajanje i nestajanje zapravo prelazi
u novo nastajanje, permutace i izrazi jedne te iste, Izvorne energe.
Izvor je vjean, Njegovi izrazi su prolazni.
Krani se najlake izraavaju u terminima Boga, neba i zemlje, raja
i pakla, u drugim tradicama ga nazivaju Taom, s Yinom i Yangom kao
ekvivalentima raju i paklu; neki ga nazivaju Prirodom, Buda-sveu,
Brahmanom

SOS prijelom NOVI.indd 25

17.6.2009 14:58:05

26

Meni je svaka terminologa jednako prihvatljiva, a i kad poelim

ostati vjeran vlastitoj tradici, i govoriti u terminima nebeskog i zemaljskog, boanskog i ljudskog, vjenog i prolaznog ipak esto posegnem
za pojanjenjima iz drugih bliskih mi tradica, pogotovo tibetanskog
budizma i hinduizma, u kojima su odreeni pojmovi, koncepti i pojave
esto formulirani bolje ili razumljive.

Plus poinje s minusom

Vjenost i prolaznost se, na primjer, lake moe pojmiti predoavajui
Tai Chi simbol Yina i Yanga. Kranski kri nosi potpuno istu Ideju,
ali ga moramo preinaiti da bi u potpunosti shvatili poruku tog
simbola. U Tai Chi simbolu, u Yinu, koji predstavlja vjeno, i Yangu,
koji predstavlja prolazno, nalazimo kaplju onog drugog. Kap Yanga u
Yinu, kap Yina u Yangu. Jer nita ne apsolutno i sve ovisi o onom iz
ega izvire i onom u to zatim uranja. Majstor Ananda, kao Majstorsljedee-razine zaduen za prenos ezoterine filozofije i poduavanje
doktrine Nastojanja, to je lepo saeo u formulaci:
Nita ne samo po sebi ni pozitivno ni negativno, nego sasvim neutralno;
predznak ili kvalitetu poprima ovisno s im usporeujemo, o namjeri, i o
svrsi.
Znai po onom to prethodi, po onom s im je u interakci, i po onom
to sledi. Ista misao, djelo ili re, ako izvire iz ispravne motivace,
time postaje dobra; motivirana loim, postaje zla.
Majstor Ido, Majstor-sljedee-razine a domena rada obuhvaa
borilake i terapeutske vjetine, jednom je rekao:
Tai chi chuan je definiran onim emu vodi.
Znai onim to usledi. Ako ne sledi nita osim beskonanog ponavljanja istih, praznih formi, moemo rei da vodi niemu. Isto vredi za
svaku plemenitu metodu, ukljuujui meditacu, pa moemo rei:
Meditaca je sama po sebi neutralna, ni pozitivna ni negativna, a dobra
ili loa postaje ovisno o pristupu meditanta. O namjeri i svrsi. O motivaci i
namjeni. Definirana je onim emu vodi, onim to usledi.

Dobrota poinje uklanjanjem zla

Ono to dananjicu ini tako traginom i naizgled bezizlaznom nisu
ratovi i stradanja, katastrofe i siromatvo, bolest, glad i strah, nego tuga
koja proima sve ljudske napore kao neutrino, nevidljiva, nemjerljiva,
prodorna sila koja proba kroz sve to joj se nae na putu i u svemu
ostavlja prazninu.

SOS prijelom NOVI.indd 26

17.6.2009 14:58:05

27

Ta sveprisutna tuga moe se otkloniti ne kad prionemo na menjanje svoje neposredne, materalne stvarnosti, nego kad preispitamo
namjeru i svrhu vlastitih aktivnosti, angamana i izbora unutar datih
okolnosti.
Danas se gotovo svaka druga osoba koju sretnete predstavlja kao
veliki uitelj ovog ili onog. Makar to bila terapa bojama, terapa smehom, terapa vritanjem, bubnjanjem u divljini, amanskim ritualima,
da, danas se svaka glupost nudi kao terapa jer ljudi oajniki trae
izljeenje. Jedna moja poznanica je svoje treninge poela oglaavati kao
terapeutsku jogu. Upitah je zato, pa joga je sama po sebi terapeutska
vjetina, kakva je to sloenica terapeutska joga. Ali ljudi to trae, to
im je najvane, pa nek im bude.
Kad, kao uitelji, ponemo previe podilaziti i ljudima nuditi samo
ono to ljudi trae, to im je ugodno, na to padaju a to je postalo
glavni imperativ dananjeg marketinga, s vremenom sve vie sniavamo
standarde, razvodnjavamo ponudu, da bismo doprli do to veeg broja,
niz sve iru bazu piramide ovjeanstva.
Kad stignemo do ogromnog broja, do najirih masa, do gomile,
to znai da smo stigli do dna piramide. Umjesto da nas to ispunjava
ponosom, trebali bismo se duboko zabrinuti jer to znai da je Znanje
toliko stanjeno, razvodnjeno, smisao toliko ispran, da vie zapravo nieg
vrednog ne preostalo u tome to im tako velikoduno nudimo.
Upravo to se dogodilo s gotovo svim vrednim metodama razvoja.
Majstor Ananda kae da danas vie ne treba ni oekivati da neki majstor
Tai Chi chuana zna ita osim forme, niti da majstor meditace podui iem
osim tehnikama jer nemaju Uitelja koji bi toj krasnoj strukturi udahnuo
smisao. A nemaju niti volje za napor koji bi privukao panju Uitelja.

Nadgradnja poinje raiavanjem loih

temelja
Kritika dananjih naina u Desperately Seeking Yin moja je reakca
na postojee stanje, u skladu s Majstorovim upozorenjima. Majstor se
uoi Uskrsa 2005. ponovno osvrnuo na opu zagaenost sveta, na svim
razinama; ponovno podsjetio da put do dobrote poinje uklanjanjem
zla, da se do ljepote stie uklanjanjem runoe.
Ne nekanjem zla, ignoriranjem zla, umanjivanjem, trivaliziranjem
niti relativiziranjem zla, nego prepoznavanjem i aktivnim suprotstavljanjem zlu, da bi se, unitivi zlo, mogli poeti zalagati za dobro.

SOS prijelom NOVI.indd 27

17.6.2009 14:58:06

28

Kao glavni zadatak, najvani prioritet ovog naeg trenutka, navodi

raiavanje, ienje, proiavanje. Na svim razinama.
Svrha meditace je upravo to: proiavanje vlastitog bia, postupno
uklanjanje zla.

Tjelovjeba, umovjeba, duhovjeba

Ako govorimo o fizikom aspektu, uklanjanje zla znai uklanjanje starih
navika, loeg dranja, krivog kretanja, da bismo telo malo doveli u
red, da to skladne funkcionira, da nam ne smeta da bismo se lake
mogli baviti vanim stvarima.
Ako govorimo o mentalnom aspektu, uklanjanje zla znai uklanjanje
starih ideja, loih koncepata, krivih uvjerenja, da bismo onda u um poeli
uvoditi nove obrasce razmiljanja, dobre ideje, ispravne stavove.
Svaki vjeba zna koliko je teko telo dovesti u red, koliko napora
treba ulagati da se sledi dobar nain izvoenja bilo koje borilake ili
terapeutske tehnike. Koliko je ponavljanja, upornosti i vremena potrebno
da telo ne kolapsira onako kako mu prirodno doe, kako je naviklo;
koliko truda da ga odviknemo od loega i prisilimo, istreniramo, da
sledi putanju koju znamo da mora, a u slabosti ne uspeva slediti.
Nekim vjebaima za usavravanje formi treba puno, nekima manje,
dok izuzetno talentirani svladaju forme vrlo brzo. Poeljno je da, im
donekle ovladaju pokretom, u trening uvedu i malo razmiljanja. I
shvate da pripadajue zakonitosti, upravo kao one koje vladaju fizikim
telom, upravljaju mentalnim svetom i da te zakonitosti moramo uiti,
otkrivati i uvjebavati, upravo kao pokret u formi.
Kad s fizikog panju preusmjerimo na svoje mentalno telo, na
racionalni um, primetimo da su zahtjevi neusporedivo vei, a napori
tei, jer moramo odvlaiti um od izgovora, bega u stare, poznate i
udobne misaone obrasce i prisiliti ga da krene drugaim, nepoznatim,
esto zastraujuim putanjama.
Raja joga potrebu studiranja i ispravnog razmiljanja ilustrira usporedbom da se um kree kao voda, uvek tee prema dolje ako ga ne
prisiljavamo da se bavi viim, plemenitim konceptima, ako ga stalno
ne podupiremo etikim principima i vrednim tekstovima, ako mu
damo slobodu da se kree kako god hoe, vrlo brzo e se srozati na
dno. Jer, takva je narav uma, trai najniu toku, da se u njoj udobno
ugnezdi i pretvori u abokreinu.
Tibetanski budizam je prema uenicima malo blai i uvaava koncept
da ljudi imaju razliite kapacitete. Stoga ih deli na tri skupine: ljude

SOS prijelom NOVI.indd 28

17.6.2009 14:58:06

29

manjeg, osrednjeg i veeg kapaciteta, pa im se u skladu s tim kojoj grupi

pripadaju, u skladu s postojeim kapacitetima daju zadaci, da se osobu
manjih sposobnosti ne bi teroriziralo materalima i konceptima koje
ta osoba jednostavno ne moe pojmiti, ni da se osobi veih kapaciteta
daju prejednostavni zadaci. U poduci je uvek prisutan imperativ da
se svako ljudsko bie mora zalagati u skladu s datim mu kapacitetom i dobri uitelji tibetanskog budizma ne toleriraju intelektualnu
lenost koju tako esto podravaju uitelji kasnih derivaca budizma
i sljedbenici kola koje tvrde da je trom um sasvim u redu.
Moji studenti lako shvaaju zakonitosti kretanja tela. Ali kad se
govori o kretanju uma, o mentalnom Tai Chu, s tim konceptom se dulje
bore. Zadaje im glavobolje. Ponekad se razljute, ponekad se pobune,
pa kau zato ja ne bih mislio kako god hou, kako mi se svia, to je
moje pravo, moj izbor, moja sloboda!
Tono, kaem, isto kao to se moe kretati kako god hoe, pogureno i vukui noge, ali to je loe dranje, krivi pokret, vodi u loe
fiziko stanje. Tvoje pravo i tvoj izbor. Ali kad jednom shvate potrebu
za ispravljanjem uma, spremni su tome posvetiti barem jednaku dozu
napora kao to su ulagali u ispravljanje loeg kretanja.
Kad se poelimo baviti svojim duhovnim telom, svojim intuitivnim
umom, preko kojeg moemo ponovno uspostaviti kontakt s duom,
zahtjevi postaju jo stroi, a posveenost mora biti jo vea nego kod
bavljenja telom i racionalnim umom. Jer taj vii, intuitivni um, nosi
odraz nebeskih obrazaca, ispravnih tekova, s kojima elimo uskladiti
kretanje racionalnog uma.
Zato su pogrene tvrdnje na kakve danas esto nailazimo, da je
meditaca puko smirivanje uma, kakvo doivljavamo u izvoenju
karate-kata, koje se nazivaju kreuom meditacom, ili pri vjebanju
Tai Chi chuan forme, koje se naziva meditaca u pokretu, ili asana, ili
stojeeg ili hodajueg chi kunga, ili pak s par trenutaka tiine u jednostavnim tehnikama meditace. Takvo smirivanje uma nam nesumnjivo
pomae, osjeamo se smirene i lake, ima terapeutski efekt, ali ne
slui duhovnom razvoju. Meditaca-za-duhovni-razvoj kompleksna
je metoda s jasno definiranim etapama, sastoji se od niza tehnika s
odreenim redosledom, i zahteva vie panje i promiljenosti nego
to uvia veina dananjih meditanata.
U kranskoj tradici, meditaca se naziva duhovnom vjebom.
Time se daje na znanje da unutarnje kretanje mora slediti odreene
zakonitosti, ba kao i fiziki pokreti u tjelovjebi.

SOS prijelom NOVI.indd 29

17.6.2009 14:58:06