Jezik logike predikata (pojmova, priroka)

U logici sudova bili su nam dovoljne rijei za elementarne sudove (p, q, z...) i simboli
za njihove mogue odnose (, , , , ) , sada, u logici predikata, kako ulazimo
dublje, u samu strukturu jednostavnih sudova, potrebni su nam dodatni simboli.
Novi simboli:

kvantifikatori :

univerza ln i ( za svaki...)
egzistencija ln i ( postoji barem jedan...)
var ijable :
x, y , z...
kons tan te :
a, b, c...( jednostavni ( konkretni ) _ pojmovi : Tanja , Dubrovnik , Hrvatska,
predikati (mogu biti jednomjesni, dvomjesni, tromjesni...) :
P, M ....( npr." bitiovjek ","biti smr tan"ili "_____je vei od _____",
"____ je ljepi od ___", ili : ___ je izmeu ___ i ___"...)
Prijevodi
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Zagreb je lijep.
Zagreb je lijep grad.
Zagreb je manji od Pariza.
Zagreb je lijep ili to nije.
Ako je Zagreb manji od Pariza, onda je manji od Pekinga.

ODNOS UNIVERZALNOG I EGZISTENCIJALNOG KVANTIFIKATORA

Univerzalni kvantifikator (za sve, svaki...u razliitim interpretacijama obinog

jezika: uvijek, nikad, svagdje, nigdje...) shvaa se kao poopenje mnotva
elementarnih sudova koji su u konjunkciji:
npr.
Ivan je smrtan Stjepan je smrtan uro je smrtan Ivana je smrtna...
poopenje: Svi ljudi su smrtni.; svi elementarni sudovi moraju biti istiniti da bi
poopeni sud bio istinit

a1 a2 a3 a4 a5 ........ poopenje: xSx

Egzistencijalni kvanitifikator (postoji bar jedan, neki... u razliitim
interpretacijama obinog jezika: nekad, jednom, negdje...) shvaa se kao poopenje
mnotva elementarnih sudova koji su u disjunkciji:
npr.
Ivan je trgovac Stjepan je trgovac uro je trgovac Ivana je trgovac...

poopenje: Neki ljudi su trgovci (ili: Postoji bar jedan ovjek koji je trgovac) .;
dovoljan je samo jedan elementarni sud koji je istinit (npr. znam da je ovjek kod
kojega kupujem kruh uro) da bi poopeni sud bio istinit.

a1 a2 a3 a4 a5 ........ poopenje: xSx

ODNOS UNIVERZALNOG I EGZISTENCIJALNOG KVANTIFIKATORA

Univerzalni kvantifikator shvaa se kao poopenje sudova u konjunkciji, a
egzistencijalni u disjunkciji, stoga se na njih mogu primjeniti de Morganovi zakoni:

(a1 a2 a3 a4 a5 ........) (a1 a2 a3 a4 a5 ........) , pa je tako:

poopenje :
xPx xPx
jednako _ vrijedi _ i :
xPx xPx
Prijevod kategorikih sudova na jezik logike predikata 1
Univerzalno afirmativni (ope-potvrdni) sud:
x ( Sx Px ) (itajte: Za svaki x, ako je x S, onda je x P)
npr. Za svaki x, ako je x ovjek, onda je x smrtan interpretacija je suda Svi ljudi
su smrtni2
Univerzalno negativni (opi nijeni) sud:
x ( Sx Px ) (itajte: Za svaki x, ako je x S, onda x nije P)
npr. Za svaki x, ako je x kukac, onda x nije riba interpretacija je suda Nijedan
kukac nije riba
Partikularno afirmativni (posebni potvrdni) sud:
x ( Sx Px ) (itajte: Postoji takav (ili: bar jedan) x koji je i S i P)
npr. Postoji bar jedan x koji je trgovac i koji je poten. interpretacija je suda Neki
trgovci su poteni
Partikularno negativni (posebno negativni) sud:
x ( Sx Px ) (itajte: Postoji bar jedan x koji je S i ne-P)

Interpretacije (prijevodi) koji slijede nisu vjerni prijevodi kategorikih sudova prema tradicionalnom
razumijevanju, ve njihove interpretacije u modelu suvremene logike.
2
Primjetite da su u ovome zapisu sve rijei predikati (dok su u prethodnom one bile sudovi). U primjeru imamo dva
pojma: ovjek i biti smrtan, u obinom jeziku pojam ovjeka je subjekt zadane reenice, a biti smrtan predikat. U
ovoj formalizaciji svi postaju predikati. Slovom S obiljeavamo logiki subjekt reenice izraen predikativno, a
slovom P predikat reenice.

npr. Postoji bar jedan x koji je trgovac i koji je ne-poten. interpretacija je suda
Neki trgovci nisu poteni.

OBJANJENJE ODNOSA KONTRADIKCIJE PO LOGIKOM KVADRATU I NEGACIJE

Ovim prijevodima moemo objasniti i odnos odnosa kontradikcije po logikom

kvadratu i negacije:
npr. negacija a suda jednakovrijedna je o sudu
Negacija a suda:
x ( Sx Px ) to je isto kao i x( Sx Px ) (PREMA DE MORGANU:
xPx xPx ), a ( Sx Px ) isto je to i ( Sx Px ) , te je stoga poetni sud
istovrijedan x ( Sx Px ) , to je naa interpretacija o suda.
Provjerite na isti nain za ostale istovrijednosti u odnosu kontradikcije:

x ( Sx Px ) x ( Sx Px ) ili : a o
x ( Sx Px ) x ( Sx Px ) ili : a o
x ( Sx Px ) x ( Sx Px ) ili : e i
x ( Sx Px ) x ( Sx Px ) ili : e i

LOGIKI KVADRAT
Logikim kvadratom predouju se odnosi izmeu tzv. aristotelovskih sudova (ili
kategorikih sudova). Iz injenice da oni ostvaruju neke odnose jedni sa drugima,
moemo neto znati i o istinitonim vrijednostima jednih na temelju istinitosnih
vrijednosti drugih.

(Pod pretpostavkom postojanja logikog subjekta! ili prema tradicionalnoj logici)

Suprotnost: Oba ne mogu biti istinita. Sve ostalo je mogue.
Podsuprotnost: Oba ne mogu biti neistinita. Sve ostalo je mogue
Kontradikcija: Ako je jedan istinit, drugi je neistinit, i obrnuto.
Subalternacija: to vrijedi za sve vrijedi i za neke. to ne vrijedi za neke, ne vrijedi ni
za sve. (ili: Ako je istinit subalternirajui, istinit je i subalternirani. Ako je neistinit
subalternirani, neistinit je i subalternirajui sud.)
Drugim rijeima:

a e, o, i
e a, i, o
i ? a, e,? o
o ? e, a,? i
a ? e, o,? i
e ? a, i,? o

Uoite da iz istinitosti univerzalnih

sudova i iz neistinitosti partikulatnih
moemo znati istinitosne vrijednosti svih
drugih sudova u logikom kvadratu.
Uoite da iz neistinitosti univerzalnih
sudova i istinitosti partikularnih moemo
znati samo istinitosne vrijednosti njima
protuslovnih sudova.

i a, e, o
o e, a , i
Pomou Vennovih dijagrama
Pr.1.
Uzmimo sud 'Svi lijepo poeljani ljudi su iskreni.' Zadani sud nije istinit.
Vennovim dijagramima biljeimo ga ovako:

Kako zadani sud nije istinit, znai da postoji poeljan ovjek koji nije iskren:

Iz ovog dijagrama znamo samo to da postoji poeljan ovjek koji nije iskren i nita
vie, naime iz dijagrama ne moemo iitati nita o istinitosti sudova 'Nijedan p..
nije iskren' niti 'Neki su p. . iskreni.'
Pr. 2.
'Neki su ljudi tratinice.' oigledno je neistinit sud. Kao neistinitog opisujemo ga
ovako:

Iz ovog dijagrama moemo iitati: Istiniti su sudovi 'Nijedan ovjek nije tratinica'
te 'Neki ljudi nisu tratinice', a neistinit je sud 'Svi su ljudi tratinice'.

POMOU JEZIKA LOGIKE PRVOGA REDA

Pr.1. isti primjer kao i gore (prema zahtjevu tradicionalne logike, pretopstavljamo
postojanje logikog subjekta - xSx )

(xSx x ( Sx Px )) x ( Sx Px ) (oigledno je istinito: Ako nije tako da su

svi poeljani ljudi iskreni i ako postoje poeljani ljudi, onda je tako da
postoje poeljani ljudi koji nisu iskreni; ili (pojednostavljeno):
( p q) ( p q) )
Slijede li sud 'e' ( x ( Sx Px ) ) i 'i' ( x ( Sx Px ) ) iz zadanog suda?

NEPOSREDNI ZAKLJUCI PO : KONVERZIJI , EKVIPOLENCIJI I KONTRAPOZICIJI :

KONVERZIJA (O BRAT):
S
P

P
S

TRADICIONALNI ZAPIS

ZAPIS NA JEZIKU LOGIKE PREDIKATA

Svi S su P
Neki P su S

(xSx x ( Sx Px )) x ( Px Sx )

ZAPIS SUDA IZ
KOJEGA SE IZVODI
VENNOVIM
DIJAGRAMIMA

Napomena!!!3

VANO I MALO TEE ZA RAZUMJETI! Naime, bitna razlika izmeu (modela) tradicionalne i
suvremene logike jest ta to se u tradicionalnoj logici podrazumjeva postojanje logikog
subjekta! To znai da je sud Svi vicarski kraljevi bili su elavi neistinit, jer vicarska nikad
nije imala kralja, no isti je sud u simbolikoj suvremenoj interpretaciji istinit:

TNaime, ako je antecedent neistinit, implikacija je istinita. Zato je

x ( Kxx
)
3

gore naveden proirak: xSx (tj. Sud koji tvrdi da takav subjekt postoji); Tako ovaj zakljuak
vrijedi za tradicionalno razumijevanje, ali ne vrijedi za suvremeno. (ovdje je namjeten da
vrijedi i za suvremeno)

x ( Sx Px ) x ( Px Sx )

Neki S su P
Neki P su S

(komutativnost konjunkcije)

Nijedan S nije P
Nijedan P nije S

(kontrapozicija)

Neki S nisu P
???????????
(ne moemo nita izvesti!)
Pr.
Neki glodavci nisu
vjeverice.
Neki trgovci nisu poteni.

x ( Sx Px ) x ( Px Sx )

iz istinitosti o suda prema obratu

(subjekta i predikata) moemo izvesti
proturjene kategorike sudove. Iz tog
razloga iz njega ne moemo izvoditi
prema obratu. Moemo izvesti:
i) Svi P su S (Sve vjeverice su
glodavci)
ii) Neki P nisu S (Neki poteni ljudi
nisu trgovci)

ZAKLJUAK PO EKVIPOLENCIJI (ISTOVRIJEDNOSTI ):

S
S

P
neP

Svi S su P
Nijedan S nije ne-P

Nijedan S nije P
Svi S su ne-P

Neki S su P
Neki S nisu ne-P

Neki S nisu P
Neki S su ne-P

x ( Sx Px ) x ( Sx Px )
(dvostruka negacija)

x ( Sx Px ) x ( Sx Px )
(nije = ne-...)

x ( Sx Px ) x ( Sx Px )
(dvostruka negacija)

x ( Sx Px ) x ( Sx Px )
(nije = ne-...)

ZAKLJUAK PO KONTRAPOZICIJI (PREOKRETANJU, PROTURJENOSTI ):

 P_
neP S
S

Svi S su P
Nijedan ne-P nije S.

x ( Sx Px ) x (Px Sx )
(kontrapozicija)

(xSx x ( Sx Px )) x (Px Sx )

Nijedan S nije P
Neki ne-P su S

Napomena br. 3!!!!!!!!

Neki S nisu P
Neki ne-P su S

(komutativnost konjunkcije)

Neki S su P
??????????
(ne moemo nita
izvesti!...)
Pr. dva razliita istinita
suda:
Neke vjeverice su
glodavci. (istinit sud)
Neki trgovci su poteni
ljudi.

x ( Sx Px ) x (Px Sx )

...Zato to doputa proturjena

rjeenja:
i) Nijedan ne-P nije S (Nijedno bie
koje nije glodavac nije vjeverica)
ii) Neki ne-P su S (Neki ljudi koji nisu
poteni su trgovci)